GODINA 12. BOŽIĆ, BROJ: 2. (27.) ŽUPA UZNESENJA MARIJINA - BILICE

Transkript

1 Pomišljaj LIST ŽUPE UZNESENJA MARIJINA BILICE PomišljBILICE GODINA 12. BOŽIĆ, BROJ: 2. (27.) ŽUPA UZNESENJA MARIJINA - BILICE 2016.

2

3 Pomišljaj LIST ŽUPE UZNESENJA MARIJINA - BILICE Godina 12. BOŽIĆ, Br. 2. (27.) Isus se i ovoga Božića želi roditi u ljudskom srcu. Bog je pohodio narod svoj po svome sinu Isusu tako da je sam Bog obukao ljudsko tijelo. Taj događaj i tu istinu ljudi brzo zaborave, zanemare i odlutaju od nje. Zato ne zaobiđimo Boga i nemojmo se povoditi za blještavilom svijeta iza kojega se uvijek krije praznina i blještavilo koje prekriva samu bit onoga što nam Bog daruje. Učinimo da nam se najljepši blagdan, rođenje Kristovo, ne pretvori samo u obilno jelo i piće, ukrase, darove, petarde, alkohol, užurbanost i buku. Iza toga uvijek ostane ispraznost nad ispraznošću. Potrebno nam je obući se u snagu i duh Isusa Krista jer ćemo tek tada moći pobijediti tamu kao što su bančenje, pijanke, razvratnosti, svađe i ljubomore. Isus je došao prije dvije tisuće godina na našu zemlju, ali on dolazi i danas. Prepoznali su ga oni jednostavni i čista srca. Zato ne budimo oni koji će ga odbiti primiti kao što su ga odbili u Betlehemu kad mu nisu pružili prenoćište. Ne budimo ni oni Nazarećani koji su ga pokušali baciti s litice, kao ni onaj narod koji je od Pilata tražio ubojicu Barabu umjesto Isusa. Isus je došao tražiti nas. On je prvi ljubio nas, a ne mi njega. On uvijek ima inicijativu i sve drži u svojoj ruci. Želi i danas doći u naša srca kao što je davno došao u Marijino srce. Isus se i danas pita i govori: Toliko sam vremena s vama i još me ne poznajete. Isus i danas pita ovaj naš svijet: Kad Sin čovječji dođe u svojoj slavi, hoće ŽUPNIKOVA UVODNA RIJEČ Širimo ljubav, radost i mir li naći vjere na zemlji? Hoće li itko vjerovati njemu koji je došao tako jednostavno, ponizno, bez buke i vike? Postao je malen, prepušten ljudskoj ljubavi, izručen ljudskim rukama i ljudskoj slobodi prihvaćanja ili neprihvaćanja. Uvijek je bilo onih koji su mu ostali vjerni i onda kad su prividno gubili i patili svjedočeći za njega. To im je davalo smisao i sigurnost da život tek dolazi kad se za Njega izgubi. Boga se ne moramo bojati jer se i On nije bojao nas ljudi. Hoće li naći mene i tebe kod kuće, kod sebe, i ovoga Božića? Potrebno je sve poduzeti da se vratimo Isusu i opet ga nađemo. Ljudski govoreći, i Marija i Isus trpe kad se od njih udaljujemo, kad ih na bilo koji način ili zbog bilo čega napustimo. Bog nema drugoga puta da dođe na ovaj svijet nego po nekom čovjeku, i preko čovjeka drugome čovjeku. Bog želi doći na ovaj svijet upravo po tebi i meni. Jedini potpuni smisao našega života jest dopustiti mu da dođe. Ako mu ne dopustimo, u čemu je onda smisao našega života i tko smo mi na ovoj zemlji bez Njega? Bog nam i ovog došašća i Božića želi doći. On ima vremena. Bog treba našu običnost, našu jednostavnost i našu blizinu. Tek po blizini s Bogom moći ćemo iz dana u dan postajati ljubav, radost i mir ovom svijetu. Sve učinimo da mir i ovoga Božića ispuni naša srca i naš svijet. To vam želi vaš župnik fra Tomislav POMIŠLJAJ 1

4 RIJEČ ZA TEBE MIR I ZA TEBE Božić! Mir svim ljudima dobre volje! Mir i tebi, tko god ti bio, što god mislio i vjerovao! Mir! Jer i ti nosiš u dubini svojega srca, možda sasvim nesvjesno, neizmjernu čežnju za izgubljenim rajem, čežnju za mirom, dobrotom i ljubavlju. Ako na Božić ne tražiš ništa drugo osim stola s jelom i pićem, ugodnu gostionicu, malo razonode i opijenosti, tada nećeš naći mira. Nezadovoljen, uvijek ćeš čeznuti za novim lokalom, za novim blagdanskim jelom, za novim užitkom, za novom razonodom. I uvijek ćeš ostati nezadovoljan. Uvijek ista bol, uvijek ista glad. Tako nikada nećeš naći mira. Božić: Oslobodi se pritiska i prisile sebičnosti. Potraži mir u dobroti i ljubavi prema drugima i naći ćeš mir. Božić: Božja ljubav neka postane vidljivom u tvojem srcu i u svemu tvojem životu. Božić: ništa osim mira, ništa osim dobrote i ljubavi svim ljudima na svemu svijetu! Phil Bosmans 2 POMIŠLJAJ

5 IZ ŽIVOTA CRKVE PAPA PAVAO VI. PROGLAŠEN BLAŽENIM Na svečanoj misi, u nedjelju 19. listopada 2014., papa Franjo je na trgu Sv. Petra proglasio papu Pavla VI. blaženim. Ovaj blaženik je priveo kraju Drugi vatikanski koncil i ustanovio Biskupsku sinodu. S Papom je misno slavlje, u kojemu je sudjelovalo oko vjernika, suslavio papa u miru Benedikt XVI., a koncelebrirali su i svi sinodski otci koji su sudjelovali na Trećem izvanrednom općem zasjedanju Biskupske sinode na temu Pastoralni izazovi glede obitelji u kontekstu evangelizacije. Papa Franjo je odredio da se spomendan novoga blaženika slavi 26. rujna. O novom blaženiku, u svojoj propovijedi, papa je rekao i ove riječi: Pred tim velikim papom, tim hrabrim kršćaninom, tim neumornim apostolom, pred Bogom, danas ne možemo drugo doli reći riječ koja je tako jednostavna koliko je ujedno i iskrena i važna: Hvala! Hvala, naš dragi papa Pavle VI.! Hvala za tvoje ponizno i proročko svjedočanstvo ljubavi prema Kristu i njegovoj Crkvi! GIOVANNI BATTISTA MONTINI, kasnije papa PAVAO VI., rođen je 26. rujna u mjestu Concesiju u blizini Brescie u sjevernoj Italiji. Nakon osnovne škole i gimnazije ušao je u sjemenište u Brescii, gdje je zaređen za svećenika. Na službu u Državnom tajništvu Svete Stolice došao je Godine postao je supstitutom u Državnom tajništvu, a neočekivano je imenovan milanskim nadbiskupom. Nastojeći oko pastoralne obnove biskupije, osobitu je pozornost poklanjao svijetu radništva, koje se u ono doba masovno doseljavalo u predgrađa velikih industrijskih središta. U Kardinalski zbor uvrstio ga je papa Ivan XXIII. u prosincu godine. Nakon smrti toga pape svetca Montini je 21. lipnja izabran za rimskoga prvosvećenika. Izborom imena velikoga apostola naroda jasno je naznačio evangelizatorsko usmjerenje svoga pontifikata. Kao papa Pavao VI. Blaženik je 8. prosinca zaključio rad Koncila. Nakon toga predano je radio na njegovu ostvarenju. Pokrenuo je važne ekumenske inicijative, poput povlačenja uzajamnog izopćenja pape i carigradskog patrijarha, kojim je godine započeo veliki istočni raskol. Bratski zagrljaj s carigradskim patrijarhom Atenagorom postao je simbolom novih odnosa u ekumenizmu. Kako bi što snažnije istaknuo kolegijalnost među biskupima, međusobnost i njihovu kolegijalnost s papom, godine papa Pavao VI. ustanovio je Biskupsku sinodu. Pavao VI. je bio prvi papa koji je govorio u Ujedinjenim narodima, prvi je crkvenim naučiteljicama proglasio dvije žene, sv. Tereziju Avilsku i sv. Katarinu Siensku. Napisao je četiri enciklike, među kojima se na osobit način ističe ona pod naslovom Humanae vitae. Dok je mnogi kritičari vide kao dokument kojim Crkva zabranjuje kontracepciju, mnogi drugi ističu njezin proročki značaj, osobito danas kad se vide sve posljedice odvajanja prokreacijskoga čina od spolnoga čina (umjetna oplodnja u svim njezinim inačicama, zahtjevi istospolnih parova da imaju djecu i slično). Blaženi je papa umro, gotovo iznenada, uvečer 6. kolovoza Proces za beatifikaciju pokrenula je Rimska biskupija 11. svibnja 1993., a 9. svibnja ove godine papa Franjo odobrio je Kongregaciji za kauze svetih i blaženih da donese dekret o priznavanju čuda na zagovor Pavla VI. POMIŠLJAJ 3

6 Krš ani trebaju Crkvu unato skandalima, rekao je papa Franjo na op oj audijenciji u srijedu 25. lipnja na Trgu sv- Petra u Rimu. Ni skandali u Crkvi ne mogu opravdati nekoga krš anina da se povu e ili da napusti Crkvu. Bog je svoju spasenjsku poruku po Kristu povjerio ljudima s njihovim ograni enjima i slabostima. No ne može se biti u zajedništvu s Bogom bez zajedništva Crkve, dodao je Sveti Otac, unato tomu što su neki crkveni predstavnici prouzro ili probleme i skandale. Misao da bi se ovjek mogao spasiti sam opasna je napast, poru io je papa Franjo pred 30 tisu a vjernika i hodo asnika iz cijeloga svijeta, s kojima je nastavio niz kateheza GLAS PAPE KRŠĆANIN - SAMO U ZAJEDNICI CRKVE o Crkvi te se ovaj put posvetio temi pripadnosti Božjem narodu. Nema kršćanina za svoj račun Zapo inju i svoju katehezu, Papa je podsjetio da je sam Bog htio oblikovati narod koji e donijeti blagoslov svim narodima zemlje pa je stoga zapo eo s Abrahamom. S jako je puno strpljivosti Bog pripremao narod u Starome zavjetu da bi ga u Isusu Kristu ustanovio kao znak i sredstvo jedinstva ljudi s Bogom i me u njima, rekao je Papa te nastavio govoriti o važnosti pripadanja Crkvi za svakoga krš anina. Nismo izolirani i nismo krš ani po individualnom naslovu, svatko za svoj ra un, ne; naš krš anski identitet je pripadnost! Krš ani smo jer pripadamo Crkvi. To je poput prezimena: ako je ime krš anin sam, onda je prezime pripadam Crkvi, istaknuo je Sveti Otac i pojasnio kako sam Bog u objavi Mojsiju u goru em grmu za sebe kaže da je Bog otaca. Ne kaže: Ja sam Svemogu i, nego: Ja sam Bog Abrahamov, Izakov i Jakovljev. Na taj se na in o ituje 4 POMIŠLJAJ

7 GLAS PAPE I ove godine na Duhove, na slavlju Gospe pomoćnice kršćana, okupio se veliki broj vjernika kao Bog koji je sklopio savez s našim njegovu rije, ako ga osje amo blizu i o evima i ostaje uvijek vjeran svomu prepoznajemo ga u bra i, to je zato što sporazumu te nas poziva da u emo u su drugi prije nas živjeli vjeru i potom taj odnos koji nam prethodi. Taj odnos su nam je prenijeli. Vjeru smo primili Boga s njegovim narodom svima nam od naših otaca, naših predaka, i oni su prethodi, dolazi iz toga doba. nas pou ili o njoj. Ako dobro promislimo, tko zna koliko nam dragih lica Zato je Papa rekao da na prvom mjestu valja zahvaliti onima koji su bili prolazi ispred o iju u ovome trenutku: prije nas i koji su nas primili u Crkvu. može biti lice naših roditelja koji su za Nitko ne postaje krš anin po sebi! Je nas tražili krštenje; lice naših djedova i li to jasno? Nitko ne postaje krš anin baka ili nekoga ro aka koji su nas naupo sebi. Krš ani se ne proizvode u laboratoriju. Krš anin je dio naroda koji liti prve molitve. Ja se uvijek sje am ili kako u initi znak križa i kako mo- dolazi izdaleka. Krš anin pripada narodu koji se zove Crkva i ta ga Crkva ini nauk, uvijek mi dolazi u sje anje ona lica asne sestre koja me u ila vjero- krš aninom na dan krštenja, a kasnije u je u nebu sigurno jer je sveta žena tijeku kateheze i tako dalje. Ali nitko, ali ja je se sje am uvijek i zahvaljujem nitko ne postaje krš anin po sebi. Ako Gospodinu za tu asnu sestru. Ili lica vjerujemo, ako znamo moliti, ako poznajemo Gospodina i možemo slušati ili neke asne sestre, vjerou itelja župnika, nekoga drugoga sve enika koji POMIŠLJAJ 5

8 nam je prenio sadržaj vjere i u inio da rastemo kao krš ani Eto, to je Crkva: velika obitelj u koju se prihva a i u kojoj se u i živjeti kao vjernik i kao u enik Gospodina Isusa. U Crkvi nema slobodnih boraca Taj put krš anin može živjeti ne samo zahvaljuju i drugim osobama, nego zajedno s drugim osobama. U Crkvi ne postoji uradi sam, ne postoje slobodni borci doslovno je rekao Papa. Koliko je puta papa Benedikt Crkvu opisao kao crkveni mi! Ponekad se dogodi da netko kaže: Vjerujem GLAS PAPE u Boga, vjerujem u Isusa, ali me Crkva ne zanima Koliko smo puta to uli? A to ne ide. Ima onih koji smatraju da mogu imati osobni odnos, izravan, neposredan odnos s Isusom Kristom izvan zajedništva i posredništva Crkve. To su opasne i štetne napasti. To su, kako je govorio veliki Pavao VI., apsurdne dihotomije, rekao je Papa i podsjetio da je teško i i zajedno, da je to nekad ak i naporno. Može se dogoditi da nam neki brat ili sestra prave probleme ili nas skandaliziraju Ali Gospodin je povjerio svoju poruku spasenja ljudskim osobama, svima nama, svjedocima. I u našoj bra i i u našim sestrama, s njihovim darovima i njihovim ograni enjima, dolazi nam ususret i daje se prepoznati. I to zna- i pripadati Crkvi. Zapamtite dobro: biti krš anin zna i pripadanje Crkvi. Ime je krš anin, prezime je pripadanje Crkvi, rekao je Papa i vjernike pozvao da se u molitvi obrate Mariji, Majci Crkve, kako nikada ne bi pali u napast da pomisle da mogu bez drugih, da mogu bez Crkve, da se mogu spasiti sami, da mogu biti krš ani iz laboratorija. Baš suprotno, ne može se ljubiti Boga, a da se ne ljubi bra u, ne može se ljubiti Boga izvan Crkve; ne može se biti u zajedništvu s Bogom bez zajedništva u Crkvi i ne možemo biti dobri krš ani ako nismo zajedno sa svima onima koji nastoje slijediti Gospodina Isusa kao jedan narod, jedno tijelo, a to je Crkva. Papa Franjo 6 POMIŠLJAJ

9 RAZMATRANJE OČE NAŠ - MOLITVA I RAZMATRANJE Možemo zvati sretnim onoga tko Gospodnju molitvu moli razmišljajući pozorno o svakoj riječi. Tu će naći sve što mu je potrebno i sve što treba željeti. Ovom čudesnom molitvom, ponajprije, zarobljavamo Božje Srce zazivajući ga Ocem. O e naš. Najnježniji od svih o eva, svemogu u stvaranju, udesan u uzdržavanju, preljubazan u svojoj Providnosti, uvijek dobar, dapa e beskrajno dobar u Otkupljenju! Bog je naš Otac, a mi smo svi bra a. Raj je naša domovina i naša baština. Zar nije dostatno ljubiti Boga i bližnjega kako bismo se oslobodili svih navezanosti? Ljubimo, dakle, Oca i ponavljajmo tisu u puta: O e naš koji jesi na nebesima, Ti koji si svugdje prisutan; Ti koji si u svecima po svojoj slavi, u osu- enicima po svojoj pravednosti, u pravednicima po svojoj milosti, u grešnicima po svojoj ustrajnoj strpljivosti, u ini da se uvijek sje- amo svoga nebeskog podrijetla, da živimo kao tvoji pravi sinovi i da uvijek sve naše goru e želje budu prema Tebi usmjerene. Sveti se ime tvoje. Ime je Gospodnje sveto i strašno i nebo odzvanja od neprestane slave sera na kojom slave svetost Gospodina Boga nad vojskama kli e Izaija. Tim rije- ima tražimo da ga cijela zemlja upozna, da se klanja otajstvima tako velikoga i svetoga Boga; da bude upoznat, da ga ljube i da mu se klanjaju bezbožnici, Turci, Hebreji, pogani i svi nevjernici; da mu svi služe i slave živom vjerom, vrstom nadom i žarkom ljubavlju odri u i se grijeha. Jednom rije ju, tražimo da svi budu sveti jer je on svet. Do i kraljevstvo tvoje. Kraljuj, o Gospodine, u našim dušama, svojom miloš u u ovome životu kako bismo zaslužili kraljevati s Tobom poslije smrti u tvome kraljevstvu koje je najviša i vje na sre a u koju vjerujemo, kojoj se nadamo i koju iš ekujemo: Brojni vjernici su i ove godine molili i slavili našu Gospu od Pomišljaja sre a koju nam je O eva dobrota obe- ala koju su nam zasluge Sina Božjega omogu ile i koju nam Duh Sveti po svome svjetlu objavljuje. Budi volja tvoja kako na nebu tako i na zemlji. Ništa, naravno, ne izmi e promislima Božje providnosti koja je sve predvidjela i sve uredila još prije nego li se nešto dogodi. POMIŠLJAJ 7

10 Nijedna zapreka ne može je sprije iti u ostvarenju cilja koji je odredila. Zato, kada tražimo od Boga da vrši svoju volju, nemojmo se bojati, kaže Tertulijan, da se netko može uspješno usprotiviti ostvarenju njegovih planova, ali ponizno prihvatimo sve ono što je on htio providonosno za nas pripraviti. A mi molimo kako bismo uvijek vršili njegovu volju koju spoznajemo po zapovijedima, s istom spremnoš u, ljubavlju i ustrajnoš u kojom ga an eli i sveci slušaju. Kruh naš svagdanji daj nam danas. Isus Krist nas u i tražiti od Boga ono što nam je u životu potrebno za dušu i tijelo. Ovim rije ima ponizno ispovijedamo našu bijedu i iskazujemo ast Božjoj Providnosti, izjavljuju i da o ekujemo od njegove dobrote sva vremenska dobra. Rije ju kruh tražimo od Boga ono što je neophodno za život; suvišno je isklju eno iz te prošnje. Taj kruh tražimo danas, tj. ograni avamo svaku našu brigu na teku i dan s pouzdanjem u Boga za sutradan. Traže i kruh svagdanji, ispovijedamo našu trajnu potrebu Božje zaštite i pomo i. RAZMATRANJE Tata Ivica i kćer Leona Bobanović Otpusti nam duge naše kako i mi otpuštamo dužnicima našim. Naši su grijesi, kaže sv. Augustin i Tertulijan, naši dugovi prema Bogu, za koje njegova pravednost zahtijeva da budu ispla eni do posljednjega nov i a. Svi imamo dugove. Ali usprkos našim brojnim grijesima, približimo mu se s povjerenjem i kažimo s iskrenim kajanjem: O e naš koji jesi na nebesima, oprosti grijehe našega srca i naših usta, naših djela i propusta koji nas ine neizmjerno krivima u o ima tvoje pravde. Da, oprosti ih zato što i mi, sinovi jednoga tako blagoga i milosrdnoga Oca, iz poslušnosti i ljubavi opraštamo onima koji su nas uvrijedili. I ne uvedi nas u napast, nego izbavi nas od zla. I ne dopusti da zbog svoje nevjernosti tvojim milostima podlegnemo napastima svijeta i tijela, nego nas oslobodi od zla koje je grijeh, zemaljskih muka i vje ne muke koju smo zaslužili. Amen. Vrlo utješan usklik, jer je kaže Sveti Jeronim kao pe at od Boga stavljen našim prošnjama na završetku kako bi nas uvjerio da nas je uslišao. To je kao da sam Bog kaže amen! Neka vam bude po vašim prošnjama. Ja sam ih uslišao. To je zna enje rije i amen. Sv. Ljudevit Marija Grignion Montfortski 8 POMIŠLJAJ

