Razvoj kao uvjet oporavka Naši podaci u tuđem računalu

Transkript

1 ICT Informatička tehnologija u poslovanju BPM: strategijska spremnost za promjene Razvoj kao uvjet oporavka Naši podaci u tuđem računalu Novi fokusi kiberkriminala Hakeri za poznatog korisnika Razgovor umjesto ponude ISSN PRILOG Hrvatski eskills deficit Broj 188 4/2012 CIJENA: 32 kn 4,5 5 KM Hrvoje Sagrak Predsjednik HUP Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti

2 >ICT INDUSTRIJA

3 ISSN CIJENA: 32 kn 4,5 5 KM UVODNIK< ICT Informatička tehnologija u poslovanju PRILOG Hrvatski eskills deficit Broj 188 4/2012 INFOTREND Prvi hrvatski časopis za informatiku u poslovanju Snimio: Dražen Lapić Nakladnik: TELEDOM d.o.o. za telekomunikacijski i informatički konzalting Žajina 61/1, Zagreb OIB: Raiffeisenbank Austria d.d. Žiroračun Tel: / ; Faks: / e-pošta: infotrend@teledom.hr InfoTrend online: Direktor: Slavko Vidović Glavni i odgovorni urednik: Branko Kosec e-pošta: redakcije@trend.hr Dopisnik iz BiH: Haris Hamidović Dopisnik iz Srbije: Nikola Marković Jezična obrada: Anđelko Kovačević Oglašavanje i pretplata: Ana Mišić e-pošta: ana.misic@infotrend.hr Marketing: Ana Meštrović e-pošta: ana.mestrovic@infodom.hr Grafičko oblikovanje: Pictoris d.o.o. Izrada i održavanje web-portala: Novena d.o.o. Zagreb Tisak: Zina d.o.o. Zagreb Prilozi u InfoTrendu pripremaju se pomno i stručno, no nakladnik ne može odgovarati za posljedice njihove primjene. Članci izražavaju mišljenje autora i ne poklapaju se nužno sa stajalištem redakcije. Sve primjedbe na sadržaj lista primaju se sa zahvalnošću i biti će im posvećena puna pozornost. Za možebitnu suradnju potreban je prethodni pismeni ili telefonski dogovor. Tekstovni i likovni prilozi ne vraćaju se ako to nije unaprijed izričito dogovoreno. Autorska prava su zaštićena. Nije dopušteno prenošenje tekstova u cijelosti ili djelomično, bez pismenog odobrenja nakladnika. Citiranje je dopušteno uz obavezno navođenje izvora. Hoćete li propustiti ove i još petnaestak dobrih tema koje pripremamo za sljedeći broj? Bez reda nema napretka Polako, ali uporno, i na ICT području Hrvatska se odvikava filozofije što nam tko može. Zakoni su i dosad postojali, ali se nisu poštivali, inspekcije su obavljale posao za koji nisu bile kvalificirane, sudovi vježbaju strogoću na prvim slučajevima neovlaštenoga korištenja i trgovanja tuđom intelektualnom imovinom. Dnnevnim informacijama kao što su: - Sud potvrdio HAKOM-ova nastojanja u zaštiti korisničkih prava... - Godišnja studija BSA o softverskome piratstvu... - Neovlašteno skidanje filmova s Interneta nezakonito je i kažnjivo... - U Osijeku održana akcija Stop krivotvorinama i piratstvu... Od prošloga se broja pridružila i naša nova rubrika ICT i sudska praksa. U sljedećem će broju autor rubrike Tihomir Katulić razmotriti stvarni slučaj protupravnog prisvajanja zaštićenog domenskog imena u.hr domeni. Što to ICT donosi u miraz energetskomu sektoru? U poslovnome svijetu brak iz interesa zvuči vrlo poželjno pogotovo ako je interes, a onda i korist, obostrana. Ta usporedba izgleda kao najkraći i najbolji opis onoga što se događa u vezi između ICT-a i energetskoga sektora danas. Energetski sektor i ICT nalaze se u samome vrhu najperspektivnijih, najbrže rastućih i financijski najtežih tržišnih segmenata u Europi. No rezerve su se energije smanjile i dugoročna je održivost sustava ugrožena ako se kratkoročno ne povećaju ulaganja. Ta sredstva treba iskoristiti pametno, a tko to zna bolje od onoga tko upravlja informacijama, prenosi ih i obrađuje strahovitom brzinom - od ICT sektora. U InfoTrendu 189. pročitajte analizu u kojoj autor dr. sc. Drago Cmuk, mag. ing. el., upozorava na nužnost realnih informacija o povratu ulaganja u različite ICT projekte u energetskome sektoru, na nacionalnoj i široj razini. e-europa : e-hrvatska U ovome smo broju, u prilogu e-hrvatska, objavili više izvrsnih materijala koji upozoravaju na budućnost Hrvatske koja, priznali to političari ili ne, ne ovisi o pojedinim granama gospodarstva kao što su to poljoprivreda ili turizam nego prije svega o osposobljenosti stanovništva da te, i sve druge grane odradi na visokoj tehnološkoj razini. A ta je osposobljenost vrlo upitna i, uzevši u obzir sve čimbenike u opadanju. Što se u međuvremenu zbiva u e-europi, dakle kod naših susjeda i prijatelja, ali prije svega konkurenata na tržištu, u idućem će broju analizirati Ratko Mutavdžić, voditelj sektora za javnu upravu Microsofta Hrvatska. 150 najboljih Zanima li Vas pravo stanje hrvatske informatičke i telekomunikacijske industrije? Stvarni odnosi snaga i položaja na tržištu? Prihodi i dobit netom završene poslovne godine u usporedbi s prethodnom? Porast ili pad broja zaposlenih u vodećim hrvatskim ICT tvrtkama. Sve to, uz komentare vodećih analitičara tržišta i predviđanja njihova kretanja u tekućoj godini, moći ćete proučiti u godišnjem specijalnom izdanju InfoTrenda o stanju ICT industrije: TOP100 u informatičkoj industriji RH TOP 50 u telekomunikacijskoj industriji RH Obratite pozornost: Na našem portalu 15 dana nakon izlaska tiskanoga izdanja, možete otvoriti i prolistati online verziju svakog novog broja InfoTrenda. online: 188/4/2012 infotrend 3

4 >U OVOM BROJU NAJAVA 35. MIPRO Tehnološke su novosti tradicionalni lajtmotiv ICT skupova MIPRO-a. Taj najveći nekomercijalni otvoreni i neovisni skup tehničkoga usmjerenja u ovome dijelu Europe i ove godine sudionicima i gostima nudi niz tehnoloških novosti koje su postale ili postaju tehnološka stvarnost. Lice s naslovne stranice Na izbornoj skupštini HUP ove Udruge informacijsko komunikacijske djelatnosti, Hrvoje Sagrak ponovno izabran za predsjednika: Sa stanjem u kojem jesmo ne možemo biti zadovoljni, gledali to po veličini IT tržišta u Hrvatskoj i godišnje izraženim sve nižim brojkama o njegovoj vrijednosti, ili iz perspektive ukupne vrednovanosti ICT sektora u Hrvatskoj. NAJAVA BPC 2012 U Zagrebu se 15. svibnja, pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske i Business Process Management Institute-a (USA), održava deseta međunarodna Konferencija o poslovnim procesima BPC Konferenciju organiziraju Ekonomski fakultet u Zagrebu, Fakultet organizacije i informatike iz Varaždina i tvrtka InfoDom. ICT INDUSTRIJA Intervju: Gordana Kovačević Hrvatska u istraživanje i razvoj kao podlogu svoje razvojne i tehnološke politike godišnje uloži manje od 0,7 posto BDP-a. Istodobno, razvijene su zemlje već sada premašile 3 posto BDP-a, a Kina do namjerava dosegnuti čak 5 posto vlastitoga BDP-a koji će ulagati u R&D&I aktivnosti. TEMA BROJA Najuspješniji izvoznici softvera Tvrtke koje svojim inovativnim i izvornim softverskim proizvodima 4 infotrend 188/4/ BPC 2012 mogu pomoći korisnicima u svakodnevnome radu osiguravajući brže, lakše i kvalitetnije poslovanje, sigurno će pronaći svoje nove korisnike i u inozemstvu. EKSTERNALIZACIJA Što, kako, s kim? Poslovni je model eksternalizacije stavljen u određene okvire sedamdesetih godina prošloga stoljeća. Sama je ideja prilično je je jednostavna - sve poslovne aktivnosti koje vam nisu primarne, prepustite vanjskomu izvođaču. Na taj vam način ostaje više vremena za unaprjeđenje osnovne djelatnosti, što vas automatski čini konkurentnijim na tržištu. Ali... SIGURNOST IT SUSTAVA Kako upravljati rizicima? Iz perspektive informacijske sigurnosti, upravljanje je rizicima proces razumijevanja i odgovora na čimbenike koji mogu utjecati na narušavanje povjerljivosti, integriteta ili raspoloživosti informacijskoga sustava. ICT I SUDSKA PRAKSA Zbirke osobnih podataka Podatci koje trgovci i drugi poduzetnici dobivaju od kupaca i korisnika njihovih usluga neprocjenjivi su u kontekstu promatranja i analize tržišta Što, kako, s kim? a poduzetnici imaju izravan interes zašto bi htjeli takve podatke prikupljati i obrađivati. Međutim, prikupljanje je takvih podataka podložno nekim zakonskim pravilima pa je njihovo neprijavljivanje i neovlaštena uporaba kažnjivo djelo. INFORMACIJSKA SIGURNOST Haker i poduzetnik Domaći softverski razvoj nije ograničen samo na poslovni softver i mobilne aplikacije. Zagrebačka tvrtka Zaštitni kod ima ambiciozni plan svjetskomu tržištu ponuditi prvorazredni softver s područja informacijske sigurnosti. INFORMACIJSKA SIGURNOST Novi fokusi napada Računalne mreže postaju sve šire i složenije. Osnovni je uzrok tomu povećanje mobilnosti korisnika, pojava i širenje Računalstva u oblaku, interakcija s društvenim mrežama. Podatci kolaju sustavima o kojima svi ne znaju mnogo, ili o tome ne razmišljaju. Industrijalizacijom se kibernetičkoga kriminala narušavanje sigurnosti povećava linearno kroz učestalost i istančanost napada.

5 20 Najuspješniji izvoznici softvera U OVOM BROJU< PRILOG DRUŠTVENE MREŽE Razgovarati s kupcem Društvene mreže predvođene Facebookom predstavljaju najveću bazu potrošača ikada okupljenih na jednome mjestu. Ipak, A.T. Kearneyeva studija društvenih mreža za pokazuje da Top 50 globalnih brandova još uvijek ne zna iskoristiti taj potencijal. OSVRT Cisco Expo 2012 Cisco Expo konferencija se ulaskom u drugo desetljeće svojega postojanja afirmirala kao događaj koji svakako treba posjetiti ako želite ostati informirani na području komunikacijsko-mrežnih tehnologija jer Ciscovi inženjeri tu redovito predstavljaju najnovija rješenja. Ostaje tek bojazan da bi u skoroj budućnosti taj, ali i slični događaji, mogli preseliti u svijet virtualnih konferencija. Elektronički račun osnove hrvatske regulative E-račun je najpopularnija elektronička poruka koja se koristi za razmjenu elektroničkih računa (faktura) prilikom e-poslovanja u EU-u i svijetu POSLOVNA INTELIGENCIJA Brže, bolje, jeftinije Svaka tvrtka postojanje i daljnji razvoj zasniva na ostvarenju svojih poslovnih ciljeva. Korištenje poslovne inteligencije u svakodnevnome radu omogućilo je optimizaciju poslovnih procesa tvrtke, obrta, ustanove, korporacije. OSVRT Sajam (ne) potrebnih uređaja Četiri dana, Barcelona je bila svjetsko središte mobilne industrije. Svake se godine krajem prvoga tromjesečja održava legendarni tehnološki sajam Mobile World Congress - MWC, na kojem su se pojavili svi najveći i najbitniji proizvođači mobitela i mobilnih usluga - osim Applea, koji već tradicionalno zaobilazi takve događaje u širokome luku. ICT Vijesti iz BiH ICT vijesti iz Srbije e-vještine za 21. stoljeće Poboljšanje digitalne pismenosti, znanja i uključivosti jedno je od sedam prioritetnih područja Digitalne agende za Europu, jedne od ključnih inicijativa Europske komisije u okviru Strategije Europa razvojne strategije za ovo desetljeće, kojom se želi postići da EU postane pametno, održivo i uključivo gospodarstvo. Naš eskills deficit Europski je tjedan ICT zanimanja i digitalnih kompetencija stavio u središte pozornosti hrvatsku stvarnost na području ICT zanimanja i još jednom istaknuo nedostatke odgovarajućih znanja i vještina u svezi s potrebama društva i tržišta. Nedostaje nacionalna strategija Unatoč trenutačnome stanju na globalnome tržištu rada, potražnja za ICT osobljem raste iz godine u godinu, dok je s druge strane sve manji broj zainteresiranih mladih ljudi koji odabiru ICT studije. U Europskoj je uniji otkriven problem nedostatka odgovarajućih informatičkih vještina i kompetencija pojedinaca te smanjenje broja ICT stručnjaka. UPOZORENJE BSA poziva na oprez Od listopada su prošle godine na adrese različitih poslovnih subjekata upućeni brojni dopisi Udruge autorska prava, u kojima je lažno najavljivana zajednička akcija navedene udruge, međunarodne udruge proizvođača poslovnoga softvera Business Software Alliance te Državnoga inspektorata Republike Hrvatske. U pismu se navodi kako se akcija provodi zbog provjere korištenja legalnih računalnih programa. 188/4/2012 infotrend 5

6 NAJAVA JUBILARNI 35. MEĐUNARODNI SKUP MIPRO 2012 Ove godine i MIPRO INOVA TEHNOLOŠKE SU NOVOSTI tradicionalni lajtmotiv ICT skupova MIPRO-a. Taj najveći nekomercijalni otvoreni i neovisni skup tehničkoga usmjerenja u ovome dijelu Europe i ove godine sudionicima i gostima nudi niz tehnoloških novosti koje su postale ili postaju tehnološka stvarnost. Znanstveni i stručni dio skupa pokrivaju deset savjetovanja po pojedinim užim područjima ICT-a koje možete pronaći na portalu pa ih ovdje nećemo navoditi. Posebnu skupinu čine radovi studenata preddiplomske nastave svrstani u savjetovanje MIPRO Junior. Poznato je da su skupovi MI- PRO-a potekli iz potreba gospodarstva i da su svih 35 godina, koliko se održavaju, duboko ukorijenjeni u gospodarstvu. Da bi se inženjerima iz gospodarstva, kojima nije prioritet pisanje radova za neko od deset savjetovanja, omogućilo prezentiranje vlastitih projekata, inovacija, proizvoda, patenata i usluga, pokrenut je novi oblik rada sekcija MIPRO INOVA(cije) koja je usmjerana ka High-Tech proizvodima i uslugama. Time se otvara prostor za nastup što većega broja novih sudionika te za predstavljanje što više inovacija u cilju komercijalizacije high-tech projekata. Ta je aktivnost započeta u suradnji s udrugom Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera i uz podršku BICRO-a. Tematsku cjelinu s MI- PRO INOVA(cijama) čini tutorijal Zaštita intelektualnog vlasništva u tehnološkim tvrtkama: Zašto i kako patentirati koji će održati Dubravko Babić, poznati ino- 6 infotrend 188/4/2012 TOP društvena i tehnološka tema konferencije: Razvoj industrije visoke dodane vrijednosti i reindustrijalizacija vator, poduzetnik i znanstvenik. Od poučnih sadržaja MIPRO 2012 nudi sudionicima dva seminara usmjerena k primjeni ICT-a u elektroenergetskim sustavima ( HEP seminar), odnosno k implementaciji regulatorne politike u velikim sustavima (IRP seminar). Organizirat će se i tradicionalni seminar o primjeni suvremenih elektroničkih programskih alata koji će održati CadCam Design Centar iz Zagreba. Nastavit će se i održavanje zelenih ICT radionica i okruglih stolova uvedenih u program prošle godine, koji su izazvali velik interes sudionika. Njihovi naslovi su: Ekoučinkovitost suvremenih komunikacijskih sustava (radionica) Ekoodrživost informacijskih i komunikacijskih tehnologija (okrugli stol) Primjena epoziva u Republici Hrvatskoj (okrugli stol) Kao top društvena i tehnološka tema pojavit će se Razvoj industrije visoke dodane vrijednosti i reindustrijalizacija koja će biti prezentirana na okruglome stolu, u udarnome terminu na dan otvaranja skupa, u srijedu 23. svibnja poslije podne. MIPRO tom temom želi dati svoj doprinos izlasku Hrvatske iz recesije na stabilnim osnovama. Kao glavni uvodničari pozvani su legendarni slovenački ekonomist, znanstvenik i javni radnik Jože Mencinger i naš Ljubo Jurčić. Organizirat će se i okrugli stolovi na teme koje su ključne za telekomunikacije kao, primjerice, okrugli stol Prostorno planiranje i gradnja elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme u pokretnim mrežama - osiguranje preduvjeta za investiranje u pokretne pristupne mreže u organizaciji T-HT-a. Predviđen je i okrugli stol na temu Cloud computing za gospodarstvo u organizaciji Tehničkoga fakulteta Rijeka, te okrugli stol na temu Quo vadis IT obrazovanje u sklopu savjetovanja Računala u obrazovanju. Pozornost će sudionika i gostiju svakako pobuditi i dvije radionice koje inicira Nokia Siemens Networks pod naslovima M2M i GSM-R, predviđene za četvrtak 24. svibnja u prijepodnevnim satima. Sastavni će dio tradicionalne Izložbe biti prezentacija EU projekata RIDE - koji se bave diseminacijom istraživačke infrastrukture koja je uvjet za velike istraživačke projekte. Očekujemo znatan odziv EU projekata. Tom akcijom MIPRO postaje jedan od bitnih punktova za prezentiranje EU tehnoloških aktivnosti. Bit će tu i ostalih sadržaja kao što je vrlo zanimljivo svečano otvaranje skupa u srijedu 23. svibnja u na kojem će biti podijeljene nagrade za najbolje radove na savjetovanjima, te povelje najzaslužnijemu pojedincu i kompaniji u sazviježđu MI- PRO-a. Podijelit će se i povelje Friend of MIPRO istaknutim pojedincima koji sa svojim radovima dolaze kroz dulje razdoblje na skupove MIPRO-a. Na skupu će biti prisutni uz ostale i čelnici vodećih ICT kompanija, domaćih i stranih tvrtki, istaknuti članovi akademske zajednice, menadžeri, marketinški stručnjaci, novinari, voditelji PR službi, projektanti, tehnolozi, ravnatelji pojedinih uprava i agencija. To je, uz bogate sadržaje, plodno tlo za sinergiju svih vrsta. Sve ćete ostalo naći na www. mipro.hr. PETAR BILJANOVIĆ Predsjednik Međunarodnoga programskoga odbora MIPRO-a

