Mirko Markovič* GEOGRAFSKI ASPEKTI TRANSFORMACIJA ŽIVOTNE OKOLINE NA PODRUČJU DINARSKOGA GORJA

Größe: px
Ab Seite anzeigen:

Download "Mirko Markovič* GEOGRAFSKI ASPEKTI TRANSFORMACIJA ŽIVOTNE OKOLINE NA PODRUČJU DINARSKOGA GORJA"

Transkript

1 UDK 911.3: :796.5 ( )=862 Mirko Markovič* GEOGRAFSKI ASPEKTI TRANSFORMACIJA ŽIVOTNE OKOLINE NA PODRUČJU DINARSKOGA GORJA Kao što suvremeni život ostavlja vidljive tragove po našim gusto naseljenim nižinskim krajevima, isto tako mijenja on i naše visokoplaninske oblasti. Da je tome tako, dovoljno je usporediti današnje prilike i način života dinarskog gorštaka naprama stanju pred unazad kojih pedesetak godina. Još u vremenu izmedu dva posljednja rata čitav prostor Dinarskog gorja bio je orientiran isključivo na svoje tradicionalno polunomadsko stočarstvo. Istom sa našim socijalističkim prekretničkim vremenom počinje dinarski polunomadizam naglo nestajati. Stočarska kretanja na dinarskom prostoru postaju sve rjeda, a nekoč brojna sezonska stočarska naselja na planinskim pašnjacima se napuštaju. Donedavni stočari u novim prilikama traže pogodniju životnu egzistenciju. U tom doista prekretničkom vremenu svjedoci smo nagle depopulacije naših planina, koje opustjele i neiskorištavane čekaju da u novonastalim prilikama zadobiju novu društvenokorisnu funkciju. Stočarska kretanja na području Dinarskog gorja nisu neka regionalna posebnost ovoga područja. Ona su samo dio stare i daleko prostranije gospodarske orjentacije perimediteranskih zemalja. Zato na tome prostoru nomadsko ili polunomadsko stočarstvo traje več milenijama. Dakako, da je prirodna sredina Sredozemlja i na dinarskom području bila odlučujuča za pojavu i održavanie polunomadskoga stočarstva. Može se slobodno reči, da ovdje u ranijim vremenima nije zapravo ni bilo boljeg rješenja za planinsko gospodarstvo od polunomadskog stočarstva. Danas, kada su se gospodarske prilike suštinski izmijenile, tradicionalno polunomadsko stočarstvo nema više nikakvih uslova za svoje održanje. Stoga je suvremena depopulacija Dinarskoga gorja sasvim razumljiva pojava. Ovu pojavu preboljele su več mnoge perimediteranske zemlje. Kod nas je taj proces još uvijek u toku, iako ima primjera gdje je on potpuno zaključen. Kao primjer može se navesti Velebit, planina na kojoj je još pred kojih pedesetak godina Ijetovalo na desetke tisuča grla stoke, dok danas na velebitskim pašnjacima preko Ijeta nema ni žive duše. Mnogi poznati historijski dokumenti pokazuju, koliko su nekoč iskorištavani dinarski pašnjaci. Najviše isprava o srednjevjekovnim stočarima na području Dinarskoga gorja govori, kako su tu nekoč živjeli Vlasi, zanimljiv stočarski narod zaostao od predantičkih vremena, a koji je živio isključivo od svoga stočarskog nomadizma. Vlasi su bili neobično pokretljivi stočari. Zime su provodili po toplijim župnim dolinama, a Ijeta na visokim planinskim pašnjacima. Kroz * Dr., Znanstveni svetnik. Jugoslovanska akademija znanosti in umetnosti Zagreb, glej izvleček na koncu zbornika.

2 proiječe i jesen kretali su se u visinskim zonama izmedu Ijetišta i zimovnika. Iz poznate dubrovačke arhivske dokumentacije proizilazi, da su tadašnji Vlasi za svoje zimovnike najradije koristili primorske oblasti oko današnjega Skadra, zatim toplu hercegovačku Huminu, Konavle, Dalmatinsku Zagoru i Ravne Kotare. Vlasi koji su se kretali na području bosanske Vrhovine silazili su preko zime na zimovnik u Posavinu. Sa turškim nadiranjem u dinarske oblasti nastadoše za ovdašnje Vlahe nove teškoče. Onemogučeni od tada da svoje zimovnike provode na primorju mletačke Dalmacije, bili su prisiljeni da zimuju po nižim riječnim dolinama. Tu so se dinarski Vlasi susretali sa slovenskim žiteljstvom, koje je tu živjelo od ranije, nezavisno od Vlaha. Slovensko stanovništvo vodilo je svuda dvojnu poljoprivredu, ratarstvo i stočarstvo. Stada su im Ijeti ocllazila na bližnje planinske pašnjake, a preko zime boravila su po selima. Vlasi koji su se počeli naseljavati u bližini slovenskih naseobina morali su postepeno prihvačati običaje i uredbe sesilne poljoprivredne sredine. U novonastalim prilikama nisu više mogli da žive isključivo od stočarstva. Morali su, dakle, da se vežu uz zemlju i posjede. Kroz to su svoja ranija velika kretanja sa stadima morali ograničiti na uže areale. Tako je otpočeo proces asimilacije jednog nomadskog balkanskog prastanovništvu u vremenu, kada je društvena sredina u odredenoj etapi razvoja morala prekinuti neodržive odnose u borbi za životnu egzistenciju. Od toga vremena počinju dinarska stočarska kretanja dobivati onu prostornu sliku, kakva nam se sačuvala sve do najnovijega vremena. Polazeči od primorja prema unutrašnjosti Dinarida razlikovale su se tri dinarsko-stočarske zone. Primorska zona stočarskih kretanja dopirala je u unutrašnjost do visoko položenih pašnjaka do kuda su dopirala i kretanja primorskih stočara. Centralnoplaninska zona je znatno uža. Ona je zahvačala dinarsku unutrašnjost, unutar koje su se vršili izdizi ili zdigovi stoke, ali na kračim relacijama. Peripanosnska zona stočarskih kretanja bila je orientirana prema sjeveru tj. prema zimskim silascima stoke na zimovnike u velike riječne nižine Save i Drave. Svaka od spomenutih zona kretanja nije bila prostorno jedinstvena. Tako se npr. duž primorske stočarske zone razlikovalo velebitsko, zagorsko, biokovsko, huminsko, rudinsko i kučko područje, koje je svako za sebe imalo svoja specifična kretanja. Slične razlike očitovale su se i unutar centralno planinske i peripanonske zone. Ali u naše vrijeme sve dinarske stočarske zone i područja postaju nepovratna prošlost. Nepriličnost je jedino u tome, što bogati dinarski pašnjaci ostaju u naše dane pusti i neiskorišteni. Giedajuči sve to iz najširih gospodarskih interesa naše zemlje, njezinih potreba i mogučnosti svakako je nelogično, da 3U na dinarskim pašnjacima pred sto i više godina pasla velika stada blaga dok danas, kada je u našim gradovima tako velika potražnja za kvalitetnim stočarskim preradevinama ova pasišta ostaju zaboravljena. Ovu nelogičnost pokušava naše današnje društvo nadoknaditi nižinskim stočarskim gospodarskima uzgojivačkoga tipa. Ovaj način uzgoja stoke pokazao se, doduše, kao koristen za tekuči potrošni stočni fond, no za visokokvalitetne mliječne proizvode ovakav način uzgoja stoke nije najpovoljniji. Za visokokvalitetne stočarske i mliječne proizvode planinska stočna hrana je nezamjenljiva. To su pokazala mnoga zootehnička istraživanja u više navrata. Za današnji trenutak životne sredine na področju Dinarskoga gorja karakterističan je proces depopulacije toga prostora i s tim u vezi odumiranje starog transhumantnog načina privredivanja. Karakteristično je i to, da se na tom istom prostoru ne stvaraju nikakvi novi sadržaji, koji bi mu dali novi privredni život. Kroz takvo stanje Dinarsko gorje ostaje preko Ijeta pusto, a o šteti koja na taj način nastaje ne treba ni govoriti. Očito je da takvo stanje traži ozbiljno razmišljanje, namečuči našem vremenu i društvu niz otvorenih pitanja. Kao prvo