11 KROZ DOMOVINU ISUSA KRISTA DODIR SVETE ZEMLJE Dodir Svete Zemlje naslov je nove tematske rubrike u kojoj želim podijeliti s vama barem dio razmišljanja, doživljaja i iskustva stečenog kroz materijalno i duhovno hodočašće u nedavnom pohodu Isusovoj domovini. Rubrika je zamišljena kao stalni prilog našeg župnog lista Pomišljaj i nastojat će pratiti baš kao i krunica naše Blažene Djevice Marije (ružarij), četiri tematska kruga koja obuhvaćaju Isusov život, istovremeno razmišljajući, na temelju biblijskih tekstova o pojedinim radosnim, svjetlosnim, žalosnim i slavnim otajstvima, te povezujući ta razmišljanja sa stvarnošću svetih mjesta rođenja, djetinjstva, skrovitosti, javnog djelovanja, smrti i uskrsnuća Gospodina našega Isusa Krista. Dragi moji župljani i čitatelji, sve vas pozivam da zajedno krenemo na ovaj put kroz povijest i sadašnjost, Isusovim stopama prolazeći kroz područje suvremenog Izraela, Palestine i Jordana, počevši od prvog tematskog kruga koji obuhvaća otajstvo Utjelovljenja, Marijin pohod Elizabeti, Isusovo rođenje, prikazanje u hramu, te nalaženje dvanaestogodišnjeg Isusa u hramu među pismoznancima. I RIJEČ JE TIJELOM POSTALA Nazaret, grad na zapadnom dijelu goranskog dijela Galileje i danas uva u svojem središtu malenu i skromnu Špilju navještenja nad kojom se kao dostojan uvar ovog svetog mjesta prostire veli anstvena Bazilika navještenja, peta po redu crkva izgra ena na istom mjestu, dovršena godine. itav taj prostor u posjedu je franjevaca, budu i da je upravo Franjeva kom redu povjerena briga za sveta mjesta u Isusovoj domovini i u okolnim zemljama. Prema izvještajima, spisima i predaji, baš je na ovome mjestu prije više od godina, poslao Bog an ela k Djevici Mariji i on joj re e: Ne boj se, Marijo! Ta našla si milost u Boga. Evo, za et eš i roditi sina i nadjenut eš mu ime Isus. On e biti velik i zvat e se Sin Svevišnjega. Njemu e Gospodin Bog dati prijestolje Davida, oca njegova, i kraljevat e nad domom POMIŠLJAJ 9

12 Jakovljevim uvijeke i njegovu kraljevstvu ne e biti kraja. (Lk 1, 28-34). Neizrecivo blago uva ova malena špilja okružena golemim zidovima Bazilike navještenja, prostorom u kojem svatko može osjetiti onaj nježni dodir Božje blizine koji neko i danas jednako govori: Ovdje je sve po elo. Susretni me sada u novom po etku, u za etku moje utjelovljene ljubavi. To je navještaj Utjelovljenja, ona središnja istina koja nam otkriva ulazak vje nog Boga u ljudsku povijest u osobi Sina Marijinog, koji preuzimaju i našu ljudsku narav kao vlastitu, ostvaruje moje i tvoje spasenje. KROZ DOMOVINU ISUSA KRISTA Prigušena svjetlost i tišina ovog svetog mjesta pogoduje molitvenom raspoloženju, a ja se ipak jedva suzdržavam da ne uskliknem one iste rije i iz Psalma o radosti Siona: Kli i od radosti K eri Sionska, vi i od veselja. Veseli se i raduj iz sveg srca k eri Jeruzalemska. Jahve, kralj Izraelov u sredini je tvojoj! (Sef. 4, 14-17). Marija, kao k i Sionska u svojem krilu, na ovome mjestu ispunjava upravo ove proro ke rije i. Ona ovdje postaje novi kov eg saveza; postaje mjesto stvarnog Božjeg nastajanja me u nama. Na djelu je Bog Otac i Njegovo obe anje o vje nosti kraljevstva Isusa iz Nazareta koje i mi redovito ispovijedamo u Nicejsko-carigradskom vjerovanju. To je ono isto obe anje koje je an eo Gabrijel priop io Djevici Mariji i na koje je ona u ovoj Špilji navještenja spremno odgovorila: Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj rije i. (Lk. 1,38). Ovome kraljevstvu nema kraja; vje no se gradi na temeljima vjere i ljubavi i njime vlada sam Bog po svojem obe anju kojeg uvijek i iznova ispunja, kako onda, tako i danas. Korak dalje od Bazilike navještenja, pratimo još jedno znamenito mjesto, ostatke male siromašne i jednostavne seoske ku e sv. Josipa koji se i danas uvaju unutar dvorišta Franjeva kog samostana. Prema predaji, nakon povratka iz Egipta, sv. Josip se u toj svojoj rodnoj ku i nastanio sa Djevicom Marijom i djetetom Isusom. Zbog toga se ovo mjesto naziva i Ku a othrane. Sveto pismo nam o tome govori sljede- 10 POMIŠLJAJ

13 KROZ DOMOVINU ISUSA KRISTA e: Nakon Herodova skon anja, gle, an eo se Gospodnji javi u snu Josipu u Egiptu: Ustani, re e, uzmi dijete i njegovu majku te po i u zemlju izraelsku jer su umrli oni koji su djetetu o glavi radili. On ustane, uzme dijete i njegovu majku te u e u zemlju Izraelsku. Ali saznavši da Arhelaj vlada Judejom namjesto svoga oca Heroda, bojao se po i onamo pa, upu en u snu, ode u pokrajinu Galileju. Do e i nastani se u gradu zvanu Nazaret da se ispuni što je re eno po prorocima: Zvat e se Nazare anin. (Mt. 2, 19 23). Uz kamene ostatke Josipove ku e franjevci su izgradili crkvu sv. Josipa, na temeljima ranije križarske crkve iz XII. stolje a, a u novije vrijeme je preko drugog samostanskog krila ova crkva spojena s Bazilikom navještenja. Još je jedna znamenitost vezana za ovo mjesto. Sa uvana je stara judeokrš anska krstionica u kojoj su se krštenici spuštali sa sedam stuba, kao simbol sedam darova Duha Svetoga. Pred donjom stubom je prokopan kanal kroz kojeg je protjecala voda, koja je simbol izvornog središnjeg mjesta krštenja, rijeke Jordan. Promatraju i dijelove Josipove ku ice i radionice lako zamišljam svakodnevnicu Svete obitelji, onaj skromni i jednostavan radni ki život vo en Božjom providnoš u i zaštitom. Istovremeno, kroz tu skromnost i jednostavnost treba uo iti odlu nost i snagu sv. Josipa, potrebnu da ispuni svoju ulogu skrbnika Svete obitelji u kojoj se ostvaruje Rije koja je tijelom postala. Prve 4 fotografije prikazuju detalje iz unutrašnjosti donje crkve u Nazaretu, u novoj bazilici Navještenja Marijina, gdje su ostavljeni vidljivi arhitektonski elementi nekoliko prethodnih kršćanskih sakralnih zdanja sve do u st. A pronađeni su i još stariji ostaci sela, sve do u vrijeme sv. Obitelji. Na fotografijama se nalazi špilja za koju prakršćanska predaja tvrdi da se radi o Marijinu domu u kojem je dobila milost navještenja da će postati majkom Spasiteljevom. Na zadnjoj fotografiji je nova bazilika Navještenja Marijina. mr. sc. Nada Mikulandra POMIŠLJAJ 11

14 Uvod Moje je danas da progovorim nešto o jednoj vrlo složenoj problematici. Problem rastave braka, razvoda, je nešto što za većinu pogođenih ljudi može predstavljati veliki i cijeloživotni problem. Tu je onda i izbor novog životnog partnera, što je također za mnoge (napose ženske osobe!) na temelju prethodnog iskustva nimalo jednostavna odluka. A onda, k tomu, ukoliko se radi o vjernicima, katolicima, nekako se kao dodatni problem nameće i kršćanski nauk o nerazrješivosti valjano sklopljene ženidbe i stega Katoličke Crkve za vjernike u drugom (civilnom) braku s obzirom na nemogućnost pristupanja pojedinim sakramentima i još neka druga ograničenja. O problematici rastavljenih, razvedenih i napose ponovo (civilno) vjenčanih osoba 1 dosta se raspravlja i u teološkim krugovima i pokušava se pronaći prihvatljiva rješenja, napose u kontekstu spomenute crkvene prakse glede nepripuštanja tih osoba sakramentima pokore i euharistije. Unatoč širini i intenzitetu teoloških diskusija sve do naših dana, ja ipak želim ukazati na brojne konkretne pastoralne mogućnosti jednog sustavnog rada sa rastavljenima, razvedenima te ponovno civilno vjenčanim osobama. Pritom se pastoralni rad sa pogođenim osobama nameće kao izazov za dijakoniju u Crkvi i crkvenim zajednicama, odnosno kao izazov za pomoć i služenje onima, koji se nakon rastave i razvoda nalaze u teškoj životnoj situaciji. Problematika rastave, razvoda i ponovnog civilnog vjenčanja Iz jednog kvalitativnog istraživanja, provedenog u obliku intervjua sa rastavljenim osobama i s osobama koje su se nakon rastave i razvoda ponovo civilno vjenčale, na pitanje: Što mislite na koji bi Vam način Crkva kroz župnu zajednicu mogla pomoći?, jedna OBITELJ I CRKVA RASTAVA, RAZVOD I DRUGI (CIVILNI) BRAK U ŽIVOTU I U CRKVI je osoba odgovorila: Mislim da bi trebalo nešto učiniti, da li od strane župnika, župne zajednice, od strane članova nekih molitvenih grupa ili drugih župnih krugova, ne znam! Ali do sada nam nitko, nitko nije posvetio ni malo pažnje, niti s nama o tome razgovarao. Nitko nas nije pitao kako nam je, što smo proživljavali. Imali smo dosta svećenika koje smo poznavali. Ulazili su u kuću i izlazili, ali nikad nam nitko nije postavio pitanje o tome. Ja dapače volim što vi to pitate, meni je drago. Ja se ničega toga ne stidim. To je moj život, a ničiji život ne može biti idealan. Ja bih voljela da naša župna zajednica nešto učini, ili možda biskupijska zajednica, ne znam na kojoj razini, da li na nivou dekanata, stvarno ne znam. Međutim pretpostavljam da ima još parova u našem dekanatu i da ima još ovakvih slučajeva kao što smo mi, koji su isto tako u drugom, pa možda i u trećem braku. Voljela bih da nam se nekad samo riječima pomogne, da se malo i sami oplemenimo i da malo dobijemo duhovne snage. Jer bez duhovnoga se ne može živjeti. Ja se jako molim, da se ne molim pukla bih. ( ) To bi trebala naša zajednica, ta naša Crkva, jer nismo svi isti, nismo se svi rastali radi toga da bi, s oproštenjem, živjeli kako danas mnogi ljudi žive. 2 1 Ovakav redoslijed pojmova rastavljen, razveden i ponovo civilno vjenčan koristimo na temelju sugestija crkvenih pravnika, jer rastavljena osoba ne mora biti i službeno rastavljena, za što je opet primjereniji izraz razveden, a da bi netko nakon rastave mogao sklopiti novi civilni brak, prije toga mora biti i službeno razveden. Stoga će u daljnjem tekstu biti uvažavana ova distinkcija. 2 Istraživanje je provedeno u okviru rada na doktorskoj dizertaciji i objavljeno u: DŽINIĆ, Ivo, Pastoral s rastavljenima te rastavljenima i ponovo civilno vjenčanima u Hrvatskoj. Izazov za dijakoniju u Crkvi, Biblioteka Diacovensia, Đakovo, Cijeli ovaj tekst se uglavnom bazira na tom radu. 12 POMIŠLJAJ

15 OBITELJ I CRKVA Već ovaj citat dovoljno uvodi u svu problematiku rastavljenih, razvedenih i ponovno civilno vjenčanih brakova, koja je u Crkvi općenito postala vrlo aktualna. S obzirom na sve višu stopu rastava i razvoda, te njihovih posljedica i u Hrvatskoj, isto se može ustvrditi i za našu mjesnu Crkvu. Ni sami vjernici nisu u tom smislu izuzeti, nego pošast rastave i razvoda brakova sve više zahvaća i vjerničke krugove, na što je već ukazao i papa Ivana Pavao II. U Apostolskoj pobudnici Familiaris consortio. 3 Nakon rastave i razvoda braka neki se odlučuju na, ponekad i herojsko djelo samačkog života, odnosno nastavljaju živjeti sami ili sa svojom djecom ne ulazeći, ponekad i iz čisto vjerskih motiva, u drugi brak. Drugi, pak, ulaze u novi civilno sklopljeni brak, što, s obzirom na kršćansku nauku o nerazrješivosti ženidbe, predstavlja još veću poteškoću. Svjesni toga kršćanskoga nauka, događa se često da se mnogi takvi, nekada možda i vrlo angažirani vjernici, povlače iz života župne zajednice, bilo poradi osjećaja izopćenosti iz Crkve bilo radi žaljenja, što ta njihova odluka o ulasku u drugi brak, u Crkvi ne nailazi na razumijevanje. Pitanja oko teme rastave, razvoda i ponovne civilne ženidbe tište danas ne samo rastavljene i razvedene i ponovno civilno vjenčane vjernike, nego i mnoge djelatnike u pastoralnoj praksi, koji se uvijek iznova sučeljavaju sa ovom problematikom, gdje doista nije uvijek lako povezati istinu o nerazrješivosti braka s istinom o Bogu, koji je milosrdni otac. Cijela problematika oko pitanja ovog područja pastorala je u Crkvi s jedne strane promatrana kao vruće željezo, odnosno vrlo osjetljiva i škakljiva tema, te je radi toga i pomalo ostavljena po strani, a s druge strane se ona upravo radi svoje aktualnosti nameće i kao vrlo važno pitanje u Crkvi. 4 Kako već rekoh, osobno promatram ovo područje pastoralnog rada i djelovanja kao vrlo veliki izazov za diakoniu u Crkvi, odnosno služenjsku dimenziju crkvenog života. U već spomenutom Apostolskom pismu Familiaris consortio potiče papa Ivan Pavao II dušobrižnike i cijelu zajednicu vjernika da sve učine kako se te osobe ne bi osjećale odijeljenima od Crkve. 5 Isto napominju i naši biskupi u Direktoriju za obiteljski pastoral Crkve u Hrvatskoj. 6 Pri svemu tome treba osobe koje se nalaze u jednoj takvoj situaciji uvijek promatrati kao subjekte pastoralnog rada, a ne kao objekte za koje mi nešto činimo. Trebalo bi njihova životna iskustva uzeti kao vrlo dragocjena i za samu Crkvu. Želim Vas uvesti u problematiku situacije rastave, razvoda i ponovno vjenčanja, odnosno želim predstaviti neke statističke podatke o ovoj problematici, te dati kratki presjek konkretnih životnih povijesti pogođenih ljudi. Nadam se da Vas statistički podaci neće previše izmučiti, ali smatram da je nekakav najopćenitiji uvid i u tom smislu važan kao polazna točka za pastoralni rad sa rastavljenima, razvedenima i ponovno civilno vjenčanima. Sklopljeni i rastavljeni brakovi u Hrvatskoj Zabrinjavajuća je činjenica da se u Hrvatskoj, od ukupnog broja sklopljenih brakova, u prosjeku rastavlja svaki peti brak i da ta tendencija neprestano raste. Iako je taj broj u odnosu na druge europske zemlje relativno malen, iz toga se jasno vidi da i u Hrvatskoj bračni partneri vlastite probleme i sukobe uglavnom rješavaju rastavom. 7 Istraživanja su pokazala 3 Usp. IVAN PAVAO II., Apostolska pobudnica Familiaris consortio, Dokumenti 64, KS, Zagreb., br Usp- HEINZMANN, Josef, Wenn Geschiedene an die Kirchentür klopfen, Kanisius Verlag, Freiburg, 1994., 7; WACHINGER, Lorenz, Geschiedene begleiten, Grünewald, Mainz 1995., Usp. FC, br Usp. Direktorij za obiteljski pastoral Crkve u Hrvatskoj, br Usp. KRIIĆ, Marijan, Neka obilježja suvremene obitelji u Hrvatskoj, u: Vjesnik Đakovačke i Srijemske biskupije 127 (1993) 3, str POMIŠLJAJ 13

16 OBITELJ I CRKVA da čak 36,3 % hrvatskih građana pretežno odobrava rastavu braka. 8 Sve to dobiva na značenju ako se uzme u obzir da se, prema popisu stanovništva iz godine, u Hrvatskoj 87,8 % stanovništva izjašnjavalo katolicima. 9 Prigodom vjenčanja Josipa-Vinka Grubišića i Jadranke Marije r. Lambaša (28. VI ) okupio se veći dio članova njihove obitelji Unatoč ovim nepovoljnim trendovima s obzirom na broj sklopljenih i rastavljenih brakova, Hrvatska prema drugim europskim zemljama ipak ima razmjerno nisku stopu divorcijaliteta (broj rastavljenih na tisuću sklopljenih brakova). Prema podacima Vijeća Europe (Recent demographic developments in Europe 1997., Strasbourg), 10 stopa divorcijaliteta godine je u Austriji iznosila 427,5; u Bugarskoj 280,9; u Češkoj 675; u Danskoj 355,3; u Mađarskoj 461,7; u Latviji 628,1; u Sloveni- ji 265,2; u Švicarskoj 397,8; u Estoniji čak 1025,4. Iste je godine u Hrvatskoj stopa divorcijaliteta iznosila 146,9. I prema podacima istoga vijeća stopa razvoda u Hrvatskoj godine je među deset najmanjih u Europi. 11 Statistika pokazuje da je od ukupnog broja rastavljenih brakova u Hrvatskoj čak jedna četvrtina do jedna petina rastava braka uslijedilo u prve četiri godine, a u prvih devet godina u prosjeku gotovo 50 %. Taj podatak upućuje na nužnost pastoralnog rada s mladim brakovima i obiteljima. 12 Neki podaci pokazuju da se najveći broj brakova rastavlja na temelju zakonski definirane tzv. različitosti karaktera. Mnogi parovi sklapaju brakove, a da se prije toga nisu dovoljno niti upoznali, niti su im poznate obveze koje proizlaze iz jednog braka. To nije dovoljno čvrst temelj za jednu stabilnu i trajnu bračnu zajednicu. Također su i očekivanja od bračne zajednice često puta kod bračnih partnera nerealna. Danas je u porastu i preljub kao čest razlog rastave brakova. Uz te razloge za rastavu braka zakon o bračnim i porodičnim odnosima omogućava razvod braka i radi drugih, ozbiljnih uzroka, koji mogu jednu bračnu vezu teško i trajno poremetiti. To mogu biti dugo odvojen život, zatim napuštanje područja Republike Hrvatske, te ekonomski motivi. To se posebno odnosi na mješovite brakove, kojih je u Hrvatskoj pri- 8 Usp. ČRPIĆ, Gordan, VALKOVIĆ, Marijan, Moral u Hrvatskoj u sociologijskoj perspektivi, u: Bogoslovska smotra, 70 (2000) 1, str Usp. ARAČIĆ, Pero, ČRPIĆ, Gordan, NIKO- DEM, Krunoslav, Postkomunistički horizonti, Diacovensia, Đakovo, 2003., str Podaci uzeti iz: AKRAP, Anđelko, ŽIVIĆ, Dražen, Nav. dj., str Vidi: (08.ožujka 2010.) 12 Usp. ARAČIĆ, Pero, Teškoće u predženidbenom pastoralu, u: Bogoslovska smotra, 69 (1999) 2-3, str POMIŠLJAJ