7 LICE S NASLOVNE STRANICE< NA IZBORNOJ SKUPŠTINI HUP-OVE UDRUGE INFORMATIČKE I KOMUNIKACIJSKE DJELATNOSTI, HRVOJE SAGRAK PONOVNO IZABRAN ZA PREDSJEDNIKA Očekujem zaustavljanje nepovoljnog trenda SA STANJEM U KOJEM JESMO ne možemo biti zadovoljni, gledali mi po veličini IT tržišta u Hrvatskoj i godišnje izraženim sve nižim brojkama o njegovoj vrijednosti, ili iz kuta ukupne vrjednovanosti ICT sektora u Hrvatskoj. Tim više, ako uzmemo u obzir neiskorišteni potencijal koji taj sektor nudi za stvaranje novih radnih mjesta, za smanjenje regionalnih razlika u nas, primjerice, putem e-poslovanja, za podizanje ukupne konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva i, posebice, za provedbu strukturne reforme državne uprave radi učinkovitijega i kvalitetnijega obavljanja servisa za građane i poduzetnike za veću transparentnost postupaka i učinkovitosti državnih službenika - izjavio je stari/novi predsjednik Hrvoje Sagrak kao uvod u obračanje čitateljima InfoTrenda. Aktivnosti koje planiramo obavljati u sljedećem razdoblju obuhvaćaju, između ostaloga, sljedeća područja: Jačanje komunikacije s gospodarskim sektorom imajući u vidu vrlo nizak stupanj ulaganja u informacijske tehnologije, osobito od strane malih pa i srednjih poduzeća. Država je u nas još uvijek pojedinačni najveći ulagač u IT, dok u razvijenim i zrelim društvima ukupno IT tržište u jednoj zemlji nije toliko ovisno o ulaganjima države, nego se tržište dinamizira zbog stalnoga ulaganja realnoga sektora u IT. Zapažamo tu i potrebu pružanja dodatnih obrazovnih programa za takve poduzetnike koji će im pomoći spoznati koristi koje mogu ostvariti naprednijim korištenjem IT-a i boljem razvoju vlastite konkurentnosti. Dan-danas nas najkonkurentnije tvrtke koriste usklađeno sa svojim poslovnim strategijama i u punoj mjeri dostignuća informacijskih tehnologija. Obratni primjer teško da ćete naći. IT obrazovanje tako osim potrebe za tetnim inženjerima, proizvođačima IT-a, kvali- jednaku vrijednost ima i na korisničkoj strani uz, dakako, prilagođeni sadržaj. Tu se može utvrditi cijeli vrijednosni lanac jer informacijska tehnologija ogija prožima sve industrijske sektore, pa tako i može pružiti veću dodanu vrijednost tim sektorima. Činjenica jest da Hrvatska nema već dulji niz godina nikakav obuhvatni IT događaj ili forum koji bi bio jenjen široj poslovnoj publici, a da nami- nije specijaliziran ni povezan s tizacijama i kao takav ograničen u svojem dosegu. Vidimo tu prostor ko- da stvari ponovno pokrenemo, što ne i u suradnji s drugim srodnim IT udrugama i inicijativama. ama. za- U svezi sa spomenutim možemo istaknuti dva koncepta, izravno u svezi s gospodarstvom, e-poslovanje i Računalstvo u Kao jednu od mjera koja se može istaknuti radi osiguranja potrebne kvalitete rješenja i usluga IT tvrtki kod isporuke javnim naručiteljima a jest i nadzor ICT projekata, čime bi se bitno mogao smanjiti rizik neuspjelih pa i loših, nekvalitetnih projekata i njihovih pratećih troškova 188/4/ infotrend 7

8 >LICE S NASLOVNE STRANICE oblaku gdje tehnologija pruža izvanredno ekonomične mogućnosti upravo manjim organizacijama i tvrtkama da za svoje potrebe unajmljuju servise bez potrebne brige za cijelu infrastrukturu i operativu. E-poslovanje se pak nedovoljno brzo širi kao modus operandi u Hrvatskoj, proces teče sporo, a neriješena legislativa unatoč nekim pomacima takvo stanje potpomaže, umjesto da ga pokrene. Zakonske nekonzistencije, a to znači i pravne nesigurnosti i nemogućnosti stvaranja primjerene sudske prakse, uzrok su takvomu stanju. Navest ću primjer velike pravne praznine, nereguliranja uporabe elektronički pohranjenih informacija, pravila njihovoga čuvanja te standarda koje sustavi moraju zadovoljavati s obzirom na sigurnost, trajnu nepromjenjivost podataka, auditabilnost, odnosno praćenje pristupa i svih promjena podataka i sl. Novi je Pravilnik o PDV-u, od kolovoza 2011., omogućio konačno uvođenje e-računa, ali nije definirao odnos sa Zakonom o računovodstvu i potrebu, odnosno alternativu pohrane računa u elektroničkome umjesto u papirnatome obliku! Mogu navesti primjer njemačkoga zakonodavstva, čiji je pravni ustroj nama blizak, i postojanje dvaju ključnih propisa iz područja normiranja upravljanja elektronički pohranjenim informacijama, a to su Grundsätze ordnungsmäßiger DVgestützter Buchführungssysteme (GoBS), što bi u slobodnome prijevodu značilo Osnove valjanih knjigovodstvenih sustava potpomognutih (elektroničkom) obradbom podataka. Propis normira uporabu podataka i isprava koji se moraju čuvati u elektronički vođenim knjigovodstvenim sustavima, te u podatkovno sigurnim sustavima upravljanja dokumentima i revizijsko sigurnim elektroničkim arhivskim sustavima. Drugi je ključni propis Grundsätze zum Datenzugriff und zur Prüfbarkeit digitaler Unterlagen (GDPdU) Osnove za pristup podatcima i za provjeru digitalnih podnesaka, kojim se uređuje, između ostaloga, i pretpostavke za čuvanje i arhiviranje e-računa i nje- 8 infotrend 188/4/2012 č govoga sadržaja. Oba su propisa u ovlasti e-uprave sveobuhvatna dostupnost brzoga i ultrabrzoga Interneta zgodno izra- Ministarstva financija Njemačke. Ključno je dotična pitanja normirati i u Hrvatskoj. žena u sintagmi Internet za sve! za što se zalažemo. Tu valja voditi računa i o vrlo Usko je pak i s time povezano i pitanje bitnome pitanju zaštite osobnosti i osobnih podataka od zloupotrebe, što postaje reforme državne uprave, gdje ne možete bez obuhvatnih legislativnih zahvata pružiti okvir za širenje e-uprave. Ohrabruje mreža. Jednako je bitno i osjetljivo to pi- vrlo teško u svijetu raširenih društvenih što je nova Vlada prepoznala i istaknula tanje i u pogledu primjene e-uprave, pri apsurde o postojanju tolikih tisuća nepovezanih baza podataka s nebrojeno puta je biti podlogom nesustavnoga nadzora čem centralizacija baza podataka ne smi- upisanim i evidentiranim istim podatcima. nad uporabom dotičnih osobnih podataka i mora biti tako regulirana da njihova S druge strane, radi ilustracije da uzmem vrlo nepopularan primjer posljedicu takve nepovezanosti vidimo i u nerješenim i jasno utvrđenom zakonskom svrhom. uporaba bude povezana samo s valjanom biračkim popisima, pa smo doista zemlja Izazov će nam također biti i rasprava o krajnosti birača gotovo onoliko koliko potpuno novoj vrsti međunarodnoga imamo i stanovnika. Bitno je razumjeti da ugovora tzv. ACTA-i, čiji dosezi mogu biti rješavanje takvih pitanja i implementacija dalekosežni upravo na osobnu privatnost i pratećih IT rješenja i standarda u upravnim postupcima državnim službenicima ga ne možemo prihvatiti da se bez ikakvih prava na zaštitu te privatnosti. Kao Udru- može u mnogome pomoći, tako da obavljaju poslove veće dodane vrijednosti, bez predviđene nacrtom ACTA-e bez dubin- mjerila, jednostrano zagovaraju norme nepotrebne administracije ili nejasnih ske javne rasprave i sagledavanja svih posljedica na osnovna prava čovjeka koja su propisa primjene, što dovodi do sporoga rješavanja i nezadovoljstva građana. zajamčena i Ustavom. Naravno, ključna je pretpostavka zaživljavanja e-poslovanja u svim oblicima i HUP UIKD rado se odazvao pozivu g. Darka Parića, pomoćnika ministra za e- Hrvatsku u Ministarstvu uprave, za sudjelovanjem sa stručnim predstavnicima u okviru rada Radnih skupina, kao pomoćnih i operativnih tijela Povjerenstva za koordinaciju informatizacije TDU-a. Štoviše, potaknuli smo i osnivanje dodatnih radnih skupina, i to za Korisničke servise, za e-pla-

9 ćanja i za Interoperabilnost i legislativu. Nadamo se što skorijemu zaživljavanju te suradnje, pri čem smo svjesni izazova opsega i količine poslova koji se trebaju, a i mogu, u određenoj jedinici vremena savladati. Pri tome će, prema mojem mišljenju, sadržaj pojedinih aktivnosti biti takav da traži pun, profesionalni angažman, multidisciplinarnoga tipa. HUP UIKD promiče i izvrsnost u izvedbi ICT projekata. Kao jednu od mjera koja se može istaknuti radi osiguranja potrebne kvalitete rješenja i usluga IT tvrtki kod isporuke javnim naručiteljima jest i nadzor ICT projekata, čime bi se bitno mogao smanjiti rizik neuspjelih pa i loših, nekvalitetnih projekata i njihovih pratećih troškova. Vrijedno bi bilo da sama struka U HUP UIKD neki naglasci iz protekloga razdoblja U proteklom smo razdoblju ostvarili izradu obuhvatne analize hrvatske ICT industrije u razdoblju od do koja upozorava na nekoliko zanimljivih podataka, o brojnosti zaposlenih u ICT-u u Hrvatskoj te o brojnosti ICT tvrtki i njihovoj veličini (tablice u dokumentu u privitku). Kad se ti podatci usporede sa zemljama npr. srednje Europe, vidimo koliki nam je još potencijal u toj industrijskoj grani. Među prvim smo interesnim udrugama bili ona udruga koja je javno tražila veću transparentnost u organizaciji i provedbi postupaka javne nabave ICT usluga i proizvoda, pri čem smo tražili objedinjenu objavu podataka na posebnome portalu iz koje se mogu vidjeti koje tvrtke su i na osnovi čega, tj. na osnovi kojih su mjerila dobivale javne natječaje, koje tvrtke su bile konkurenti, je li projekt završen s uspjehom i u roku i sl. Unatoč širokim deklaratornim podrškama, vidjeli smo da je tek jedna nevladina udruga to i ostvarila, iako smo tražili da to bude odrađeno od javnoga, vladinoga tijela. Pozitivni su pomaci ipak zabilježeni, primjerice, određenim odredbama novoga Zakona o javnoj nabavi, za koje trebamo vidjeti kako će zaživjeti u praksi, npr. proceduralno izjednačavanje primjene kriterija najbolje ekonomske koristi nasuprot kriteriju najniže cijene, koji na izgled ima troškovno opravdanje, a u praksi može poslužiti kao prostor za dumping cijene i kao podloga kasnijim netransparentnim postupcima. Veće pojedinosti raspisanosti mjerila ocjene uspjeha trebaju pomoći i većoj transparentnosti u nabavi. Protekle su 4 godine bile mahom godine gospodarske stagnacije i nepovoljnoga trenda, pada. Tako je i hrvatska ICT industrija dijelila sudbinu hrvatskoga gospodarstva sa smanjenim prihodima i to od desetak i više posto gotovo u svakoj godini. U idućem razdoblju ne očekujemo znatnije pomake na bolje, ali očekujemo promjenu trenda. Iako već zvuči kao fraza, ali u ovome segmentu povećanih ulaganja središnje države u ICT, doista mogu dati poticaj za ostvarenje operativnih ušteda u poslovanju i tako biti ulaganjima s većim povratom vrijednosti. iznjedri takve standarde i mjerila po kojima bi se nadzor obavljao, slično onomu što postoji u građevinskoj industriji. HUP UIKD promiče etičko poslovanje u ravnopravnoj tržišnoj utakmici, što ćemo težiti interno utvrditi i Etičkim kodeksom, kao moralnom normom, dobrim poslovnim običajima koji vežu članice i koji čuvaju ugled i vjerodostojnost ICT a kao industrijske grane, a kupcima i korisnicima daje dodatnu vrijednost. U provedbi naših ciljeva namjeravamo aktivno komunicirati s Ministarstvom poduzetništva i obrta, Ministarstvom gospodarstva te Ministarstvom obrazovanja, znanosti i tehnologije i ostalima s kojima bude potrebno, pri čem ćemo nastojati i internu organizaciju prilagoditi, radom u stručnim skupinama, putem pojedinih specijaliziranih timova za određena pitanja. Želimo biti otvoreni i za suradnju s manjim IT tvrtkama, onima koji kao tzv. start-upovi imaju potencijal izvoza i plasmana vlastitih globalnih rješenja. Takve su tvrtke izvrstan putokaz novim ICT izvrsnicima, koji tek izlaze na tržište rada, što se sve može postići zahvaljujući povoljnomu okruženju i vlastitoj inovativnosti. Želimo im pomoći da se prepozna vrijednost poticaja takvih programa i pruže poslovni uvjeti koji im mogu dati konkurentnoga zamaha. Time želimo doprinijeti i da ne bude više priča o odljevu naših mladih mozgova u inozemstvo, danas, na žalost, opet sve češćih. Znanje je najvrjednija imovina jednoga društva, ako se znade upotrijebiti. Trebamo ga čuvati za sebe. 188/4/2012 infotrend 9

10 >NAJAVLJUJEMO BPM KONFERENCIJA Ukorak sa promjenama Uređenje poslovnih procesa i danas se smatra osnovnim preduvjetom primjene bilo koje nove tehnologije, reorganizacije poslovanja te velikih zaokreta koje naše organizacije poduzimaju u svojoj transformaciji i modernizaciji Ove se godine, po deseti put, pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske i Business Process Management Institute (USA), u hotelu Regent Esplanade Zagreb 15. svibnja održava deseta međunarodna Konferencija o poslovnim procesima BPC Konferenciju organiziraju Ekonomski fakultet u Zagrebu, Fakultet organizacije i informatike iz Varaždina i tvrtka InfoDom. Razgovarali smo s prof. dr. sc. Slavkom Vidovićem, direktorom i osnivačem Konferencije o poslovnim procesima, Borisom Blumenscheinom, dugogodišnjim predsjednikom organizacijskoga odbora Konferencije te dosadašnjim predsjednicima programskoga odbora i stručnjacima iz toga područja. Prva je BPM konferencija održana kao prvi takav događaj u Europi s tematikom poslovnih procesa i upravljanja znanjem. Od konferencija dobiva prefiks Europska. 10 infotrend 188/4/2012 INFOTREND: Kako je došlo do zamisli i ostvarenja prve BPM konferencije i što je u tome određenom trenutku značila za Hrvatsku? ODGOVOR: Iako smo već prije razmišljali o pokretanju stručnih događaja koji bi potaknuli neke bitne i aktualne teme vezane za BPR i poslovne procese općenito, konkretan je povod bilo sudjelovanje naših stručnjaka na međunarodnoj konferenciji Optimize koja je organizirana pod pokroviteljstvom belgijske vlade u prekrasnome dvorcu Alden Biesen. Bili smo ugodno iznenađeni reakcijama na našu prezentaciju koja je imala i elemente inovativnosti pristupa na temu BPR metodologija za uvođenje sustava za upravljanje znanjem (KMS). Tada nismo razmišljali o tome da su posađeni korijeni buduće Konferencije o poslovnim procesima u Zagrebu. INFOTREND: Koliko je na koncepte i Uređenje se poslovnih procesa i danas smatra osnovnim preduvjetom primjene bilo koje nove tehnologije, reorganizacije poslovanja te velikih zaokreta koje naše organizacije poduzimaju u svojoj preobrazbi i osuvremenjivanju sadržaj sljedećih konferencija utjecala percepcija vrijednosti poslovnih procesa za gospodarstvo i za državnu upravu, a koliko su konferencije jednostavno pratile nova saznanja znanosti i tehnologije u području BPM-a? ODGOVOR: Od samog smo početka nastojali da Konferencija bude mjesto susreta stručnjaka iz gospodarstva, javnoga sektora i znanosti - sveučilišta i znanstvene ustanove. U svijetu je taj koncept poznat pod nazivom Triple Helix. Svakako smo nastojali, a dugogodišnji rad konferencije to i potvrđuje, da teme budu aktualne za društveni trenutak, uz istodobno prihvaćanje novih poslovnih koncepata i tehnoloških rješenja. Posebnu smo pozornost posvetili kvalitetnim rješenjima iz domaće i relevantne međunarodne prakse, pa su sastavni dio konferencije radionice i prezentacije uspješnih primjera za pojedina područja primjene. Željeli smo pozicionirati BPM tamo gdje i pripada da bude most između menadžmenta i ICT-a. Taj odnos s vremenom mora postati dvosmjeran te će tako ICT dobiti mnogo veću snagu i ostvariti vrijednosti koje se od njega očekuju (a koje, ruku na srce, nije uvijek ostvarivao).