3 postavlja se pitanje: kako i na koji način zaustaviti depopulaciju naših dinarskih terena te kakvu gospodarsku namjenu dati tome kraju? Naše današnje težnje sigurno ne idu za tim da jednom dijelu naše zemlje, i to upravo redišnjem, oduzmemo svaku gospodarsku namjenu. Takav slučaj bi morao važiti i u slučaju, kada se treba odlučiti oko buduče dinarske gospodarske usmjerenosti. U tome pogledu nameče se dvostruka pomisao: dali na ovom području sasvim mijenjati ili samo usavršiti stare oblike privredivanja? U tome pogledu čini se da ne može biti večih dilema. Jer ako pomišljamo na bilo koju suštinsku gospodarsku preorjentaciju teško čemo naci dobro rješenje. Svakako bi bilo najmanje povoljno ono, da u ovaj kraj pokušamo dovesti nekakvu industriju. Na taj način bi brzo narušili i posljeanji dio naše još nedirnute prirodne sredine, kojom naša zemlja može biti ponosna u evropskim relacijama. Zbog toga je stočarska revitalizacija dinarskog gorskog prostora u naše vrijeme neminovna i jedino gospodarski opravdana. Samo takva revitilizacija ne podrazumijeva obnavljanje preživjelih oblika dinarskog nomadizma. Pod stočarskom revitalizacijom Dinarida treba podrazumiejvati sasvim novi kvalitet u ovoj gospodarskoj grani. Dobre uzore za takvo planinsko gospodarenje imamo u susjednim alpskim zemljama, gdje ono uspješno zamjenjuje raniji nomadizam. Strane uzore trebalo bi, dakako, kritički preispitivati i podesiti našim potrebama i uslovima. Obnavljanje dinarskega stočarstva na sasvim drukčijim temeljimo traži ozbiljan zahvat u takav rad. Takav posao može se obaviti samo svjesnim, planskim i organiziranim zalaganjem. Temelj novog načina planinskog gospodarjenja trebao bi se zasnivati na principu samoudruživanja stočara. Planinske stočarske nastambe postale bi osnovne radne jedinice u sistemu planinske privrede. Ali čitav proces proizvodnje u odnosu na ranije stanje morao bi se mijenjati. To znači sasvim isključiti iz proizvodnog procesa sve tradicionalne institucije. Svu stihijnost u ranijoj proizvodnji treba takoder u osnovi izmijeniti. Zato bi sve ranije kolibe i katune na Dinarskom gorju trebalo zamijeniti objektima podešenim modernoj stočarskoj namjeni. Radna snaga, koja tu mora živjeti i raditi oko stoke treba biti stručno usavršena za taj poziv. O zdravlju i čistoči stoke moraju voditi računa posebne sanitarne i veterinarske službe. Nadalje, mora se organizirati prijevoz mlijeka sa planine do najbližjih sabirnih stanica, odakle se ono odvozi do najbližih preradivačkih centara. Još jednu značajnu gospodarsku granu treba namijeniti Dinarskom gorju, a to je planinski turizam. On se može uvijek skladno dopunjavati sa naprednim planinskim gospodarstvom. Za planinski turizam Dinarsko gorje ima gotovo sve prirodne preduvjete, a ti su izvanredne prirodne Ijepote, bližina mora i zdrava okolica. To što danas dinarski gorski turizam nije još razvijen, ne znači da ga doskoro tu neče ni biti. Što se pak tiče prirodnih Ijepota Dinarskog gorja, tu moramo doista biti izvan svih sumnja. Prirodne Ijepote Velebita, Troglava, Mosora, Biokova, Prenja, Čvrsnice, Treskavice, Magliča, Bioča, Durmitora, Komova ili Prokletija ravne su najlepšim evropskim planinskim pejsažima. Njihova današnja prednost pred Alpama sastoji se u njihovoj prirodnoj nedirnutosti. To doista treba znati cijeniti i čuvati. Ljepote Dinarskoga gorja postati če u skoroj budučnosti važan element toga prostora, pa če i o tome trebati voditi računa. Zaključno treba naglasiti da promjene koje se danas vrše na prostoru Dinarskoga gorja treba znati uklopiti u šire tokove kojima teži naše današnje socijalističko društvo. Bilo bi svakako nepromišljeno nametati ovom kraju nekakve namjene, koje bi ga i prirodno i ekološki upropastile. Zato treba biti dovoljno oprezan i znati ocijeniti prirodne potencijale dinarske sredine. Študij prošlosti

4 dovoljno jasno pokazuje njegove mogučnosti, a suvremene potrebe ne isključuju interes našeg vremena da se ovdašnje tradicionalno stočarstvo revitalizira u jednom sasvim novom obliku. Uopče je važno sačuvati ekološku ravnotežu toga prostora, jer če on u skoroj budučnosti biti još jedina oaza mira i zdravlja za rekreaciju naših radnih ljudi. Treba biti na čistu da dinarski gorski prostor može podnijeti samo onoliku gospodarsku eksploataciju, koja ga neče pretjerano iscrpljivati, a to je upravo revitalizirano planinsko stočarstvo i planinski turizam. VAŽNIJA LITERATURA BEUERMANN A.: Fernweidewirtschaft in Siidosteuropa. Braunschvveig DEDIJER J.: Stočarske zone u planinama dinarske sisteme. Glasnik Geografskog društva sv. 3/4. Beograd DEDIJER J.: La transhumance dans les pays dinariques. Annales de Geographie vol. XXV. Pariš FRoDIN J.: Zentraleuropas Almwirtschaft. Oslo-Leipzig 1940/41. GUBLER R.: Moderne Transhumanz in der Schvveiz. Winterthur KOVAčEVIč D.: Srednjevekovni katun po dubrovaokim izvorima. Poseb. izd. Naučnog društva BiH kni. II. Sarajevo KREIGER F.: Allgauer Alpwirschaft einst und jetzt. Kempten LUTOVAC M.: Naše planinsko stočarstvo u novim uslovima. Zbornik VI. Kongresa geografov FLRJ. Ljubljana MARKOVIč M.: Stočarska kretanja na Dinarskim planinama. Zbornik za narodni život i običaje JAZU knj. 45. Zagreb MARKOVIč M..- Sezonska stočarska naselja na Dinarskim planinama. Zbornik za narodni život i običaje JAZU knj. 46. Zagreb MARKOVIč M.: Geografski aspekti stočarske revitalizacije Dinarskih planina. Posebna izd. Balkanološkog instituta SANU kn. 4. Beograd MARKOVIč M..- Problematika oživljavanja našeg planinskog stočarstvo. Zbornik X. jubilamog kongresa geografa Jugoslavije. Beograd RUPPERT K.: Almvvirtschaft und Fremdenverkehr in den baverischen Alpen. Ein Beitrag zum kulturgeographischen Entvvicklungsproblem in Hochgebirge. Deutscher Geographentag. Heidelberg Viehzuht und Hirtenleben in Ostmitteleuropa. Etnographische Studien. Budapest ZDANOVSKI N.: Osnovna problematika planinskog gazdovan a u FNRJ. Materijali sa savetovanja na Pokljuki. Beograd 1956.

5 Mirko Markovič DIE GEOGRAPHISCHEN ASPEKTE DER TRANSFORMATION DES LEBENSRAU- MES IM GEBIET DER DINARISCHE BERGE Das Gebiet der Dinarischen Berge, vom slowenischen Snežnik in Nordvvesten bis zu den montanegrischen Prokletiie in Siidosten, war jahrhundertelang ein traditionalles Viehzuchtgebiet. Heute verschvvindet die in diesem Gebiet noch vor einiger Zeit vorherrschende Lebensvveise der Viehziichter und die hiesigen Gebirgsbevvohner siedeln fort. Viele dinarische katunen bleiben den Sommer iiber vervvaist. Auch die iippigen und vvertvollen Gebirgsweiden vverden nicht geniitzt. Unsere heutige Gesellschaft leidet dadurch grogen Schaden. Es ergibt sich deshalb das Problem einer Erneuerung unserer Gebirgsvvirtschaft. Es scheint in dieser Hinsicht keine andere Wahl zu geben. Die Revitalisierung der Gebirgsviehzuct im Gebiet der Dinarischen Berge ist unerlablich und die einzige vvirtschaftlich gerechtfertigte MaBnahme. Diese Revitalisierung diirfte jedoch nicht auf den alten und iiberlebten Formen des dinarischen Nomadismus aufgebaut vverden, sondern auf den Erfahrungen der modernen Gebirgsvvirtschaft. Eine solche Ausrichtung der dinarischen Gebirgsvvirtschaft vviirde sicherlich eine positive Ausvvirkung auf den allgemeinen Zustand der hiesigen, jetzt vorherrschenden Depopulation ausiiben. Andererseits vviirde eine moderne Gebirgsvvirtschaft nebst des sie begleitenden Turismus in jedem Fall giinstiger fur die hiesige Einvvohnerschaft sein als jeder andere vvirtschaftlich-industrielle Zvveig, vvelcher immer mehr oder minder im Gegensatz zu den zeitgemaben Bemiihungen zur Erhaltung des Lebensraumes stehen vviirde.