17 OBITELJ I CRKVA je rata bio ne tako malen broj, a koji su se za vrijeme rata rastali. Možemo zaključiti da je rat imao veliki utjecaj na rastavu takozvanih mješovitih brakova. Svakako najosjetljiviji dio problematike rastave brakova jest činjenica da su u taj proces rastavljanja brakova uključena i djeca, na koje se možda premalo misli. Na njima ostaju trajni ožiljci, o čemu bi trebalo provesti posebno istraživanje. Imajući u vidu podatke o udjelu djece, koja ostaju iza rastavljenih brakova, možemo ustvrditi da Direktorij za obiteljski pastoral Crkve u Hrvatskoj opravdano govori o rastavi brakova ujedno kao i o razdvajanju obitelji. 13 Ono što se na prvi pogled ne uviđa jest broj ljudskih osoba u tim procesima, koji sigurno ostavljaju cjeloživotne traume, a kod djece posljedice s obzirom na njihov budući brak. Radi se svake godine o oko osoba! Pregled životnih povijesti pogođenih osoba Dobar i nužan početak svakog pastoralnog djelovanja, pa tako i sa ovim vjernicima, jest (u)poznavanje konkretne situacije kroz budno osluškivanje. Iz gore već spomenutog kvalitativnog istraživanja s tim osobama, vidljivo je nekoliko bitnih elemenata, koji mogu biti korisni za jedan kvalitativan i odgovoran pastoralni rad s tim osobama: Mnogi se od njih osjećaju odijeljenima od Crkve. Oni pri tome misle posebno na nepripuštanje sakramentima euharistije i ispovijedi, te kroz to gledaju cijelu svoju životnu situaciju u odnosu na Crkvu. To je prva i možda i najvažnija polazna točka kad je riječ posebno o pastoralu razvedenih i ponovno civilno vjenčanih. Rastavljeni i posebno razvedeni pa ponovno civilno vjenčani ne poznaju dovoljno svoju situaciju u Crkvi. Kao što je upravo spomenuto, oni na osnovu nepripuštanja sakramentima dolaze do zaključka da su odijeljeni od Crkve, što zapravo nije istina. Iako bi to rado učinile, te osobe često ne znaju gdje mogu tražiti pomoć u svojoj životnoj situaciji, odnosno gdje je mogu pronaći. Vjerojatno je razlog tome i činjenica da nemamo dovoljno onih institucija (savjetovališta) na koje se ovi ljudi mogu obratiti, ili ove nisu dovoljno prezentirane u javnosti. Vidljivo je da je rastava braka uvijek teško iskustvo. Posebno je rastava teška za one ljude koji su cijelo vrijeme živjeli u uvjerenju kako je njihov brak sasvim solidan, ali ih je njihov bračni partner jednostavno napustio. Djeca iz rastavljenih brakova na poseban način dramatično proživljavaju rastavu svojih roditelja. Rastava roditelja se višestruko negativno odražava na život djece. Djecu iz rastavljenih brakova treba promatrati kao svojevrsni subjekt pastoralnog djelovanja Crkve. Jer kao što je već i spomenuto, djeca doživljavaju rastavu svojih roditelja jako dramatično i teško, na poseban način ako u braku svojih roditelja nisu nikada trpjeli ili su brak svojih roditelja uvijek pozitivno doživljavali. Mnogi od rastavljenih i razvedenih pa ponovno civilno vjenčanih se često ne osjećaju ugodno u svojim župskim zajednicama. Negativna iskustva s ljudima iz vlastitih župskih zajednica su posebno bolna. Neki od njih bi htjeli i aktivnije sudjelovati u životu svoje župske zajednice, ali su zbog neukusnih i ponižavajućih primjedbi često od drugih vjernika obeshrabreni. Mišljenja su da im iskustvo rastave braka predstavlja za vlastiti život i vlastitu vjeru i određeno obogaćenje. Neki od njih su i uvjerenja, da bi to njihovo iskustvo moglo biti i za Crkvu u njezinom pastoralnom djelovanju obogaćenje, te da bi ih ona mogla i trebala i iskoristiti. U ovom kontekstu neki ukazuju konkretno na pripravu mladih za brak, te na pastoral posebno onih brakova koji su zapali u neku krizu. 13 Usp. Hrvatska biskupska konferencija, Direktorij za obiteljski pastoral Crkve u Hrvatskoj, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 2002., br. 36. POMIŠLJAJ 15

18 OBITELJ I CRKVA Iz svega ovoga se može iščitati važnost i nužnost razvoja jednog dobro organiziranog pastorala sa rastavljenim te razvedenim i ponovo civilno vjenčanim osobama. Pastoralno djelovanje U radnim materijalima za studijsko zasjedanje o pastoralu s rastavljenima i rastavljenima pa ponovo civilno vjenčanima, u okviru održavanja Biskupijskog foruma Bečke nadbiskupije ( ), određena su neka načela za ispravno pastoralno djelovanje s osobama koje su se našle u takvoj životnoj situaciji. Ondje se kaže da pastoral s rastavljenima i s rastavljenima pa ponovo civilno vjenčanima mora: (1) biti orijentiran prema evanđelju; (2) ustrajati u teološkoj refleksiji; (3) konkretizirati opće crkvene smjernice; (4) uzimati u obzir opravdana očekivanja ljudi; (5) senzibilizirati za korištenje svih dušobrižničkih mogućnosti i (6) poštivati granice odgovornoga pastorala. 14 va riječ, volja i primjer, odnosno njegov pastoral mora vrijediti kao mjerilo. 15 Isus ni u jednom trenutku ne dopušta nikakvu sumnju glede uputa o nerazrješivosti braka, utemeljenih u teologiji stvaranja (usp. Mt 5, 13-32; 19, 3-9; Lk 16, 16-18; Mk 10, 2-10; 1 Kor 7, 10-11). 16 Međutim, on nije kraljevstvo Božje naviještao samo riječima, nego je i svojim djelovanjem učinio da se ono može iskusiti. Njegovo ponašanje, primjerice prema preljubnici na Jakobovu zdencu (usp. Iv 7, 53-8,11), treba razumjeti kao praktičan komentar njegova govora o kraljevstvu Božjem. 17 On se ophodi s njom vrlo ljubazno i štiti je. Upravo takvo ponašanje Isusovo treba biti model i primjer za crkveno pastoralno djelovanje danas, i to na poseban način kada je riječ o rastavljenima i rastavljenima pa ponovno civilno vjenčanima. Glavno pitanje, koje se pritom nameće je, kako pomoći čovjeku koji nije uspio u braku da iskusi Božje milosrđe, a da se pritom ne izda božanske zahtjeve o nerazrješivosti braka. 18 Naime, obadvije temeljne Isusove zasade, i istina o nerazrješivosti braka i istina o Božjoj ljubavi prema svakom čovjeku, ne smiju se smetnuti s očiju. Iz toga se može izvesti da je pastoral s rastavljenima, te rastavljenima i ponovo civilno vjenčanima, zapravo pastoral milosrđa, ali i pastoral istine, ne pasto- Did Marijan Beić i unuka Maja - Marija Mikulandra Ovdje se samo ukratko osvrćemo na ove smjernice. (1) Što to znači da pastoral s rastavljenima i rastavljenima pa ponovo civilno vjenčanima prije svega mora biti orijentiran prema evanđelju? To znači da su za taj pastoral (kao zapravo i za svaki drugi!) mjerodavni Isuso- 14. Usp. Grundsätze der Geschiedenenpastoral, Unterlagen für Studientagung Geschiedenenpastoral in Österreich vom 15. Oktober 1992., str Usp. WERNERS, Hans, Der Seelsorger in der Spannung zwischen biblischer Weisung und Erfahrung der betroffenen Gläubigen, u: SCHNEIDER, Theodor (ured.), Gescheden, Wiederverheiratel, Abgewiesen?, Questiones Disputatae, Herder, Freiburg- Basel-Wien, 1995., str Usp. FRANKENMÖlle, Hubert, Ehescheidung und Wiederheiratung von Geschiedenen im Neuen Testament, u: Isto, str Usp. Isto, Usp. POLAG, Athanasius, Die Beziehung der Katholiken zur Kirche nach dem Scheitern einer Ehe, u: Isto, str POMIŠLJAJ

19 OBITELJ I CRKVA ral straha, nego nade. To bi trebao biti pastoral traženja konkretne osobe ili više njih, odnosno pastoral koji u duhu poštovanja prihvaća konkretnoga čovjeka kakav jest, tamo gdje on stoji, i s njime izabire put koji njemu primjeren, ali koji je put koji nekamo smjera. 19 Samo takvo pastoralno djelovanje bilo bi u Isusovu duhu. (2) Osim usmjerenju prema evanđelju kao osnovnom i glavnom načelu pastorala s rastavljenima, te rastavljenima i ponovo civilno vjenčanima, potrebno je ustrajati i u teološkoj refleksiji, odnosno studiozno se neprestano baviti ovom problematikom, iščitavajući relevantne crkvene tekstove i teološke diskurse. Za pastoralnu praksu je važno poznavanje crkvenih smjernica za pastoral s tim osobama, kako bi ih pastoralni djelatnici nastojali ostvarivati u vlastitom pastoralnom djelovanju i u konkretnoj crkvenoj zajednici, pazeći na granice odgovornog pastorala. (3) I opće crkveno-pastoralne smjernice zahtijevaju glede rastavljenih, razvedenih i ponovo civilno vjenčanih vjernika, odgovoran pastoral. U već spomenutoj Apostolskoj pobudnici Familiaris consortio u broju 83. papa Ivan Pavao II. potiče crkvenu zajednicu da podupire rastavljene osobe, da im očituju poštovanje, solidarnost, razumijevanje i konkretnu pomoć, a u broju 84. potiče pastire i cijelu zajednicu vjernika da pomognu razvedenima koji su se ponovo civilno vjenčali, i da učine sve kako se ovi ne bi osjećali odijeljenima od Crkve, jer kao krštenici mogu, dapače i moraju sudjelovati u njezinom životu. Na sličan način poručuju i hrvatski biskupi u Direktoriju za obiteljski pastoral Crkve u Hrvatskoj (br. 62. i 63.). Papa kao i naši biskupi pozivaju na više solidarnosti s takvim vjernicima, kako bi im se omogućilo da što bolje sudjeluju u životu Crkve, odnosno jedne župne zajednice. (4) Jedno od načela odgovornog pastorala sa rastavljenim, razvedenim i ponovo 19 Usp. HEINZMANN, Josef, Nav. dj., str. 25. civilno vjenčanim vjernicima jest i uzimanje u obzir opravdanih očekivanja tih ljudi. Dobar i nužan početak svakog pastoralnog djelovanja, pa tako i sa ovim vjernicima, jest (u) poznavanje konkretne situacije kroz budno osluškivanje. Iz gore već spomenutog kvalitativnog istraživanja s tim osobama, vidljivo je nekoliko bitnih elemenata, koji mogu biti korisni za jedan kvalitativan i odgovoran pastoralni rad s tim osobama: (5) Kada je riječ o senzibiliziranju za korištenje svih dušobrižničkih mogućnosti, to se svakako prvenstveno odnosi na sve nositelje crkvenih službi, koji se ne smiju umoriti tražeći načina kako da pogođenim osobama doista pomognu u njihovim konkretnim životnim situacijama. (6) Na koncu valja voditi računa i o granicama odgovornog pastorala. To znači ozbiljno uzeti u obzir stav Crkve u pogledu na nerazrješivost bračne veze koji je utemeljen na nauku Isusa Krista. Jednostavno rečeno: ne treba potpadati napasti relativizma i laksizma, nego u svoj ozbiljnosti i zauzetom nastojanju tražiti rješenja za pojedine osobe i njihove poteškoće. Doc. Dr. sc. Ivo Džinić, profesor pastoralne teologije na KBF-u u Đakovu POMIŠLJAJ 17

20 DUHOVNO RAZMIŠLJANJE HVALA TI, ISUSE, ZA TVOJ MIR Isuse, ti si me tako često spašavao od straha i zdvojnosti: kad te zazovem, bježe tmine. Kad si tu, nestaje brige. Kad sam s tobom, duša mi je laka. Isuse, nikad me još nisi napustio. Hvala za tvoju blizinu. Tvoje srce moj je dom. Tvoja ljubav uvijek nova snaga. Tvoja me blizina obasjava i sve čini lakim. Hvala, Isuse! Hvala ti, Isuse, za tvoj mir. Ako činim što mi kazuješ tad je u meni mir. To je kao melem. To je lijek i smirenje. Isuse, hvala ti, jer ti si mir. Očuvaj me od svega što u moju dušu unosi nemir. Isuse, moje ti je srce otvoreno. Isuse, gdje si ti, ondje je svjetlost. Bijah u tmini, ali dođe Svjetlo. Dođoh k tebi i tad nestade tame. Isuse, hvala ti što si obasjao moju dušu. Sad sam opet sposoban nadati se, vjerovati i gledati. Ti si Gospodin! Ti si moj Bog. Ti si moj spasitelj. Ti si tu! Isuse, to mi je dosta. Ne dopusti da to ikada zaboravim. Amen. Herbert Madinger 18 POMIŠLJAJ

21 VJERONAUK ZA ODRASLE KOMU JE NAMIJENJEN PRIJENOS MISE NA TELEVIZIJI? U produkciji elektroni kih medija posebno mjesto zauzimaju prijenosi misa. Vjernici znaju da pra enjem takvih prijenosa ne ispunjavaju svoju vjerni ku dužnost nedjeljnog ili blagdanskog sudjelovanja na misi. Takvi su prijenosi vrlo rado prihva eni me u onima koji su sprije eni i ne mogu zbog bolesti, starosti ili nekog drugog opravdanog razloga, sudjelovati na misi. Naime, posredstvom tih prijenosa oni doživljavaju blizinu vjerni ke zajednice, a mogu im postati i prigoda i poticaj za molitvu. Ne možemo dosta naglasiti da dostojanstvo slavlja liturgije koja se prenosi preko sredstava društvenih komunikacija zahtijeva s liturgijskog i tehni kog gledišta temeljitu pripremu. To se, naravno, odnosi i na sve osobe koje u prijenosu sudjeluju i od kojih se o ekuje potrebna stru na i duhovna kvali ciranost. Potrebno je tako er izraditi konkretne liturgijske i pastoralne upute i norme za prijenos liturgijskih slavlja elektroni kim medijima u našim prilikama, navodi se u pastoralnim smjernicama Crkva i mediji (br. 16) Hrvatske biskupske konferencije. U tom je kratkom tekstu zapravo navedeno sve ono bitno: prijenosi mise bilo na radiju, bilo na televiziji namijenjeni su prije svega onim vjernicima koji su sprije eni boleš u, staroš u ili nekim drugim opravdanim razlogom sudjelovati na nedjeljnoj ili blagdanskoj misi. No to ujedno ne zna i da svi vjernici ne mogu pratiti misu na radiju i /ili televiziji ako su ve bili na misi u svojoj župnoj ili liturgijskoj zajednici, a znamo da je nerijetko me u vjernicima baš takva praksa. Sve enici ponekad samo žele podsjetiti i upozoriti one vjernike koji nisu bolesni i nemo ni te koji bez opravdana razloga ne sudjeluju na misi u župnoj ili nekoj drugoj crkvi da time nisu ispunili svoju vjerni ku obvezu sudjelovanja u nedjeljnom ili blagdanskom bogoslužju. Nikako si ne možemo zamisliti da bi ikoji sve enik zdravim vjernicima želio poru iti išta drugo, ve je pastoralno logi no i opravdano da bolesni i nemo ni, da tako kažemo, budu u prvom planu, pa da i samo misno slavlje o njima barem u nekim dijelovima mise, poput propovijedi i molitve vjernika povede nešto više ra una, ne bi li se i oni barem na taj osobit na in osjetili uklju enima u slavlje vjerni ke zajednice. U svakom slu aju, mora se voditi ra- una da je važno ispravno razumjeti izraz prijenos mise. Niti na radiju niti na televiziji (kao ni putem bilo kojeg drugog medija) ne prenosi se misa, ve se prenosi ono što kamera zabilježi, bilo da je rije o slici, rije i ili zvuku. Mediji prenose obrednost, ali i ne samo slavlje. Upotrijebimo li usporedbu, možemo re i da medij ne može prenositi ve eru, ve nudi samo sliku ve ere, upozorava Jerko Valkovi u svom djelu Crkva i svijet medija. Mogu nost susreta i razli itost perspektiva, POMIŠLJAJ 19

22 iji je cijeli drugi dio posve en upravo radijskim i televizijskim prijenosima mise. Koriste i se razmišljanjima Karla Rahnera, Valkovi pojašnjava da je Krist prisutan ne samo u zajednici koja slavi, ve i me u gledateljima liturgijskog prijenosa. Ta prisutnost ra a uzajaman odnos izme u zajednice koja slavi i gledatelja koji nisu prisutni samo na duhovan na in, ve su djelovanjem Božje milosti stvarno povezani. Bog je onaj koji povezuje zajednicu koja slavi i televizijske gledatelje. Na njegov se poziv VJERONAUK ZA ODRASLE okuplja zajednica koja slavi, ali tomu se pozivu tako er odazivaju i oni koji prate televizijski prijenos mise. Jer je poziv na sudjelovanje u nedjeljnoj misi upu en svim krš anima. No tako er treba naglasiti da pritom nije rije o interakciji (koja se putem televizije ne može ostvariti), ve je rije o intencionalnu sudjelovanju u odnosu prema izvoru vjere i milosti te da potpuno sudjelovanje pra enjem televizijskog prijenosa nije mogu e ostvariti, ali zato prijenos omogu uje povezanost. To je nešto što se razlikuje i što je više od osobne pobožnosti. Prijenos mise na televiziji ne ide za tim da od gledatelja stvara suslavitelja, ve ih jednostavno želi povezati s izvorom vjere i nade, te ima izgra uju u funkciju. Nije polazište niti naglasak na gledatelju koji iz vlastite pobude) prati prijenos mise, ve je središnja uloga zajednice koja slavi i ije se slavlje prenosi, tvrdi Vjernici na Veliku Gospu pažljivo slušaju Božju riječ Valkovi i zaklju uje da se te relacije, odnosno smjerovi djelovanja ne mogu zamijeniti, te da zajednica koja slavi gledatelje uklju uje u svoje nakane i molitve. Gledatelj može (intencionalno) biti sudionikom slavlja, ali ako prijenos gleda iz drugih motiva, tada je on samo obi an gledatelj, što bi trebao razlu ivati i svaki vjernik koji prati televizijski prijenos mise. Glas Koncila, broj 34, POMIŠLJAJ

23 POZNATI SVECI SVETI BENEDIKT, opat ( ) Benedikt sveti lasta leti govorilo se nekoć, kada se njegov blagdan slavio 21. ožujka, na prvi dan proljeća, između ostalog i kao simbol nove i svježe mladice koju je sveti Benedikt svojim djelom zasadio u starom i izopačenom truplu Rimskoga carstva, potresenom barbarskim naletima. Četiri godine prije nego što je u mjestu Norcia, oko 480. ugledao svjetlo dana, posljednji je, plašljivi, rimski car skončao svoje dane pogođen mačem barbarskoga kralja. Rimsko carstvo: njegova politička i upravna dominacija, bijedno su završili. Preostale su još njegova kultura i civilizacija, ali je i njih lako mogla progutati mračna noć, koja je uslijedila nakon tih dana krvi i borbe, da nije bilo revnoga i žarkoga rada svetoga Benedikta i njegovih monaha, koji su ih spasili i prenijeli idućim naraštajima, kao sjeme i kvasac naše vlastite kulture. Zahvaljujući tome papa Pavao VI., je g., sv. Benedikta proglasio glavnim zaštitnikom Europe. Iz istoga mu razloga povijesti književnosti, umjetnosti i društva, redom posvećuju po poglavlje, spominjući ga se kao spasitelja zapadnjačke civilizacije, čuvara klasične kulture. No, bio je on ujedno i promicatelj jedne nove arhitekture, koju je započeo ocrtavajući obrise svojih samostana. Benedikt je u vjerskoj povijesti zabilježen kao utemeljitelj zapadnjačkoga monaštva, kojemu je uspio podariti izvoran i konkretan oblik življenja, što ga je sažeo u čuvenoj krilatici: ora et labora (moli i radi), vidljivo izraženoj u grbu njegove zajednice, na kojemu se križ uzdiže nad plugom. Molitva i rad najuzvišenija je sinteza kršćanske askeze, što proizlazi iz pozorna čitanja Evanđelja te njegova prebiranja u duhu. Iako je potjecao iz Norcie, prvo je obrazovanje primio u Rimu. Rim je tada bio isprazan i raskalašen, što se nimalo nije svidjelo mladome Benediktu, željnu istine i čistoće. Tako se jednoga dana napustivši glavni grad i njegove poroke povukao u mjesto Enfide, danas Affile, u simbruinskome gorju, kako bi ondje nastavio učiti, podvrgnuvši se režimu stroge stege i askeze. Benedikt je imao svega dvadeset godina kada ga je jedan pustinjak spustio u špilju, smještenu sa strane Subiaca. Ondje je ostao tri godine, gotovo živ zakopan. No, glas o njegovoj pokori i molitvama nadaleko se proširio. Nakon što je preminuo prior obližnjega samostana u Vicovaru, sama ga je zajednica pozvala neka ga zamijeni. No, ti monasi nisu dobro promislili o svome pozivu: navikli na ponešto blagu stegu te nadasve razvodnjenu askezu, nakon nekog su se vremena umorili od stroga života, koji im je bio nametnuo novi opat pa su ga se pokušali riješiti, otrovavši ga. Svetac se preživjevši taj smrtonosni pokušaj svoje subraće, smjesta povukao natrag u svoju pećinu u Subiacu. No, uskoro više nije bio sam: jedna ga je skupina mladih došla zamoliti da mu se smije pridružiti u životu tišine i molitve. I tako je nastala prva benediktinska zajednica. No, tlačeni od jednoga mjesnoga svećenika, koji je promatrao kako se njegovo stado zajedno s milostinjom iz dana u dan stanjuje, Benedikt i njegovi drugovi bili su prisiljeni potra- POMIŠLJAJ 21