11 10. BPM konferencija INFOTREND: U razdoblju održavanja prošlogodišnjih konferencija niti je informatika bila nepoznanica niti je ekonomska znanost, sama po sebi, bila neka novost za hrvatske privrednike i društvo. U kojoj je mjeri BPC bila čimbenikom spajanja tih dviju kategorija u jedinstvenu pokretačku snagu i za gospodarstvo i za državnu upravu? ODGOVOR: BPM je prvi element provođenja strategije. Repozitorij poslovnih procesa je preduvjet za izgradnju drugih sustava: ERP-a, IT, virtualnih organizacija, sustava za upravljanje rizicima, kvalitetom, znanjem... Tri su osnovna elementa ocjene procesne zrelosti organizacije: da ima repozitorij poslovnih procesa, da su razvijene specifikacije s detaljnim opisima poslovnih procesa i dostupne svakom zaposleniku te da su postavljene metrike za provođenje mjerenja uspješnosti. Uređenje se poslovnih procesa i danas smatra osnovnim preduvjetom primjene bilo koje nove tehnologije, reorganizacije poslovanja te velikih zaokreta koje naše organizacije poduzimaju u svojoj preobrazbi i osuvremenjivanju. Usklađenost sa strategijom i ciljevima od presudne je vrijednosti za uspjeh takvih, često i bolnih promjena. Tek se nakon toga dolazi do izbora prikladne tehnologije. Na žalost, neke su od naših najvećih tvrtki iskusili i to pravilo na najteži mogući način, više puta pokušavajući primijeniti samo novu tehnologiju bez prethodne pripreme ključnih poslovnih procesa. Uz velika je ulaganja najveći gubitak u takvim slučajevima vrijeme i trud golemoga broja ljudi sudionika takvih projekata. Čini se da danas struka potpuno razumije nužnost uređenja poslovnih procesa i implementacije suvremenih tehnoloških rješenja koja su tada sredstvo njihove provedbe (implementacije). Stoga mi idemo dalje INFOTREND: Danas, kada se privikavamo na recesiju kao na manje-više trajno stanje konkurentskoga tržišta, koliko se sadržaj i ciljevi konferencije razlikuju od početne zamisli pokretača? ODGOVOR: U svojih je deset godina održavanja Konferencija prošla kroz tri faze. U prvoj, najvažnije je bilo pokazati osnovne metode i alate te najvažnije tehnologije u upravljanju poslovnim procesima. Tada smo isticali koliko je važno koristiti konzistentne alate za modeliranje i upravljanje poslovnim procesima, a ne crtalice koje su do tada uglavnom korištene. Uspostava je riznice (repozitorija) modela poslovnih procesa važna jer to postaje softver za ljudsko razumijevanje, baza poslovnih modela i njihove primjene. U drugoj fazi, želja nam je bila što više govoriti o dobroj poslovnoj praksi i naučenim lekcijama (lessons learned, ali i referentne best practice slučajeve), što uključuje i teme iz elektroničkoga poslovanja s iskustvima u zemljama EU-a. Treća faza, u kojoj se danas nalazimo, otvara pitanja vladanja BPM-om (Governance), tj. kako ovladati i iskoristiti BPM od strategijskoga planiranja, operacija do kontrolinga i mjerenja uspješnosti. Ispod toga se pojavljuju pitanja interoperabilnosti, konsolidacije i integracije ICT-a i druga pitanja koja čine CIO-agendu. Prirodno je da se nakon deset godina održavanja i svih promjena koje su se u Hrvatskoj i regiji dogodile, usredotočenost pomaknula na nove teme i tehnologije. Izazovi su ipak ostali vrlo konkretni i dobrim dijelom isti: Kako pomoću BPM-a (upravljanja poslovnim procesima) povezati gospodarstvo, tijela državne uprave i akademsku zajednicu na osuvremenjivanju poslovanja i povećanju konkurentnosti? Kako ovladati BPM-om i njegovom implementacijom u organizaciju da bi se ubrzano postigli učinci? Koja je uloga BPM-a u gospodarstvu danas, u kontekstu razvoja, upravljanja troškovima i održivosti kompanija? Kako implementirati EU standarde na području interoperabilnosti kao i Hrvatski okvir za interoperabilnost (HROI), te koje preduvjete, u skladu s EU preporukama, da bi se uspostavila interoperabilnost između ključnih sudionika? Kako u ministarstvima i drugim subjektima javnoga sektora razviti e-usluge za građane i gospodarstvo, da bi se postigli učinci u odnosima državnih tijela prema građanima (G2C), gospodarstvu (G2B), ali i tijelima javne uprave međusobno (G2G)? Kako akademska zajednica može pomoći širenju dobre prakse BPM-a i elektroničkoga poslovanja? INFOTREND: BPC se je odavna afirmirala kao međunarodna konferencija. Kakav je odaziv europskih, a kakav država u regiji? ODGOVOR: Od samoga je svojega početka konferencija imala međunarodni značaj i zbog samih govornika i zbog sudionika. Uvijek je to bio dvoznamenkasti broj država, od kojih su neke bile vrlo razvijene i predvodnici u temama konferencije, a neke su dolazile iz manje poznatih sredina iako su postizale znatne uspjehe i davale optimistične poruke da su veliki iskoraci mogući te da će dati možda i veće kumulativne učinke nego u jednoj Danskoj, Njemačkoj, Francuskoj ili Italiji. I ove godine imamo potvrde dolaska iz većega broja zemalja. Približavanjem nadnevka ulaska Republike Hrvatske u službeno članstvo Europske unije, neke teme imaju još veće značenje: korištenje BPM-a u temama kao što su regionalni razvoj, korištenje EU fondova, prilagodba zakonodavnoga okvira EU tradiciji i praksi, konkurentnost, elektroničko poslovanje, javna nabava, interoperabilnost, sigurnost informacijskih sustava, mjerenje uspješnosti i Benchmarking. Spomenuli bismo ovdje još jednu našu inicijativu, a to je poticanje sličnih konferencijakćeri u najbližem okruženju. Na primjer, jedna je od najuspješnijih konferencija u BiH-u, prema riječima svih sudionika, uglednih osoba iz javnoga i stručnoga života te zemlje, bila BPC i KMS 2009 u Sarajevu. Iako organizirana 188/4/2012 infotrend 11

12 >NAJAVLJUJEMO na istim zasadama, najveći je dio sadržaja te konferencije kreiran zaslugom domaćih stručnjaka, uz sudjelovanje dijela autora BPC-a iz Zagreba. INFOTREND: Jesu li već poznate tematske cjeline ovogodišnje konferencije? Možete li nam reći nešto više o tematskim cjelinama i njihovim nositeljima? ODGOVOR: Konferencija će, kako je to već uobičajeno, imati prvi dio gdje će svi sudionici zajedno obrađivati teme od zajedničkoga interesa, nakon čega će se podijeliti u dvije sekcije: javna uprava i gospodarstvo. Kroz uvodna će se predavanja (ključne govornike) dati ton i smjer blokovima tema. Pojedinačni će ih predavači nakon toga obrađivati iz svojih pogleda i iskustava. Panelnim ćemo raspravama potaknuti interakciju i sudjelovanje svih gostiju, uz mogućnost postavljanja pitanja autoritetima iz pojedinih područja. Nizom će se radionica i prezentacija postojećih rješenja pokazati što je moguće učiniti izbjegavanjem svih zamki, smanjenjem troškova i rizika na najmanju moguću mjeru. Prošle smo godine pokrenuli i nove oblike komunikacije: prijenos pojedinih sadržaja putem Interneta i korištenje društvenih mreža. Generalno, sve su teme ovogodišnje konferencije usmjerene k isporukama stvarnih, mjerljivih vrijednosti. Dodatno je standardizacija poslovnih procesa, dokumenata i podataka postala preduvjet bilo kakvoga povezivanja i razmjene, osobito na području elektroničkoga poslovanja prije svega e-računa, kao najčešće njegove primjene koja daje najveće uštede i na strani pošiljatelja i na strani primatelja. 12 infotrend 188/4/2012 INFOTREND: S obzirom na sadržaj, kojim je strukturama sudionika konferencija pretežno namijenjena? ODGOVOR: Od samoga se početka trudimo da su sadržaji prilagođeni različitim skupinama korisnika. Već smo spomenuli podjelu na gospodarske subjekte, javnu upravu i akademsku zajednicu. Po razinama upravljanja postoje važni sadržaji za tzv. top menadžment, stručnjake koji su zaduženi za pripremu odluka i podršku menadžmentu, ali i operativne izvršitelje. Po veličini organizacija iz kojih dolaze očekujemo i sudionike iz najvećih kompanija kao i poduzetnike iz tzv. SME (malo i srednje poduzetništvo), koji čine najpoduzetniji i najžilaviji dio svakoga gospodarstva. Kad smo već kod segmentacije, ponosni smo što je udio žena stručnjaka za pojedina područja sve znatniji te danas čini za naše uvjete nevjerojatnih 55 posto. Od samog smo početka nastojali da Konferencija bude mjesto susreta stručnjaka iz gospodarstva, javnoga sektora i znanosti - sveučilišta i znanstvenih ustanove INFOTREND: Svaki se organizator valjda nada da će njegova konferencija ostaviti trajnijega traga na području kojemu je namijenjena. Koja su realna očekivanja organizatora BPMC 2012 da će poruke Konferencije pomoći unaprjeđenju hrvatskoga gospodarstva i društva? ODGOVOR: U proteklih nam se deset godina često događalo da su nam u nekim tvrtkama i tijelima javne uprave rekli da su određeni projekti započeti na osnovi radova i rasprava na BPC-u. Možda je još važnija, nama svakako draža informacija, da su neki projekti doživjeli znatne redefinicije nakon što su njihovi akteri sudjelovali na Konferenciji. Jedan je dio radova prerastao u vrijedna znanstvena istraživanja, magisterije i doktorate na našim sveučilištima. Uspostavljeni su važni kontakti s vrlo stručnim imenima iz različitih država u regiji, ali i u EU-u i SAD-u. Svakako su teme od velike vrijednosti za hrvatsko društvo pokrenute, otvoreno i argumentirano se razgovara o njima te se vrlo konkretno donose zaključci i odluke zasnovane na stručnim dosezima naše, ali i drugih sličnih konferencija. i uz same poslovne procese uključujemo upravljanje znanjem i inovativnošću kao novu sastavnicu, ono što će razlikovati uspješne od neuspješnih na dulji rok. Ta je tema dugoročnosti, održivosti poslovanja, posebno bitna u vrijeme recesije i usporavanja gospodarskih aktivnosti. INFOTREND: Od samoga je početka BPM konferencija privukla stotine sudionika iz informatičke branše, gospodarstva i političkih krugova te vrlo ugledan krug domaćih predavača da bi postupno prerastala u konferenciju europskoga značenja s predavačima iz velikoga broja europskih zemalja. U koji to kontekst stavlja BPC prema drugim europskim manifestacijama slične tematike? ODGOVOR: Na BPC-u u Zagrebu sudjeluje uobičajeno 400-njak stručnjaka. S ponosom ističemo da je jedini događaj sličnoga značenja i opsega Gartnerov Business Process Management Summit u Londonu. Mi nastojimo s takvim bitnim događajima održavati partnerski odnos te prenositi sadržaje koji su na njima privukli najveću pozornost. Također je bitno da smo u rad naše konferencije uključili najveće svjetske autoritete i ustanove kao što su npr. BPMI Business Process Management Institute, koji je i suorganizator, TMF Telemanagement Forum, Gartner, EU tijela i agencije za pojedina pitanja (npr. CEN Europski odbor za normizaciju za pitanja e-računa). U toj jubilarnoj godini moramo spomenuti neke od najvažnijih govornika: Stefan Engel-Flechsig, sigurno najveći autoritet na području pravne regulative u primjeni elektroničkoga poslovanja i e-računa, Per-Olav Gramstad, stručnjak za interoperabilnost i standarde u sjedištu Europske komisije u Belgiji i direktor IDAbc programa, Mark Raskino Gartner Fellow u Executive Leadership and Innovation group, Lynn Nicholson, CEN e-invoice WG Awareness and Promotion, Davor Pavuna, profesor na sveučilištu u

13 Lausanneu u Švicarskoj i još brojni drugi. Svaki je od tih ljudi izrazio veliko oduševljenje samom konferencijom, odzivom i porukama koje smo nakon svake konferencije slali u stručnu javnost. Poznato je da velik broj naših stručnjaka sudjeluje redovito na različitim stručnim svjetskim skupovima. Tako je letvica njihovih očekivanja postavljena vrlo visoko. Anketa zadovoljstva, koju svake godine provodimo, pokazuje da se uspijevamo nositi s tim standardima. Katkad nam se čak zna dogoditi da ljudi koji su bili na sličnim skupovima kažu da su neke od tema prije dvije ili tri godine slušali na BPC-u. Naravno, pozorno slušamo sve napomene i ocjene kako bismo još više unaprijedili ukupnu kvalitetu konferencije. INFOTREND: Prve su BPM konferencije održavane u predrecesijskome razdoblju s razmjerno jasnom perspektivom razvoja informatičke industrije i tržišta. Možete li mi reći kako i kada je Konferencija reagirala ili naslutila prve predznake recesije i kako je to utjecalo na koncepte sljedećih skupova? ODGOVOR: Ne samo da je Konferencija najavljivala događaje koji su se zbili nego je i predlagala vrlo konkretne mjere i aktivnosti za ublažavanje, odnosno izbjegavanje nekih težih posljedica. Moto je BPC-a 2010 bio Vitalne vrijednosti kreiraju budućnost i njime smo istaknuli koliko je bitno izabrati stvarne, vitalne vrijednosti radi uspostave dugoročne i stabilne budućnosti. Optimizacija je poslovnih procesa moćno oružje u borbi protiv nepovoljnih kretanja u gospodarstvu, kako u kratkome vremenu tako i dugoročnije. Restrukturiranja, reinženjering i poravnanje sa strategijskim ciljevima omogućit će svakoj organizaciji pravodobnu prilagodbu pojedinim neželjenim stanjima. Ujedno će ju učiniti otpornijom na promjene, bile one planirane ili iznenadne. To je posebno bitno u javnoj upravi i velikim poslovnim sustavima u većinskome vlasništvu države. Jedan od najjačih mehanizama koji zagovaramo od prve konferencije jest mjerenje uspješnosti i praćenje bitnih pokazatelja (KPI Key Performance Management). Alati za upravljanje poslovnim procesima danas su otišli znatno dalje nego što je to puko crtanje poslovnih procesa oni nam omogućuju praćenje stvarne provedbe poslovnih procesa u realnome vremenu te prepoznavanje rizika, nepotrebnih troškova, uskih grla ili drugih neželjenih stanja u poslovanju. ZA NEKOGA TKO JE gotovo cijelu karijeru posvetio temi upravljanja poslovnim procesima, vrijednost je te konferencije, ali i ostalih takvih konferencija, neupitna. Upravljanje poslovnim procesima, u svim aspektima teme, od životne je vrijednosti za svaku tvrtku, pa tako i za ukupno gospodarstvo i javnu upravu. Upravo upozoravanje na to vidim kao osnovnu zadaću konferencije zadaću koja, naravno, još uvijek nije, niti može biti, potpuno ispunjena. Ali nastavak rada, budućnost konferencije koja će sasvim sigurno donositi nove teme, trendove, tehnologije, još će više približavati poslovni svijet sa svijetom tehnologije i sasvim će sigurno pridonijeti ispunjenju njezine zadaće. Vedran Babik Managing Director Vice President region Adriatics Adriatics - IDS Scheer d.o.o. Croatia OVE GODINE ODRŽAT ĆE SE 10. konferencija o poslovnim procesima. To je doista vrijedna obljetnica za tako suvremeno područje, koja nije česta ni u svjetskim razmjerima. Cijelo je to vrijeme Konferencija bila zvijezda vodilja i svjetionik u traženju odgovora na složena pitanja zašto i kako preobličiti klasično organizirane poslovne sustave u procesno usmjerene, kako oblikovati i voditi poslovne procese, koje metodologije, metode i alate koristiti, kako time postići veću konkurentnost i poduzetnost u gospodarstvu i javnome sektoru. Na uravnotežen je način prikazivala teoretsko-konceptualnu stranu te problematike s praktičkim nastojanjima, rezultatima i dometima u našoj praksi. U tome je smislu ona stalno ostvarivala svoje ciljeve. Posebna je vrijednost Konferencije njezina prosvjetiteljska uloga. Međutim, dubina i brzina prodora te nove upravljačke paradigme u hrvatsko društvo ne ovisi o sudionicima Konferencije, brojnim vrijednim stručnjacima, nego primarno od donositelja strateških i taktičkih poslovnih odluka u svim društvenim segmentima. A u tome području prevladavaju improvizacije, nekompetentnost, neodgovornost, voluntarizam i druge otežavajuće okolnosti, koje su glavne blokade bržemu iskorištenju potencijala te paradigme. Prof. dr. sc. Zdravko Krakar BPC JE, KAO NAJSTARIJA konferencija o poslovnim procesima, konferencija koja je bila predvodnik u propagiranju tematike upravljanja poslovnim procesima i to ne samo u regiji nego i u Europi. Propagiranje vrijednosti teme poslovnih procesa, odnosno stalnoga i sustavnoga upravljanja poslovnim procesima u obliku konferencije gdje se susreću i ponuđači i korisnici, još početkom novoga tisućljeća, ne samo da je omogućilo podizanje razine znanja i svjesnosti svih dionika u Hrvatskoj i u regiji nego je utjecalo i na povećanje učinkovitosti poslovanja kompanija i organizacija kroz pokretanja cijeloga niza projekata u javnoj upravi i gospodarstvu. Osim osnovnom idejom, konferencija se uvijek nastojala baviti i povezanim aktualnim temama kao što je učinkovita implementacija informacijskih sustava, upravljanje znanjem ili elektroničko poslovanje, te su o odabranoj temi izlagali relevantni domaći, europski i svjetski stručnjaci. Anita Lovrić BPC JE PROMOVIRALA najnovije metode i rezultate Stalno je unaprjeđivanje poslovnih procesa uvjet opstanka u suvremenim uvjetima. Dosadašnji su skupovi BPC-a, a na nekima sam i sudjelovao, imali velik doprinos u sagledavanju i promicanju najnovijih metoda, alata i rezultata ostvarenih u unaprjeđivanju poslovnih procesa. U Srbiji se dugo zaostajalo s unaprjeđivanjem poslovnih procesa u radu uprave, ali je u okviru projekta euprava u posljednjim dvjema godinama ostvaren znatan napredak. Prema podatcima Ujedinjenih nacija koji su objavljeni 1. ožujka Srbija je zahvaljujući aktivnostima na razvoju e-uprave napredovala čak 30 mjesta i dostigla 51. mjesto na svjetskoj rang-listi od 190 zemalja. Portal euprava obuhvaća oko 300 elektroničkih servisa s unaprjeđenim poslovnim procesima. Nikola Marković predsjednik Društva za informatiku Srbije 188/4/2012 infotrend 13