COMPUTER: Misija Berlin. 9. novembar, deset i dvadesetpet ujutru. Ostalo ti je 90 minuta, 2 života i izgleda da te je neko prepoznao.

COMPUTER: Misija Berlin. 9. novembar, deset i dvadesetpet ujutru. Ostalo ti je 90 minuta, 2 života i izgleda da te je neko prepoznao. 06 Žena u crvenom Ana se sudara sa ženom koja tvrdi da su prijateljice još od 1961. godine. Osim toga iznenada dobija upozorenje da joj je za petama neka žena u crvenom. Na svakom ćošku neko nepoznato

Mehr

Niveau 1A

Niveau 1A Niveau 1A LEKTION 2 Ivan Ivanovic ist Arzt. Er kommt aus Bosnien und Herzegowina. Er ist 32 Jahre alt. Er ist verheiratet und hat zwei Kinder. Seine Kinder und seine Frau leben auch in Deutschland. Frau

Mehr

Mission Berlin. Deutsch lernen und unterrichten Arbeitsmaterialien. Mission Berlin 24 Sat otkucava

Mission Berlin. Deutsch lernen und unterrichten Arbeitsmaterialien. Mission Berlin 24 Sat otkucava 24 Sat otkucava Ana pronalazi metalnu futrolu, onu istu koju je sakrila 1961. godine. Ne uspijeva da je otvori jer je zahrđala. Kad joj to konačno podje za rukom, u futroli pronalazi ključ. Da li je to

Mehr

2. Was du heute besorgen hast, das verschiebe nicht auf morgen. 3. Wer andern eine Grube gräbt, fällt selbst hinein.

2. Was du heute besorgen hast, das verschiebe nicht auf morgen. 3. Wer andern eine Grube gräbt, fällt selbst hinein. Sprichwörter *** Izreke 1. Jeder ist seines Glückes Schmied. 2. Was du heute besorgen hast, das verschiebe nicht auf morgen. 3. Wer andern eine Grube gräbt, fällt selbst hinein. 4. Es ist nicht alles Gold,

Mehr

INSTALACIJA N+2. Der Satz ist ein Modell der Wirklichkeit, so wie wir sie uns denken.

INSTALACIJA N+2. Der Satz ist ein Modell der Wirklichkeit, so wie wir sie uns denken. INSTALACIJA N+2 4.01 Der Satz ist ein Bild der Wirklichkeit. (Stav je slika stvarnosti.) Der Satz ist ein Modell der Wirklichkeit, so wie wir sie uns denken. (Stav je model stvarnosti onakve kakvu je zamišljamo.)

Mehr

ZAVISNO SLOŽENE REČENICE. - sastoje se od glavne rečenice i jedne ili više zavisnih rečenica

ZAVISNO SLOŽENE REČENICE. - sastoje se od glavne rečenice i jedne ili više zavisnih rečenica ZAVISNO SLOŽENE REČENICE - sastoje se od glavne rečenice i jedne ili više zavisnih rečenica - konjugirani glagol u zavisnoj rečenici uvijek dolazi na kraj rečenice: Ich kann nicht kommen, weil ich keine

Mehr

PASSANT: Ja, guten Tag. Ich suche den Alexanderplatz. Können Sie mir helfen?

PASSANT: Ja, guten Tag. Ich suche den Alexanderplatz. Können Sie mir helfen? Epizode 03 Pravac Kantstraße Ana se uputila prema ulici Kantstraße, ali joj vreme oduzima to što prolaznike mora da upita za pravac. Vreme dodatno gubi u trenutku kada se ponovo pojavljaju motoristi sa

Mehr

IN MEMORIAM. Razgovarajući s Niklasom Luhmannom ( )

IN MEMORIAM. Razgovarajući s Niklasom Luhmannom ( ) IN MEMORIAM Razgovarajući s Niklasom Luhmannom (1927-1998) Svojom je sistemskom teorijom Niklas Luhmann na jedinstven način utjecao na znan stvenike mnogih različitih socioloških, filozofskih, psihologijskih

Mehr

Znanja nemackog jezika predskolske dece

Znanja nemackog jezika predskolske dece BOSANSKI / HRVATSKI / SRPSKI BOSNISCH / KROATISCH / SERBISCH Znanja nemackog jezika predskolske dece Deutschkenntnisse von Vorschulkindern Upitnik za roditelje Elternfragebogen Folgende Sprachen sind verfügbar:

Mehr

FIRE STOP ULTRA. > Melts at temperatures over 600 C. > Best protection against hight temperatures and flame

FIRE STOP ULTRA. > Melts at temperatures over 600 C. > Best protection against hight temperatures and flame > Melts at temperatures over 600 C > Best protection against hight temperatures and flame > Outstandingly comfortable and skinfriendly > Protection from sparks and static electricity FLAME RETARDANT FIRE

Mehr

Znanja nemackog jezika predskolske dece

Znanja nemackog jezika predskolske dece BOSANSKI / HRVATSKI / SRPSKI BOSNISCH / KROATISCH / SERBISCH Znanja nemackog jezika predskolske dece Deutschkenntnisse von Vorschulkindern Upitnik za roditelje Elternfragebogen Wünschen Sie den Fragebogen

Mehr

Puno posla za Tebe Lijepa Ženo Jesper Juul: "Kindererziehung ist für manche ein Leistungssport"

Puno posla za Tebe Lijepa Ženo Jesper Juul: Kindererziehung ist für manche ein Leistungssport Puno posla za Tebe Lijepa Ženo Jesper Juul: "Kindererziehung ist für manche ein Leistungssport" 04.04.2008 17:19 Doris Kraus (Die Presse) Die Presse: Nikada dosada u povijesti roditelji nisu znali vise

Mehr

Znanja nemackog jezika predskolske dece Upitnik za roditelje

Znanja nemackog jezika predskolske dece Upitnik za roditelje KINDER- UND JUGENDBETREUUNG FRÜHE DEUTSCHFÖRDERUNG Postfach 1000 CH-8201 Schaffhausen T + 41 52 632 53 51 www.stadt-schaffhausen.ch Znanja nemackog jezika predskolske dece Upitnik za roditelje Deutschkenntnisse

Mehr

Njemački jezik. osnovna razina ISPIT SLUŠANJA (Hörverstehen) NJEB.21.HR.R.K2.12 NJE B IK-2 D-S021. NJE B IK-2 D-S021.indd 1 11.6.