24 POZNATI SVECI Samostan Montecassino žiti dom na drugome mjestu. Tako je on, zajedno sa subraćom Placidom i Maurom, pošao u pravcu Cassina, ka vrhu brijega na kojemu su se tada još nalazile ruševine poganskih hramova. I tako je to malo mjestašce imalo sreću udomiti Benediktovu prvu zajednicu. Za nju je Benedikt osmislio samostan, koji će biti u funkciji životnoga programa što ga je imao u vidu, uspostavivši tako obrazac svih budućih samostana diljem svijeta: zgradu zatvorenu s četiri strane, nalik na utvrdu te otvorenu svjetlosti odozgor, poput velike posude što s neba prima blagotvornu vodu, kako bi je potom prelijevala na svijet. Benedikt i njegova subraća smjesta su u samostanu započeli ritam rada i molitve ; rodilo se benediktinsko monaštvo koje će Europi prestrašenoj i zbunjenoj kaosom što su ih izazvale invazije barbara postati središte širenja kulture i civilizacije, ali također i rada, novih radnih tehnika, pokrenutih kako bi se nadišle poteškoće i oštrina mjesta na kojima su se monasi nastanjivali. Benedikt je zatvorio oči za ovaj svijet 547. godine. Imao je šezdeset i šest godina. Nekoliko dana pred smrt, zatražio je neka se otvori i pripravi grob, koji je sam bio dao urediti te je posljednjega dana, osjetivši blizinu smrti, u pratnji subraće odveden do samostanske crkvice, kako bi preminuo u kući Gospodina, kojemu je bio posvetio čitav svoj život. Ime potječe iz latinskoga i znači: blagoslovljen. Zaštitnik je: Europe, poljodjelaca, kemičara, seljaka, graditelja i speleologa. Blagdan sv. Benedikta se slavi 11. srpnja. MOLITVA SV. BENEDIKTU O sveti Benedikte, uzvišeni uzore svih kreposti, čista posudo Božje milosti, svrni pogled na mene koji ponizno klečim pred Božjim nogama i usrdno molim tvoje ljubljeno srce. Moli za mene pred prijestoljem Božjim. Tebi se obraćam u svim svojim nevoljama koje me svakodnevno okružuju. Brani me od mojih neprijatelja i pomozi mi da te slijedim u svojim krepostima. Neka Tvoj blagoslov uvijek bude sa mnom da se mogu kloniti svega što mi priječi k Bogu i izbjegavati svaku grešnu prigodu. Izmoli mi od Boga milosti i zaštite koje su mi potrebne u kušnjama, bijedama i patnjama moga života. Tvoje je srce bilo uvijek puno ljubavi, samilosti i milosrđa prema patnicima i prognanicima života. Ti nikad nisi uskratio utjehu i pomoć onome tko se tebi obratio. Ja molim tvoj snažni zagovor i vjerujem da ćeš me uslišati i izmoliti potrebnu mi milost i pomoć. Usrdno te molim za milost (navesti što), ako je to na slavu Božju i za dobrobit moje duše. O sveti Benedikte, pomozi mi da živim i umrem kao vjerno dijete Božje, da uvijek budem poslušan njegovoj svetoj volji i tako postignem vječnu nebesku sreću. Amen. 22 POMIŠLJAJ

25 MEDALJICA SV. BENEDIKTA U XI. stoljeću dogodilo se čudesno ozdravljenje mladića imenom Bruno, koji je zaim postao redovnik benediktinac i kasnije sveti papa Leon IX. Ti razlozi bili su osnova da Crkva odobri izrađivanje medaljice koja je i danas vrlo raširena. Kad se godine slavio 1400 godišnji jubilej rođenja sv. Benedikta, dao je opat Montecassina kovati posebnu spomen medaljicu, koja je postala poznata pod nazivom jubilarna medaljica sv. Benedikta. Sv. Benedikt je za vrijeme svoga života gajio veliku pobožnost prema sv. Križu i njime se često služio da čini čudesa, napose da spriječi napadaje zlobnoga neprijatelja na sebe i svoje učenike. Prednja strana Slika sv. Benedikta koji u desnoj ruci drži križ snagom kojom je činio čudesa, u lijevoj sveto pravilo što njegove sljedbenike po križu vodi k Svjetlu. Do njegovih nogu gavran koji mora ukloniti POZNATI SVECI otrovan kruh. S desne strane mu stoji razbijena čaša iz koje izlazi zmija otrovnica. To nas podsjeća da je svetac izbjegao smrt kad je načinio znak svetoga križa nad kupom punom otrova koju su mu pružili. Otrov nije mogao odoljeti križu koji je znak života, i staklena čaša se razbila kao da je bila udarena kamenom, kaže sv. Grgur. Slika na medaljici podsjeća upravo na to čudo. Oko slike sv. Benedikta nalazi se natpis Eius in obitu nostro preasentia muniamur, što znači: Na našem smrtnom času neka nas njegova prisutnost zaštiti. Kraj svečeva lika slijeva i zdesna natpis: Crux Sancti Patris Benedicti Križ svetoga oca Benedikta. Stražnja strana Križ; iznad njega natpis: Pax Mir. U četiti kuta križa slova: CSPB, što znači: Crux sancti patris Benedicti Križ svetoga oca Benedikta. Na okomitom kraku križa odozgo prema dolje: CSSML, a na poprečnom kraku: NDSMD, što znači Crux sacra sit mihi lux Non draco sit mihi dux Neka mi križ bude svjetlo neka mi zmaj ne bude vođa! 14 slova u krugu: V.R.S.N.M.V.S.M.Q.L.I.V.B., što znači: Vade retro, satana, Odlazi, sotono, Numquam suade mihi vana nikad mi ne savjetuj taštine. Sunt mala quae libas Zlo je ono što mi točiš, Ipse venena bibas. Popij sam svoj otrov. Medaljica sv. Benedikta nosi se uza se (na škapularu, krunici, oko vrata), čuva se u kući, na polju, a često se stavlja u temelje kuće pri gradnji, iznad vrata i prozora u stanu, u automobilima, Mnoge se milosti mogu primiti od Boga po zagovoru sv. Benedikta preko ove medaljice ako je s vjerom i pouzdanjem nosimo: ona brani dušu i tijelo od svih nevolja koje dolaze od đavla, pruža zaštitu i pomoć osobama koje muči zao duh i napasti protiv svete čistoće, pomaže u obraćenju grješnika, pomaže u liječenju bolesti, pribavlja pomoć u času smrti, majke pred porodom dobivaju posebnu pomoć za siguran porod, pruža zaštitu u vrijeme bura, oluja i drugih nevolja na zemlji. Medaljicu su misionari raširili po cijelome svijetu. POMIŠLJAJ 23

26 MOLITVA SRCA MOLITVA Gospodine, daj mi milost da ne pobjegnem od stida kada ti snažnije uđeš u moj život. Iako sam grješnik, vjerujem da ti nećeš pobjeći od mene. Očisti mi srce kao što se pročišćuje srebro. Uđi u moj život, Gospodine. Osnaži mi srce, unesi svoje svjetlo. Gospodine, kada izgubim ravnotežu vrati me, da sebe upoznam. Kada se izgubim vrati me da tebe upoznam. Kada očajavam pokaži mi nadu koja se ufa usprkos svemu, da bude svjetlo mome srcu. Gospodine, ja ne poznajem samoga sebe. Pokaži mi tko sam. Ne znam kako da te tražim. Dođi mi ususret. Žeđam za tobom, ali ti još više žeđaš za mnom. Ne daj da gledam unatrag na izgubljeno vrijeme. Pokaži mi da me neizmjerno ljubiš da bih mogao u punini živjeti sadašnji trenutak. Daruj mi strpljenja da te čekam, ustrajnosti da te tražim, ljubavi prema bližnjemu da mu služim. Daruj mi poniznosti da te susretnem u ljudima koji me okružuju. Daruj mi čisto srce da te prepoznam u siromašnima, odbačenima, u onima najmanjima. Gospodine, želim ostaviti sve na što sam navezan i raširiti ruke poput tebe na križu. Želim prihvatiti sve što mi daješ. Oslobodi me svih mojih ovisnosti. Ovdje i sada mogu se opustiti i slušati sve što mi ti imaš za reći. Hvala ti što ti ne moram ništa objašnjavati. Ti znaš sve moje poteškoće. Ne moram se stidjeti pred tobom jer ti znaš sve moje grijehe i ti mi praštaš. Želim te ljubiti svim srcem, svom snagom, cijelim bićem jer žudim za tobom. Teško je dobro vidjeti očima. Daj mi oči vjere. Ne znam ljubiti. Daj mi svoju ljubav da mogu ljubiti s tobom u sebi. Često imam sumnje. Daj mi nade da uvijek gledam u tebe. S.Ć. (Glasnik MIRA, broj 7, 2014.) 24 POMIŠLJAJ

27 Nemoj blagovati, ako nad tim jelom i pi em ne izgovoriš molitvu blagoslova i zahvale! Molitva se ne može izre i ako ste ljuti, bijesni, napunjeni mržnjom i ogor- eni, tada je bolje ne objedovati, u suprotnom emo nanijeti štetu svom zdravlju. Od toga dana kod mene se ne objeduje bez izgovorene molitve. Jedno jutro mole i za doru kom, gdje je osim hrane na stolu bilo podosta mojih lijekova, obrati mi se an eo ovim rije ima: Zašto ne blagosloviš i svoje lijekove ovim rije ima: Gospodine blagoslovi ove lijekove koje u popiti da ozdravi tijelo moje. Od tada to inim svaki dan na zahvalu Gospodinu našemu i an elima. Jedne ve eri, mole i krunicu za osobu koja mi u životu ništa dobra nije napravila, zapo ne ometanje molitve sa kašljanjem i zijevanjem. Upitam an ela tko me to ometa i dobijem odgovor brže nego sami o ekivao: Po inio si neke grijehe i ti zlodusi te ometaju. Zato bi trebao izmoliti krunicu s nakanom da KRŠĆANSTVO NA DJELU PORUKA MOG ANĐELA Amelija i Gabrijel Grubišić Josip Vinko pred kipom svog zaštitnika sv. Josipa zloduhe grijeha u ime Isusovo svežeš sa njegovom Predragocjenom Krvlju. Tako svezani ne e mo i otvoriti put drugim zlodusima da se nastane u duši gdje prebiva Duh Sveti. Ako ne izmoliš tu krunicu nakane, ti e zlodusi toliko oja ati te e tvoj duh biti svezan i nemo- an. Svezani grijeh eka našu ispovijed da nas sluga Božji razriješi grijeha. Poruka an ela je, da idemo barem jednom mjese no na ispovijed, iskreno se kajemo i izvršimo dobivenu pokoru. Zahvaljujem svojim an elima što me uvaju danono no, a nebrojeno puta su mi spasili život. Moja poruka župljanima glasi: Slušajte svoje an ele i nemojte ih ignorirati! Josip Vinko Grubiši POMIŠLJAJ 25

28 SVJEDOČANSTVO SAMO JE BOG PRAVDA U razgovoru za HRsvijet, koji potpisuje Robert Horvat Dario Kordić svjedoči o svojim uzničkim danima, osuđujućoj presudi, vjeri: Niti sam general, niti sam zapovijedao, niti sam ubijao, nisam želio nikad nikoga ni ružnom rije i povrijediti. ega bih se onda bojao! Vodila me istina, a ona o ito nije u ljudskim mjerilima za svakoga ista. Istina i pravda su jedno, jer je nepobitna i apsolutna, dok je pravo sasvim nešto drugo. Svjedoci smo brojnih prava i zakona kroz povijest u kojima su nevini stradavali jer je kreator bila ljudska ruka, a ne istina i pravda koja svoje uporište ima u Bogu. Mene je vodila istina, domoljublje, Bogoljublje i ovjekoljublje Dario Kordić Kao vjernik, uranjao sam iz dana u dan u bit vjere, a zato mi je Bog dao milost na emu sam iznimno zahvalan i zahvaljujem se neprestance. Kad se prepustite Bogu i Njegovoj ruci da Vas vodi, da On upravlja ljudskim mislima, ljudskim srcem, onda niste napušteni.. Ne može se nitko uz Boga osje ati napuštenim i ostavljenim. Normalno je da je ljudski imati podršku od ljudi, pa je u odre enim trenucima najvažnija podrška obitelji, prijatelja, ali i vrlo važna je podrška ljubitelja istine. Jer, kad istina vodi ovjeka, on nikada nije napušten, uza nj je Istina koja je njegov unutarnji i vanjski štit. Što se ti e one ljudske potpore, gledam sve ljude kao djecu Božju, Božja stvorenja. Svi smo Božja djeca, samo to treba shvatiti. Koristim rije i djeca Božja, jer uistinu tako vidim i doživljavam sve ljude. Podršku su mi davali znani i neznani i za sve molim, Bogu ih prikazujem, kao i za one, kako navodite da su se druk ije ponašali. Molim za sve, hvala Bogu, ako je to Božja volja da se On proslavi preko mene, onda nikad nisam napušten. Ljudski je razumjeti mnoge koji su se predomislili, jer to je ovjek, a moje je Bogu se moliti, slaviti Boga, zahvaljivati i blagoslivljati. Molim se za ljudske trenutke slabosti 26 POMIŠLJAJ

29 SVJEDOČANSTVO Dario Kordić u rodnoj Busovači da ih Bog u vrsti i blagoslovi te zahvati svojom miloš u kako bi ljubili istinu i pravdu, a onda i jedni druge Gledaju i kao ovjek, normalno je da mi je bilo drago kad ljudi do u, pišu, jave se, raspituju se za me. No, moram re i najve a potpora u svemu tome bila je molitva, osje ao sam kako se mole za me. Molili su mnogi da mi Bog dadne snage, moja obitelj, prijatelji, redovnice, redovnici, sve enici, biskupi. Snaga, kako moje molitve, tako i molitve izvana bila mi je najve a potpora i to mi je iz dana u dan približavalo Boga, istinu i pravdu Tko ima o i pravednika vidi žrtvu, ako nije vidio tada žrtvu vidi danas posljedice te žrtve. Nažalost, hrvatski narod je stradalni ki narod i najviše je stradao na podru ju Bosne i Hercegovine. To je pitanje u kojem se skriva odgovor. Pokušat u sažeti u jednoj re enici: Sve je skrojeno negdje drugdje, izvan istine, a prihvatili su taj plan i provodili ga oni kojima je hrvatska sloboda i samostalnost bila neželjeno edo. I Hrvati u Bosni i Hercegovini postali su za neke neželjeni, a onda što u initi s njima? Slikovito re eno, ubiti roditelja, kamenovati ga poput onih koji u nekim kulturama to i danas zagovaraju! Iznad toga se treba podi i, prepustiti sve Bogu, jer On je jedina istina koja e svojim svjetlom sve rasvijetliti. Ne može se istina nikada sakriti, mogu je u jednom vremenu zatomiti, zamra iti, ali ona je vje na jer je u Bogu koji je svjetlo svijeta. Svjetlo uvijek pobijedi tamu ma koliko to ponekad ljudskim o ima gledano izgledalo nemogu im Kad sam prošao sve ove kušnje mogu samo potvrditi izreku ovjek snuje, Bog odre uje! Glas Koncila, broj 34, POMIŠLJAJ 27

30 CRKVENI REDOVI FRANJEVAČKI SVJETOVNI RED (FSR) Franjeva ki svjetovni red ustanovljen je po nadahnu u i djelovanju svetoga Franje Asiškoga ( ), koji je osnovao tri reda: prvi red (opservanti OFM, konventualci Conv i kapucini Cap; drugi red (klarise koletinke, klanjateljice, kapucinke) i tre i red (Franjevci tre oreci TOR, Franjeva ki svjetovni red (Ordo Franciscanus Saecularis OFS) iz kojega je nastala Franjeva ka mladež Frama. U vrijeme sv. Franje, i neposredno poslije njega, bra a i sestre koji su željeli živjeti po primjeru sv. Franje, ali ostaju i u svijetu, nazivali su se Pokorni ka bra- a, a potom i Bra a tre ega Pravila. Zašto naziv FRANJEVAČKI SVJETOVNI RED? Franjeva ki: jer osobe koje ulaze u to zajedništvo nastoje živjeti Evan elje po primjeru sv. Franje. Prožima ih njegov duh i oduševljava njegova radikalnost. Svjetovni: jer osobe ostaju u svijetu, u svojim obiteljima, na svome radnome mjestu vezane svojim redovitim staleškim dužnostima. Ne povla e se u samostane ili u sli ne zajednice. Red: jer se radi o instituciji iza koje stoji Crkva svojim autoritetom. Crkva potvr uje taj na in života, daje mu potrebne okvire, obrede, potvr uje Pravilo, Konstitucije, Obrednik i drugo. Crkva ra una na primjeran život, svjedo enje i molitvu lanova FSR-a. Članovi FSR-a: nastoje živjeti Evan elje u duhu sv. Franje Asiškoga kroz molitvu, sakramentalni život i dobra djela organiziraju i razne akcije; dolaze iz svih podru ja života radnici, profesionalci, lije nici, doma ice, redoviti gra ani, menadžeri, umirovljenici Franjevački samostan Karin 28 POMIŠLJAJ

31 CRKVENI REDOVI sastaju se jednom mjese no, ili prema dogovoru, da se obogate primjerom sv. Franje; uklju uju se u aktivnosti župe; žive u svijetu i obavljaju sve službe koliko je mogu e na franjeva ki na in; promi u obiteljski život. Franjevački novaci na Visovcu Osoba koja je voljna i želi se obvezati na pravilo FSR-a. Osoba koja ima poštovanje prema svim stvorenjima. Znakovi osobe koja može biti član FSR-a: Osoba koja je vjernik i ima 18 godina. Osoba koja ima povjerenja u Boga i svjesna da joj je Bog potreban u životu. Osoba koja, osim znanja o Isusu, želi ga slijediti izbližega. Osoba koja ima barem djelomi no znanje o svetom Franji i svetoj Klari. FRANJEVAČKI ZNAK TAU TAU je Franji bio znak koji otkriva duboko uvjerenje da je jedino u Kristovu križu spas svakoga ovjeka. Danas mnogi prijatelji sv. Franje nose TAU kao znak raspoznavanja. Time žele pokazati pripadnost Franjeva koj obitelji i franjeva koj duhovnosti. Vjernici iz Bilica koji žele biti lanovi FSR-a, neka se jave župniku kako bi ispunili pristupnicu. Nakon primanja odre enog broja prijava župnik e pokrenuti postupak za osnivanje FSR-a u našoj Župi. POMIŠLJAJ 29