14 >ICT INDUSTRIJA Nalazimo se usred revolucionarnih promjena koje nas uvode u umreženo društvo koje će prema predviđanjima biti 50 milijardi umreženih uređaja RAZGOVARAO BRANKO KOSEC Iza nas je još jedna zahtjevna godina u kojoj su se negativni trendovi u gospodarstvu u potpunosti preslikali i na ICT industriju. Posebno se to odnosi na usporavanje i smanjenje kapitalnih investicija telekomunikacijskih operatora te manje izdvajanje države u infrastrukturne projekte na području ICT-a, uz kontinuirani pritisak na cijene..., Bio je to uvod mr. sc. Gordane Kovačević, predsjednice Ericssona Nikole Tesle u izlaganje o stanju kompanije i obrazloženje poslovnih i financijskih rezultata. Vrlo jasno i kritično sagledavanje stanja u hrvatskom gospodarstvu i nužnih pretpostavki za prelazak iz krizne u razvojnu putanju, naveli su nas da gospođu Kovačević zamolimo za razgovor kojega ovdje objavljujemo. Mr. sc. Gordana Kovačević, predsjednica Ericssona Nikole Tesle 14 infotrend 188/4/2012 INFOTREND: Rezultate ste prošlogodišnjega poslovanja saželi u nekoliko osnovnih brojčanih podataka koje ste predočili na konferenciji za medije 21. veljače Ne ulazeći u strukturu pojedinih pokazatelja, kako biste prethodnu godinu ocijenili u odnosu na prethodne recesijske godine? GORDANA KOVAČEVIĆ: Ukratko, prošla je poslovna godina bila zahtjevna i teš-

15 Razgovor sa Gordanom Kovačević, predsjednicom Ericssona Nikole Tesle ICT INDUSTRIJA< Za mene dvojbe nema, Hrvatska mora izabrati budućnost i razvoj Naši uspjesi u razvojno-istraživačkim aktivnostima i drugim ekspertnim poslovima i uslugama učinili su nas regionalnim ICT središtem, a projekti na kojima smo sudjelovali i naše reference pridonijele su povjerenju koje naši kupci i partneri imaju u nas ka, što znači da je bila jako slična prethodnim recesijskim godinama. Da bismo zadržali stabilno poslovanje na razini ostvarenja u prethodnoj godini, morali smo raditi i truditi se mnogo više i u težim tržišnim uvjetima. Posljedice nepovoljnih trendova osjećali smo tijekom cijele godine kroz nastavak trenda usporavanja i smanjenja kapitalnih ulaganja telekomunikacijskih operatora, manje izdvajanje države u infrastrukturne projekte na području ICT-a, smanjenje investicijskih budžeta naših poslovnih partnera i ostalih kupaca te stalni pritisak na cijene. To je, naravno, dodatno usporilo punu realizaciju naših planiranih aktivnosti i strateških ciljeva. Međutim, treba biti realan i reći da je ostvarena dobit od 28 milijuna kuna za 16 posto veća nego prethodne godine. Iako je to daleko od ostvarenja u rekordnim poslovnim godinama, moramo biti zadovoljni jer je to znak da smo znatno otklonili veliki broj rizika poslovanja kojima smo bili izloženi. INFOTREND: Iskazali ste namjeru u sljedećem razdoblju ojačati položaj kompanije u svim segmentima poslovanja i na svim kompanijskim tržištima. Smatrate Za razliku od hrvatske prakse striktno sektorskih potpora granama i sektorima u poteškoćama, cijela Europska unija te brzorastuća dalekoistočna gospodarstva potiču horizontalne potpore razvojno-istraživačkim i inovacijskim aktivnostima koje postaju ključni čimbenik rasta, konkurentnosti i budućega ekonomskog prosperiteta njihovih zemalja. li široku raspodjelu (ionako smanjenih) resursa, u recesijskim uvjetima, nužnim poslovnim rizikom? Zašto, u tim uvjetima, nije prihvatljivija koncentracija sredstava i potencijala na glavnim poslovnim pravcima? KOVAČEVIĆ: Ericsson Nikola Tesla svoj opstanak na tržištu, između ostaloga, duguje činjenici da smo uvijek, slikovito rečeno, stajali na tri noge domaćem tržištu, izvoznim tržištima i izvozu u Ericsson. To nam je omogućilo dobar tržišni balans u kriznim situacijama na pojedinim tržištima. Kada je na nekom od naših tržišta bila kriza, naša bi ostala tržišta povukla našu prodaju. Međutim, mi se ni tada, a ni kasnije, nismo povlačili s naših tržišta nego smo radili na njima da bismo zadržali tržišni udio i pripremali se za poslijekrizno razdoblje. Kada bi kriza prošla, nastavili bismo raditi s našim kupcima koji su znali cijeniti našu predanost i rad s njima i u teškim poslovnim godinama. Tako radimo i danas. S obzirom na to da je recesija prisutna na svim našim tržištima i danas se prilagođavamo aktualnomu stanju povećavajući naš izvoz znanja na Ericssonovo tržište i prodaju na tržištima susjednih zemalja kako bismo ublažili utjecaj smanjenja volumena prodaje na domaćem i nekim drugim izvoznim tržištima. S druge strane, mi naše financijske, materi- 188/4/2012 infotrend 15

16 >ICT INDUSTRIJA jalne i stručne resurse i te kako usmjeravamo i koncentriramo kako bismo ostvarili zacrtane strateške ciljeve. U tome bih kontekstu istaknula da svake godine na razini kompanije definiramo strateške programe i usredotočenost područja jer bez toga ne bismo u ovim zahtjevnim tržišnim okolnostima uspjeli zadržati stabilnost našega poslovanja. U 2012., kao i u idućim godinama, usmjereni smo na tri strateška cilja: profitabilan rast prodaje, prihvatljive marže i novčani tijek te prodaju u Ericssonu. U svrhu ostvarenja tih ciljeva definirali smo i ključne programe koji su usmjereni na rast, unaprjeđenje poslovanja te optimizaciju troškova, učinkovitost i, konačno, mudro ulaganje. U cilju stabilnosti i profitabilnoga rasta strateški ćemo promišljati sve poslovne poteze. To podrazumijeva učinkovito i optimalno korištenje i razvoj naših resursa, smanjenje poslovnih rizika i ostvarenje kvalitetnih rezultata. INFOTREND: Notorno je da Hrvatska, neovisno o tome tko je vodi i kakva su gospodarska kretanja, u znanost i tehnološki razvoj ulaže ispod svih razumnih razina. Hoće li i Ericsson NT, suprotno dosadašnjoj praksi, u sadašnjim uvjetima na tome području posustati i smanjiti ulaganja u istraživanje i razvoj? KOVAČEVIĆ: Da, Vi ste tim pitanjem pogodili jednu bolnu istinu o kojoj bi se trebalo više govoriti u javnosti jer je riječ o problemu koji će, ako ga ne shvatimo ozbiljno i ne počnemo ga rješavati, svoje katastrofalne posljedice imati u godinama koje dolaze. To je tema o kojoj bih mogla napisati cijelu knjigu, ali pokušat ću to sažeti u nekoliko osnovnih teza. Hrvatska u istraživanje i razvoj kao podlogu svoje razvojne i tehnološke politike godišnje uloži manje od 0,7 posto BDP-a. Istodobno, razvijene su zemlje već sada premašile 3 posto BDP-a, a Kina do namjerava dosegnuti čak 5 posto vlastitoga BDP-a koji će ulagati u R&D&I aktivnosti. I što onda, reći će netko, pa u razvojnoistraživačke i inovacijske aktivnosti ulagat ćemo kada kriza prođe! E, tu je problem! Kriza neće ni proći ako se ta porazna činjenica ne promijeni, odnosno dok ne shvatimo da je ulaganje u R&D&I preduvjet naše konkurentnosti, izvoza i inovacijskoga potencijala. Nema tržišta za nekonkurentnu robu, ta su vremena davno prošla. Jedini put prema gospodarskomu 16 infotrend 188/4/2012 Menadžment i zaposlenici čine sve što mogu da bi ublažili stalne udarce i izbjegli rizike koji se pojavljuju, no nitko ne može učiniti da okolnosti ili rizici nestanu, a da rezultati poslovanja budu na rekordnim razinama kao prije oporavku i izvozu moguć je ako imamo inovativne proizvode, rješenja i usluge visoke dodane vrijednosti. To su dokazala najrazvijenija svjetska gospodarstva čije izvozne proizvode karakterizira veliki udio znanja i kreativnosti koji je u njih uložen. Za razliku od hrvatske prakse striktno sektorskih potpora granama i sektorima u poteškoćama, cijela Europska unija te brzorastuća dalekoistočna gospodarstva potiču horizontalne potpore razvojnoistraživačkim i inovacijskim aktivnostima koje postaju ključni čimbenik rasta, konkurentnosti i budućega ekonomskog prosperiteta njihovih zemalja. S obzirom na to da je Ericsson Nikola Tesla najveći izvoznik znanja u Hrvatskoj i kompanija koja i sama ulaže golema sredstva svake godine upravo u R&D&I aktivnosti, naša je odgovornost da na taj problem upozoravamo javno te da se zalažemo za kreiranje novih modela poticanja horizontalnih potpora istraživanju, razvoju i inovacijama jer sadašnji model, u vremenima krize kada je profitabilnost niža, nije dovoljan da bi se osigurala ulaganja i zadržala konkurentnost u tome području. Vjerujem da se u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta razmišlja o novim modelima te se nadam da će se obećanja ministra Željka Jovanovića o strateškome određenju države prema R&D&I vrlo Kvalitetno, brzo, cjenovno prihvatljivo to je startni položaj za sve koji sudjeluju u tržišnome natjecanju. Odgovornosti i poslove dobivaju oni koji uz navedeno imaju i još nešto što ih pozitivno diferencira mi smatramo da je to inovativnost i motiviranost naših ljudi. skoro i ostvariti. U toj će nadi i uvjerenju Ericsson Nikola Tesla nastaviti svoju usredotočenost na razvojno-istraživačke i inovacijske aktivnosti jer je to jedini način da zadržimo radna mjesta, naš tržišni položaj i stabilno poslovanje. INFOTREND: Ericsson je do sada bio tržišni predvodnik na području zapošljavanja i osposobljavanja znatnoga broja mladih stručnjaka. Namjeravate li zadržati taj trend, možete li ulaganja u mlado osoblje, istraživanje i razvoj opravdati pred svojim dioničarima? KOVAČEVIĆ: U pravu ste, Ericsson Nikola Tesla ima oko 1650 zaposlenika a u posljednjih smo šest godina zaposlili više od 700 visokoobrazovanih mladih stručnjaka koji su, premda sa zagrebačkom adresom rada u Krapinskoj 45 ili splitskom adresom u Poljičkoj cesti 39, zapravo postali dio globalne organizacije s preko zaposlenika u 180 zemalja svijeta. Naši zaposlenici rade u međunarodnim timovima na svim Ericssonovima tržištima od Azije, Sjeverne i Južne Amerike, Afrike, Australije pa do Europe. Njihovo znanje, stručnost, profesionalnost i inovativnost zaštitni su znak Ericssona Nikole Tesle na svim našim tržištima. Međutim, takav se ugled i povjerenje ne stječe preko noći. Mi smo uvijek cijenili znanje i inovativnost te smo prioritetno ulagali u ljude, radna mjesta i opremu za daljni razvoj našega poslovanja. Naravno, ulaganja od 200-tinjak milijuna kuna godišnje u istraživanje i razvoj te dodatno još u obrazovanje i kompetencije naših stručnjaka veliki su izazov u ovim kriznim vremenima. Naš najveći pojedinačni vlasnik, korporacija Ericsson, pomno prati i analizira sve činjenice i trendove u poslovanju kompanije. Za sada imamo podršku i njihovo povjerenje da idemo pravim putem. Radimo u visokotehnološkoj industriji na globalnome tržištu i svako zaostajanje u razvoju naših stručnjaka ili zaustavljanje ulaganja u kompetencije naših stručnjaka, opremu i radna mjesta značilo bi gubljenje pozicija i u konačnici nekonkurentnost. Zato naša usredotočenost na ljude, prioritetna područja i projekte nećemo i ne smijemo izgubiti. Izazovi i opasnosti uvijek postoje jer i najveći vlasnici stalno analiziraju okruženje u kojem djelujemo i donose odluke vezane uz otvaranje

17 Predsjednica Uprave obrazlaže rezultate minule poslovne godine razvojno-istraživačkih centara u zemljama s boljim uvjetima, što naravno znači da stalno moramo biti sve bolji. INFOTREND: To nas dovodi do pitanja kako se vlasnici odnose prema smanjenju nekih pokazatelja vašega poslovanja? Imaju li razumijevanja za okolnosti u kojima poslujete ili traže svoje bez obzira na tržišnu krizu? KOVAČEVIĆ: S obzirom na vlasničku strukturu naše kompanije nema jednoznačnoga odgovora na Vaše pitanje. Podsjećam da u vlasništvu najveći dio ima Ericsson (49,07%), zatim su tu institucionalni dioničari s 21% vlasništva te preko 6500 malih dioničara koji posjeduju 29% vlasništva. Iz te je strukture vidljivo da interesi dioničara, posebno kada je riječ o visini i brzini isplate prinosa možda kratkoročno i ne moraju biti isti, no dugoročno je ipak riječ o zajedničkome cilju da kompanija stabilno posluje te da se ostvaruje povrat na uloženi kapital. To je najbitnije! Vlasnici su i te kako svjesni okolnosti poslovanja te u tome kontekstu razumiju i prihvaćaju posljedice recesije i na neke od kompanijskih pokazatelja. Menadžment i zaposlenici čine sve što mogu da bi ublažili stalne udarce i izbjegli rizike koji se pojavljuju, no nitko ne može učiniti da okolnosti ili rizici nestanu, a da rezultati poslovanja budu na rekordnim razinama kao prije. To je nemoguće. Dobro je da dioničari, kao i ostale zainteresirane skupine poslovanje kompanije analiziraju u nekom duljem razdoblju, a ne samo kroz godinudvije te da sukladno tomu prilagode i svoja očekivanja. Mislim da kod nas postoji kvalitetan odnos među zainteresiranim stranama te dobro balansiranje između realno mogućega i očekivanoga. INFOTREND: Prihod od prodaje na domaćem tržištu je cca 20% manji od onoga u Upućuje li to na zastoj razvoja telekomunikacija u Hrvatskoj, ako se uzme u obzir da su Hrvatski Telekom i Vipnet među vašim najvećim domaćim klijentima? KOVAČEVIĆ: Primjetan je pad opsega poslovanja na domaćem tržištu neminovna posljedica utjecaja krize kao i poreza na mobilne usluge od šest posto koji je dodatno nepovoljno utjecao na operatore, odnosno njihove ulagačke cikluse. Međutim, ne možemo baš sve pripisati krizi i porezu, ima sigurno i drugih razloga. Osobno teško mogu prihvatiti činjenicu i objašnjenja da je opseg poslovanja s primjerice HT-om smanjen 60 posto u odnosu na prethodnu godinu zbog krize ili poreza jer su s druga dva operatora u Hrvatskoj, našim strateškim partnerima u Hrvatskoj i u drugim susjednim zemljama, premda su u istim teškim uvjetima, ti padovi manji, a s nekim smo operatorima čak povećali suradnju u odnosu na prethodno razdoblje. Ako tomu dodamo zastoje u ulaganju u velike ICT infrastrukturne projekte, onda smo došli do odgovora na Vaše pitanje. Sve zajedno utjecalo je na manji opseg našega poslovanja na domaćem tržištu što je, moram to istaknuti, obrnuto proporcionalno našemu radu i angažmanu jer za isti ili sličan rezultat radimo sve više i više. Posebno bih izdvojila da je ICT industrija pokretač razvoja ostalih industrija te pozitivno pridonosi oporavku gospodarstva, rastu BDP-a, djelotvornosti i dr. Nema dvojbe da razvoj telekomunikacija u Hrvatskoj, a posebno širokopojasni pristup Internetu, mobilnost i Računalstvo u oblacima, predstavlja jedinu zdravu osnovu za ostvarenje ciljeva koje kao zemlja želimo postići i koji su dio Strategije Europa 2020 za pametan, održiv i uključiv rast. Svidjelo se to nekima ili ne, razvoj nema alternativu. INFOTREND: Za razliku od domaćega, na Ericssonovu je internome tržištu i na regionalnim tržištima prodaja povećana u odnosu na Kako to tumačite s obzirom na to da regija nije pošteđena učinaka recesije? KOVAČEVIĆ: Da, pozitivno je da izvoz našega znanja u Ericsson raste iz godine u godinu. Upečatljivo zvuči podatak da smo u razdoblju od pet godina udvostručili udio prodaje znanja te da smo dosegnuli gotovo 40 posto prodaje kroz izvoz znanja. Time je Ericsson Nikola Tesla s gotovo devetsto milijuna kuna izvoza u prošloj godini među velikim hrvatskim izvoznicima, a s pola milijarde kuna izvoza znanja u prošloj godini učvrstili smo svoje vo- 188/4/2012 infotrend 17