Njemački jezik. osnovna razina ISPIT SLUŠANJA (Hörverstehen) NJEB.21.HR.R.K2.12 NJE B IK-2 D-S021. NJE B IK-2 D-S021.indd 1 11.6. osnovna razina ISPIT SLUŠANJA () NJE21.HR.R.K2.12 6765 12 1.indd 1 11.6.2014 15:52:19 Prazna stranica 99 2.indd 2 11.6.2014 15:52:19 OPĆE UPUTE Pozorno pročitajte sve upute i slijedite ih. Ne okrećite

Mehr

Radio D Teil 1. Deutsch lernen und unterrichten Arbeitsmaterialien. 12. nastavak Pisma slušatelja

Radio D Teil 1. Deutsch lernen und unterrichten Arbeitsmaterialien. 12. nastavak Pisma slušatelja 12. nastavak Pisma slušatelja Ako covjek nešto ne razumije, dobro je da pita. odgovara na pitanja slušatelja o prethodnim epizodama. To je dobra prilika za ponavljanje i produbljivanje naucenoga. Slušatelji

Mehr

ZWEITES BUCH. Adolf Hitler. Prijevod: Kreativistički Pokret Hrvatska, godine

ZWEITES BUCH. Adolf Hitler. Prijevod: Kreativistički Pokret Hrvatska, godine druga knjiga ZWEITES BUCH Adolf Hitler Prijevod: Kreativistički Pokret Hrvatska, 2008. godine Politika oblikuje povijest! Bile su to riječi Adolfa Hitlera u njegovom nenaslovljenom, neobjavljenom i dugo

Mehr

Hallo, wie heißt du? Vorname: Gretchen Nachname: Meier Alter: 10 Jahre

Hallo, wie heißt du? Vorname: Gretchen Nachname: Meier Alter: 10 Jahre Hallo, wie heißt du? Vorname: Gretchen Nachname: Meier Alter: 10 Jahre Adresse: Karlstraße 10, Düsseldorf Telefonnummer: 4-50-36-71 Handynummer: 017/54-39-7-63 1. Die erste Deutschstunde 1. Sing mit! /

Mehr

B2 test iz nemačkog jezika

B2 test iz nemačkog jezika Student's name : E-mail: Test štampajte i skeniranog ga vratite na e-mail office@e-univerzitet.com U slučaju da nemate tehničke mogućnosti, prihvata se i da na datu e-mail adresu pošaljete odgovore sa

Mehr

Osnovna škola, 8. razred

Osnovna škola, 8. razred Osnovna škola, 8. razred TRANKSRIPTI TEKSTOVA Text 1: UČITELJI TREBAJU GLASNO PROČITATI UPUTU, A POTOM I TEKST U SKLADU S UPUTOM. Iako to neće učenicima posebno objašnjavati jer je navedeno u uputi, učitelji

Mehr

TEIZAM I ATEIZAM U FORMULACIJI:»BOG JE MRTAV«

TEIZAM I ATEIZAM U FORMULACIJI:»BOG JE MRTAV« Branko Bošnjak TEIZAM I ATEIZAM U FORMULACIJI:»BOG JE MRTAV«Iz Nietzscheova djela Tako je govorio laratustra možemo pročitati novu objavu čovjeku i svijetu, a to je izraženo u jednoj rečenici: Bog je mrtav,

Mehr

NJEMAČKI JEZIK. osnovna razina ISPIT SLUŠANJA (Hörverstehen) NJEB.26.HR.R.K2.12 NJE B IK-2 D-S026. NJE B IK-2 D-S026.indd 1 25.3.2015.

NJEMAČKI JEZIK. osnovna razina ISPIT SLUŠANJA (Hörverstehen) NJEB.26.HR.R.K2.12 NJE B IK-2 D-S026. NJE B IK-2 D-S026.indd 1 25.3.2015. NJEMAČKI JEZIK osnovna razina ISPIT SLUŠANJA () NJE26.HR.R.K2.12 12 1.indd 1 25.3.2015. 10:17:09 Prazna stranica 99 2.indd 2 25.3.2015. 10:17:09 OPĆE UPUTE Pozorno pročitajte sve upute i slijedite ih.

Mehr

Mudrost esigurnosti SADRŽAJ

Mudrost esigurnosti SADRŽAJ 1 Mudrost esigurnosti Poruke za doba tjeskobe Alan Watts SADRŽAJ Uvod... 3 I Doba tjeskobe... 04 II Patnja i vrijeme... 09 III Veliko strujanje...12 IV Mudrost tijela...18 V Biti svjestan... 25 VI Čudesni

Mehr

26 27 Die Sonnenstrahlen spielen ein Spiel voller Symbolik oberhalb der Kirche St. Peter und Paul von Topolje in der Baranja. Abgesondert von ihrer dö

26 27 Die Sonnenstrahlen spielen ein Spiel voller Symbolik oberhalb der Kirche St. Peter und Paul von Topolje in der Baranja. Abgesondert von ihrer dö 26 27 Die Sonnenstrahlen spielen ein Spiel voller Symbolik oberhalb der Kirche St. Peter und Paul von Topolje in der Baranja. Abgesondert von ihrer dörflichen Umgebung scheint die einsame Kirche in Gemeinschaft

Mehr

Übung macht den Meister! Übungen: A) Übersetzungsübung Übersetzen Sie ins Deutsche! Pozdravljanje, predstavljanje sebe i svog poduzeća

Übung macht den Meister! Übungen: A) Übersetzungsübung Übersetzen Sie ins Deutsche! Pozdravljanje, predstavljanje sebe i svog poduzeća Übung macht den Meister! Übungen: A) Übersetzungsübung Übersetzen Sie ins Deutsche! Pozdravljanje, predstavljanje sebe i svog poduzeća Dobro došli! Lijepo je što ste ovdje! Gospodin Peter Sturm će obići

Mehr

UNIVERSITÄT ZAGREB PHILOSOPHISCHE FAKULTÄT ABTEILUNG FÜR GERMANISTIK DIPLOMARBEIT AN DER ABTEILUNG FÜR GERMANISTIK.

UNIVERSITÄT ZAGREB PHILOSOPHISCHE FAKULTÄT ABTEILUNG FÜR GERMANISTIK DIPLOMARBEIT AN DER ABTEILUNG FÜR GERMANISTIK. UNIVERSITÄT ZAGREB PHILOSOPHISCHE FAKULTÄT ABTEILUNG FÜR GERMANISTIK DIPLOMARBEIT AN DER ABTEILUNG FÜR GERMANISTIK Martina Jelenić Die deutsche Sprache im Tourismus von Zadar sprachbiographischer Aspekt

Mehr

KRITIKft CISTOGft UMfl

KRITIKft CISTOGft UMfl NAKLADN ZAVOD MATCE HRVATSKE mmanuel Kant UREDNK BRANMR DONAT REDAKCJA POGOVOR VLADMR FLPOVC!! KRTKft CSTOGft UMfl i. NASLOV OR!GNALA mmanuel Kant Kritik der reinen Vernunft (u redakciji dr Karla Kehrbacha)

Mehr

Hrvatski centar/kroatisches Zentrum Wien 4., Schwindgasse 14

Hrvatski centar/kroatisches Zentrum Wien 4., Schwindgasse 14 20. - 22. November 2009 Hrvatski centar/kroatisches Zentrum Wien 4., Schwindgasse 14 Projekt: Kroatisches Zentrum Wien Nach einer Idee von Dr. Josip Seršić und Petar Tyran / Projektleitung: Petar Tyran

Mehr

Znanja nemackog jezika predskolske dece

Znanja nemackog jezika predskolske dece Znanja nemackog jezika predskolske dece Deutschkenntnisse von Vorschulkindern BOSANSKI / HRVATSKI / SRPSKI Krajni rok: 20.01.2018 Molimo Vas da potpuno ispunite sledeća polja. Broj telefona E-mail adresa

Mehr

Basisinformationen zum Aufenthaltsrecht für Flüchtlinge. Osnovne informacije o pravu boravka za izbeglice

Basisinformationen zum Aufenthaltsrecht für Flüchtlinge. Osnovne informacije o pravu boravka za izbeglice Rechtshilfebroschüre Deutsch / Serbisch Basisinformationen zum Aufenthaltsrecht für Flüchtlinge - besonders aus Ex-Jugoslawien - Osnovne informacije o pravu boravka za izbeglice - naročito iz bivše Jugoslavije

Mehr

Hallo Manni! Dobar dan Medo!

Hallo Manni! Dobar dan Medo! 1 Hallo Manni! Dobar dan Medo! Vorwort Vorerst möchten wir uns dafür bedanken, dass Sie sich entschieden haben, unser Buch im Unterricht zu verwenden. Das vorliegende Lehrwerk soll eine wertvolle Unterstützung

Mehr

Ergebnisse der Konjunktur- und Standortumfrage Serbien 2017 Deutsch-Serbische Wirtschaftskammer AHK Serbien

Ergebnisse der Konjunktur- und Standortumfrage Serbien 2017 Deutsch-Serbische Wirtschaftskammer AHK Serbien Ergebnisse der Konjunktur- und Standortumfrage Serbien 2017 Deutsch-Serbische Wirtschaftskammer AHK Serbien Rezultati ankete o uslovima poslovanja u Srbiji za 2017. godinu Nemačko-srpska privredna komora

Mehr

Wir hatten viel Spaß beim Richten und die Katzen waren auch wirklich schon. Die WCF Ringe waren mit 25 Kitten und 28 erwachsenen Tieren gut besucht.