32 Posljednji pravi papa je Benedikt, a papa Franjo je Lažni Prorok koji vodi katolike u propast. Uskoro će smak svijeta i ovo je posljednje upozorenje pred drugi Kristov dolazak. Svijet obilazi tzv. Knjiga istine upravo s takvim porukama, za koje se tvrdi da su poruke Presvetoga Trojstva, Isusa Krista i Blažene Djevice Marije, a koje odašilje samozvana proročica Marija od Božjeg Milosrđa. Bitno.net u ovom odličnom tekstu razotkriva opasne laže koje se iza toga kriju. Autor teksta je jedan od najpoznatijih stručnjaka za mariologiju i privatne objave dr.sc. Mark Miravalle, profesor teologije i mariologije na Franjevačkom sveučilištu u Steubenvilleu, poznatome po izraženom pravovjerju i vjernosti crkvenom nauku. Tekst donosimo u integralnom obliku. Sljedeći je tekst preliminarna primjena mjerila za vrednovanje prijavljenih privatnih objava (ustanovljenih od Kongregacije za nauk vjere u studenom g.) na prijavljene poruke žene koja samu sebe naziva Marijom od Božanskog Milosrđa. Kako sam ranije djelovao u nekoliko teoloških istražiteljskih komisija za nadležne crkvene vlasti, ovdje ću u sažetom obliku slijediti istu metodu analize i vrednovanja, koja predstavlja standard za službeno ispitivanje Crkve. Pokušajmo stoga ukratko ispitati objavljene poruke i relevantne čine Marije od Božanskog Milosrđa u svjetlu crkvenoga temeljnog kriterija autentičnosti. Kao što je prigodno sažeo priznati francuski mariolog o. Rene Laurentin, mjerila za crkveno vrednovanje prijavljene privatne objave mogu se sintetizirati u sljedeća tri fundamentalna kriterija: 1. Je li navodna poruka u skladu sa službenim vjerskim i moralnim nakom Katoličke crkve? VJERA I ŽIVOTA ISTINA O»KNJIZI ISTINE«Knjiga istine i lažna proročanstva Marije od Milosrđa sotonski odvajaju vjernike od Crkve 2. Jesu li prijavljeni fenomeni (stanje ekstaze, način prijenosa poruke itd.) u skladu s mističnom tradicijom Crkve? 3. Donosi li prijavljena poruka kršćanske duhovne plodove koji uvijek prate autentičnu nadnaravnu poruku, kao što je naznačeno u Isusovim riječima: Stablo se poznaje po svojim plodovima (Mt 12, 33): veće obraćenje, duhovni mir, duhovna radost, nova ili obnovljena vjera, povjerenje i milosrđe te veća vjernost i jedinstvo s Crkvom? Nažalost, poruke Marije od Božanskog Milosrđa, kao i djelovanje navodne vidjelice, sadrže brojne i teške teološke, povijesne i činjenične pogreške u preko 650 navodnih poruka pogreške koje proturječe doktrinalnom nauku Katoličke crkve, mističnoj tradiciji autentične katoličke privatne objave, svojim vlastitim samostalnim predviđanjima i tipičnim duhovnim plodovima mira, milosrđa i radosti, koji dolaze s istinskom nebeskom porukom. Evo nekoliko primjera ovih raširenih i ozbiljnih zabluda Tvrdnja da je papa Benedikt XVI. Bio posljednji pravi papa na zemlji i da će sljedeći papa biti Lažni Prorok i Moj voljeni papa Benedikt XVI. posljednji je pravi papa na zemlji. Sljedeći papa može biti izabran od članova unutar Katoličke crkve, no on će biti Lažni Prorok (12. travnja, 2012.). Poruka izravno proturječi katoličkom nauku o legitimnosti valjano izabranog pape. Poruka daje naslutiti da antipapa može doći iz valjane konklave, što tvori lažan ili heretički položaj. Navodna poruka nastavlja tvrditi da je, prema tome, papa Franjo u stvari Lažni Prorok. Sve ovo znači odbacivanje katoličkih koncila, katekizama i kanonskog prava u pogledu legitimnosti valjano izabranog pape i ispravnog 30 POMIŠLJAJ

33 VJERA I ŽIVOTA odgovora na religiozni posluh volje i razuma koji se treba na osobit način iskazivati autentičnom učiteljstvu rimskoga prvosvećenika i kad ne govori ex catedra (Drugi vatikanski koncil, Lumen gentium, 25), koji je sadašnjem Svetom Ocu obvezan iskazivati svaki katolički vjernik. Ova pogrešna poruka izuzetno je opasna za svakog člana Katoličke crkve, budući da nosi rizik vođenja k formalnoj shizmi ili odvajaju od Katoličke crkve, što je uskraćivanje podložnosti vrhovnom svećeniku ili zajedništva sa članovima Crkve koji su mu podložni (Zakonik kanonskog prava, Kan. 751). Odabir shizme za bilo kojeg katolika tragično rezultira ekskomunikacijom i nemogućnošću primanja sakramenata (Zakonik kanonskog prava, Kan ). Pogrešna poruka ne odbacuje samo pravi pontifikat pape Franje, već također odbacuje i stvarno poštovanje pontifikata pape Benedikta XVI., budući da je papa Benedikt obećao svoje podvrgavanje sljedećem Vrhovnom svećeniku na dan svoje dobrovoljne ostavke (a ne prisilnog istjerivanja, kako podrazumijeva navodna poruka) 28. veljače 2013., te također ponovno izrekao svoju bezrezervnu poslušnost papi Franji pred njim samim tijekom njihova povijesnoga susreta dana 23. ožujka Oblik hereze poznat kao milenarizam prisutan je u više primjera navodnih poruka Milenarizam tvrdi da će biti doslovno tisuću godina Isusove vladavine na zemlji (poruka od 9. travnja 2012.), tijekom koje neće biti pape na zemlji, već prije oblik duhovnog papinstva kroz koje će sv. Petar upravljati Crkvom s neba kao svojevrsnim rajem na zemlji (usp. Navodne poruke 89, 124, 141; 88, 109, 111, 251, 258). Katolička crkva ispravno je osudila milenarizam i koncept doslovnoga tisućljetnog perioda tijekom kojeg će Isus vladati zemaljskim rajem (usp. Katekizam Katoličke crkve, br. 676). Koncept tisućljetnog zemaljskog postojanja bez vidljivog pape na zemlji predstavlja praktično kršenje Isusova obećanja Petru (Mt 16, 15-20), kao što je i posve neodrživo sa stanovišta izvora Božanske Objave. Čini se da je ovo navodno proročanstvo ekstremistička interpretacija različitih papinskih proročanstava, te nije prihvatljivo za vjernog katolika. Poricanje važnosti crkvenog vrednovanja navodnih poruka Navodne poruke odbacuju važnost crkvenog istraživanja te naposljetku suda o autentičnosti navodne poruke, tvrdeći da crkveno odobrenje poruke nije važno : Nije važno dokazuje li Crkva autentičnost ove poruke jer vrijeme nije na njihovoj strani (poruka od 9. srpnja 2011.). Ne može se smatrati da je ovo stanovište u skladu s autentičnim katoličkim privatnim objavama koje pravog vidioca uvijek upravljaju k podvrgavanju njihovih poruka mjerodavnim crkvenim vlastima, čak i ako Nebo zna da poruke neće biti odmah prihvaćene od strane relevantnih crkvenih vlasti prilikom prvog podvrgavanja (kao što je primjerice bilo u Guadalupi sa sv. Juanom Diegom te u Lourdesu sa sv. Bernardicom). Navodna vidjelica odbija se identificirati i predstaviti mjesnim crkvenim vlastima radi od- POMIŠLJAJ 31

34 VJERA I ŽIVOTA govarajućega teološkog, psihološkog i znanstvenog vrednovanja Crkve, dok u isto vrijeme međunarodno distribuira navodne poruke putem interneta i tiskanih tekstova. Slično, premda odvojeno od gore navedene kategorije, vidjelica istovremeno javno distribuira ove navodne poruke kao istinske nadnaravne poruke od Neba, dok odbija da se podvrgne i odgovara u poslušnosti svojim mjesnim crkvenim vlastima radi odgovarajućeg rasuđivanja autentičnosti. Vidjelica djeluje u regiji Dublina, Irska, te bi stoga trebala svoje poruke, kao i sebe osobno, podvrgnuti odgovarajućem crkvenom ispitivanju Nadbiskupije Dublin. Odbijanje vidjelice da se u poslušnosti podvrgne legitimnim crkvenim vlastima radi odgovarajućeg razlučivanja eliminira mogućnost ugrađivanja drugog kriterija za vrednovanje autentičnosti, tj. podudarnog fenomena koji tipično prati istinsku nadnaravnu komunikaciju. Isus je Svjetlo svijeta i one koje poziva u svoju službu poziva u svjetlu. Obrnuto, njegov Protivnik djeluje iz tame. Teološke zablude Primjerice, u tvrdnji da nebeski Otac dolazi u ime Isusovo umjesto da Isus dolazi u ime Očevo ili da Otac dolazi u svoje vlastito ime. Ove tvrdnje vode pomutnji i u suprotnosti su s klasičnom trinitarnom formulacijom. Štoviše, izjave koje brane pomutnju, a prisutne su u porukama u tvrdnjama da je primjerice ljubav zbunjujuća (poruka 45), također su oprečne karakteru autentičnog proročanstva. Isus govori s dubokom jednostavnošću i jasnoćom; Sotona promiče pomutnju. Neispunjena su i datirana predviđanja Upozorenja, koje se trebalo dogoditi unutar nekoliko mjeseci nakon 31. svibnja Ova poruka poziva ljude da se pripreme za Upozorenje (Božje rasvjetljivanje savjesti, predviđanje koje se može naći i u drugim marijanskim porukama), koje se trebalo dogoditi kroz nekoliko mjeseci nakon 31. svibnja 2011.: Pripremite se sada za ovaj događaj (Upozorenje), jer vam je ostalo samo nekoliko mjeseci da pripremite svoje duše (31. svibnja, 2011.). Prorečeni događaj nije se zbio unutar nekoliko mjeseci ili čak ni godine dana nakon 31. svibnja Odsutnost autentičnih kršćanskih plodova duhovnog mira, radosti, povjerenja i milosrđa; umjesto njih, manifestacije većeg straha, tjeskobe i prevladavajuće negativnosti. Prizvuci božanske osvete, gnjeva, pravde i katastrofa koji proizvode strah, temeljne su teme u navodnim riječima Boga Oca i isusa. Navodne poruke prepune su negativnih opominjućih praznih priča o osuđivanju i sudu u riječima i izričajima koji beskonačno milosrđe i ljubav Oca i Sina ozbiljno prikazuju na krivi način. Primjerice, navodna Isusova poruka tvrdi: Oni od vas koji kažu da slijede moja učenja, ali koji žele promijeniti zakone da bi zaboravili čine koji su grešni u mojim očima izlazite sada iz moje Crkve. Ili Nebeski Otac navodno govori o slanju duša u pakao, gdje će Im se iskopati oči. Te poruke nisu u kontinuitetu s drugim autentičnim porukama Isusa i Boga Oca. Čak i kad Isus, Bog Otac i Marija prenose poruke koje uključuju snažne tvrdnje o uvjetnom budućem kažnjavanju i čišćenju (koje su primjerice prisutne u autentičnim porukama Božanskog Milosrđa i Fatime), ove su poruke uvijek prenošene u cjelokupnom tonu i kontekstu mira, ljubavi, ohrabrenja te čak i radosti. Ove prikladne duhovne karakteristike i njima odgovarajući duhovni plodovi sadržajno su odsutni iz navodnih poruka, te se čini da nisu prisutni ni u značajnom broju zagovornika navodnih poruka. Zaključak S ovakvim napadnim teološkim činjeničnim greškama, prisutnima u navodnim porukama Marija od Božanskog Milosrđa, postavlja se pitanje kako i zašto ove navodne poruke mogu i dalje imati toliko rašireno čitateljstvo među mnogim katolicima dobre volje, od kojih većina tvrdi da je poslušna crkvenom učiteljstvu, kao i da posjeduje posebnu i istinsku marijansku pobožnost? 32 POMIŠLJAJ

35 VJERA I ŽIVOTA Upravo stoga što navodne poruke sadrže neke elemente koji mnogi čitatelji mogu prepoznati kao istinite u vrednovanju suvremenih znakova vremena (vrednovanje na koje poziva Drugi vatikanski koncil, Gaudium et spes, br. 4): raširena kriza vjere i morala unutar Katoličke crkve i u cijelom globalnom društvu; besprimjerna globalna ekonomska i društvena kriza; sveprisutni geo-politički konflikti na Bliskom istoku i šire; nečuvene prirodne katastrofe; neposredne mogućnosti uporabe nuklearnog oružja u Sjevernoj Koreji, Iranu, Pakistanu itd. Prepoznati i priznati povijesna i izazovna vremena u kojima živimo u potpunosti je prihvatljivo, te je, smatram, iskrena i točna ocjena suvremenih znakova vremena. Prihvatiti navodne poruke uronjene u teološke zablude i neposluh prema Crkvi ozbiljna je i opasna pogreška. Postoji bitna moralna razlika između priznavanja ozbiljnih globalnih pokazatelja, koji pozivaju svijet na hitno obraćenje i prema tome prihvaćanje Božjega beskonačnog milosrđa vjernim odgovaranjem na legitimne nadnaravne poruke Isusa i Marije suvremenom čovječanstvu, koje razumljivo uključuju božanska upozorenja, i univerzalna i individualna. S druge su strane prihvaćanja i surađivanja s lažnom porukom, koja uzurpira autentične suvremene poruke Isusa i Marije te ih naposljetku zagađuje lažnim uputama koje ciljaju k neposluhu prema papi Franji i legitimnim crkvenim vlastima, odbacivanju klasičnih katoličkih dogmi i prvenstva istinske mistične tradicije Crkve te na koncu potiču strah i tjeskobu kao odgovor na trenutnu globalnu situaciju u svijetu. Prema mom mišljenju, najveću opasnost u ovoj lažnoj poruci predstavlja navodno opravdanje katolika u stavljanju individualne lažne objave iznad Bogom danog autoriteta sadašnjeg Pape kao Kristova namjesnika na zemlji. Ironično, navodna poruka proriče nadolazeću shizmu u Crkvi. To bi moglo postati samoispunjavajuće proročanstvo, sotonski cilj i strategija koja bi djelomično mogla proizlaziti iz nasljedovanja ekstermno opasnih i shizmatskih poruka poput ovih koje širi Marija od Božanskog Milosrđa. Smatram da je tijekom našega suvremenog iskustva izazova i promjena koje trenutno doživljavamo u Crkvi i u svijetu, realistično očekivati čak i lažnije poruke u nadolazećim vremenima lažne poruke ispremiješane s istinitim sadržajima - a koje služe dijaboličnom cilju odvajanja vjernika od autentičnih crkvenih vlasti i doktrine, kao i od autentičnih poruka Neba za naše doba. Tome se možemo usprotiviti i popraviti stanje samo obnovljenom prisegom poslušnosti našem Svetom Ocu, papi Franji, i svim legitimnim crkvenim vlastima. Pomolimo se zajedno i žarko za našega voljenog Svetog Oca, papu Franju; za našu svetu Katoličku crkvu, za trijumf Božanskog Milosrđa i Bezgrešnog Srca Marijina, kakve nalazimo u suvremenim porukama Isusa i Marije; te za mirno obraćenje i pomirenje navodnih vidjelica i svih njihovih pristaša u srcu, poslušnosti i jedinstvu s Crkvom. Priredio: Dr. sc. Mark Miravalle, profesor teologije i mariologije na Franjevačkom sveučilištu u Steubenvilleu, Ohio. (Veritas, Zagreb, broj 7-8, 2014.) POMIŠLJAJ 33

36 OBNOVA SAKRALNIH OBJEKATA SANACIJA KROVIŠTA CRKVICE GOSPE POMOĆNICE KRŠĆANA POSTOJEĆE STANJE Crkvica Gospe pomo nice krš ana u bili kom polju izgra ena je godine na mjestu starije crkvice. Radi se o maloj gra evini pa etvorinastog tlocrta s polukružnom apsidom. Gra ena je u kamenu, apsida je nasvo ena polukupolastim svodom dok je la a natkrivena dvostrešnim krovom. I la a i apsida su pokrivene kupom kanalicom. Radi se o vrlo skladnoj gra evini a u kontekstu vremena i prostora moglo bi se re i solidnoj izvedbi. Vrata i svi prozori su uokvireni kamenim ertama. Vrata završavaju pro liranim arhiotravom (nadvojem) iznad kojega je slijepa luneta u kojoj su u kamenu na latinskom jeziku upisani uobi ajeni podaci. Sa strane vrata su dva prozora s polukružnim nadvojima. Iznad vrata (i lunete) je okrugli otvor ( rozeta ). Na bo nim zidovima po jedan je polukružni (klasicisti ki) prozor. Svi prozori (na pro elju i bo ni) zašti eni su jednostavnim ali lijepim željeznim rešetkama. Pod je od masivnih kamenih plo a širine 35 cm (dužina slobodna). Nad la om crkvice je ravni žbukani plafon vjerojatno na letvicama koje su pribijene na drveni grednik. Potkrovlje je nepristupa no. Zidovi crkvice su s unutarnje i vanjske strane ožbukani glatkom žbukom. Kamena preslica na tradicionalnome mjestu na glavnom zabavtu iznad vrata naro ito je dobre izrade skladna i propocionalna. Oštećenja Pokrov crkvice (kupa kanalica) je derutan i prokišnjava. Nekoliko kupa i sljemenjaka nedostaje. Tragovi prokišnjavanja vidljivi su na stropu. Drvena gra a krovišta je vjerojatno trula. Kameni elementi preslice su pomaknuti. PRIJEDLOG UREĐENJA Ovim se projektom predvi a sanacija krovišta i preslice. Sanacija krovišta Predvi a se zamjena pokrova ali tako da se od postoje eg pokrova izaberu zdravi komadi i s njima se pokrije apsida. 34 POMIŠLJAJ

37 Dvostrešni krov pokriti novom kupom po formatu i strukturi (boji) najsli nijoj onoj postoje oj. Strop, odnosno plafon, se predvi a demontirati i izvesti novo drveno roženi ko krovište bez stropa (plafona). Ovo se predlaže iz isto estetskih razloga doživljaja unutarnjeg prostora crkvice a ujedno je to stara tradicija sakralnih gra evina s vidljivim krovištem (npr. u Zadru crkve sv. Krševana i sv. Marije ). Ovim se na inom dobije ve a kubatura zraka (što ovdje doduše nije presudno), ve a visina prostora i odre- ena igra elemenata konstrukcije što je u doživljaju vrednije od ravnog plafona. Na roženicima e se izvesti daš ana OBNOVA SAKRALNIH OBJEKATA oplata na njoj hidro izolacija. Pokrivanje novom kupom kanalicom izvesti suhim postupkom tj. vješanje ži anim kukama. Krovne plohe moraju imati isti nagib kao postoje i s manjim povijanjem pri strehi na pagodu. Svu vidljivu krovnu gra u potrebno je oblanjati i premazati jednim od bezbojnih sredstava protiv crvoto ine i zapaljivosti. Podlogu pokrova na apsidi te nad zabatnim zidom urediti i postaviti u mort sa dodatkom sredstava za vodonepropusnost. Sanacija preslice Kamenu preslicu treba demontirati i kamene elemente spojiti na propisan na in upotrebom nehr aju eg elika i adekvatnog kita. Zdravko Živkovi, dipl. inž. arh. MOLIMO ŽUPLJANE, KOJI HO E I MOGU, DA SE ODAZOVU I SVOJIM NOV ANIM DAROM POMOGNU OBNOVU KROVA NAŠE CRKVICE IJI KROV TREBA ŠTO PRIJE, ZBOG DOTRAJALOSTI, OBNOVITI. NADAMO SE DA E SE USKORO NA I NEKOLIKO ŽUPLJANA KOJI E, IZ LJUBAVI PREMA GOSPI POMO NICI KRŠ ANA, FINANCIRATI OVE RADOVE I TAKO SPASITI NAŠU ZAVJETNU CRKVICU OD PROPADANJA. O EKUJEMO DA E SE I NAŠA OP INA, SVOJIM NOV ANIM DA- ROM, UKLJU ITI U OVU AKCIJU OBNOVE! POMIŠLJAJ 35