18 >ICT INDUSTRIJA deće mjesto u zemlji. Na to smo posebno ponosni. Naravno da taj uspjeh nije došao preko noći i nije zajamčen za budućnost. Konkurencija najboljih stručnjaka u razvoju i istraživanju u cijelome svijetu pred naše timove postavlja najviše zahtjeve. Kvalitetno, brzo, cjenovno prihvatljivo to je startni položaj za sve koji sudjeluju u tržišnome natjecanju. Odgovornosti i poslove dobivaju oni koji uz navedeno imaju i još nešto što ih pozitivno diferencira mi smatramo da je to inovativnost i motiviranost naših ljudi. To je naš izvozni adut, naša točka regionalne i globalne diferencijacije. Međutim, moram upozoriti da budućnost izvoza znanja ovisi i o cijeni rada, a ona je, kada je hrvatski zaposlenik u pitanju, zbog velikih poreza, doprinosa i davanja, visoka i sve nekonkurentnija. Zato strateški odnos države prema istraživanju i razvoju te inovacijama, prihvaćanje novih modela potpora i poticaja nije samo pitanje opstanka nas kao velikoga razvojno-istraživačkoga centra koji zapošljava velik broj vrhunskih stručnjaka, nego je pitanje hoće li Hrvatska uopće imati razvojno-istraživačke i inovacijske aktivnosti. Osobno smatram da bismo na primjerima nekih zemalja, koje su već shvatile da njihova konkurentnost ovisi upravo o R&D&I aktivnostima te uvele nove modele potpora takvim aktivnostima, Hrvatska trebala nešto naučiti i brzo djelovati. Inače će i ti poslovi i radna mjesta jednostavno odseliti iz Hrvatske u zemlje s konkurentnijim okruženjem. U povoljnome scenariju imamo priliku i za nove odgovornosti i povećanje broja stručnjaka koji rade na poslovima R&D&I. Za mene dvojbe nema. Hrvatska mora izabrati budućnost i razvoj. INFOTREND: Kako biste ocijenili položaj, ugled i poslovni uspjeh Ericssona NT u odnosu na ostale članice korporacije? KOVAČEVIĆ: Položaj, ugled i uspjeh naše kompanije u globalnoj organizaciji svojevrsna je konstanta od početka suradnje tadašnjega Nikole Tesle s Ericssonom, davne 1953., kada je potpisan prvi licencni ugovor, pa do danas kada bilježimo 17 uspješnih godina kompanije Ericsson Nikola Tesla. Gledano s povijesnoga odmaka usudila bih se reći da nam nikada nije bilo lako niti smo išta dobili nezasluženo. Svih 18 infotrend 188/4/2012 ovih godina bilježili smo kvalitetne rezultate, sudjelovali u Ericssonovome tehnološkom i tržišnom vodstvu u području ICT-a i telekomunikacija te odgajali naraštaje stručnjaka spremnih i sposobnih ostvariti naš zajednički san hrvatsku kompaniju postaviti kao čvrstu kariku u lancu uspješnih kompanija u globalnome okruženju. Naši uspjesi u razvojno-istraživačkim aktivnostima i drugim ekspertnim poslovima i uslugama učinili su nas regionalnim ICT središtem, a projekti na kojima smo sudjelovali i naše reference pridonijeli su povjerenju j koje naši kupci i partneri imaju u nas. Mi smo svoju budućnost vezali uz znanje i inovativnost, što nam je i omogućilo ugled u korporaciji, ali i vodeće mjesto među hrvatskim izvoznicima znanja. Budimo iskreni, kriza je razotkrila poraznu činjenicu da hrvatska industrija pati od kroničnih problema strukturne naravi te da nemamo konkurentne proizvode koje bismo izvozili u svijet. Bilo bi dobro kada bi u Hrvatskoj bilo mnogo više takvih primjera i kompanija koje imaju velik razvojni te izvozni potencijal i pozitivno mijenjaju strukturu hrvatske industrije. Naime, u svijetu naše gospodarstvo ima priliku samo s novim inovativnim proizvodima, rješenjima i uslugama visoke dodane vrijednosti u kojima je ugrađeno znanje i rad vrhunskih stručnjaka. To je ključ naše konkurentnosti. Zato ugled koji imamo u globalnoj organizaciji može biti putokaz drugim hrvatskim kompanijama da se u svijetu može uspjeti. INFOTREND: Kakva su Vaša očekivanja poslovnih rezultata u s obzirom na poslove koji su ugovoreni

19 krajem i početkom ove godine? KOVAČEVIĆ: U novi smo poslovni ciklus ušli svjesni svih recesijskih opterećenja, ali i činjenice da našu zemlju očekuje nezaobilazna strukturna reforma ako želimo gospodarski oporavak i veći izvoz. Tu vidim i našu veliku priliku. S obzirom na to da smo mi najveći regionalni ICT isporučitelj rješenja i usluga nastavit ćemo strateški djelovati kako bismo ostvarili naše ciljeve i pridonijeli bržemu tehnološkom razvoju i implementaciji ICT-a kroz partnerstvo sa svim našim kupcima jer je to preduvjet razvoja ostalih industrija i gospodarskoga oporavka cijele zemlje. U ovoj kao i u sljedećim godinama očekujemo snažan porast podatkovnoga prometa generiran znatnim porastom broja mobilnih smart korisničkih uređaja kao i povećanim korištenjem Interneta. Posljedično, u fiksnome se pristupnom dijelu očekuje porast širokopojasnoga pristupa xdsl tehnologijama, ali i uvođenje tehnologija visokih brzina zasnovanih na optici (FTT-x). Širokopojasni će pristup mobilnim tehnologijama nastaviti intenzivan rast daljnjom implementacijom 3G i 3,5G mobilnih tehnologija, a u Hrvatskoj očekujemo i prve korake u komercijalnoj implementaciji LTE tehnologije. U rubnim i jezgrenim mrežama nastavit će se preobrazba prema all IP konvergentnim mrežama sljedeće generacije zasnovane na IMS arhitekturi. Također očekujemo osuvremenjivanje OSS (operativni sustav podrške) i BSS (poslovni sustav podrške) sustava, što će operatorima omogućiti pružanje širokoga raspona konvergentnih usluga bez obzira na lokaciju ili način pristupanja korisnika uz osiguranje troškovne učinkovitosti. Dakle, tehnologija je tu, trudit ćemo se da u partnerstvu s našim kupcima tijekom ostvarimo naše planove te na taj način pomognemo da se Hrvatska brže razvija na zadovoljstvo svojih građana. Ukratko, očekuje nas teška poslovna godina s brojnim izazovima, ali i mogućnostima te s punim optimizmom idemo u smjeru ostvarenja naših strateških prioriteta. INFOTREND: Koja je Vaša vizija i očekivanja razvoja onih tehnologija koje su u djelokrugu interesa Ericssona NT, u predvidivome višegodišnjem razdoblju. KOVAČEVIĆ: Nalazimo se usred revolucionarnih promjena koje nas Pozitivno je da izvoz našega znanja u Ericsson raste iz godine u godinu. Dojmljivo zvuči podatak da smo u razdoblju od pet godina udvostručili udio prodaje znanja te da smo dosegnuli gotovo 40 posto prodaje kroz izvoz znanja. uvode u umreženo društvo u kojem će prema predviđanjima biti 50 milijardi umreženih uređaja. Nije riječ samo o tehnološkim promjenama nego i o širim društvenim promjenama o kojima i te kako moramo voditi računa kod razvoja tehnologije i sustava u umreženome društvu. Naši korisnici usluga, posebno pripadnici x i y generacije koji su dominantno u kategoriji tzv. digitalnih urođenika, imaju nova očekivanja i zahtjeve u svezi s komunikacijom u umreženome društvu. Međutim, bilo bi sasvim pogrešno vjerovati da će umreženo društvo značiti promjenu samo za mlade, naprotiv, mijenja se način komunikacije i korištenja tehnologije svih generacija pa i starije populacije jer tehnologija sve više postaje sredstvo za bolji život, kvalitetnije poslovanje i zdraviji okoliš. Mi iz Ericssona kao predvodnici u tim revolucionarnim promjenama smatramo da kada se jedna osoba poveže, mijenja njezin život; kada se sve poveže, a to su očekivanja za umreženo društvo, mijenja se i cijeli svijet. Sretni smo da smo kao ICT Moram upozoriti da budućnost izvoza znanja ovisi i o cijeni rada, a ona je, kada je hrvatski zaposlenik u pitanju, zbog velikih poreza, doprinosa i davanja, visoka i sve nekonkurentnija. Zato strateški odnos države prema istraživanju i razvoju te inovacijama, prihvaćanje novih modela potpora i poticaja nije samo pitanje opstanka nas kao velikoga razvojno-istraživačkoga centra koji zapošljava velik broj vrhunskih stručnjaka, nego je pitanje hoće li Hrvatska uopće imati razvojnoistraživačke i inovacijske aktivnosti. industrija u središtu tih promjena. Zato će i Ericsson Nikola Tesla aktivno doprinositi umreženomu društvu kroz svoj fokus na širokopojasni pristup, mobilnost i Računalstvo u oblacima kroz intenzivan partnerski odnos sa strateškim operatorima i drugim kupcima na našim tržištima. Smatramo da dijelimo zajedničku odgovornost za razvoj telekomunikacija i ICT-a u Hrvatskoj kao i na našim izvoznim tržištima. Nastavit ćemo, također, s razvojem i implementacijom ICT tehnologija u segmentima industrije i društva u poslovnim sustavima i državnoj upravi. Primjeri poput e-zdravstva, našega prepoznatog visokotehnološkog rješenja u području informatizacije najsloženijih infrastrukturnih projekata, predstavljaju našu najbolju referencu. INFOTREND: I na kraju, nedavno su različite ustanove prezentirale analize pojedinih sektora, ali i pravce mogućega oporavka gospodarstva. Kako ih ocjenjujete s obzirom na ICT industriju? KOVAČEVIĆ: Iskreno, od tih sam analiza očekivala da među bitnim sektorima za razvoj gospodarstva i oporavka Hrvatske, na ljestvici sektora od kojih se mogu dobiti najbolji rezultati u najkraćem vremenu, među prvima bude i ICT industrija. Na žalost, čini mi se da mi, za razliku od razvijenih zemalja, nismo dovoljno jasno i brzo prepoznali vrijednost ICT industrije kao osnovne za sve druge industrije. Premda u hrvatskoj ICT industriji radi oko zaposlenika te ta industrija godišnje uprihoduje oko 28 milijardi kuna, njezin puni razvojno-istraživački i inovacijski potencijal nije ni približno iskorišten. Imam osjećaj da kada su u pitanju visoke tehnologije nema dovoljno znanja ni razumijevanja da bi se kvalitetno analizirao i vrjednovao utjecaj i bitnost tih industrija za strateški razvoj zemlje. Zato ću istaknuti da živimo u vrijeme pete tehnološke revolucije (u razdoblju od 240 godina) u ICT-u i telekomunikacijama u kojima postoji golem pozitivan utjecaj industrije i ICT proizvoda, rješenja i usluga na ljude, posao, okoliš i društvo u cjelini. Zato je ICT industrija strateška industrija za sve zemlje u svijetu pa vjerujem da je i Hrvatska konačno na putu da se strateški odredi prema toj industriji te iskoristi sve njezine potencijale. 188/4/2012 infotrend 19

20 >ISTRAŽIVANJE TEM Tvrtke izvrsn PRIPREMILI MIROSLAV KOLAK, BORIS PLAVLJANIĆ, MATE STRGAČIĆ NA SVJETSKOM I DOMAĆEM TRŽIŠTU IT TVRTKE MOGU PRUŽATI SVOJE USLUGE u nekoliko smjerova i djelatnosti, kao što su prodaja hardverske opreme i uređaja, prodaja softverskih licenci, usluge implementacije hardverskih uređaja i softverskih rješenja, održavanje i servisiranje opreme pa sve do kreiranja samostalnih softverskih rješenja. Trenutačno cijeli svijet prolazi kroz krizno razdoblje razvoja gospodarstva i potvrđeno je globalno smanjeno ulaganje u IT tehnologije te bismo mogli reći da integratorske tvrtke već neko vrijeme uglavnom pružaju usluge samo konsolidacije postojeće opreme i servisa. S druge strane, tvrtke koje svojim inovativnim i izvornim softverskim proizvodima mogu pomoći korisnicima u svakodnevnome radu osiguravajući brže, lakše i kvalitetnije poslovanje, sigurno će pronaći svoje nove korisnike. Tim povodom pripremili smo opsežno istraživanje o hrvatskim tvrtkama koje razvijaju vlastita softverska rješenja i izvoze ih izvan granica naše zemlje, prepoznati su među korisnicima kao tvrtke izvrsnih ljudi, proizvoda i rješenja s konkurentnim proizvodima te imaju iza sebe dokazano komercijalno uspješne softverske aplikacije. Opravdanost smo takvoga istraživanja pronašli u nizu javnih objava i obavijesti koje govore da korištenje naprednih softverskih rješenja može bitno promijeniti poslovanje tvrtke svake djelatnosti. Gartner, kojega često navodimo u najavi budućega poslovanja, donio je niz predviđanja na tome tragu pa se tako očekuje rast softverskoga tržišta u okviru podrške prodajnih, marketinških i korisničkih aktivnosti tvrtke, samo za socijalne mreže u iznosu od čak 1 milijarde dolara do U našem smo istraživanju segmentirali tvrtke u nekoliko kategorija po vrsti platforme na kojoj zasnivaju svoja rješenja te smo nakon istraživanja odabrali tri tvrtke po kategoriji koje svojim reprezentativnim rješenjima zadovoljavaju sve navedene uvjete. Osim tehničkih parametara rada same tvrtke te vrijednosti i uspješnosti na tržištu njihovih softverskih rješenja, kontaktirali smo i velik broj neovisnih stručnjaka i korisnika različitih aplikacija kako bismo potkrijepili stvarnu vrijednost takvih rješenja te kako bismo izbjegli marketinške U našem smo istraživanju segmentirali tvrtke u nekoliko kategorija po vrsti platforme na kojoj zasnivaju svoja rješenja te smo nakon istraživanja odabrali nekoliko istaknutih predstavnika unutar svake kategorije. 20 infotrend 188/4/2012

21 A BROJA: NAJUSPJEŠNIJI HRVATSKI IZVOZNICI SOFTVERA ih ljudi aktivnosti koje često ne prate tvrtkine prodajne rezultate. Rezultat je svega klasifikacija tvrtki u pet kategorija i to po razvojnim platformama i dostupnosti njihovih aplikacija. To su: tvrtke koje razvijaju svoja rješenja za društvene mreže (Facebook/Twitter), tvrtke s proizvodima namijenjenima mobilnim platformama za Android, iphone (ios) i Windows Mobile, tvrtke iz područja Windows aplikacija i pripadajućih server/klijent rješenja i tvrtke koje razvijaju web-aplikacije. posljednja kategorija tvrtki jedina nije tehnička i pokriva Top 3 tvrtke po ostvarenoj dobiti u Za posljednju smo kategoriju uzeli podatke za jer podatci za neće biti potpuno obrađeni do 30. travnja 2012., kada ćete vi već čitati ovaj broj InfoTrenda. Kada smo izdvojili tvrtku, istražili smo njezino djelovanje i područje rada, utvrdili glavne uzdanice softverskih aplikacija te ukratko opisali najbitnije aktivnosti i uspjehe same tvrtke. Gotovo sve tvrtke s našega popisa u radu i razvoju svojih aplikacija koriste proizvode poznatih svjetskih vendora zbog osigurane podrške, pouzdane platforme, široke partnerske zajednice te dostupne dokumentacije i korisničkih studija slučaja, a istraživanjem nismo pokrili tvrtke koje razvijaju kroz Open Source platforme. Predviđanja pokazuju vrlo velik porast korištenja Cloud aplikacija, posebno u SaaS modelu isporuke, a to je svakako realna opasnost za tvrtke koje razvijaju vlastite softverske aplikacije te će njihove aplikacije u sadašnjem obliku korištenja i plaćanja morati biti prilagođene za Cloud poslovanje. Teško je nagađati kakve će aplikacije biti prihvatljive korisnicima za 5 do 10 godina, posebno kada su u pitanju mobilne tehnologije i aplikacije za društvene mreže, jer samo tržište postoji jedva 5 godina. No ako planirate početi razvijati svoja rješenja, sigurno nećete pogriješiti ako napravite kvalitetne financijske aplikacije, one za Business Intelligence, upravljanje podatcima te analitičke i Performance Management aplikacije. Željeli bismo da takav pregled i iscrpno istraživanje najuspješnijih hrvatskih izvoz nika softvera posluži kao ogledni primjer nekim novim stratup-ovima koji možda već danas niču u nekoj garaži. Ali, i kao dokaz da se vlastitim zalaganjem i znanjem može uspjeti čak i na visokokonkuretnome inozemnom tržištu. 188/4/2012 infotrend 21