Wir hatten viel Spaß beim Richten und die Katzen waren auch wirklich schon. Die WCF Ringe waren mit 25 Kitten und 28 erwachsenen Tieren gut besucht. Katzen Echo 2016_03 Rassekatzenausstellung Weltausstellung in Belgrad (Serbien) am 9. & 10. Januar Gerade 9 Tage, nachdem der Verein Le Petit in die WCF unter dem Patronat des Stammbaum e.v. aufgenommen

Mehr

Religija i znanost u djelu Vjekoslava Bajsića

Religija i znanost u djelu Vjekoslava Bajsića Izvorni članak UDK 2: 001/Bajsić Primljeno 20. 02. 2007. Josip Oslić Sveučilište u Zagrebu, Katolički bogoslovni fakultet, Vlaška 38, HR-10000 Zagreb oslicjos@theo.kbf.hr Religija i znanost u djelu Vjekoslava

Mehr

O OPCOJ IZRECI: TO BI U TEORIJI MOGLO BITI ISPRAVNO, ALI NE VRIJEDI UPRAKSI

O OPCOJ IZRECI: TO BI U TEORIJI MOGLO BITI ISPRAVNO, ALI NE VRIJEDI UPRAKSI O OPCOJ IZRECI: TO BI U TEORIJI MOGLO BITI ISPRAVNO, ALI NE VRIJEDI UPRAKSI 1 Über den Gemeinspruch: Das mag in der Theorie richtig sein, taugt aber nicht fur die Praxis (Berlinische Monatsschrift, 1793.)

Mehr

Boljševizam od Mojsija do Lenjina

Boljševizam od Mojsija do Lenjina Boljševizam od Mojsija do Lenjina DIETRICH ECKART Preveo sa njemačkog William L. Pierce Pretisak iz National Socialist World, proljeće 1966. Prijevod na hrvatski: WCOTC HRVATSKA 2 Dietrich Eckart Boljševizam

Mehr

Konjunkturumfrage 2016 / Privredno istraživanje 2016

Konjunkturumfrage 2016 / Privredno istraživanje 2016 Konjunkturumfrage 16 / Privredno istraživanje 16 vs Mittel- und Osteuropa (MOE) / Bosna i Hercegovina vs Srednja i Istočna Evropa (SIE) Über die Konjunkturumfrage / O privrednom istraživanju Konjunkturumfrage

Mehr

S druge strane je opet jasno da Crkva ne bi izvršila

S druge strane je opet jasno da Crkva ne bi izvršila problemi Ivan Fuček U SITUACIJI MODERNOG RAZVOJA Uloga Crkve Ne mislimo ovdje podati analitičku iscrpnu sliku jer bi to bio Sizifov posao, nego radije općenit, zaokružen sintetički pogled na stvarnost

Mehr

PASTORAL GRADA Obilježja pastorala u gradskim uvjetima. Stipe Nimac, Split

PASTORAL GRADA Obilježja pastorala u gradskim uvjetima. Stipe Nimac, Split PASTORAL GRADA Obilježja pastorala u gradskim uvjetima Stipe Nimac, Split UDK: 316 : 2; 25; 261.2 Pregledni znanstveni rad Primljeno 9/2007. Sažetak U ovom radu nastojali smo najprije utvrditi specifičnosti

Mehr

Internationale Jugendbegegnung Mettmann-Laval- Gorazde 2015

Internationale Jugendbegegnung Mettmann-Laval- Gorazde 2015 Internationale Jugendbegegnung Mettmann-Laval- Gorazde 2015 Datum: Dienstag 28.7.2015. Neum Morgens haben wie uns in internationalen Grupppen auf der Terrasse getroffen. Dort haben wir ein Spiel namens

Mehr

O ZLU U MISLI SV TOME AKVINSKOGA. Ivan Tadić, Split

O ZLU U MISLI SV TOME AKVINSKOGA. Ivan Tadić, Split R a s p r a v e UDK: 1 Thomas Aquinas 111.1 : 216 Izvorni znanstveni rad Primljeno 2/2004. O ZLU U MISLI SV TOME AKVINSKOGA Ivan Tadić, Split Sažetak Autor najprije iznosi različita mišljenja o zlu izdvajajući

Mehr

Srićno Novo ljeto Vam z elji općina Cogrs tof.

Srićno Novo ljeto Vam z elji općina Cogrs tof. ZaGerSDorfer GemeiNDekaleNDer CoGrS tofski kalendar 2013 Die Gemeinde Zagersdorf wünscht ein gutes und erfolgreiches Jahr. Srićno Novo ljeto Vam z elji općina Cogrs tof. Impressum: Herausgeber: GemeInde

Mehr

NAŠI PRECI SA ATLANTIDE Naši preci sa Atlantide mnogo su se više razlikovali od današnjeg čoveka nego što to može zamisliti onaj čije je

NAŠI PRECI SA ATLANTIDE Naši preci sa Atlantide mnogo su se više razlikovali od današnjeg čoveka nego što to može zamisliti onaj čije je IZ AKAŠE HRONIKE PREDGOVOR Sredstvima obične povesti čovek može naučiti samo mali deo od onoga što je čovečanstvo doživelo u praistoriji. Istorijski dokumenti bacaju svetio na samo nekoliko milenijuma.

Mehr

H M A

H M A N a s l o v i z v o r n i k a : A d o l f H i t l e r M E I N K A M P F Z e n t r a l v e r l a g d e r N S D A P F r z. E h e r N a c h f. G. m. b. H M ü n c h e n, 1 9 4 2. 6 6 6-6 7 0 A u f l a g e

Mehr

Lektion 3: Meine Hobbys...

Lektion 3: Meine Hobbys... Lektion 3: Meine Hobbys... A: Ich heiße Marko. Wie heißt du? Zovem se Marko. Kako se ti zo eš? B: Mein Name ist Petra. Wo wohnst du? Moje ime je Petra. Gdje sta uješ? A: Ich wohne in der Schillerstraße.

Mehr

flfflpmre POTREBA ZA ETIKOM U GOSPODARSTVU Stjepan Baloban,

flfflpmre POTREBA ZA ETIKOM U GOSPODARSTVU Stjepan Baloban, flfflpmre POTREBA ZA ETIKOM U GOSPODARSTVU Stjepan Baloban, Zagreb Uvod Drugu polovica 20. stoljeća obilježavaju ne samo napetosti između dva suprotna vojna bloka (zapadni i istočni) već i nova otkrića

Mehr

QUALITÄTSBOHRWERKZEUGE KEIL Werkzeugfabrik

QUALITÄTSBOHRWERKZEUGE KEIL Werkzeugfabrik SDS Plus svrdla za armirani beton TURBOHEAD X PRO glava s inovativnim konceptom 4 vrha MS 5 spirala s ojačanom jezgrom Otporno na betonsku armaturu, te kroz istu prolazi bez problema Znatno manje trenje

Mehr

Hans Driesch o temeljnim tezama svoje filozofije

Hans Driesch o temeljnim tezama svoje filozofije Hans Driesch o temeljnim tezama svoje filozofije U prvom sam članku*»hans Driesch o ishodištu svake filozofije«prikazao i prosudio njegovu nauku o prvom početku svakoga filozofiranja, tj. njegov»cogito,

Mehr

TAJNA VREMENA Živan Bezić, Split

TAJNA VREMENA Živan Bezić, Split TAJNA VREMENA Živan Bezić, Split "Što je dakle vrijeme? Ako me nitko ne pita znam, ali ako bih htio nekome na pitanje to razjasniti, ne znam" (Sv. Augustin, Ispovijesti, gl. XI). Znam li bolje odgovoriti?

Mehr

STATUS magazin za političku kulturu i društvena pitanja broj 12, zima 2007., časopis izlazi kvartalno

STATUS magazin za političku kulturu i društvena pitanja broj 12, zima 2007., časopis izlazi kvartalno STATUS magazin za političku kulturu i društvena pitanja broj 12, zima 2007., časopis izlazi kvartalno Nakladnik: Udruga građana Dijalog Mostar, N. Š. Zrinjskog 13, 88000 Mostar Za nakladnika: Josip Blažević,

Mehr

ŠTO JE NADA? »Spe gaudentes«(rom 12, 12).