38 IZ ŽIVOTA ŽUPE FOTO VIJESTI FOTO VIJESTI FOTO VIJESTI MILENA MIKULANDRA NA TEČAJU IKONOPISA U SPLITU Naša župljanka Milena, ve drugu godinu, prigodom održavanja manifestacije Dani krš anske kulture u Splitu, sudjelovala je na te aju ikonopisa. Te aj ikonopisanja zapo inje blagoslovnom molitvom. Sudionici su prije samog te- aja bili upoznati o povijesti i vrstama ikona s posebnim osvrtom na bizantsku umjetnost koju uglavnom ine ikone i ikonopisanje ija se tehnika i stil primijenio i na ovom te aju. Milena je ro ena u Šibeniku, godine, gdje je maturirala na prometno tehni koj školi godine godine upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu godine diplomirala je kiparstvo u klasi prof. Mire Vuce. Profesorica je likovne kulture u Katoli koj osnovnoj školi i likovne umjetnosti u Privatnoj šibenskoj gimnaziji. Župna je vije nica od godine. RÖFIX DAROVAO BOJU ZA DUHOVNI CENTAR Rö x d.o.o. sa sjedištem u mjestu Puš a, 23. lipnja darovao nam je 6 pakovanja boje po 15 litara za bojanje Duhovnog centra. Ukupno smo dobili 90 litara boje za bojanje unutarnjih zidova i stropova. Dvojica komercijalnih predstavnika: g.perkovi i g. ukuši, iz predstavništva u Siveri- u, svojim automobilom su dovezli i iskrcali boju za naš centar. Iskreno se u ime svih župljana zahvaljujemo na daru i želimo tvornici RÖFIX dobar uspjeh u radu, blagoslov i svim djelatnicima MIR I DOBRO! 36 POMIŠLJAJ

39 IZ ŽIVOTA ŽUPE FOTO VIJESTI FOTO VIJESTI FOTO VIJESTI BILIČKI LOVCI KOSILI TRAVU U GROBLJU I NA PARKIRALIŠTU Desetak bili kih lovaca sa svojim kosilicama odlu ili su 30. lipnja temeljito pokositi teren u groblju, oko crkve i na parkiralištu. Ove godine, zbog obilnih kiša, trava i razni korov je izrastao i ometao normalno odvijanje sprovodnih i drugih obreda u groblju i oko crkve. Zahvaljujemo lovcima koji su se odvažili i odlu ili pokositi teren koji je nakon košenja izgledao sasvim druga iji bolji i uredniji. Trebalo bi ove akcije i eš e organizirati dok se ne formira pogrebno poduze e koje e biti zaduženo i za ovu vrstu posla. NIKOLA I MARIJA RELJA PROSLAVILI 40. OBLJETNICU BRAKA U nedjelju, preko misnog slavlja u crkvi Gospe od Pomišljaja u Bilicama, Nikola (r ) i Marija r. Bara (r ), naši doseljenici iz Banje Luke (1993. g.), u krugu nekoliko svojih lanova obitelji proslavili su 40. obljetnicu braka. Naši slavljenici sklopili su crkveni brak u Banjoj Luci prije 40 godina. Imaju troje djece: Josip je ro en godine, oženjen je i živi u Zagrebu; Davor je ro en godine, oženjen je i živi u Županji; k er Renata (r ) je asna sestra koja je na službi u Maroku. estitamo našim slavljenicima i želimo da još dugo požive i da nas pozovu na još neke ve e obljetnice. POMIŠLJAJ 37

40 IZ ŽIVOTA ŽUPE FOTO VIJESTI FOTO VIJESTI FOTO VIJESTI I PROSLAVLJENA SVETKOVINA GOSPE OD POMIŠLJAJA ove je godine prije svetkovine održana trodnevnica u kojoj su sudjelovali: fra Mirko Klarić, fra Ante Vukušić i fra Žarko Maretić. Svaku večer župljanke su molile krunicu a bila je i prigoda za ispovijed. Svečanu misu na svetkovinu Gospe od Pomišljaja, nakon procesije oko crkve, predvodio je fra Ivan Maletić, ekonom Franjevačkog samostana Gospe Lurdske u Zagrebu. U koncelebraciji su još osim župnika sudjelovali fra Ante Vukušić i fra Božo Ćurčija. Večernje slavlje predvodio je fra Perica Maslač, kapelan u župi Gospe van Grada u Šibeniku. ŽUPNIK PROSLAVIO 60. ROĐENDAN U nedjelju, 7. rujna 2014., župnik je, nakon što je dobio prekrasnu tortu u obliku šibenske kape koju je darovala Vedrana Gatara, shvatio da mu je rođendan i to šezdeseti. Vedrani i drugima koji su župniku čestitali župnik je zahvalio na čestitkama i tortu je odnio u samostan gdje je počastio svoju braću. Šibensku kapu su braća i prijatelji ubrzo pojeli a to je bio znak da je bila zaista odlična. VIJEĆNICI NA PASTIRSKOM POHODU ŠIBENSKOM DEKANATU Susret 0. biskupa Ante Ivasa sa predstavnicima župnih vijeća i raznih udruga iz župa Šibenskog dekanata održan je u Katoličkom školskom centru u Šibeniku, 11. rujna o.biskup je najprije uputio nekoliko riječi vijećnicima i članovima udruga a na kraju biskupova izlaganja, svi koji su željeli, mogli su upitati nešto i biskupa. Nakon ovog dijela susreta organizirano je misno slavlje a nakon mise domjenak u školskom restoranu. Tu su se vijećnici družili uz jelo i piće i zadržali se u bratskom razgovoru. Na susretu su sudjelovali: Nada Mikulandra, Dara i Ivica Gatara, Milena Mikulandra, Tomislav Slavica i Ive Buva Holcer. A 38 POMIŠLJAJ

41 U IZ PROŠLOSTI ŽUPE BILIČKI ZVONARI (REMETE) župi nemamo sa uvanih podataka o zvonarima koji su bili pomo nici župnicima i zvonili na crkvi Gospe od Pomišljaja kroz prošlo stolje e. U arhivu župe Gospe van Grada pronašao sam podatak gdje se za i godinu spominju sakristani Vukovi i Piližota. Budu i da se naselje Piližote nalazi u blizini crkve, gdje su živjeli i Vukovi i, zvonari su bili Piližote i Vukovi i. Vukovi koji se spominje je vjerojatno Šime. Kasnije, iza drugog svjetskog rata, zvonari su bili Grubiši i i aleta Car (Švabo). Za vrijeme komunizma nije bilo lako prihvatiti tu službu. Hrabrosti i odvažnosti imali su župljani iz Grubiši a i aleta Cara. Kao zvonari iz Piližota, prema kazivanju starijih župljana, spominju se: Jerko, Mate i Vice. O Jerki nemamo nikakvih podataka. Mate, sin p. Jerka i majke p. Perke r. Vidovi, ro en je Njegova supruga se zvala Marijica r. Periši (r ). Njihova djeca su: k er p. Blaženka (r ) i sin p. Mate (r ) Vice, sin p. Ante i majke Kate r- aleta, ro en je Njegova supruga se zvala Manda r. aleta (r ). Njihova djeca su: p. Dane Ratimir, p. Ivan (Strijeljan od talijana u Bilicama 1943.), p. Ante i p. Slavka. Odselio u Podravlje kod Osijeka sa udovicom p. Ivana i njegovom djecom. Umro je u Bilicama MILE GRUBIŠI, sin p. Paške i majke Ane r. Dedi, ro en je Njegova supruga se zvala Mara r. Slavica. Njihova djeca su: Petar (r ), Anka (r ) i Jere-Mirko (r ) Mile je umro godine. Službu zvonara je vršio iza Drugog svjetskog rata. Povremeno ga je zamjenjivala njegova majka Ana (Ana a). Mile Grubišić p. Paške IVAN GRUBIŠI, sin p. Jakova i majke Stane r. Mikulandra, ro en je Njegova supruga se zvala Anica r. aleta Car (r ). Njihova djeca su: Marija (r ), Tona-Vanja (r ) i Mirko. Ivan je vršio službu zvonara do osamdesetih godina prošlog stolje a. POMIŠLJAJ 39

42 IZ PROŠLOSTI ŽUPE Vinka (r ). Dobio je nadimak Švabo jer je nekoliko godina radio u Njema koj. Vršio je službu zvonara oko 20 godina. Švabo je bio ugledan i dobar ovjek. Volio je sve ljude i ljudi su njega voljeli i rado se s njim družili. Radio je u TEF-u gdje je bio poslovo a. Kad se umorio od naporna rada i kad su klonule životne snage klju eve crkve je predao Ljubi koji do danas uspješno obavlja ovu važnu službu. Ivan Grubišić p. Jakova JERE (ŠVABO) ALETA CAR, sin p. Špire i majke Ivanke r. Žegovi, ro en je Njegova supruga se zvala Milka r. Klarendi. Umro je u Splitu. Njegova djeca su: Zvonimir r ) i Jere (Švabo) Ćaleta Car p. Špire Ljubo Grubišić s unucima Ivanom i Lukom LJUBO GRUBIŠI, sin p. Ivice i majke p. Milanke r. Buva, ro en je 1947.Njegova supruga je Nada r. Rak (r ). Njihova djeca su: Milanda Mikulandra (r ) i Ivana aleta (r ). Ljubo ima etvero unu adi. U zvonjenju je naslijedio Švabu i ve zvoni 11 godina. Službu zvonara obavlja savjesno i to no a na usluzi je župljanima i za druge potrebe prigodom sprovoda. Molit emo Boga da ga dugo poživi jer e se teško na i netko tko bi ovu službu rado obavljao. F.T.B. 40 POMIŠLJAJ

43 IZ PROŠLOSTI BILICA ZBIJEG BILIČANA U EGIPATSKI IZBJEGLIČKI LOGOR EL SHATT El Shatt je bio kompleks izbjegličkih logora u pustinji na poluotoku Sinaju u Egiptu, u kojemu je od ljeta do ožujka boravilo evakuirano stanovništvo dalmatinskih otoka, primorja i Zagore. Iz Dalmacije je u zbjeg krenulo izbjeglica, a u Egipat ih je pristiglo Tu je rođeno 475 djece i u 715. grobova sahranjeno je 856 pokojnika. U logoru su sklopljena 322 braka. Bile su uređene škole i crkve. Hvarani su, svoju dugu vjersku tradiciju, održali svoju poznatu procesiju za Križem. Tiskao se izbjeglički list i priredila se početnica za najmlađe đake. Na spomen ploči pred ulazom u naše groblje u El Shattu, koju je godine po drugi put, nakon nekoliko teških devastacija, obnovila hrvatska Vlada piše: U vihoru Drugog svjetskog rata došli su, puni nade u spasenje i povratak, s dalekih obala Dalmacije i ovdje na Sinaju našli vječni mir domovina ih nikad neće zaboraviti. U povodu 70. obljetnice zbjega u galeriji Fotokluba Split u Marmontovoj ulici, postavljena ie izložba Lica El Shatta od 9. do 27. rujna Fotografije su snimljene u logoru na Sinaju objektivom Amerikanca Otta Gilmorea i potom pohranjene u fundus Kongresne knjižnice SAD-a. Ivan Vukovi p. Nike (r ), kao dijete od 7 godina, bio je sudionik zbjega u egipatski El Shatt. Kaže nam da je z zbjegu moglo biti oko 30 Bili ana, dio civila a dio vojske partizana. Za naš list POMIŠLJAJ Ivan nam je ispri ao: U Piližotama gdje smo stanovali talijani su sve zapalili. Pratila me je strina. U pratnji bili kih partizana Ive Mikulandra p. Ante (Panova), Joso i Antela Mikulandra svojim brodovima su nas prebacili do Rasline pa do Sovlja ispod Tribunja. Murterini i Tribunjani su nas brodovima prevezli u Žirje. Tu su ekali trabakule brodove koji su ih odvezli u Vis. Bilo je djece od tri i više godina koji su se smjesti- Ivan Vuković POMIŠLJAJ 41

44 IZ PROŠLOSTI BILICA li u unutrašnjost brodova a odrasli su bili gore na brodu. Izgubio sam sandalu trika u. Baba Luca je djecu, kako bi nas zbog hladno e ugrijala, držala ispod vuštana. U Visu smo ekali 15 dana brod Bakar koji nas je prevezao u Italiju. U Italiji smo bili na više mjesta dok brodovi koji su nas trebali prevesti do Egipta nisu stigli. Oko 15 dana smo ekali engleski teretni brod koji nas je prevezao do logora u Egiptu. Jedan Englez me je vidio, uzeo me u naramak, odnio me u kupatilo gdje me je okupao, obukao na mene engleske hla e i stavio kapu. Dao mi je i paket hrane. Baba kad me je vidila bila je veoma radosna. Kona no smo došli u Afriku, u pustinju Izbjeglički logor u El Shattu gdje smo bili smješteni pod šatorima. Zbog velike vru ine danju i hladno e no u šatori su imali na sebi višeslojnu izolaciju. U logoru sam bio 18 mjeseci. Bili su organizirani i izleti u Aleksandriju, Kairo i druga mjesta. Kad smo se vratili u Split, do ekala nas je glazba i veliki broj svijeta. Zahvaljujem bodulima koji su imali hrabrosti sve nas prevesti stavljaju i auspuhe u more kako se ne bi uo zvuk motora! Pronašao sam podatak da je Jerko Mikulandra (r.1898.), sin p. Mate i p. Jake Mikulandra, vjen an u El Schattu 18. IX sa Stanom Radajac iz Pline kod Plo a (III. žena Jerkina). Tomi 42 POMIŠLJAJ

45 IZ PROŠLOSTI BILICA ŽIVOTNA PRIČA DIDA MARINKA GATARE Rođen sam u Bilicama 5. studenoga godine od oca Jose i majke Vice r. Grubišić. Osim mene majka je rodila još tri sestre: p. Lucu, Ivanku i Tonu. Završio sam 4 razreda osnovne škole. U prvi razred sam krenuo sa 9 godina gdje nas je bilo oko 40 đaka. Učitelji su tada živjeli u školi. Od predmeta smo imali hrvatski jezik, matematiku i povijest. Učitelj Milić, koji je bio porijeklom sa jednog otoka zadarskog arhipelaga, bio nam je jako dobar. Ja sam uvijek prolazio sa tricom, petica tada nije bilo, a dosta učenika je padalo razred. Nastava je trajala od 8 12 sati. Nakon dolaska iz škole svi zajedno smo ručali, odrasli za jednim stolom, a mi djeca za drugim manjim. Nakon ručka sam rješavao domaći rad, a Marinko Gatara nakon toga sam obavljao poljoprivredne poslove (čuvanje životinja i sl.). Godine 1943, kada sam imao 22 godine, bio sam pozvan, tj. morao sam otići na sastanak seoskog odbora koji se održao u školi, a na temu dobrovoljnog odlaska u partizane. Onaj tko nije otišao u partizane, postojala je opasnost da bude odveden u Marinko (prvi s lijeva) sa vojnicima na Mojsijevu izvoru šibenski zatvor, kao što se je meni dogodilo. Bio sam priveden na nekih desetak dana u Zatvor u Šibeniku. Osim mene bili su još privedeni p. Frane, Ante i Mile Gatara. Ipak sam morao otići u partizane 8. rujna godine. Najviše sam boravio na području Sinja i Livna. Jedne noći, krajem mjeseca prosinca godine, Njemci su se probijali iz Sinja prema Livnu. U mojoj četi nas je bilo 42, a od toga je bilo i 5 djevojaka. Bilo je i mojih sumještana: Dane Mikulandra, Mile Mikulandra, Grgo Slavica, oficir Jere Perišić. Tijekom borbe sa Njemcima od velike hladnoće promrznule su mi noge i zbog toga se nisam mogao kretati. Moja četa iz Livna prema Primoštenu Široke, prenijela me je na konju jer noge nisam osjećao. Iz Primoštena prema Visu išlo je oko 50-tak partizana, koji su bili bolesni i ranjeni. Prevezli smo se u jednom trabakulu, koji je propuštao more na sve strane, a vozili smo se na vesla sve do Visa. Tu smo ostali svega 6 dana, a nakon toga smo otišli u Italiju Bari. Kad sam stigao na Vis imao sam svega 35 kilograma. To je bio siječanj godine. U Bariju su tada bili saveznici Englezi i Amerikanci, a mi smo u njihovoj bolnici ostali 12 dana. Nakon toga POMIŠLJAJ 43

46 IZ PROŠLOSTI BILICA Marinko (prvi s lijeva) s vojnicima iz bivše Jugoslavije u logoru El Shatt smo bili prebačeni na Maltu, gdje smo ostali oko 6 mjeseci. Posebno moram naglasiti dobrodošlicu Maltežana. Na Malti smo boravili u mjestu Rabat, gdje je bila izgrađena samo bolnica. U toj bolnici, osim nas, bili su smješteni poljski i talijanski partizani. Dočekali su nas sa čokoladama, bombonima i cigaretama. Nakon fizikalne terapije (grijanje i masaža čitavog tijela), nakon tri mjeseca prvi put sam stao na svoje noge. Sporazumijevali smo se uglavnom na talijanskom jeziku. Druga tri mjeseca na Malti boravio sam u jednom odmaralištu. Slobodno vrijeme provodili smo u šetnji. Vidio sam prekrasne hotele, plaže na kojima su se ljudi kupali. Zime nije bilo. Nama partizanima je bilo zabranjeno poći u crkvu ali je postojala mogućnost, tko je htio, da se ispovijedi.više puta su nas Maltežani pozivali u goste gdje smo jeli pršut i ribu a pili pivo. Posjetio sam također i grad Valettu. Na Malti je bilo mnogo aerodroma, a Njemci su bacali bombe koje su najčešće padale u more. Doktori u Malti, nakon obavljenih terapija, odlučili su da nas dvanaest partizana sa područja ex Jugoslavije pođe u Afriku. Stigli smo u Egipat, u Marinko kao partizanski vojnik u izbjegličkom logoru grad Aleksandriju, jer smo bili boljega zdravlja. Sa Malte za Egipat putovali smo na američkom razaraču, brzinom 30 milja i to cik cak. Ja sam kolege Amerikance pitao zašto tako putujemo, a oni su mi odgovorili da je more minirano i da je sve puno opasnih mina. Dok smo tako brzo putovali, sve stvari na brodu su padale, a mi smo se svi jako bojali. U Aleksandriji u bolnici smo ostali mjesec dana. Nakon toga smo bolničkim automobilom prebačeni u El Shatt. Vidio sam Sueski kanal i mostove koji su se već tada otvarali i zatvarali za prolaz brodovima. Kad smo došli u El Shatt, partizanska vojska iz ex Jugoslavije bila je smještena u šatorima koji su bili odvojeni od civila koji su tu stigli iz naših krajeva (Korčule, Brača, Hvara, Splita ). Tu su također od civila bili i mještani Bilica: Piližote, Mikulandre, Vukovići, Jakšići, Šarići. U El Shattu sam proveo oko 8 mjeseci. Danju je bilo izuzetno vruće, a noći su bile jako hladne. Dosta često je bilo vjetra, kojeg su zvali vjetar sa Gibraltara. Ponekad nismo mogli ni otvoriti oči, jer bi pijesak automatski ulazio u oči. Muha je bilo toliko, da su bile opasne za djecu, jer su kopale oči. Bilo je također zabave, večernje šetnje gdje su bile prisutne osobe svih nacionalnosti. U svom kampu sam noću držao stražu jer su Arapi po šatorima konstantno dolazili u pljačku. Hrana je bila dobra, a naši su je kuhari pripremali. 44 POMIŠLJAJ

47 Marinko i njegova supruga Anka proslavili su godine 60. obljetnicu braka u krugu svoje obitelji Organizirane su bile radionice kućnih radinosti: šivanje, postolarstvo, drvodjelstvo, vozački ispiti.. I ja sam tu položio vozački ispit. U zbjegu je bilo oko ljudi iz ex Jugoslavije. Grci nisu bili dobro organizirani i uvijek smo im posuđivali naše kuhare jer njihovi nisu znali ili nisu htjeli raditi. Moji najbolji prijatelji su bili dva Amerikanca i jedan Britanac. U slobodno vrijeme vozili smo se po pustinji, a više smo puta bili na Mojsijevu izvoru. To su bila dva manja okrugla izvora. Okolo su bile palme. Tu su dolazili i Arapi sa devama, a spavali su u malim nastambama koje su gradili od blata i slame. Marinko (prvi s desna) u izbjegličkom logoru El Shattu Iako su bili mladi, jako su stari izgledali. Prema nama su bili ljubazni. Prijatelji Amerikanci i Britanac su me nagovarali da dođem kod njih. Kako nisam imao papire, oni su mi rekli da nema problema, da će me sakriti u jedan brod. Ja nisam prihvatio, budući da moja obitelj dvije godine nije znala ništa o meni. Jednoga dana posjetili smo i Kairo gdje sam u prolazu susreo jednog Šibenčanca prezimenom Šarić koji mi je ponudio da tu ostanem i da će mi naći posao. Odbio sam. Nakon osam mjeseci boravka u El Shattu brodom smo krenuli nazad do Splita, gdje smo došli 1. svibnja godine. U vojsci sam ostao do kraja rata, a onda sam se vratio kući, na veselje moje obitelji. Po povratku iz El Shatta imao sam 70 kilograma. Razgovarala Marina POMIŠLJAJ 45

48 IZ PROŠLOSTI BILICA BILIČKA DJECA ŠEZDESETIH GODINA PROŠLOG STOLJEĆA Na fotografijama koje su snimljene šezdesetih godina prošloga stoljeća prepoznat će se neke župljanke i župljani koji se sada nalaze u šezdesetim godinama života. Na gornjoj fotografiji koja je snimljena ispred škole u Bilicama nalazi se jedan razred, vjerojatno trećaši, kojih je bilo oko četrdeset. Na drugoj fotografiji koja je snimljena u crkvi Gospe van Grada nalaze se neka djeca iz Bilica, vjerojatno trećaši, na slavlju prve sv. Pričesti.