22 TEMA BROJA: NAJUSPJEŠNIJI HRVATSKI IZVOZNICI SOFT BICRO profesionalni partner u stvaranju novih proizvoda i usluga za konkurentna tržišta Ulaganja čekaju na ulazak u EU Softverske tvrtke svoj razvoj na tržištu mogu ostvariti na nekoliko načina, a jedan je od njih ostvarivanjem financijskoga ulaganja vanjskoga partnera koji ulaže nepovratna sredstva (najčešći su primjer državni poticaji) ili kroz ulaganje može steći partnerski udio u tvrtki, odnosno ostvariti zaradu nakon određenoga vremenskog razdoblja. Takva su ulaganja normalna u svjetskim i hrvatskim okvirima te bilježimo nekoliko uspješnih primjera među hrvatskim tvrtkama. Sličnu strategiju ulaganja u inovativne hrvatske tvrtke primjenjuje i poslovno-inovacijski centar Hrvatske BICRO, koji je osnovan na osnovi odluke Vlade RH te djeluje kao središnja ustanova za razvoj i unaprjeđenje inovacijskoga i tehnologijskoga sustava. BICRO je ključna organizacija u nacionalnome inovacijskom sustavu čija je osnovna uloga razvoj i provedba programa državne potpore u cilju jačanja tehnološkoga razvoja kao pokretača održivoga gospodarskog rasta zemlje. Povodom teme broja razgovarali smo s direktorom BICRO-a, gospodinom Daliborom Marijanovićem. INFOTREND: Možete li nam ukratko opisati područje djelovanja BICRO-a? Dalibor Marijanović: BICRO je agencija Vlade RH koja potiče razvoj inovacija kroz financiranje istraživačko-razvojnih aktivnosti iz akademske zajednice i gospodarstva. Osim toga BICRO pomaže u uspostavi inovacijske infrastrukture koja uključuje onu fizičku (znanstveno-tehnološke parkove, inkubatore, centre kompetencija) te pomaže rad i nastajanje drugih bitnih dionika kao što su rizični kapital, poslovni anđeli, podizanje tehničke kulture, financijskih, poslovnih i tehnoloških stručnjaka. INFOTREND: Molim Vas kratki presjek, s Vašega gledišta, na hrvatske razvojne tvrtke i njihovu konkurentnost na svjetskome tržištu? Marijanović: ICT tvrtke u RH sigurno sa znanjem i našim programima imaju potencijal razviti konkurentan proizvod za svjetsko tržište. Međutim, problem je dolazak na strano tržište. Uspješni su na vanjskome tržištu redom oni koji djeluju u tržišnim nišama, oni koji su prisutni već neko vrijeme i imaju odane kupce ili oni koji su iskustvom razvili poslovne modele koji u ovome trenutku prolaze. INFOTREND: Kakvi su planovi države u poticanju poduzetništva inovativnih razvojnih tvrtki? Marijanović: Mislim da su dobro zamišljeni u ovome razvojno-istraživačkom dijelu. Osim 22 infotrend 188/4/2012 Direktor BICRO-a, Dalibor Marjanović naših programa tu postoji i porezna olakšica za istraživanje i razvoj koje daje Ministarstvo financija u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta. Ta bi potpora mogla pomoći dovesti velikoga igrača u RH, ali vjerojatno nije dostatna. Trebalo bi poraditi na dijelu dolaska na tržište, odnosno potaknuti veću upotrebu razvijenih usluga. INFOTREND: Kako BICRO pomaže i financijski ulaže u tvrtke? Marijanović: BICRO ulaže u razvoj kroz nepovratna sredstva i uvjetne kredite, a radimo i na dovođenju rizičnoga kapitala. Nikada tvrtkama ne dajemo 100% sredstava, nego mobiliziramo i njihov novac u ulaganju i tako osiguravamo djelotvornost. Što je projekt dalje od tržišta, dajemo manje novca u obliku nepovratnih sredstava, a kako projekt ide prema tržištu, sredstva postaju veća u obliku uvjetnoga kredita ili ulaganja u imovinu. INFOTREND: Kakvim tvrtkama osiguravate financijsku pomoć, na koje vrijeme te kako ih dalje pratite/pomažete u radu? Marijanović: BICRO-ve su potpore horizontalne (za sve sektore) u području istraživanja i razvoja novih proizvoda ili usluga. Pokušavamo pratiti različite faze od ideje do proizvoda ili usluge tako da u programu PoC pratimo prvu fazu, a to je izradba prototipa ili potvrda tehničke izvedivosti. Ta faza traje oko 6 mjeseci i prosječna je potpora malo manja od kuna. Godišnje kroz taj program pratimo 40-ak poduzetnika i istraživača. U fazi razvoja proizvoda imamo 3 programa. RAZUM je naš najveći program i kroz njega dajemo u prosjeku 4,5 mil. kn po tvrtki kao uvjetni kredit na nekih 10-ak tvrtki godišnje čiji razvoj traje u prosjeku 20 mjeseci. Zatim imamo EUREKU i IRCRO u kojima dajemo u prosjeku 600 tisuća kuna na otprilike 15-ak tvrtki godišnje. Sve tvrtke koje prođu naše programe pokušavamo kroz Europsku poduzetničku mrežu (EEN) spojiti s kupcima, dobavljačima i tržištima diljem Europe. INFOTREND: Što očekujete od ulaska u EU? Marijanović: Na našu veliku žalost mi još nismo ušli u EU, a istodobno imamo proračunska rezanja koja stvaraju sve veći jaz između potencijala naših tvrtki i njihove realizacije. U EU očekujem da ćemo za naše programe imati dostatna sredstva te tako biti profesionalni partner u podjeli rizika u stvaranju novih proizvoda i usluga za konkurentna tržišta. Najuspješn Facebook/Twitter UX Passion je mlada IT tvrtka koja nudi usluge iz područja vrhunskoga dizajna i razvoja korisničkih iskustava i istraživanja uporabljivosti rješenja na web, desktop i mobilnim platformama, big data analitike i Vibor Cipan društvenih mreža. Uz niz usluga i savjetnički dio prakse, tvrtka je poznata po svojem globalno prepoznatljivom rješenju Wall of Tweets koji se razvija u najnapredniji sustav za prikaz i dijeljenje sadržaja s društvenih mreža poput Twittera, Facebooka i drugih. Njihove usluge trenutačno koristi preko 200 klijenata iz 60 zemalja diljem svijeta, što dovoljno govori o kvaliteti usluge. Wall of Tweets korisnicima omogućuje da u realnome vremenu na velikome zaslonu ili bilo kojem uređaju mogu pratiti i dijeliti sve relevantne sadržaje i događanja vezana uz neki događaj poput konferencije, rasprave, koncerta... Danas je Wall of Tweets najkvalitetnije rješenje toga tipa koje koriste klijenti poput Microsofta, IBM-a, Ogilvyja, World Economic Foruma, BBC-a, NAVIGON-a i mnogih drugih. To se rješenje nudi u obliku napredne HTML5 aplikacije posebno prilagođene najrazličitijim uređajima tako da korisnici mogu imati izvanredno iskustvo bez obzira na uređaj koji koriste i bez potrebe korištenja bilo kakvih dodataka poput Flasha ili Silverlighta. U sljedećem razdoblju možemo očekivati proširenje postojeće usluge Wall of Tweets, te još nekoliko novih usluga za sve njihove Premium korisnike. Ono što ih pomalo zabrinjava je poslovna nesigurnost, odnosno prevelike naknade za plaće, porez na dividendu i spora državna administracija, no mi se i dalje nadamo da će UX Passion izvrsno poslovati u Hrvatskoj i da će biti još bolji i kvalitetniji nego što su to bili do sada.

23 VERA >ISTRAŽIVANJE iji hrvatski izvoznici softvera Mobilne platforme SeekAndHit je agencija specijalizirana za internetski marketing i oglašavanje, a osnovana je prije 4 godine. U svojem se radu usredotočuje na isplativost prisutnosti na Internetu, što se postiže učinkovitim i mjerljivim oglašavanjem, optimizacijom destinacijskih stranica i konverzija te analizom podataka o korisnicima i njihovim navikama. Glavni je proizvod spomenute tvrtke alat za izradbu oglasnih kampanja na Facebooku (SocialBrando) te specijalizirane usluge savjetovanja i vođenja internetskih kampanja (oglašavanja) za tvrtke. Konkretno, Social- Brando pomaže oglašivačima učinkovitije iskoristiti sredstva namijenjena internetskomu oglašavanju, štedi vrijeme, te nudi napredne mogućnosti poput automatizacijskih procesa, izvješćivanja i analizu podataka. Mario Frančešević Uz to pomažu svojim klijentima da kroz različite kanale (Facebook, Google, razni portali) izmjere učinke oglašavanja na prodaju ili neki drugi bitan segment poslovanja. SocialBrando je globalno orijentiran alat, dok se usluge oglašavanja nude samo u zemljama regije, uz iznimke poput Švicarske, Njemačke i SAD-a. U bližoj se budućnosti žele proširiti i na ostale popularne društvene mreže poput Twittera i LinedINa, čim to bude tehnički moguće, s time da planiraju i ponuditi još nekoliko novih usluga vezanih uz oglašavanje i marketing. Kao najveći problem poslovanja u Hrvatskoj ističu nepostojanje plana i programa kojim bi država pomogla mladim IT tvrtkama, opterećenost nepotrebnim propisima i naknadama, te sporu i neučinkovitu državnu administraciju koja, općenito, koči većinu domaćih (IT) tvrtki. DRAP je tvrtka specijalizirana za promociju na društvenim mrežama. Kvalitetu njihovoga rada, osim najuspješnijih hrvatskih tvrtki koje su im klijenti, prepoznala je i struka dodijelivši im brojne strukovne nagrade, a najponosniji su na zlatni Effie za najučinkovitiju niskobudžetnu kampanju Životinjsko Davor Runje carstvo koje su radili za tvrtku Kraš. U promociju na društvenim mrežama koju nude svojim klijentima uključena je izradba kreativnih koncepata, dizajn, razvoj aplikacije, community management, oglašavanje i izobrazba. Tvrtka ima vrlo bogatu ponudu usluga, mogli bismo reći trenutačno možda i najjaču na tržištu. Jedan je od razloga i to što su pioniri toga posla u Hrvatskoj i više od 4 godine razvijaju usluge, nude nove, te obrazuju svoje zaposlenike koji su sada vrhunski stručnjaci u svojem poslu. Ako korisnik želi povećati prodaju svojih proizvoda i usluga uz dojmljivo oglašavanje uz konkretne mjerljive rezultate, onda je izbor tvrtke DRAP sasvim opravdan. To se odnosi na klijente u Hrvatskoj, no posluju i u regiji (od Slovenije do Makedonije). Platforma koju koriste u svojem razvoju je Ruby on Rails. Pomalo specifičan odabir, no s obzirom na nedostatak kvalitetnih programera, to je idealno rješenje jer omogućuje da se u malo vremena napravi kvalitetan proizvod koji klijenti zahtijevaju. U budućnosti im je prioritet još bolja usluga, odnosno kvaliteta usluge, a ne kvantiteta, što još jednom pokazuje da ekipa iz te tvrtke obavlja izvrstan posao i da žele ostati najbolji. Tvrtka Citus je osnovana u Zagrebu, a bavi se proizvodnjom složenih računalnih sustava i savjetovanjem u razvoju web i pametnih aplikacija, mobilnih rješenja i UC rješenja zasnovanih na Microsoft platformi. Glavne su djelatnosti tvrtke razvoj aplikacija, savjetovanje i obrazovanje te sistemsko održavanje. Kao dva glavna Citusova softverska proizvoda izdvajamo Protect@ Work i Conference@ Net. Prvi je proizvod Tomislav Bronzin namijenjen tvrtkama koje izdvajaju znatna sredstva za zaštitu na radu svojih zaposlenika, a tvrtka koja ga implementira može očekivati znatne uštede kod upravljanja takvom opremom. Pravilno implementiran, sustav smanjuje mogućnosti ozljeda na radu, vrijeme bolovanja radnika i zahtjeve za odštetama. Iduće bitno softversko rješenje je Conference@Net, inovativni cloud proizvod koji korisniku kroz web-portal omogućuje rješavanje organizacijskoga dijela konferencija. Conference@Net se iznajmljuje i naplaćuje prema potrošnji tako da korisnik ne mora ulagati u infrastrukturu koju će kasnije vjerojatno vrlo rijetko koristiti. Oba su proizvoda namijenjena globalnomu tržištu pa su tako dostupna na različitim jezicima, a tvrtka je s njima znatne rezultate ostvarila u zemljama središnje i istočne Europe. Citus je Microsoft Silver Partner s 5 kompetencija, implementirali su ISO 9001:2008 sustav upravljanja kvalitetom, te redovito za svoje inovativne proizvode osvajaju prva mjesta na međunarodnim izložbama inovacija. Zapošljavaju visokoobrazovane stručnjake iz područja IT-a od čega su tri osobe nositelji Microsoft Most Valuable Professional titula. 188/4/2012 infotrend 23

24 TEMA BROJA: NAJUSPJEŠNIJI HRVATSKI IZVOZNICI SOFT Tvrtka Infinum je osnovana u Karlovcu, a trenutačno zapošljava 15 mladih ljudi prosječne starosti 25 godina. Najviše razvijaju za iphone i Android platforme, a izbor je tih platformi uvjetovan njihovim velikim udjelom na tržištu (u odnosu na ostale mobilne platforme) i velikim mogućnostima razvojnih alata dizajniranih za te dvije platforme. Okosnicu Infinumovoga poslovanja čini razvoj softvera po narudžbi, a tvrtkin je najvrjedniji proizvod svakako Smart- Banking. Riječ je o platformi za mobilno bankarstvo uz pomoć koje su razvili mobile banking aplikacije za nekoliko većih banaka koje posluju u Hrvatskoj. Na današnjem visokokonkurentnom tržištu od banke se očekuje da maksimalno olakša poslovanje svojim klijentima uz zadržavanje visokoga stupnja sigurnosti usluge, a Infinumove mobile banking aplikacije ispunjavaju oba uvjeta. Upitan o stanju na hrvatskome tržištu radne snage, Infinumov CEO, Tomislav Car, kaže da iako na tržištu postoji velik broj kvalitetnih zaposlenika potrebna je njihova dodatna izobrazba jer Infinum ima zahtjeve prema specifičnim vještinama koje su trenutačno poprilično deficitarne. Iako su prvenstveno orijentirani na domaće tržište, velik se broj njihovih proizvoda izvozi ili ima visok izvozni potencijal. Kratkoročni su planovi tvrtke daljnje razvijanje postojećih i kreiranje novih mobile banking aplikacija te povećanje zastupljenosti inozemnoga tržišta u sveukupnome poslovanju tvrtke. 24 infotrend 188/4/2012 Tomislav Car Tvrtka Pet Minuta s radom je započela i specijalizirala se za izradbu mobilnih aplikacija za sve platforme, te danas zapošljava 40 inženjera. Glavni je ured tvrtke i većina djelatnika u Zagrebu, a imaju urede u Osijeku i New Yorku. Klijenti tvrtke Pet Minuta dolaze iz različitih vertikala, od retailera, financijskih ustanova, medijskih kuća, telekomunikacijskih operatora, turističkih ustanova pa sve do web-kompanija i startupa koji žele svoje prisustvo proširiti na mobilne platforme. Dio se tvrtke izdvojio u startup ShoutEm, koji izrađuje platformu za izradbu mobilnih aplikacija. Prilikom sklapanja poslova klijentima pomažu pri osmišljavanju i planiranju mobilne strategije odgovarajući na pitanja kako pristupiti tržištu te što ponuditi krajnjim korisnicima. Tvrtka je okrenuta prema svjetskomu tržištu gdje ostvaruju 90% prihoda, a prvenstveno ciljaju Luka Abrus sjeverno američko tržište gdje su i lokalno prisutni. S obzirom na to da nude rješenja za sve smartphone platforme, pri čem su najpopularnije iphone/ ipad i Android, no ne smiju se zanemariti ni Windows Phone 7, Blackberry i Nokia, iz svake se trude izvući najbolje. To kombiniraju s nagrađivanim dizajnom i uslugom izradbe naprednih serverskih web-rješenja čime klijentima nude potpuna rješenja. Planovi su tvrtke za sljedeće razdoblje nastaviti jačati prisutnost na američkome tržištu kvalitetnim referencama, novim ljudima te poslovnim partnerstvima. Informacijske tehnologije za vas, ili skraćeno IT4U, uspješna je IT tvrtka koja je osnovana prije samo dvije godine. Tvrtka je sastavljena od stručnjaka s desetgodišnjim iskustvom u razvoju poslovnih i mobilno orijentiranih rješenja koje koriste klijenti u Hrvatskoj, ali i šire (Slovenija, Srbija, SAD...). Kao glavne proizvode izdvojili bismo OPS, njihovo vlastito ERP rješenje za tvrtke koje se bave dostavom i distribucijom robe, te razvoj mobilnih aplikacija. OPS prati cijeli proces tijeka robe, od narudžbe, prikupljanja, skladištenja do isporuke. Sastoji se od Windows aplikacije, web-aplikacije te Android aplikacije za vozače. Uz to, tvrtka radi na svojim projektima (kao što je aplikacija Habbits) te projekte po narudžbi (za sve mobilne platforme). Iskustvo izradbe aplikacija i igara za mobilne telefone seže u kada su bili poznatiji pod brandom Omikron Games. Od vrijednih projekata valja istaknuti igru Brick Annoyed koja je bila među top 10 igri 2006., te aplikacije MiniMap (karte gradova), AlkoTest, ZET Raspored, HT Imenik, Virtualni atlas, HR Auto Info... U sljedećem razdoblju namjeravaju povećati poslovanje koje se tiče razvoja mobilnih rješenja i na njega prebaciti veći dio poslovanja, što će zasigurno rezultirati novim uslugama i izvrsnim aplikacijama. Ono što svakako valja napomenuti je izvrstan pristup novim programerima koji se žele zaposliti kod njih (naravno, ako zadovolje njihove osnovne ispite). Ekipa iz spomenute tvrtke zapošljava tek diplomirane studente ili zaljubljenike u tehnologiju i trenira ih dok ne budu vrhunski majstori u tome području i tako stvaraju izvrsnu radnu snagu punu entuzijazma koja doprinosi njihovim uslugama. Tvrtka Web-ideja je kao tvrtka nastala 2005., a izrasla je iz skupine entuzijastičnih srednjoškolaca i studenata koji su imali golemu strast prema razvoju aplikativnih rješenja i webdizajnu. Tvrtka trenutačno okuplja tim od 15 ljudi (što stalnih zaposlenika, što vanjskih kooperanata), a iako tvrtka nije velika pa samim time nema ni velikih ni čestih potreba za novim zaposlenicima, iz tvrtke poručuju kako Stevica Kuharski Domagoj Pavlešić u Hrvatskoj imaju problema s pronalaženjem kvalitetnih zaposlenika i suradnika jer traže specifična znanja koja baš i nisu toliko česta na hrvatskome tržištu. Najviše se bave razvojem web-aplikacija svih tipova i oblika, aplikacija za Windows Phone platformu, a započeli su i s razvojem aplikacija za Windows 8 tablet platformu platformu čije vrijeme