ŠTO JE NADA? »Spe gaudentes«(rom 12, 12). ŠTO JE NADA? Živan Bezić»Spe gaudentes«(rom 12, 12). Budući da govorimo o nadi, red je, prije svega, da budemo na čistu što je to nada. Kako u većini pojmova, tako i kod ovoga pod istom riječju ne misle

Mehr

COMPUTER: Mission Berlin. August 13, Five-fifty five pm. You've got 60 minutes to accomplish your mission.

COMPUTER: Mission Berlin. August 13, Five-fifty five pm. You've got 60 minutes to accomplish your mission. 15 Putovanje kroz vrijeme Anna u podijeljenom Berlinu mora iz istočnog dijela doći u zapadni. No, kao da to nije dovoljno. Za samo 55 minuta mora otkriti koji to dogañaj RATAVA želi izbrisati: gradnju

Mehr

4. imena mora, jezera, rijeka i planina - der Zürichsee, der Rhein, der Triglav, der Donau, die Alpen, die Adria, die Save

4. imena mora, jezera, rijeka i planina - der Zürichsee, der Rhein, der Triglav, der Donau, die Alpen, die Adria, die Save Određeni član obavezno dolazi uz: 1. superlativ pridjeva - die schönste Frau 2. redni broj - der zweite Mann 3. imena nekih zemalja ako su ženskog ili muškog roda, a obavezno u množini - die USA, die Niederlande,

Mehr

Toplinska pumpa zrak/voda. Softver

Toplinska pumpa zrak/voda. Softver Toplinska pumpa zrak/voda Softver Softver 1. Sales Support softver za pumpu ESTIA 2. Godišnji toplinski množitelj (SPF) prema VDI4650 3. Dyna-Doctor za pumpu ESTIA Software 1. Sales Support softver za

Mehr

Joseph Goebbels TOTALNI RAT Govor Wollt Ihr den totalen Krieg?

Joseph Goebbels TOTALNI RAT Govor Wollt Ihr den totalen Krieg? Joseph Goebbels TOTALNI RAT Govor Wollt Ihr den totalen Krieg? IZDAVAČ: NSDAP/AO Njemački kameradi i stranački kameradi! 1 Prije samo tri tjedna stajao sam na ovomu mjestu da bih pročitao Führerovu objavu

Mehr

SAMONADILAŽENJE POLAZIŠTE TEOLOŠKE ANTROPOLOGIJE

SAMONADILAŽENJE POLAZIŠTE TEOLOŠKE ANTROPOLOGIJE UDK 159.9.018.2:2-18 Izvorni znanstveni rad Primljeno 5/05 SAMONADILAŽENJE POLAZIŠTE TEOLOŠKE ANTROPOLOGIJE Marko PRANJIĆ, Zagreb Sažetak U svojem članku autor ponajprije polazi od dva polazišta:»teološke

Mehr

NJEMAČKI JEZIK. viša razina ISPIT SLUŠANJA (Hörverstehen) NJEA.24.HR.R.K3.12 NJE A IK-3 D-S024. NJE A IK-3 D-S024.indd 1 24.3.2015.

NJEMAČKI JEZIK. viša razina ISPIT SLUŠANJA (Hörverstehen) NJEA.24.HR.R.K3.12 NJE A IK-3 D-S024. NJE A IK-3 D-S024.indd 1 24.3.2015. NJEMČKI JEZIK viša razina ISPIT SLUŠNJ () NJE.24.HR.R.K3.12 NJE IK-3 D-S024 12 1 NJE IK-3 D-S024.indd 1 24.3.2015. 11:06:43 Prazna stranica NJE IK-3 D-S024 99 2 NJE IK-3 D-S024.indd 2 24.3.2015. 11:06:43

Mehr

MARTIN LUTHER Veliki i Mali katekizam

MARTIN LUTHER Veliki i Mali katekizam MARTIN LUTHER Veliki i Mali katekizam 1 BIBLIOTHECA FLACIANA SVEZAK XIII Martin Luther Veliki i Mali katekizam RECENZENTI dr. Davorin Peterlin dr. Nela Veronika Gašpar UREDNIK dr. Lidija Matošević Martin

Mehr

NJEMAĈKA IDEOLOGIJA. Kritika najnovije njemaĉke filozofije. u njenim reprezentantima Feuerbachu, B. Baueru i Stirneru,

NJEMAĈKA IDEOLOGIJA. Kritika najnovije njemaĉke filozofije. u njenim reprezentantima Feuerbachu, B. Baueru i Stirneru, NJEMAĈKA IDEOLOGIJA Kritika najnovije njemaĉke filozofije u njenim reprezentantima Feuerbachu, B. Baueru i Stirneru, i njemaĉkog socijalizma u njegovim razliĉitim prorocima Ovaj prvi dio»njemačke ideologije«preveden

Mehr

Bolest kao put do izlečenja

Bolest kao put do izlečenja Bolest kao put do izlečenja Značenje i tumačenje bolesti i njihovih simptoma Torvald Detlefsen i Ridiger Dalke Prevela Dušica Milojković Naslov originala Thorwald Dethlefsen/Ruediger Dahlke Krankheit als

Mehr

INTERWIEV: Vesna Pusić Završetak pregovora je samo pitanje europske političke odluke Verhandlungsabschluss hängt ab vom politischen Entscheid Europas

INTERWIEV: Vesna Pusić Završetak pregovora je samo pitanje europske političke odluke Verhandlungsabschluss hängt ab vom politischen Entscheid Europas 29 LIPANJ 2011. JUNI 2011 ČASOPIS HRVATSKOG KULTURNOG KLUBA U ŠVICARSKOJ ZEITSCHRIFT DES KROATISCHEN KULTURKLUBS IN DER SCHWEIZ INTERWIEV: Vesna Pusić Završetak pregovora je samo pitanje europske političke

Mehr

Univerzitet i uživanje

Univerzitet i uživanje Izvorni članak UDK 378:17.036.1 165.5:17.036.1(38) Primljeno 31. 1. 2013. Zoran Dimić Univerzitet u Nišu, Filozofski fakultet, Ćirila i Metodija 2, RS 18500 Niš zoran.dimic@filfak.ni.ac.rs Univerzitet

Mehr

Re-legitimiziranje univerziteta jedan novi Witz

Re-legitimiziranje univerziteta jedan novi Witz Izvorni članak UDK 1:[001.3:378.4] Primljeno 21. 12. 2010. Zoran Dimić Univerzitet u Nišu, Filozofski fakultet, Ćirila i Metodija 2, RS 18000 Niš dimic@filfak.ni.ac.rs Re-legitimiziranje univerziteta Sažetak

Mehr

Svemogući život i njegovo»značenje«kod Jakoba von Uexkülla

Svemogući život i njegovo»značenje«kod Jakoba von Uexkülla Izvorni znanstveni rad Primljeno: 22. X. 2007. Prihvaćeno: 10. XII. 2007. UDK: 57.011Uexküll,J.:003 Svemogući život i njegovo»značenje«kod Jakoba von Uexkülla Josip Oslić Katolički bogoslovni fakultet,

Mehr

Hans Driesch o temeljnim tezama svoje filozofije

Hans Driesch o temeljnim tezama svoje filozofije Hans Driesch o temeljnim tezama svoje filozofije II. POSEBNA LOGIKA ILI FILOZOFIJA 0 PRIRODI I 0 DUSI Za mnoge biti će jamačno iznenađenje, kad čitaju ono»ili«u naslovu ovoga članka. Zar je posebna logika

Mehr

R4305JPCPR. Izjava o Svojstvima. [CompanyGraphic]

R4305JPCPR. Izjava o Svojstvima. [CompanyGraphic] Izjava o Svojstvima [CompanyGraphic] 1. Jedinstvena identifikacijska oznaka vrste proizvoda: BL D120, DP4, NaturBoard PARTITION, KP, Naturboard KP, KDB D40, Thermo-teK BD 040, KDL D40, Thermo-teK BD 040,

Mehr

Auswahlverfahren für den höheren Auswärtigen Dienst 2017

Auswahlverfahren für den höheren Auswärtigen Dienst 2017 Auswahlverfahren für den höheren Auswärtigen Dienst 2017 Sprachtest Lösungsskizze Testübersicht I. Pronomen II. Präpositionen III. Adjektive und Substantive IV. Verben I V. Verben II VI. Dialoge/freies