49 EKO PROIZVODI ZDRAVA HRANA I ZDRAVI DUH U MIHALJEVIĆIMA Sv. Pavao u drugoj poslanici Solunjanima između ostaloga piše: Ako tko ne će raditi, neka ni ne jede! Čujemo naime da neki neuredno žive među vama: ništa ne rade, nego se bave ništavnim stvarima. Takvima zapovijedamo i opominjemo ih u Gospodinu Isusu Kristu neka mirno rade i jedu svoj kruh. Branko Mihaljević (r ), njegova supruga Zdravka r. Silov, iz Rupa, (r ) i njihov sin Ante (r ) nastoje se držati ovih riječi sv. Pavla koje je uputio Solunjanima. Oni nastoje mirno, ustrajno i temeljito raditi tako da imaju dovoljno zdrave - domaće hrane za sebe, svoju djecu i prijatelje. Osim sina Ante Branko i Zdravka imaju još dvije kćeri koje su udate i četvero unučadi. Teren krš koji se nalazio u blizini njihove obiteljske kuće Branko je nasuo zemljom i na toj zemlji zasadio vinovu lozu, masline, smokve, šipke, žižule, lješnjake i druge voćke. Osim raznog voća tu se može naći i raznog povrća: salate, pomidora, krastavaca, tikava, paprike, lubenica, dinja, balancana, kupusa, blitve, kapule, luka, poriluka, graha i drugog povrća. Branko je bušenjem terena pronašao i pitku vodu za zalijevanje svojih proizvoda. Osim poljoprivrednih proizvoda kod Branka i Zdravke, kao u malom zoološkom vrtu, možete pronaći: ovce, svinje, kuniće, kokoši i guske. Zdravka, uza sav posao, redovno nađe vremena i za misna i druga slavlja kako bi se i duhovno obogatila hranom koju nam nudi Krist u našoj župnoj crkvi svake nedjelje i blagdana. F.T.B. POMIŠLJAJ 47

50 HODOČAŠĆE HODOČAŠĆE VJERNIKA ŠIBENSKE BISKUPIJE U POLJSKU (Od 5. do 11. listopada 2014.) Oko 350 hodo asnika, u 22 sata, krenulo je iz Šibenika na sveta i druga povijesna mjesta južne Poljske. Nakon duge vožnje uz pjevanje i molitvu krunice i nije nam se baš u inilo predugo. Ja sam išla sa Skradinskom i Prvi Šepurina župom. U ve ernjim satima stigli smo u Czestochowu. Rano ujutro ve u 5,30 krenuli smo na misu u Svetište Majke Božje Jasnogorske. To je najve e svetište u srednjoj Europi. U svetištu se nalazi udotvorna slika Majke Božje arne Madone Crne Gospe kraljice Poljaka i Litvanaca. E pa to treba doživjeti! Svako jutro u 6 sati puna crkva vjernika, uz zvuke fanfara, molitvu i pjesmu, eka da se otkrije Gospa. To je nešto veli anstveno.taj trenutak hodo aš a meni je osobno bio nešto posebno. Stisne vas nešto oko srca i imate osje aj kao da ete se rastopiti od ljepote. Nakon obilaska crkve i Pavlinskog samostana u 16 sati održali smo pobožnost križnoga puta koju je predvodio 0. biskup Ante Ivas. Postaje križnoga puta su postavljene na zidinama Pavlinskog samostana. Poslije pobožnosti otišli smo na ve eru. To no u 21 sat, svaki dan, je zatvaranje udotvorne slike Majke Božje. Došli smo ponovno u prepunu crkvu. Progurala sam se da bi došla što bliže oltaru. Pogledala sam malo oko sebe i vidim dva razreda, mislim drugaši ili Majka Božja Jasnogorska Crna Gospa tre aši sa svojim nastavnicima, puno mladosti koju su molili. Bilo je to nešto dirljivo i lijepo. Gledala sam ih i mislim u sebi: Bože kako bi to i kod nas bilo lijepo! Slika Majke Božje arne Madone se zatvorila, a onda su svi hodo asnici zapjevali Rajska Djevo Kraljice Hrvata. Mislim da e ovo svima ostati u sje anju. Ve sam naglasila da mi je ovo bio najdraži dio hodo aš a. Pjesma na otkrivanju arne Madone stalno mi je odzvanjala u ušima. Imala sam toliku želju da bar jedan stih te pjesme dobijem na hrvatskom, ali uzalud. 48 POMIŠLJAJ

51 Sutradan smo otišli u rudnik soli Wieliczku. ekali smo na ulaz oko jedan sat. Dugo smo se spuštali niz uske drvene stepenice. Rudnik ima devet razina. Dubok je 327 metara a mi smo obišli oko tri kilometra raznih prostorija u rudniku. Spuštaju i se došli smo do dubine 145 metara gdje se nalaze postaje križnoga puta, veliki oltar i ogromna dvorana u kojoj se za vrijeme velikih blagdana održavaju mise. Na dubini od 135 metara napravili su lift i suvenirnicu. Kopa i soli, konji, koji su vukli tu sol izgledaju kao da su živi. Vidjeli smo crkvu sv. Kinge koja je najve a podzemna crkva. Rudnik je godine upisan HODOČAŠĆE u Uneskov popis zašti ene baštine. Zatvoren je godine. Poljaci su to dobro iskoristili u turisti ke svrhe i puno su, samo u par godina, napravili i postigli od tog rudnika. Poslije podne smo došli u Krakov. Na samom Krakovskom trgu, koji je najve i trg u Europi, smjestila se goti ka bazilika Svete Marije. Tu smo slavili misu koju je predslavio o. biskup Ante Ivas sa našim sve enicima. Crkva je karakteristi na po tome što ima veliki oltar koji se otvara i zatvara sa velikim vratima. Sa vrha tornja te bazilike svaki sat vremena oglašava se truba sviraju i Hejnal Mariacki, odaju i po ast truba u koji je poginuo na vrhu Hodo asnici Hd iiu rudniku dik soli liwili Wieliczka POMIŠLJAJ 49

52 katedrale a nije uspio da odsvira ovu melodiju do kraja. Upravo pri izlazu iz katedrale sa vrha tornja se oglasio truba kojega smo tražili pogledom. Sutradan smo posjetili Wadowice, rodno mjesto sv. Ivana Pavla II. Slavili smo misu u crkvi sv. Josipa i obišli rodnu ku i sv. Ivana Pavla II. Wadowice su lijepo mjesto sa dosta zelenila, jako je isto i uredno. Napuštamo rodno mjesto sv. Oca i odlazimo u Auschwitz. Logor Auschwitz se nalazi 50 kilometara od grada Krakova. To je najve i nacisti ki logor i mjesto najve ih zlo ina u II. Svjetskom ratu.u tom logoru je izgubilo život oko 1,5 milijun ljudi razli- itih nacionalnosti. ak je oko milijun židova stradalo u logoru. Vodi nam je rekao da se ne zna to an podatak jer su nacisti u zadnje vrijeme sve logoraše bez evidencije bacali u HODOČAŠĆE komore za spaljivanje. Natpis na ulazu u logor glasi: Arbait macht frei Rad osloba a. To je za logoraše bila psihološka prividna slika da se samo teškim radom mogu izvu i iz logora. Obilazak mnogih hala je bio mu an. Vidjeli smo razne tužne slike po zidovima: slike djece s pogledom kojeg je teško objasniti, konzerve ciklona B gdje smrt nastupa od minuta, cipelice male djece, kosu, torbe, osobne potrepštine Po sredini hale nalazi se elija sve enika Maksimilijana Kolbea koji je primio injekciju fenola da bi spasio logoraša koji je imao ženu i djecu. Poslije svih tih strašnih prizora, vidjeli smo komoru u kojoj su nacisti bacali žive logoraše. Pri izlasku iz logora pomislila sam Bože pa ovo ne bi u inile najkrvolo nije životinje i s tim mislima sam napustila logor smrti. Logor Auschwitz 50 POMIŠLJAJ

53 HODOČAŠĆE Hodo asnice iz Bilica: Nevenka Piližota, Nevenka Bura, An ica Petrovi, Ksenija Piližota i Milka Slavica. Još su hodo astile Jadranka Štefan i Ivana Sekuli. Vra amo se u Krakov na brdo Vavel. Brdo se nalazi na rijeci Visli a visoko je 228 metara. Na njemu se nalazi dvorac Vavel i katedrala sv. Vaclava i Stanislava biskupa iz 11 stolje a. Tu su se krunili i pokapali kraljevi. Poljacima je ova katedrala od velikog zna enja. Unutar katedrale vode uske stepenice do vrha zvonika sa kojega je prekrasan pogled na Krakov. Vidjeli smo ogromno bron ano zvono. Preko puta katedrale nalazi se muzej u kojem je izložena odje a, obu a, dijelovi namještaja, knjige i razni premeti kojima se služio i koje je upotrebljavao sv. Ivana Pavla II. Napuštamo prekrasan Vavel na rijeci Visli i odlazimo na naše zadnje odredište, u svetište Lagiewniki sve- tište sv. Faustine Kavalske. Tu se nalazi grob sv. Faustine i slika Milosrdnog Isusa iz godine. U samostanu sestara gdje je živjela i umrla sv. Faustina slavili smo misu. Isus je rekao sv. Faustini da cijelom svijetu govori o Njegovom Milosr u. Proglašena je blaženom 18. travnja 1993., a svetom 30. travnja godine. Malo dalje od samostana napravljena je bazilika Božanskog Milosr a koju je blagoslovio sv. Ivana Pavao II. Južni dio Poljske je jako lijep. Pun je zelenila a njive su obra ene. Bogati su i spomenicima kulture. Preko eš e, Austrije i Slovenije sretno smo stigli u Šibenik. An ica Petrovi POMIŠLJAJ 51

54 U DUHOVNA OBNOVA SAKRIJ SE NA POTOKU KERITU Starom Zavjetu, Prvoj knjizi o Kraljevima, proroku Iliji Tišbijcu upu- ena je rije Gospodnja: idi odavde i kreni na istok, i sakrij se na potoku Keritu, koji je nasuprot Jordanu (1. Kr. 17,2). Karmeli anski red u svojoj 800 godišnjoj povijesti živi ove rije i u samostanu i izvan samostana, u svijetu i svakodnevnici, hodaju i s Marijom u susret Bogu. Nismo otišli do Jordana i potoka Kerita, ve mi, lanovi molitvene zajednice naše Župe Uznesenja Marijina, te pastoralnog i ekonomskog vije a, zajedno s O. Branko Zebi našim župnikom fra Tomislavom, dana 7. studenoga 2014., kao dar od Gospodina, prihvatili smo gostoprimstvo u muškom samostanu Duhovnom centru Karmelu sv. Ilije, na Buškom jezeru, Župa Grabovica, Op ina Tomislavgrad, gdje smo sudjelovali u trodnevnom duhovnom susretu s o. karmeli anima. Uz našeg župnika, voditelj kroz duhovne vježbe u radosti druženja bio nam je o. Branko Zebi, karmeli anin, donedavni župnik splitske Župe sv. Mihovila Arkan- ela Kamen Šine. Samostan i Duhovni centar»karmel sv. Ilije«52 POMIŠLJAJ

55 DUHOVNA OBNOVA Konji uz Buško jezero Karmel sv. Ilije na Buškom jezeru pripada Hrvatskoj Karmelskoj Provinciji sv. Josipa (Zagreb) koja je godine 2000., prihvatila poziv msgr. Dr. Ratka Peri a, biskupa Mostarsko Duvanjsko-Trebinjsko-Mrkanskog, te izgradila Samostan i Duhovni centar. Na sam blagdan sv. Ilije Proroka, zaštitnika Bosne i Hercegovine, godine 2006., posvetom oltara, te blagoslovom crkve, Samostana i Duhovnog centra, Karmel sv. Ilije sa svojim redovnicima zapo- inje svoju evangelizacijsku, duhovnu, ekumensko-me ureligijsku, te obrazovno-kulturološku ulogu, polaze i od temeljne karizme karmelskoga reda i njihovog poslanja u Crkvi i svijetu. Gra evina Karmel sv. Ilije koja u svom sastavu obuhva a samostanski Kip sv. Ilije (kamen) POMIŠLJAJ 53

56 Tatjana Juri :»Dobro nam je ovdje biti...«duhovna OBNOVA dio, crkvu, kapelicu, nekoliko ve ih i manjih dvorana, itaonicu, meditativne prostore, suvremeno opremljenu interkonferencijsku dvoranu, sportske objekte i dr. pomo ne objekte, prostire se na m2, uz dodatnih m2 okolnog zemljišta, seže sve do same obale jezera. U sklopu Karmela jer i muzej sa stalnom izložbom tradicijskog odijevanja i nakita Hrvata i drugih naroda u Bosni i Hercegovini kojim su hrvatski karmeli ani dali znatan doprinos o uvanju etnografskog naslije a ovoga kraja. Na duhovnoj obnovi sudjelovalo je nekoliko lanova ŽPV-a i Molitvene zajednice 54 POMIŠLJAJ

57 DUHOVNA OBNOVA Navratili smo, na kavu i kola e, kod Pere i Mare u Kamensko Našoj maloj grupi župljana, punoj dojmova i radosti, preostaje samo se na gori Karmel sa 450 lažnih (Ba- današnjem vremenu, prorok Ilija borio zahvaljivati Gospodinu svim srcem alovih) proroka, a usprkos tomu, narodni prvaci su ga prozvali da je donio i dušom na svemu onome što smo tamo vidjeli i uli, iskusili i doživjeli sušu za propast Izraelskog naroda, na jer sve nas je zaista neizmjerno duhovno obogatilo. ja Izrael, nego ti i tvoja obitelj jer ste što on odgovara: Ne upropaš ujem Vjeruju i da e plodove ovog duhovnog blaga, uživati ponajprije naši Zato, dragi moji, ova mala grupa ostavili Jahvu (Boga) (1 Kr. 18,16). najbliži u obitelji, a onda i cijela naša župljana, zajedno s našim župnikom župna zajednica, završit u ovaj lanak od svega vam srca želimo da prionete uz Božju Rije, da vam vjera bude mišlju o velikoj suši, možda još ve oj od one u Ilijino vrijeme. Naravno, kompas ususret Isusu Kristu, vrelu promišljam o duhu i o ovjeku kojeg u žive vode, kod kojeg ne ete ožednjeti našem vremenu sve manje natapa rosa nikada, ma kolika suša oko vas bila. i kiša milosti Božje. Kao da govori o mr. sc. Nada Mikulandra POMIŠLJAJ 55

58 RODITELJI DJECA ŠKOLA UČITELJICE MOJA ZEMLJA HRVATSKA Zašto posjetiti Hrvatsku? Zato što je Hrvatska zemlja puna sunca, planina, gora, ravnica, brežuljaka, rijeka i dobrih ljudi. Krenite od Vukovara grada heroja do slavonskih ravnica i žitnica. Oti ite u Varaždin i zabavite se uz Varaždinske barokne ve eri jer je to hrvatski glazbeni festival. Posjetite Istru i divite se pore kom Eufrazijevom bazilikom. Svakako svratite na Pag i uživajte u paškom siru i kupite pašku ipku. Oti ite prema Velebitu i uživajte u istom zraku. Poslije toga na Plitvi ka jezera i zastanite na slapovima i jezerima. U Zadru pogledajte zlato i srebro Zadra a i crkvu sv. Donata. Proše ite Šibenikom i razgledajte predivnu katedralu sv. Jakova i muzeje. Splitska riva je ljepotica kao i Deoklecijanova pala a. Južnije te aka Starogradsko polje na otoku Hvaru. A na Kor uli je ve po ela Moreška. Pazi moraš biti jako oprezan! Proše ite dubrova kim zidinama i budite u procesiji na dan sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika. Ali moraš biti i na Dubrova kim ljetnim igrama jer je tada pravo veselje. Sara Makaš Zato što je Hrvatska jako lijepa zemlja. uva svoje iznimne ljepote. Krenite od slavonskih polja do hrvatskih otoka. U Slavoniji po ite vinskim cestama i pogledajte predivne vinograde. Potom razgledajte PP Lonjsko polje i Kopa ki rit. U Me- imurju posjetite najmla u hrvatsku katedralu, a u Varaždinu varaždinske toplice. Tako er posjetite i dvorce u Hrvatskom zagorju. U Pore u razgledajte Eufrazijevu baziliku. Lika je bogata šumama a ponos je planina Velebit. Karla Vukovi 56 POMIŠLJAJ

59 RODITELJI DJECA ŠKOLA UČITELJICE Hrvatska je zemlja ljepota. Hrvatska je zemlja sa 1246 otoka. Plitvi ka jezera su najljepši Nacionalni park u Europi. Posjetite Galešnjak, otok u obliku srca. Kroz Hrvatsku protje e i rijeka Dunav, druga najduža rijeka u Europi. U PP Kopa ki rit žive zašti ene i ugrožene vrste ptica. Hrvatske Nacionalne parkove godišnje posjeti 2 milijuna i 260 tisu a posjetitelja. Posjetite kulturno povijesne spomenike u Hrvatskoj. Eufrazijeva bazilika jedna je od najljepših sa uvanih spomenika rane Bizantske umjetnosti na Sredozemlju. Arena u Puli uspore uje se s više od 200 rimskih am teatara. Augustov hram u Puli izgra en je 2 godine prije Krista, a jako je dobro sa uvan. Frane Miškovi DAN ZA PAMĆENJE - IZLET U SPLIT Dana u enici 2. i 3. razreda znatiželjno su krenuli u realizaciju planiranog izleta: Rogoznica, Trogir, Split i Solin. Pratilo nas je lijepo vrijeme, u iteljice Josipa i Nataša, voditelj puta naš sumještanina Nikica Mihaljevi, u aranžmanu agencije Pražen. Ukratko bi nabrojili zanimljiva mjesta koja smo posjetili: Rogoznica Zmajevo oko koje je nastalo tektonskim pomicanjem tla; stari, slikoviti i od kamena sazidani grad Trogir koji se radi svoje ljepote i važnosti nalazi na listi zašti enih gradova (UNESCO); Pomorski muzej grada Splita sa za- Djeca kod Zmajeva oko u Rogoznici POMIŠLJAJ 55

60 RODITELJI DJECA ŠKOLA UČITELJICE Djeca kod spomenika livku u Splitu Marmontova ulica divljuju im eksponatima iz povijesti hrvatskog pomorstva; Dioklecijanovu pala u i stare zidine grada s ulazima (zašti enim UNESCO m); Hajdukov stadion; Kulturno povijesne spomenike grada sa živopisnom lukom i moderno oblikovanu obalu koja je poznata diljem lijepe naše kao biser Jadrana. A za kraj smo ostavili Solin i livadu ispred crkve Gospe od Otoka gdje su se u enici veselo i bezbrižno igrali i odmarali. Ljepotu našeg raznolikog primorskog kraja i povijesnih gradova teško je do arati samo rije ima jer žive slike koje se u trenutku sagledaju ostaju u trajnom i nezaboravnom sje anju. U iteljice 2. i 3. razreda Josipa Biluši -Brailo i Nataša Vu enovi Djeca na livadi kod crkve Gospe od Otoka u Solinu 58 POMIŠLJAJ