25 VERA >ISTRAŽIVANJE tek dolazi i koja će zasigurno naći svoju publiku. Većina posla još uvijek dolazi iz projekata rađenih po narudžbi, no nastoje se sve više usmjeriti i na razvoj vlastitih proizvoda. Svoje usluge često prodaju i u inozemstvu pa je tako zastupljenost prodaje inozemnim naručiteljima oko 50% od sveukupne prodaje. Među cijelim nizom njihovih proizvoda, vrijedi istaknuti aplikaciju CroParking (prvu WP7 aplikaciju na hrvatskome jeziku) koja vozačima pomaže locirati parkirališne zone u svim hrvatskim gradovima i koja olakšava plaćanje parkirne karte. Među web-rješenjima, najviše se ističe potpun razvoj i stalno održavanje jednoga od najposjećenih portala u Hrvatskoj, onoga časopisa Bug. Tvrtka Inchoo je osnovana u Osijeku, a od svojih se početaka specijalizirala za razvoj visokofunkcionalnih internetskih trgovina. Osim čistoga razvojnog posla, tvrtka može kreirati i provesti marketinški plan za korisničku internetsku trgovinu, dakle svojevrsni one stop shop za korisnike koji žele svoj biznis proširiti s internetskom webtrgovinom. Za razvoj svojih proizvoda koriste Magento platformu čiji je odabir stvar pomne analize tržišta. Valja istaknuti da je tvrtka jedini službeni partner Magenta u ovoj regiji te je kao takva Toni Aničić i aktivan sudionik međunarodnih konferencija u toj uskoj niši. Za softverske tvrtke državne granice nisu prepreka pa tako Inchoo svoje proizvode većim djelom prodaje izvan granica Republike Hrvatske. Njihov (zaista dojmljiv) portfolio možete provjeriti na tvrtkinim službenim stranicama. Osim klasičnih problema koji muče hrvatskoga poduzetnika (vidi u okviru uz tekst), tvrtka ima problema i s pronalaženjem kvalitetnih zaposlenika, što nastoje riješiti kroz projekt Osijek Software City projekt kojim tvrtke IT profila sa sjedištem ili podružnicom u Osijeku žele predstaviti svoje djelovanje prema zajednici te tako privući moguće zaposlenike, no i informirati one koji tek razmišljaju kamo usmjeriti svoje obrazovanje. U navedeni su projekt osim Inchooa uključene još četiri osječke tvrtke (među njima i ovdje opisani Farmeron). To je svakako hvalevrijedan projekt te bi u budućnosti svakako željeli vidjeti još sličnih inicijativa i u drugim hrvatskim gradovima. Windows platforma Ekobit se bavi informatičkim savjetovanjem i razvojem softvera za domaće i strane korisnike, a od osnivanja (1992.) izvozno je orijentirana tvrtka. Ekobit je jedina tvrtka u regiji koja nudi usluge i proizvode u području konsolidacije razvojnih projekata zasnovanih na Microsoftovoj platformi, a certifikati Microsoft Gold Partner i Visual Studio Industry Partner dodatna su potvrda kvalitete. Osim toga tvrtka radi vrijedne međunarodne projekte na području portala i integracije poslovnih aplikacija. Projekte i proizvode Ekobita prate iznimno kvalitetne savjetničke usluge i usluge obrazovanja. Najpoznatije je softversko rješenje tvrtke TeamCompanion koji omogućava svim sudionicima razvojnoga procesa da, ostajući unutar Outlook klijenta, aktivno sudjeluju u razvojnim projektima. Rješenje se prodaje već nekoliko godina inozemnim klijentima, a upravo pregovaraju s Microsoftom o prodaji TeamCompaniona putem Microsoftovih prodajnih kanala u SAD-u. Novi je inovativni Ekobitov proizvod BizDataX koji omogućava anonimizaciju, odnosno maskiranje baza podataka. BizDataX generira sigurnosne preslike proizvodnih baza podataka u kojima su osjetljivi podatci zaštićeni, a rješenje će svoju premijeru doživjeti 18. travnja na StarEast konferenciji koja se održava u Orlandu (Florida, SAD). Vedran Brničević Posebnost je Ekobita tradicionalno organiziranje DevArene, stručnoj publici već poznate konferencije o razvoju softvera i informacijskoj tehnologiji na kojoj se obrađuju teme bliske razvojnim inženjerima, arhitektima softvera, voditeljima softverskih projekata i svima drugima koji su povezani s informacijskom tehnologijom. Stjepan Đerek Tvrtka evision informacijski sustavi osnovana je kao društvo za razvoj intranetskih i internetskih rješenja na Microsoftovoj tehnologiji. Danas je kompanija snažna organizacija usmjerena na projektiranje, izvedbu i uspostavu složenih i cjelovitih IT rješenja, uz dodatne usluge održavanja, savjetovanja i tehničke podrške. evision je prepoznat kao tvrtka broj 1 u Hrvatskoj i regiji specijalizirana za izradbu rješenja zasnovanih na tehnologiji Microsoft Office SharePoint. Nerijetko klijenti upravo evision izravno povezuju sa SharePoint tehnologijom kao tvrtkom koja ima najviše iskustva i najveći broj rješenja zasnovanih na toj platformi. Uz Microsoft SharePoint tehnologiju, evision je i specijalist za K2 tehnologiju tvrtke SourceCode, svjetski priznate u djelokrugu razvoja Business Process Management (BPM) rješenja na Microsoftovoj platformi. K2 svojim rješenjima nadopunjuje Sharepoint, a zajedno grade izvrsnu platformu za implementaciju DMS/BPM rješenja. Glavni su proizvodi tvrtke eboard, namijenjeni upravljanju sjednicama upravnih odbora tvrtki i drugih tijela koja u svojem poslovnom procesu imaju donošenje odluka na osnovi prethodno pripremljene dokumentacije te episarnica koja rješava složenu problematiku uredskoga poslovanja. Tu su još i BPM rješenja enabava (korisno rješenje predviđeno za upravljanje procesom nabave), Travel management (za vođenje evidencije o službenim putovanjima) te rješenja zasnovana na Microsoftovoj FAST platformi koja omogućava ekstremno brzo kontekstualno i jezikoslovno prilagođeno pretraživanje izvora podatka. 188/4/2012 infotrend 25

26 TEMA BROJA: NAJUSPJEŠNIJI HRVATSKI IZVOZNICI SOFT Windows programiranje Tvrtka Ager Preeo je novoosnovana osječka tvrtka koju vodi mladi informatičar Matija Kopić. Usmjerena je na razvoj poljoprivrednih softverskih rješenja i glavni je krivac za web-servis Farmeron, koji bi uskoro mogao biti jedan od vrlo uspješnih hrvatskih IT proizvoda. Farmeron je softversko rješenje (web- aplikacija) koje farmerima (i općenito poljoprivrednim gospodarstvenicima) olakšava vođenje njihovoga gospodarstva te im pomaže u vođenju evidencije o aktivnostima i troškovima da bi na taj način unaprijedili svoje gospodarstvo bez obzira na njegovu veličinu. Tako farmeri mogu točno vidjeti gdje troše novac, koliki im je omjer uloženoga i dobivenoga i kako optimizirati cijeli proizvodni proces proizvoditi brže i više sa što manje resursa. Ta aplikacija već sada ima preko 350 klijenata u 14 zemalja diljem svijeta! Cijela ta priča zvuči vrlo zanimljivo, zar ne? To potvrđuje i činjenica da je britanski startup akcelerator Seedcamp odlučio u Farmeron uložiti eura i tako im olakšati početak poslovanja. Seedcamp je, inače, vodeći ulagački program za mlade IT tvrtke koji je uložio novac u preko 50 svjetskih startupa! U bližoj budućnosti možemo još mnogo očekivati od toga mladog osječkog tima. Na lokalnome su tržištu već prepoznati kao najperspektivniji startup, otvorili su ured u Americi, započinju sa snažnom marketinškom kampanjom te će dodati još neke zanimljive module u Farmeron što će ga učiniti još prilagodljivijim i boljim. Sve u svem, ekipu koja stoji iza Farmerona čeka, nadamo se, svijetla budućnost na lokalnome, ali i globalnome tržištu. Pravi Klik je brzorastuća tvrtka koja stoji iza popularne tražilice GoHome. Od osnutka, 2007., šire svoje poslovanje i, osim u Zagrebu, posluju u Splitu, Milanu 26 infotrend 188/4/2012 Matija Kopić i Ljubljani vrlo dojmljivo za tvrtku koja broji malo više od 10 zaposlenih. Tražilica GoHome je specijalizirana tražilica koja vam pomaže da u kratkome vremenu nađete nekretninu baš po svojem izboru, a to je ujedno i prva takva tražilica u svijetu. Iako postoje mnoge tražilice, ni jedna ne filtrira dobro rezultate kao Go- Home. Među rezultatima spomenute tražilice nema različitih neželjenih stranica koje slučajno upadaju u popis rezultata, kao npr. brojnih članaka, vijesti, rasprava s foruma... što je neminovno slučaj kod svih drugih tražilica. To znači da su vraćeni rezultati isključivo nekretnine. Ako ste prodavatelj nekretnina, tada vam nude uslugu GoHome Professional koja će vam prikazati statistiku posjeta koji dolaze s tražilice GoHome, ali na jedan malo drukčiji i bolji način. Za sada te usluge mogu koristiti kupci u regiji (Hrvatska, Slovenija, Italija, Češka, Slovačka, Srbija, BiH), a uskoro će se usluga proširiti i na Poljsku, Bugarsku i Rumunjsku. Tvrtka Pravi Klik je, također, zainteresirana za ulazak i na Hrvoje Bujas mobilno tržište s aplikacijama za agencije koje prodaju nekretnine te aplikacijom za kupce. Prateći njihov rad već nekoliko godina, sigurni smo da će aplikacije biti izvrsne i očekujemo ih što prije. Na žalost, postoje neke stvari koje se moraju prije toga promijeniti, a to su porezni zakoni, sustav naplate potraživanja i spora državna administracija. Tvrtka Applicon je hrvatski ponuđač softverskih rješenja kojima je primarna zadaća pomoći pružateljima usluga u monetizaciji njihovih usluga. Tu ponudu čine rješenja za elektroničko i mobilno plaćanje, upravljanje monetarnim vrijednosnicama, nadoplatu prepaid usluga, rješenja za naplatu gradskih usluga, sustav lojalnosti, i druga. Početkom Applicon izlazi na tržište regije, zatim osvaja prvoga klijenta u Skandinaviji, nakon čega stječe sve više partnera među velikim svjetskim proizvođačima BSS rješenja za telekome (Convergys, SAP, HP ) s kojima započinje suradnju. Slijedi nekoliko projekata na afričkome kontinentu, a od siječnja ove godine Applicon otvara svoje prvo predstavništvo u Australiji zaduženo za APAC tržište (Asia- Pacific). Za svoj je proizvod Xrecharge tvrtka ponijela priznanje Biggest business value application koje dodjeljuje Microsoft User Group, a koje je Applicon primio na Goran Radić prošlogodišnjoj Windays konferenciji. Od Applicon je u suradnji s partnerom započeo još jedan razvojni projekt te je tako početkom prošle godine tržištu predstavljen PandoPad, interaktivno digital signage rješenje namijenjeno primjeni u javnim prostorima poput gradova, aerodroma, hotela, trgovačkih centara itd. Krajem PandoPad je u izboru CBTour-a proglašen najboljim tehnološkim rješenjem u hrvatskome poslovnom turizmu, a na izložbi Inova 2011 osvaja zlatnu medalju. Applicon je jedan od poticatelja osnivanja udruge Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera ( koja je osnovana u siječnju TOP 3 po prihodima IN2 Grupa je u 20 godina poslovanja od tvrtke usmjerene na razvoj softverskih rješenja po narudžbi izrasla u jednoga od vodećih isporučitelja IT usluga koji djeluje u 6 zemalja regije. Svojim su rješenjem prisutni u javnome sektoru i upravi, zdravstvu, financijskom sektoru, osiguranju, telekomunikaciji, maloprodaji i veleprodaji, industriji, komunalnim poduzećima i energetici. Osnovu uspjeha zasnivaju na vlastitome edukacijskom centru, ulaganju u certificiranje stručnjaka, mogućnosti sudjelovanja djelatnika u složenim projektima i naglasku na zdravoj radnoj atmosferi. U izvedbi rješenja koriste provjerene Microsoft, Oracle i Open Source tehnologije pa je tako IN2 višegodišnji nositelj Oracle Gold Partner statusa te Microsoft Network Partner s devet Silver i jednom Gold kompetencijom, a kao dodatno jamstvo kvalitete poslovanja redovno obnavljaju sustav praćenja kvalitete ISO 9001:2000 i od nedavno ISO U razvoju, prodaji i održavanju vlastitih softverskih rješenja i aplikacija namijenje-

27 VERA nih unaprjeđenju poslovanja, ponudu rješenja dijele na glavna područja: vertikalna poslovna IT rješenja, podrška standardnim poslovnim procesima (ERP, HR, EPM, BI), razvoj softvera, integracija aplikacija te tehnička i sistemska podrška. Takvim radom unaprjeđuju kvalitetu poslovnih procesa korisnika, podižu razinu cjelokupnoga poslovanja i kao krajnji cilj povećavaju profitabilnost. IN2 proizvodi nastali su kao rezultat dugogodišnjega iskustva i poznavanja poslovnih procesa pojedine industrije, a svoju prednost pred zapadnim IT tvrtkama zasnivaju na prilagodljivim IT rješenjima koja su prilagođena poslovanju tranzicijskih zemalja. GDi Gisdata Grupa (dalje GDi ) je jedinstvena softverska tvrtka u Hrvatskoj koja posluje 22 godine i s preko korisnika globalni je izvoznik softvera za tehničke aplikacije i upravljanje poslovnim procesima u javnoj upravi, industriji, komercijalnim tvrtkama i telekomunikacijama. GDi je srednjoeuropski regionalni predvodnik u području geoinformacijskih sustava i vezanih e-government rješenja te softvera i cloud-servisa za telekomunikacijske operatore i regulatore. Osim glavne tvrtke i pozicije na hrvatskome tržištu, GDi je s 10 vlastitih tvrtki-kćeri u inozemstvu, 50% osoblja u inozemstvu te 70% prihoda ostvarenih od kupaca na inozemnim tržištima, jedinstvena, snažno izvozno i globalno orijentirana tvrtka s vlastitim GDi softverskim proizvodima GDi Localis, GDi Ensemble, GDi Atlas i GDi Convivo. GDi korisnici su većinom u RH i regiji, ali postoje klijenti i u Zapadnoj Europi, SAD-u, Latinskoj Americi, Istočnoj Europi, a u posljednje vrijeme GDi radi i na tržištima telekomunikacijskih Maja Orčić Boran Lončarić operatora Bliskoga istoka, Afrike i središnje Azije. Portfolio rješenja tvrtke iz grupacije e-government čine GDi Localis koji potiču učinkovitost i transparentnost poslovnih procesa lokalne, regionalne i nacionalne javne uprave, dok iz područja telekomunikacija najpoznatije je Cloud zasnovano rješenje GDi Ensemble koje telekomunikacijskim operatorima omogućava dodatne prihode kroz lokacijski zasnovane usluge. Spomenimo još i Esri ArcGIS platforme geoinformacijske tehnologije jer GDi je već 22 godine snažan dugogodišnji partner i distributer svjetski vodeće GIS SW tvrtke Esri i platforme ArcGIS. InfoDom Grupa bavi se razvojem vlastitih aplikacijskih proizvoda i aplikacijskih sustava po mjeri, naručitelji su velike i složene organizacije, a korisnici proizvoda i usluga su iz područja gospodarstva i javnoga sektora u Hrvatskoj i regiji. U implementaciji svojih sustava povećavaju kvalitetu poslovanja korisnika uz ubrzanje poslovnih procesa, smanjenje troškova i povećanje konkurentnosti na širem tržištu, a svojim korisnicima pružaju i savjetničke usluge kod uvođenja novih sustava. U radu koriste provjerene tehnologije najvećih svjetskih tehnoloških predvodnika (IBM, Microsoft, Oracle) jer takav način rada osigurava pouzdanost i smanjuje ulaganja u Slavko Vidović razvoj i istraživanje. U posljednjih nekoliko godina osnovali su poslovne centre u Bruxellesu, Sarajevu i Beogradu, te očekuju povećanje prihoda na tim tržištima, kao i potražnju za svojim proizvodima ulaskom u EU. Proizvodi koje razvijaju ponašaju se kao platforme za pojedina poslovna područja (upravljanje dokumentima, nadzor i inspekcije, javna nabava, elektroničko poslovanje), što znači da korisnici pomoću tih platformi mogu razvijati nove usluge bez dodatnoga programiranja i uz niže troškove održavanja (TCO). U cilju razvoja mladih i perspektivnih inženjera InfoDom Grupa je pokrenula vlastitu poslovnu akademiju (ILBA) gdje se obrazuju budući specijalisti. Zbog suradnje s velikim brojem doktora i magistra znanosti s različitih fakulteta i instituta te velikih sredstava koja se izdvajaju za rad, akademija ima status znanstvene ustanove. >ISTRAŽIVANJE Tipični problemi IT tvrtki Tvrtkama koje svoj rad zasnivaju na znanju i inovacijama i koje su usredotočene na razvoj složenih informatičkih rješenja, osnovno sredstvo za rad su ljudi. Svi menadžeri tvrtki kontaktiranih u ovoj temi broja redom navode da bi željeli: da se ponovno uvedu olakšice prilikom zapošljavanja mladih i nezaposlenih ljudi u prvim dvjema godinama, da se ulaganje u izobrazbu takvih zaposlenika ponovno prizna kao porezna olakšica te da se ukine odredba o potpunom nepriznavanju PDV-a za troškove osobnih vozila u vlasništvu tvrtke. Osobito im je bitno da se osiguraju povoljne linije financiranja putem ustanova kao što su BICRO i poslovne banke kako bi se smanjio trošak ulaganja u ljudski rad tijekom dugih projekata. Jednako tako, željeli bi da se maksimalno smanji birokratski dio oko vođenja poslovnih knjiga, parafiskalnih nameta i nepotrebnih obveza beskonačnoga ispunjavanja obrazaca i dokazivanja različitim ustanovama onoga za što država već ima podatke u jednoj od svojih javnih evidencija/registara. Što se kompetencija i tehničkoga znanja možebitnih zaposlenika tiče, tvrtke ističu da mnogima nedostaje praktičnoga znanja. Za ljude bez iskustva prelazak je iz akademskoga u radno okruženje proces koji traje pa tvrtke nakon dugogodišnjega školovanja pojedinca moraju uložiti znatna sredstva u praktičnu izobrazbu te traže mjere za poticanje zapošljavanja mladih stručnjaka bez radnoga iskustva. Tvrtke očekuju i nove regulative za razvijanje novih poslova, promicanje mjerila uspješnosti, poticanje znanja, inovacija i integracija te stavljanje na raspolaganje poduzetnicima onih javnih podataka u vlasništvu države (u okviru zakona) na kojima se mogu razvijati nove usluge dodatne vrijednosti. Uz sve navedeno, traži se pomoć države u promicanju usluga i proizvoda na stranome tržištu, a posebno da se promiče poduzetništvo - osobito ono malo i srednje. Nerijetko vlasnici tvrtki i njihovi timovi ulažu mnogo više od samog rada i kapitala, a u svijetu je dokazano da su male i specijalizirane tvrtke sa svojim znanjem i iskustvom u iskorištavanju naj suvremenijih tehnologija poticatelji razvoja cjelokupnoga gospodarstva. 188/4/2012 infotrend 27