Mehr

Warum Liebe weh tut. Eine soziologische Erklärung

Warum Liebe weh tut. Eine soziologische Erklärung što oni smatraju protestantskim jest neinkarnacijsko kršćanstvo.«(str. 29.) No, sakramentalna bit katolicizma jest nešto što može biti ugroženo i samom Katoličkom crkvom, katolicizam može biti i vrlo često

Mehr

Jezik: hrvatski / Sprache: Kroatisch

Jezik: hrvatski / Sprache: Kroatisch Najvažnija prometna pravila za bicikliste u Njemačkoj - Ovdje se ne radi o potpunom popisu prometnih pravila. - Objašnjenja su ciljano oblikovana jednostavnim rječnikom, jer nisu namijenjena samo odraslima

Mehr

OSNOVNI FENOMENI LJUDSKOG POSTOJANJA

OSNOVNI FENOMENI LJUDSKOG POSTOJANJA BIBLIOTEKA SAZVEŽĐA 87 UREDNIK MILOŠ STAMBOLIC OSNOVNI FENOMENI LJUDSKOG POSTOJANJA CRTEŽ NA KORICAMA: DUŠAN RISTIC RECENZIJA: ALEK- SA BUHA TEHNIČKI UREDNIK: BOGDAN CURCIN KO REKTOR: OLGA TRIFUNOVIC IZDAVAČ:

Mehr

Interview mit dem deutschen Botschafter Christian Hellbach für das Magazin Gracija,

Interview mit dem deutschen Botschafter Christian Hellbach für das Magazin Gracija, Interview mit dem deutschen Botschafter Christian Hellbach für das Magazin Gracija,19.12.2014 1. Wie lange sind Sie bereits in Bosnien und Herzegowina? Was ist Ihnen nach Ihrer Ankunft in Bosnien und Herzegowina

Mehr

1. Dolazak Ankunft. Dolazak Konversation

1. Dolazak Ankunft. Dolazak Konversation 1. Familie Berger kommt am Urlaubsort Turanj an. Klaus, Monika und Jasmina steigen aus dem Auto und gehen zur Rezeption; Denis wartet noch im Auto. An der Rezeption werden sie von Danica und (später) Jure

Mehr

facebook/com/guteslebenfueralle.kampagne

facebook/com/guteslebenfueralle.kampagne www.gutesleben-fueralle.de facebook/com/guteslebenfueralle.kampagne Wie kamen wir auf die Idee für diese Kampagne? Unsere Erfahrungen und Überlegungen Beobachtungen bei Reisen in Länder im globalen Süden

Mehr

ZAGERSDORFER GEMEINDEKALENDER. 11 Donnerstag 12 Freitag 13 Samstag 14 Sonntag 15 Montag 16 Dienstag 17 Mittwoch 18 Donnerstag 19 Freitag 20 Samstag

ZAGERSDORFER GEMEINDEKALENDER. 11 Donnerstag 12 Freitag 13 Samstag 14 Sonntag 15 Montag 16 Dienstag 17 Mittwoch 18 Donnerstag 19 Freitag 20 Samstag ZAGERSDORFER GEMEINDEKALENDER COGRS TOFSKI KALENDAR 2008 DEZEMBER DECEMBAR 1 Montag 2 Dienstag 3 Mittwoch 4 Donnerstag 5 Freitag 6 Samstag 7 Sonntag 8 Montag 9 Dienstag 10 Mittwoch 11 Donnerstag 12 Freitag

Mehr

Neki aspekti teologije stvaranja obzirom na rezultate prirodnih znanosti prema Alexandreu Ganoczyu

Neki aspekti teologije stvaranja obzirom na rezultate prirodnih znanosti prema Alexandreu Ganoczyu Izvorni članak UDK 168.521: 2/Ganoczy Primljeno 19. 12. 2007. Nenad Malović Sveučilište u Zagrebu, Katolički bogoslovni fakultet, Vlaška 38, p.p. 432, HR-10000 Zagreb nenad.malovic@vz.t-com.hr Neki aspekti

Mehr

1. Dolazak Ankunft. Dolazak Konversation

1. Dolazak Ankunft. Dolazak Konversation 1. Dolazak Ankunft Familie Berger kommt am Urlaubsort Turanj an. Klaus, Monika und Jasmina steigen aus dem Auto und gehen zur Rezeption; Denis wartet noch im Auto. An der Rezeption werden sie von Danica

Mehr

STRATEŠKI, ORGANIZACIJSKI I CONTROLLING SAVJETNIK

STRATEŠKI, ORGANIZACIJSKI I CONTROLLING SAVJETNIK STRATEŠKI, ORGANIZACIJSKI I CONTROLLING SAVJETNIK www.contrast.at O nama Contrast Vaš partner za održivo povećanje učinka Vodeći austrijski konzultant tvrtki s više od 130 zaposlenika Stručnjak za strategiju,

Mehr

GA 346. Rudolf Steiner: KNJIGA OTKRIVENJA GA 346 I RAD SVE ENIKA [2012]

GA 346. Rudolf Steiner: KNJIGA OTKRIVENJA GA 346 I RAD SVE ENIKA [2012] GA 346 Rudolf Steiner: KNJIGA OTKRIVENJA GA 346 I RAD SVE ENIKA [2012] KNJIGA OTKRIVENJA i rad sve enika POZDRAV od Johannes Werner Klein-a PREDAVANJE I, Dornach, 5 rujna 1924 Misterija i transupstancijacije.

Mehr

COMPUTER: Mission Berlin. November 9, 2006, ten fifty-five am. You've got 65 minutes and 1 life left.

COMPUTER: Mission Berlin. November 9, 2006, ten fifty-five am. You've got 65 minutes and 1 life left. 12 Crkvena glazba Anni ostaje još 65 minuta. U crkvi otkriva da je muzička kutija dio koji nedostaje u orgulju. Pojavljuje se žena u crvenom i traži od nje ključ. Ali kakav ključ? Orgulje svira istu melodiju

Mehr

Saša Zelenika: Intervju s nobelovcem prof. Richardom Ernstom / Interview mit dem Nobelpreisträger Prof. Richard Ernst

Saša Zelenika: Intervju s nobelovcem prof. Richardom Ernstom / Interview mit dem Nobelpreisträger Prof. Richard Ernst 25 LIPANJ 2009. / JUNI 2009 ČASOPIS HRVATSKOG KULTURNOG KLUBA U ŠVICARSKOJ / ZEITSCHRIFT DES KROATISCHEN KULTURKLUBS IN DER SCHWEIZ Vesna Polić Foglar: Intervju s predsjednikom Republike Hrvatske Stjepanom

Mehr

TRACTATUS LOGICO-PHILOSOPHICUS

TRACTATUS LOGICO-PHILOSOPHICUS BIBLIOTEKA LOGOS LUDWIG WITTGENSTEIN Uređuju Jelena Berberović, Aleksa Buha, Muhamed Filipovtć, Spasoje Ćuzulan, Rasim Muminović, Vladimir Premec, Vanja Sutlić i Abdulah Šarčević Odgovorni urednici TRACTATUS

Mehr

O TVRDNJI I ZNAKU ASERCIJE. Goran Švob Zagreb

O TVRDNJI I ZNAKU ASERCIJE. Goran Švob Zagreb O TVRDNJI I ZNAKU ASERCIJE Goran Švob Zagreb 1. Čudna je bila sudbina Fregeove logičke notacije. Još se i danas može čuti kako je upravo nejasno i nepregledno pojmovno pismo bilo glavni krivac za dugotrajno

Mehr

Don t quote / don t circulate

Don t quote / don t circulate To be published in the Weekend Supplement of the daily Jutarnji List Don t quote / don t circulate Hrvatska ili kako su zemlje južne ili jugoistočne Europe upale u podmuklu zamku iz koje im nitko ne pomaže

Mehr

ZaGerSDorfer. GemeiNDekaleNDer. CoGrS tofski kalendar. Die Gemeinde Zagersdorf wünscht ein gutes und erfolgreiches Jahr.