61 RODITELJI DJECA ŠKOLA UČITELJICE IZLET ŠKOLA U PRIRODI ZAGREB KRAPINA ( ) Gornji grad Gradec U enici 4. r. naše škole i u enici 4. r. iz Lozovca išli su na trodnevnu školu u prirodi. Najzanimljiviji je bio drugi dan zato što smo obilazili Gornji grad Gradec. Iz Kaptola u Gradec ušli smo kroz Kamenita vrata. Nisam mogao vjerovati kad sam uo da je u velikom požaru u Kamenitim vratima, slika Majke Božje od Kamenitih vrata u požaru ostala itava. Prošli smo kroz Kamenita vrata i stigli na trg sv. Marka. Na trgu se nalazi crkva sv. Marka. Crkva je predivna zato što su joj na krovu grbovi Hrvatske i grada Zagreba od crijepa u boji. Ispred crkve se nalazi stup srama. Na stupu bi sjedili ljudi s ružnom maskom kad bi po inili neko zlo. Ako bi netko u inio ve e zlo morao je prošetati po Gradecu s ružnom maskom. Slikali smo se ispred zgrade Hrvatskog sabora. Na Trgu sv. Marka nalaze se i Banski dvori. Banski dvori neko su bili domovi za banove. Danas su sjedište vlade Republike Hrvatske. Sa Trga sv. Marka zaputili smo se prema kuli Lotrš ak. U kuli se nalazi Gri ki top koji svakoga dana pucnjem iz topa ozna ava podne. Na kuli se nalazi kupola s vidikovcem. Razgledali smo kulu pa se uspinja om spustili u Donji grad. Uspinja a je prije stalno zapinjala pa su je ljudi zvali zapinja a. Djeca i učiteljice na trgu sv. Marka u Zagrebu Meni su se najviše svidjela Kamenita vrata zbog Gospine slike koja je u požaru ostala itava. Frane Miškovi POMIŠLJAJ 59

62 Za sudjelovanje u školi u prirodi učenici su dobili prigodne diplome Donji grad Kaptol Jednoga dana naša škola se dogovorila s putni kom agencijom Pražen i OŠ Lozovac da odemo na trodnevni izlet u Zagreb i Hrvatsko zagorje. Jedva smo to ekali i krenuli na put. Bio je jako dug, no ipak smo se zabavili, a na pola puta smo se malo odmarali nasuprot restorana Macole u Lici i tako nastavili svoj put s autobusom. Kada smo došli u Zagreb, jako smo se oduševili ljepotom grada. Drugi dan smo krenuli u razgledavanje Zagreba Donjega i Gornjega grada. Prvo smo razgledali Gornji grad, a onda smo se spustili uspinja om u Donji grad. U Donjem gradu smo vidjeli Zagreba ku katedralu u kojoj se asti grob sluge Božjega, zagreba kog nadbiskupa kardinala Alojzija Stepinca. U sjevernom zvoniku ure ena je kapelica bl. Augustina Kažoti a, zagreba kog biskupa U katedrali po ivaju zemni ostaci hrvatskih velikana Petra Zrinskog i Krste Frankopana kojima su postavljena poprsja godine. Goti ka katedrala, gra ena od XIII. do kraja XV. st., poslije teškog ošte enja u potresu dobila je neogoti ko pro elje s dva visoka zvonika (105 m) koji su postali simbolom Zagreba. Na trgu bana Jela i a vidjeli smo kip bana koji jaše na konju i fontanu Manduševac. U jednoj uli ici pokraj trga pogledali smo malu maketu grada Zagreba. 60 POMIŠLJAJ

63 RODITELJI DJECA ŠKOLA UČITELJICE Otišli smo i na Dolac ali na njemu nije bilo ni prodava a ni kupaca, nego samo turista jer je bilo kasno poslijepodne. Kada smo obišli Donji i Gornji grad, sjeli smo u autobus i vratili se u Grad mladih u paviljon gdje smo bili smješteni. Izlet mi se jako svidio, no najviše mi se svidjela katedrala, Zoološki vrt, Planetarij i dvorac Trakoš an, ali i novi prijatelji. Karla Vukovi U zoološkom vrtu Kad smo došli u Zagreb vozili smo se do Grada mladih gdje smo ostavili prtljagu i krenuli prema zoološkom vrtu. Ušli smo u prekrasni Maksimirski park. Prešli smo mali mosti i ušli u Zoološki vrt. Vidjeli smo lava koji leži, papigu koja kriješti, bijelu sovu, aplje, kornja e, bijele pande, tigrove, geparde, razne insekte, medvjeda, patke, deve, antilope, divlje konje, tvorove Zatim smo ušli u prostoriju u kojoj su bili lemuri i impanze koje su se, kad smo ih naljutili, po ele derati i skakati. Nakon toga smo ušli u tropsku ku u gdje smo vidjeli: zmije, paukove, šišmiše, krokodile, otrovne žabe, krokodile i razne gmazove. Nakon toga u iteljica je rekla da sjednemo u obližnji ka i pojedemo sladoled i malo pri ekamo hranjenje tuljana. Malo kasnije jedan je zaposlenik rekao da je hranjenje bilo ujutro. Šteta! Damir aplja HRT studio informativnog programa stol odakle se emitira DNEVNIK. Djeca su obišla nekoliko kilometara hodnika HRT-a. POMIŠLJAJ 61

64 Krapina Nalazište krapinskog čovjeka - neandertalca na brdu Hušnjakovo Trakošćan Tre eg dana našeg putovanja bili smo u Hrvatskom zagorju. Kad smo stigli vidio se prekrasan dvorac Trakoš an koji je smješten na velebnom brežuljku. Oko Trakoš ana je veliko umjetno jezero. U dvorcu je živjela obitelj Draškovi prije 400 godina. Obišli smo cijeli dvorac. Vidjela sam mnogo lijepih stvari: razne pe i, spava e sobe, slike hrvatskih obitelji, lova ku sobu U dvorcu je ure ena zbirka u kojoj se nalazi razni namještaj, oružje i portreti. Spavali su u malim krevetima s puno jastuka. U spava oj sobi su se i molili. Meni je ipak bilo najljepše u zoološkom vrtu. Kristina Bušac REKLI SU O IZLETU: Da barem mogu vratiti vrijeme i sve ponoviti! (Karla) Bio je to najbolji izlet ikad! (Stipe i Bruno) Taj izlet u pamtiti zauvijek! (Kristina) Bio je to najljepši trenutak moga života! (Sara) Jedva ekam kad u ponovno do i u Zagreb! (Damir) Ovo je bio najbolji izlet! (Lucija) Bio je ovo izlet za pam enje, ista petica! (Frane) 62 POMIŠLJAJ

65 Na kraju školske godine, u lipnju, dvanaest djece koji su završili etvrti razred oprostili su se od svoje u iteljice Mirande Duji. Ve ina e nastaviti školovanje u centralnoj školi Jurja Dalmatinca u Šibeniku. Nakon školske priredbe u kojoj su sudjelovali u enici prvog i etvrtog razreda, etvrtaši su se oprostili od svoje u iteljice Mirande i zahvalili joj za svaku dobru rije, savjet, brigu i trud koji je uložila kako bi djeca bila što uspješnija i bolja. Bilo je i suza s jedne i druge strane. U iteljica je nekoliko dana kasnije, na podjeli svjedodžbi, u znak zahvalnosti, poklonila djeci zajedni ku sliku za uspomenu i dugo sje anje. F.T.B. POMIŠLJAJ RODITELJI DJECA ŠKOLA UČITELJICE ZAVRŠETAK ŠKOLSKE GODINE 2013/14. Fotka za rastanak Abeceda ljubavi i učenici 1. r. Nek svud ljubav sja u izvođenju učenika 4. r.

66 Prvaši i su ponijeli svoju najomiljeniju pri u i zajedno s u iteljicom u razrednom kutku itali i pri ali. To je mjesto za igru, pri u, smijeh, mjesto za mala slatka druženja prije ili nakon napornog rada. Sretno prvaši i! DOBRO DOŠLI PRVAŠIĆI Na po etku školske godine, 8. rujna, 19 radoznalih i uzbu enih prvaši a sa svojim ništa manje uzbu enim roditeljima stiglo je u školu. U iteljice i u enici škole kratkim programom zaželjeli su im dobrodošlicu. Pozdravio ih je i ravnatelj naše škole prof. Natko Duvnjak. Na elnik Op ine Joško aleta i pro elnik Krešimir aleta Car, u ime Op ine Bilice, prvaši ima su uru ili udžbenike, bilježnice i potreban pribor. Uz ugodno druženje protekao je prvi dan u školi koji e svima ostati u nezaboravnom sje anju. Prvi razred 0Š Jurja Dalmatinca - ŠIBENIK - P0 BILICE Leonarda Brajković, Ella Bura, Bruna Buva, Ivan Buva, Roko Ćaleta-Car, Lucija Dulibić, Lara Erceg, Mara Grubišić, Anđela Jakšić, Antun Kardum, Laura Mikulandra, Ira Mileta, Jakov Palinić, Borna Potnar, Frane Slavica, Antonio Svirčić, Klara Tomić, Lucija Tomić Učiteljica: Miranda DUJIĆ Načelnik i prvašica Lara Erceg 64 POMIŠLJAJ

67 I RODITELJI DJECA ŠKOLA UČITELJICE DAN KRUHA - DAN ZAHVALNOSTI ove godine djeca iz Bilica (od 1. 4 r.), u školi u Bilicama, organizirali su 17. listopada sve ano i radno slavlje proslave Dana kruha dana su im djeca. Došle su i neke majke i o evi koji su sve to promatrali i sudjelovali u maloj proslavi. Prije jela župnik fra Tomislav je blagoslovio zahvalnosti. Djeca su iz svojih ku a u školu donijela raznog kruha, peciva, kola a, vo a Sve su to pripremile njihove bake i mame. U školi su u iteljice Irma i Miranda organizirale pravljenje fritula a pomagali djecu i sve ono što su djeca donijela na blagoslov. Nakon toga probali smo razne kola e i druga peciva koja su bila pripremljena na dugom stolu. Prvaši i su posebno bili oduševljeni ovim programom. F.T.B. Učenici 3. i 4. r. sa svojim učiteljicama obilježili su Dan kruha uz blagoslov župnika fra Tomislava

68 ŽUPNE OBAVIJESTI Mise NEDJELJOM I ZAPOVJEDNIM BLAGDANIMA u 10,30 sati. DNEVNA MISA po dogovoru. Pobožnosti Prije svake mise molimo sva otajstva krunice i litanije. Svakog korizmenog petka, vršimo pobožnost križnoga puta uz postaje koje se nalaze uz cestu koja vodi prema crkvi. Pobožnost po inje u 17,00 ili 18,00 sati. Svake prve subote u mjesecu organiziramo pobožnost Klanjanja pred Presvetim u ve ernjim satima. Svake subote Molitvena zajednica ima svoj susret u ve ernjim satima. Ispovijed Župljani koji žele mogu se ispovjediti prije svake mise nedjeljom i zapovjednim blagdanima od 9,30 10,30 s. Ako nekome ne odgovara ovaj termin može dogovoriti sa župnikom drugi termin za ispovijed ili duhovni razgovor u franjeva kom samostanu sv. Ante na Šubi evcu. Ispovijed bolesnika i starijih osoba po ku- ama, koji žele, treba dogovoriti sa župnikom. Na vrijeme treba prijaviti svoje bolesnike župniku za boži nu i uskrsnu ispovijed. Bolesnici iz župe koji se na u u bolnici neka se jave bolni kom kapelanu fra Mati Topi u (mob: 098/ ) za ispovijed ili bolesni ko pomazanje. Župni vjeronauk Vjeronauk se održava u Bilicama, u zgradi škole subotom: - za prvopri esnike (3. r.) u 9,45 sati, - za krizmanike (8. r.) u 10,45 sati. OBAVIJESTI I DOBROČINITELJI Darovi za Duhovni centar SVAKI TJEDAN MEDO JEDAN 50 kn: Marina Ćaleta, Vera Narančić, Jasminka Ćaleta Car, Milanda Mikulandra, N.N., Vesela Jakšić, Jakov Mikulandra; 100 kn: Nikola i Marija Relja,Dunja Spajić, Paško Nakić, Joško Gatara, Branko Slavica, Biserka Vučenović, Stanislava Mikulandra, Ivo Lugović, Jagoda Alić, Neda Matun, Marija Lugović, Ankica Mikulandra, Ante Knežević, Ante Knežević, Milanda Mikulandra; 120 kn: Mira Grubišić; 150 kn: Ivo Lugović; 200 kn: Miroslav Slavica (Bujo), Ana i Klaudija, Miroslav Slavica, Siniša (Dragan) Ćaleta, Zora Kasipović, Ankica Mikulandra, Obitelj Borić; 250 kn: Stipo Martinović; 260 kn: Nada Mikulandra; 300 kn: Zdenka Ivančević, fra Žarko Maretić, Jozo Škobalj, Živana Polimac; 500 kn: Danijel Ćaleta; 600 kn: fra Ivan Maletić; 50 eura: Slavko i Ljubica Tomašković, Ana Josipović, Manda Rendulić, Mara Bartulović, Eva Balen i Erwin Burger,; 1000 eura: S. L. Šibenik; U škrabici prikupljeno: od 1. VII. 9. XI. = ,00 kuna. PRIJATELJI DAROVATELJI Župnog lista POMIŠLJAJ 30 kn: Marija Grubišić; 50 kn: Nikola i Marija Relja, Stanislava Mikulandra, Jadranka Kuač, Zoran Lugović, Jelica Marić, Mirko Ćaleta Car; 100 kn: Anica Batljan, Ankica Mikulandra; 200 kn: N.N. Prilozi umjesto vijenaca za Duhovni centar Ive Mikulandra (Đani) 400 kn: Marinko Gatara s obitelji Marko Lugović 150 kn: Ivo Lugović s obitelji Naši darovatelji Sa hodočašća u Poljsku sedam naših župljanka darovalo je 2 svijećnjaka od kamene soli za našu župnu crkvu. Njihova imena su: Nevenka Bura, Ančica Petrović, Nevenka Piližota, Ksenija Piližota, Jadranka Štefan, Ivana Sekulić i Milka Slavica Akcije župnog CARITASA Školska djeca su prikupila u svojim misijskim kasicama za potrebe misija 265,00 kuna. Za poplavljene u Slavoniji župljani su darovali ,00 kunu. Dio novca je prikupljen u crkvi (škrabica) a dio su neki župljani predali svoj dar župniku (Anica Batljan = 200 kn, Vlado Josipović = 100 kn, Stipo Martinović 50 eura, Kata Radinković = 100 kn). Kruh sv. Ante: N.N. 50 kn, Sonja Beić 200 kn. Više puta kroz godinu nekim župljanima u nevolji, župnik je dao pomoć za hranu, lijekove ili neke druge potrebe. Prilozi za potrebe crkve 50 kn: Ivica Grgić, Toni Slavica, Neda Rak, Cecilija Jurić, N.N.; 100 kn: Janko Lipovac, Vlado Kovačević, Jelica Marić, Ivo Lugović, Ljilja Krnić, Nevenka Juras, Rada Mikšić, Željka Škugor, Jelica Marić p. Marijana; 150 kn: Milena i Drago Jakšić, Milena i drago Jakšić; 200 kn: Milena i Drago Jakšić, Marko i Gordana Ćaleta Car, Nikola Djaković, Dinko Pletikosa, Slavica Erceg, Mira Schmiedke; 500 kn: Mijo Mikulandra p. Jole; 20 eura: Vikica Hamš; 50 eura: Ivka Anđelić, Josip Pere Bošnjak; 150 eura: Eva Balen i Erwin Burger 66 POMIŠLJAJ

69 IZ OBAVIJESTI ŽIVOTA ŽUPE NAPREDUJU RADOVI NA DUHOVNOM CENTRU Već pune tri godine, pomalo ali ustrajno, gradimo naš Duhovni centar. Sredstva za gradnju sami pronalazimo u domovini i inozemstvu. Osim župljana, poduzeća, raznih ustanova i naših prijatelja najviše sredstava dobili smo iz nekoliko ustanova u Njemačkoj i iz Austrije (Beča). U ovoj godini izveli smo ove radove na Duhovnom centru: * Izradili smo i montirali nadstrešnice nad ulazima u centar. * Izveli smo fasaderske radove. * Betonirali nogostupe i zidiće oko objekta. * Impregnirali smo, gletovali i obojali unutrašnje zidove. * Izradili i montirali unutarnja hrastova vrata. * Ogradili smo jedan dio prostora armiranobetonskim zidom. * Nabavili smo i postavili pločice u sve prostorije Duhovnog centra kao i na vanjskoj stazi. Nadamo se da ćemo uz pomoć dobrih ljudi i ustanova uskoro završiti još neke radove kako bismo što prije objekt pustili u funkciju. Još nismo u mogućnosti izvršiti priključak struje i vode. Osim struje i vode nismo još u mogućnosti nabaviti i montirati sanitarije, lustere i reflektore, klima uređaje, razglas, namještaj za sve prostorije, opremiti čajnu kuhinju Možda će nam u ovom našem nastojanju pomoći i akcija SVAKI TJEDAN MEDO JEDAN, koja je ove godine pokrenuta u župi među vjernicima i prijateljima Bilica. fra Tomislav POMIŠLJAJ POMIŠLJAJ 67 A

70 SADRŽAJ - IMPRESUM SADRŽAJ: Širimo ljubav, radost i mir Mir i za tebe Papa Pavao VI. proglašen blaženim Kršćanin - samo u zajednici Crkve Oče naš - molitva i razmatranje Dodir Svete Zemlje Rastava, razvod i drugi (civilni) brak u životu i u Crkvi Hvala ti, Isuse, za tvoj mir Kome je namijenjen prijenos mise na televiziji? Sveti Benedikt, opat ( ) Molitva srca Poruka mog anđela Samo je Bog pravda Franjevački svjetovni red Istina o»knjizi istine« Sanacija krovišta crkvice Gospe pomoćnice kršćana Foto vijesti Bilički zvonari (remete) Zbijeg Biličana u Egipatski izbjeglički logor El Shatt Životna priča dida Marinka Gatare Bilička djeca šezdesetih godina prošlog stoljeća Zdrava hrana i zdravi duh u Mihaljevićima Hodočašće vjernika Šibenske biskupije u Poljsku Sakrij se na potoku Keritu Roditelji - djeca - škola - učiteljice Obavijesti i dobročinitelji Napreduju radovi na Duhovnom centru DUHOVNA OBNOVA ŽUPLJANA BILICA U KUĆI SUSRETA TABOR (Samobor, od 29. siječnja do 1. veljače 2015.) Voditelj duhovne obnove je fra Ivan Matić Zainteresirani neka se jave, najkasnije do 21. XII., župljankama: Nadi Mikulandra: 091/ Tatjani Jurić: 099/ Zanimanje za duhovnu obnovu u Taboru je veliko. Javili su nam da im što prije javimo koliko nas se prijavilo da možemo rezervirati smještaj! Prigodom prijave treba odmah uplatiti 150 kuna za dio troškova! Ostale troškove hodočasnici će moći uplatiti u autobusu. Tajnica TABORA nam je javila da su, za sada, iste cijene smještaja i hrane. Puni pansion dnevno iznosi 120 kuna (ukupno 360 kuna). Svi troškovi sa prijevozom ukupno bi iznosili 510 kuna po osobi. POMIŠLJAJ LIST ŽUPE UZNESENJA MARIJINA BILICE Ivana Mažuranića 3 A ŠIBENIK Telefon: 022/ Mobitel: 098/ zupauznesenjamarijina.bilice Izdavač: Župa Uznesenja Marijina - Bilice Glavni i odgovorni urednik: fra Tomislav Brekalo, župnik Uredničko vijeće: fra Tomislav Brekalo, Nada Mikulandra, Miranda Dujić, Danijela Grubišić, Milena Mikulandra, Nikolina Šarić, Ivo Lugović Grafička priprema: Domagoj Bare Lektor: fra Tomislav Brekalo Fotografije: Velimir Mikulandra, Nada Mikulandra, Milena Mikulandra, Marijana Mikulandra-Mileta, Ančica Petrović, fra Tomislav Brekalo i drugi List izlazi dva puta godišnje, uz dopuštenje crkvenih i redovničkih poglavara. List se uzdržava dobrovoljnim prilozima župljana i dobročinitelja. Tisak: Jafraprint d.o.o. Solin OIB Župe: Matični broj (MBS/MBO): Žiro račun: Privredna banka Zagreb Naslovna stranica: Slavlje Gospe od Pomišljaja Druga stranica korica: Na vjenčanju Josipa Grubišića i Katarine r. Lukić (14. VI ) okupila se brojna rodbina Treća stranica korica: Bilički prvašići školske godine 2014/15. Zadnja stranica korica: Mama Anna Grubišić i kćerka Amelia 68 POMIŠLJAJ

71

72