ZaGerSDorfer. GemeiNDekaleNDer. CoGrS tofski kalendar. Die Gemeinde Zagersdorf wünscht ein gutes und erfolgreiches Jahr. ZaGerSDorfer GemeiNDekaleNDer CoGrS tofski kalendar 2010 Die Gemeinde Zagersdorf wünscht ein gutes und erfolgreiches Jahr. Srićno Novo ljeto Vam z elji općina Cogrs tof. Impressum: Herausgeber: GemeInde

Mehr

nagovor na filosofiju

nagovor na filosofiju ? nagovor na filosofiju prvi dio (i.-xii.) listopad 2014. priredio: davor na internetu: protreptikos.wordpress.com mail: filosofija@net.hr Ako li ti pak ne budu ove knjižice ugodne, a ti čini bolje. Na

Mehr

WIR+ 5 Radna bilježnica njemačkog jezika za 8. razred osnovne škole 5. godina učenja

WIR+ 5 Radna bilježnica njemačkog jezika za 8. razred osnovne škole 5. godina učenja Inhaltsverzeichnis: Modul 13 3 Modul 14 33 Modul 15 61 Lektion 1 3 Lektion 5 33 Lektion 7 61 Lektion 2 10 Lektion 6 40 Lektion 8 66 Lektion 3 16 Lektion 7 48 Lektion 8 70 Wortschatz Lektion 1-3 23 Wortschatz

Mehr

Kako se zaštititi od nauke? Anarhistički pogled Pola Fajerabenda otkrio je totalitarizam u naučnom stilu mišljenja

Kako se zaštititi od nauke? Anarhistički pogled Pola Fajerabenda otkrio je totalitarizam u naučnom stilu mišljenja Kako se zaštititi od nauke? Anarhistički pogled Pola Fajerabenda otkrio je totalitarizam u naučnom stilu mišljenja Piše: Jovana Gligorijević Naučni stil mišljenja je dominantan jer nauka u potpunosti spoznaje

Mehr

Einbau von Rauchwarnmeldern nach DIN 14676

Einbau von Rauchwarnmeldern nach DIN 14676 Einbau von Rauchwarnmeldern nach DIN 14676 Gesetzlich ist der Eigentümer für die Installation von Rauchwarnmeldern verantwortlich. Objekt: Einfamilienhaus mit insgesamt 2 Etagen. Objektanschrift: Allee

Mehr

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem??????

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem?????? Austriana Biblioteka Austriana I. kolo: Filozofija, 3. knjiga Konrad Paul Liessmann: Budućnost dolazi! O sekulariziranim očekivanjima spasenja i razočaranju u vezi s tim Eseji Naslov originala: Zukunft

Mehr

SVEĆENIČKA GODINA 10. OBLJETNICA GOSPIĆKO-SENJSKE BISKUPIJE LIST ŽUPA OGULINSKOG DEKANATA

SVEĆENIČKA GODINA 10. OBLJETNICA GOSPIĆKO-SENJSKE BISKUPIJE LIST ŽUPA OGULINSKOG DEKANATA ISSN 1330-7797 ZAJEDNICA OGULINSKIH VJERNIKA Godina XVII. Broj 1 (42), JAKOVLJEVA 2010. SVEĆENIČKA GODINA 10. OBLJETNICA GOSPIĆKO-SENJSKE BISKUPIJE LIST ŽUPA OGULINSKOG DEKANATA 1 ISSN 1330-7797 Godina

Mehr

EMINENTNOST POEZIJE NIKOLE ŠOPA

EMINENTNOST POEZIJE NIKOLE ŠOPA K u iiie o n i pregled EMINENTNOST POEZIJE NIKOLE ŠOPA i. Poslije dosta dugog vremena, pojavila se zbirka pjesama Nikole Šopa,* koji je svoj gias među prvim našim liričarima utvrdiol još prije drugog rata,

Mehr

COMPUTER: Mission Berlin. August 13, 1961, six ten pm. You've only got 45 minutes left to save Germany.

COMPUTER: Mission Berlin. August 13, 1961, six ten pm. You've only got 45 minutes left to save Germany. 18 Skrivena futrola Anna otkriva da je žena u crvenom šefica RATAVE. Ostaje joj još samo 45 minuta. Annin najvažniji putokaz je jedna futrola koju je žena u crvenom sakrila. Može li Anna pronaći to skrovište?

Mehr

Čedomir Crnogorac Muriz Spahić OSNOVI GEOEKOLOGIJE Banja Luka Februar, godine

Čedomir Crnogorac Muriz Spahić OSNOVI GEOEKOLOGIJE Banja Luka Februar, godine Čedomir Crnogorac Muriz Spahić OSNOVI GEOEKOLOGIJE Banja Luka Februar, 2012. godine Prof. dr Čedomir Crnogorac Prof. dr Muriz Spahić OSNOVI GEOEKOLOGIJE Izdavač ARTPRINT, Banjaluka Urednik Vladimira Stijak

Mehr

2. MASARYK UNIVERSITY 3. CENTRAL EUROPEAN UNIVERSITY

2. MASARYK UNIVERSITY   3. CENTRAL EUROPEAN UNIVERSITY 1. KARL-FRANZENS-UNIVERSITÄT GRAZ http://www.uni-graz.at/de/ Ugovorom je dogovorena obostrana razmjena 2 studenta/ice filozofije na diplomskoj ili doktorskoj razini u trajanju od 1 semestra (5 mjeseci),

Mehr

Ergebnisse der Konjunktur- und Standortumfrage Serbien 2016 Deutsch-Serbische Wirtschaftskammer AHK Serbien

Ergebnisse der Konjunktur- und Standortumfrage Serbien 2016 Deutsch-Serbische Wirtschaftskammer AHK Serbien Ergebnisse der Konjunktur- und Standortumfrage Serbien 2016 Deutsch-Serbische Wirtschaftskammer AHK Serbien Rezultati ankete o uslovima poslovanja u Srbiji za 2016. godinu Nemačko-srpska privredna komora

Mehr

Etika i narodno gospodarstvo.

Etika i narodno gospodarstvo. VI. Etika i narodno gospodarstvo. Predavao 14. svibnja 1915. Prof. dr. Albert Bacala«Cijena 50 fil. P rih o d u k o r is t p r e h r a n e o b ite lji m o b ilizo v anih v o jn ik a, izdaje odbor za pučka

Mehr

Recenzija: Latinka Perović i Vesna Rakić-Vodinelić

Recenzija: Latinka Perović i Vesna Rakić-Vodinelić Za izdavača: Svetlana Lukić i Svetlana Vuković Lektura: Jelena Gall Korektura: Lana Budimlić Prelom: Ivan Miladinović Korice: Slaviša Savić Recenzija: Latinka Perović i Vesna Rakić-Vodinelić Čigoja štampa,

Mehr

Ergebnisse der Konjunkturumfrage Serbien 2014 Deutsch-Serbische Wirtschaftsvereinigung (DSW)

Ergebnisse der Konjunkturumfrage Serbien 2014 Deutsch-Serbische Wirtschaftsvereinigung (DSW) Ergebnisse der Konjunkturumfrage Serbien 2014 Deutsch-Serbische Wirtschaftsvereinigung (DSW) Rezultati ankete o uslovima poslovanja u Srbiji za 2014. godinu Nemačko-srpsko privredno udruženje (DSW) DEUTSCHE

Mehr

Radio D Teil 1. Deutsch lernen und unterrichten Arbeitsmaterialien. 10. nastavak Intervju s kraljem Ludwigom

Radio D Teil 1. Deutsch lernen und unterrichten Arbeitsmaterialien. 10. nastavak Intervju s kraljem Ludwigom 10. nastavak Intervju s kraljem Ludwigom srece glumca koji u mjuziklu igra kralja Ludwiga i moli ga za intervju. Odjednom mu se njegov glas ucini poznatim. U redakciju Radija D za to vrijeme stiže neocekivan

Mehr

Fridrich Engels LUDWIG FEUERBACH I KRAJ KLASIČNE NJEMAČKE FILOZOFIJE

Fridrich Engels LUDWIG FEUERBACH I KRAJ KLASIČNE NJEMAČKE FILOZOFIJE Fridrich Engels LUDWIG FEUERBACH I KRAJ KLASIČNE NJEMAČKE FILOZOFIJE PRETHODNA NAPOMENA U predgovoru»prilogu kritici političke ekonomije«, Berlin, 1859, Karl Marx govori o tome kako smo on i ja 1845. u

Mehr