28 >EKSTERNALIZACIJA POVJERENJE NAKON PROVJERE Što, kako, s kim? Znate koje su pojmove IT menadžeri najčešće izgovarali tijekom prethodnih nekoliko godina, a sigurno će ih izgovarati i u nadolazećim godinama? To su svakako konsolidacija troškova, povećanje djelotvornosti i proizvodnosti, povećanje konkurentnosti, ukratko drastično smanjenje operativnih troškova uz istodobno povećanje kakvoće krajnje usluge ili proizvoda. PIŠE MATE STRGAČIĆ DA TO NIJE NEMOGUĆA MISIJA, potvrđuju brojni primjeri tvrtki koje su uspješno eksternalizirale dio svojega poslovanja te su upravo na taj način postigle sve prethodno navedene ciljeve. Ključna je riječ u prethodnoj rečenici uspješno jer iako eksternalizacija može uvelike doprinijeti konkurentnosti tvrtke koja je primjenjuje, neuspješno implementirana, eksternalizacija može tvrtku skupo stajati uz istodoban pad kakvoće krajnje usluge ili proizvoda. Eksternalizacija (Outsourcing) nije novi pojam, a prisutna je, moglo bi se reći, još od početka ljudskoga poslovanja. Poslovni je model eksternalizacije stavljen u određene okvire sedamdesetih godina prošloga stoljeća, a već tada je kao glavni cilj navedena ušteda uz istodobno povećanje kvalitete usluge. Sama je ideja toga modela prilično jednostavna sve poslovne aktivnosti koje vam nisu primarne, prepustite vanjskomu izvođaču. Na taj vam 28 infotrend 188/4/2012 način ostaje više vremena za unaprjeđenje osnovne djelatnosti, što vas automatski čini konkurentnijim na tržištu. Eksternalizaciju možemo definirati kao upravljačku strategiju pri kojoj tvrtka prepušta upravljanje nad određenim (sekundarnim) djelatnostima manjim tvrtkama specijaliziranima za upravo takve djelatnosti Što, kako, s kim... Prije nego se tvrtka odluči za proces eksternalizacije, trebala bi odgovoriti na neka pitanja. Osnovno je pitanje koje poslovne procese tvrtka želi i može eksternalizirati. Iako gotovo da i ne postoji interni proces koji se ne može eksternalizirati, najčešće se to događa unutar IT Odluku o eksternalizaciji IT-a prije svega diktira zdrava poslovna logika sektora te na njega otpada oko 30% svih eksternalizacija. Odmah uz IT su ljudski resursi i prodaja. Najteže je eksternalizirati poslove kod kojih se zahtijeva kreativnost i donošenje odluka (upravljačke funkcije). Eksternalizacija IT-a je prije svega diktirana zdravom poslovnom logikom. Naime, promjene su u tome sektoru toliko dinamične da ih tvrtka kojoj IT nije osnovna djelatnost (ili koja ne izdvaja znatna sredstva za održavanje internoga

29 >STUDIJA SLUČAJA: Veliki trgovački lanci Usluga dobavljača... IT odjela) teško može kvalitetno pratiti. Drugo je pitanje koje treba postaviti: koga angažirati za eksternalizaciju. Da bi se dobio suvisli odgovor na to pitanje, tvrtka bi prije svega trebala precizno definirati vlastite zahtjeve tako da se outsourcer može jasno izjasniti u svezi s tim. Sam bi outsourcer trebao imati iza sebe određeni poslovni kredibilitet, a popis zadovoljnih klijenata nikako nije na odmet. Ovdje valja istaknuti da najjeftinija početna ponuda najčešće nije i najpovoljnija nakon što se uračuna rizik te se gleda na dulji rok. Prilagodljivost bi outsourcera tijekom pregovora te odgovarajuća poslovna kultura svakako trebale biti bitne tražitelju usluge. Idealno bi bilo da se tvrtka i outsourcer nalaze unutar istoga geografsko-sociološkog prostora. Outsourcing nasuprot subcontractingu Pojam koji se često miješa s pojmom outsourcing je subcontracting (podugovaranje). Osnovna je razlika između tih dvaju pojmova što se kod outsourcinga vanjskomu entitetu prepušta potpuni nadzor nad VEZANO S OVOM TEMOM razgovarali smo s gospodinom Brunom Brckovićem, tehničkim direktorom tvrtke Ces-Pos GmbH za Hrvatsku. Tvrtka je u njemačkome vlasništvu, a na hrvatskome je tržištu prisutna posljednjih 5 godina. Specijalizirana je za održavanje IT infrastrukture većih trgovačkih lanaca, a zahvaljujući mreži strateški postavljenih tehničara, pokriva cijelo područje Republike Hrvatske. Kredibilitet tvrtki daju njezini dugogodišnji klijenti, a od najpoznatijih bi vrijedilo izdvojiti DM drogerie markt Hrvatska i Mueller drogerie. INFOTREND: Koja je vaša osnovna djelatnost? Bruno Brcković: Osnovne aktivnosti tvrtke Ces-Pos obuhvaćaju reaktivno i planirano održavanje informatičke infrastrukture većih trgovačkih lanaca. Klijentima nudimo potpunu uslugu pa tako, osim što instaliramo POS sustave, obvezujemo se i na stalno održavanje tijekom cijeloga njihovog životnog ciklusa. INFOTREND: Jeste li prisutni i izvan granica Republike Hrvatske? Brcković: Tvrtka Ces-Pos je prisutna na području velikoga broja zemalja Europske unije, a naše je širenje najčešće uvjetovano širenjem trgovačkih lanaca s kojima dulje vrijeme surađujemo i koji od nas traže logističku potporu i na njihovim novim tržištima. INFOTREND: Na koji način tvrtka može podići kvalitetu IT sustava, odnosno smanjiti ukupne troškove održavanja IT sustava kada angažira vašu tvrtku? Brcković: Informatizacija je danas sveprisutna u poslovanju i većina internih procedura ovisi o tome sustavu. Dulja je neraspoloživost bilo kojega segmenta toga sustava neprihvatljiva te je brza reakcija i otklanjanje poteškoća imperativ. Kroz SLA ugovor s klijentom jasno definiramo vrijeme odziva za pojedine vrste kvarova, a većinu poteškoća otklanjamo odmah ili najkasnije sljedeći radni dan, što znatno smanjuje downtime. Uz navedeno, brinemo se i za dostupnost zamjenskih dijelova tako da, uz instalaciju opreme i naknadno održavanje, klijenta potpuno oslobađamo brige za taj poslovni segment. INFOTREND: Imate li problema s pronalaženjem kvalitetnih zaposlenika na području RH? Brcković: Na žalost, posljedica je krize, koja je već neko vrijeme prisutna kod nas, i veliki broj nezaposlenih kvalitetnih mladih osoba s odgovarajućim znanjem i vještinama. Najčešće je potrebna njihova dodatna izobrazba oko nekih specifičnih područja, ali to uglavnom nije veći problem. Od novozaposlenih prvenstveno tražimo privrženost osnovnomu cilju naše kompanije, a to je zadovoljstvo klijenata. Trenutačno su svi naši zaposlenici IT stručnjaci s dugogodišnjim iskustvom i relevantnim industrijskim certifikatima (CompTIA, CISCO, Microsoft), a odgovarajuća nam je razina obrazovanja novih zaposlenika, bilo kroz formalni školski sustav bilo kroz relevantne industrijske IT certifikate, iznimno bitna. INFOTREND: Kako ste zadovoljni odnosom države prema tvrtkama vašega profila i što vam je najveće opterećenje u poslovanju na području RH? Kako su porezna davanja na troškove službenih vozila regulirana u državama EU? Brcković: Osnovni je problem koji osjećamo u poslovanju užasno troma državna administracija. Konkretno, za registraciju je službenoga automobila potreban cijeli niz dokumenata, a često postojanje jednoga dokumenta implicira postojanje drugoga i u mnogim se dokumentima nalaze istovjetne informacije. Novi su nam parafiskalni nameti i nepriznavanje PDV-a na troškove službenih vozila znatno otežali položaj jer je naša osnovna djelatnost rješavanje problema na terenu tako da su nam troškovi službenih vozila znatni. U nekim državama EU-a (Austrija, Danska) tvrtka ima pravo kao službeno vozilo registrirati točno određene tipove vozila, dok u nekim drugim (Njemačka, Italija, Belgija, Švicarska, Francuska), ne postoji čak ni to ograničenje i tvrtka može registrirati bilo koje vozilo kao službeno uz potpuni povrat poreza na kupnju vozila i sve operativne troškove. 188/4/2012 infotrend 29

30 >EKSTERNALIZACIJA >STUDIJA SLUČAJA: i zadovoljstvo korisnika DA BISMO DOBILI POTPUNI UVID u problematiku, intervjuirali smo i drugu stranu korisnika eksternalizacije. Odabrali smo tvrtku DM drogerie markt Hrvatska, a razgovarali smo s Velimirom Mijovićem, voditeljem IT odjela te tvrtke. Vrijedi napomenuti da je dm već 4 godine zaredom hrvatski poslodavac godine po izboru zaposlenika i da posljednjih nekoliko godina tvrtka bilježi stalan rast. Uz navedeno, dm je i izvrstan primjer suvremene tvrtke koja na izvanjske partnere eksternalizira većinu djelatnosti koje joj nisu od strateškoga značenja. INFOTREND: Koji su bili osnovni razlozi zbog kojih ste se odlučili za eksternalizaciju dijela svojega IT odjela? Velimir Mijović: Odluka o eksternalizaciji pojedinih djelatnosti IT sektora donesena je nakon određivanja poslovnih ciljeva i strategije, odnosno nakon definiranja ciljeva s konkretnim financijskim pokazateljima. Odlučili smo se za takozvani strateški IT outsourcing odnos kod kojega eksternaliziramo samo dio svojega IT sustava dok dio zadržavamo u kući. Na taj se način ne dovodimo u opasnost da kroz određeno vrijeme u potpunosti izgubimo kontrolu i sposobnost upravljanja s eksternaliziranim poslovnim segmentom. INFOTREND: Kako ste se odlučili za tvrtku Ces-Pos? Mijović: S obzirom na pozitivna iskustva i potvrdu stručne kompetencije djelatnika tvrtke Ces-Pos, odnosno prethodnu dugogodišnju suradnju tvrtke DM drogerie markt i tvrtke Ces-Pos izvan granica RH (Slovenija, Austrija, Njemačka) logično je bilo da poslovnu suradnju nastavimo i u Hrvatskoj. Proces eksternalizacije za nas implicira i visoku razinu povjerenja u partnera kojemu povjeravamo dio svojega poslovanja, a taj smo odnos s tvrtkom Ces-Pos već razvili kroz dugogodišnju suradnju u navedenim državama. Osim navedenoga, za uspješnu je eksternalizaciju iznimno bitna transparentna i jasna komunikacija nešto što s Ces-Pos-om izvrsno funkcionira. 30 infotrend 188/4/2012 INFOTREND: Kako i koliko često provjeravate ispunjavanje ugovornih obveza od strane Ces-Pos-a? Mijović: Ispravno postavljena metodologija eksternalizacije uključuje definiranje odgovornih osoba, procjenu rizika, dubinsku analizu pružatelja usluge, nadzor i razinu pružanja usluge (Service Level Agreement - SLA). Trenutačno nam kontinuitet izvrsne poslovne suradnje ostavlja prostor za verificiranje ispunjavanja ugovornih obveza svakih 5 godina. Postoje i situacije vezane uz promjenu tijeka poslovnoga procesa koje nam nameću moguće izvanredno ovjerovljivanje ugovornih obveza. INFOTREND: Kako biste ocijenili kvalitetu usluge svojega odjela nakon eksternalizacije u odnosu na prijašnje stanje? Mijović: Zasigurno smo povećali svoju učinkovitost i kvalitetu usluge prema našim zaposlenicima. Dm je visoko informatizirana tvrtka i svaki se downtime informatičke opreme i te kako osjeti na našoj proizvodnosti. Zahvaljujući dobro utvrđenim vremenima odziva s Ces-Pos-om, kritični se problemi rješavaju uglavnom isti dan kada i nastanu tako da je downtime minimalan. Eksternalizacijom toga iznimno bitnog poslovnog segmenta, imamo dovoljno vremena za stvaranje dodanih vrijednosti i povećanje konkurentnosti na, danas, iznimno konkurentnome tržištu. eksternaliziranim poslovnim segmentom pa on (često i materijalno) odgovara za rezultate. Kod subcontractinga se angažira vanjski izvođač, ali nadzor nad procesom i odgovornost za rezultate i dalje snosi sam naručitelj. Sama definicija eksternalizacije nameće jednu vrlo bitnu stavku koje se naručitelj mora pridržavati. Riječ je o prepuštanju nadzora. Mnogo se bolji rezultati postižu kada naručitelj vjeruje outsourceru i kada mu potpuno prepusti eksternalizirani sektor. Prava i obveze stranaka u procesu eksternalizacije reguliraju se ugovorom koji se naziva SLA (Service Level Agreement), a s obzirom na to da tržište nije statično i da je podložno mnogim promjenama, SLA bi se kroz određeno vrijeme trebao revidirati i po potrebi korigirati (uz suglasnost obiju strana). Kod eksternalizacije je uvijek riječ o ugovornome odnosu gdje bi se jasno morala znati prava i obveze obiju strana vezanih ugovorom o eksternalizaciji Nepovjerenje i gubitak nadzora Kao što smo naveli, eksternalizacija nikako nije proces bez rizika, a neki su od najčešćih da se outsourcing partner ne pridržava ugovorene razine kakvoće usluge, da ne može pratiti tehnološki napredak te da jedan ili drugi partner želi povećati vlastitu korist iz odnosa, a na štetu onoga drugoga. Uz navedeno, prisutan je i strah od potpunoga gubitka nadzora nad eksternaliziranim sektorom. Eksternalizacija je zbog posljednje krize i znatnoga smanjenja budžeta internim IT sektorima znatno dobila na popularnosti pa tako i one tvrtke koje o njoj nisu ozbiljno razmišljale, sada bi je svakako trebale uvrstiti u dnevni red svojih sastanaka. Kod današnjih teoretičara strateškoga upravljanja prevladava stajalište da su velike i vertikalno integrirane korporacije znatno inertnije u odnosu na manje tvrtke koje se bave svojim core biznisom, a sve sekundarne djelatnosti ispravno eksternaliziraju na provjerene vanjske suradnike. Dakle, pravo pitanje ne bi trebalo biti isplati li se eksternalizacija, nego kako je na ispravan način implementirati te kako odabrati pravoga outsourcing partnera.

31 ISSN CIJENA: 32 kn 4,5 5 KM ICT Informatička tehnologija u poslovanju PRILOG Hrvatski eskills deficit Broj 188 4/2012 ehrvatska eskills Week 2012 europski tjedan ICT zanimanja i digitalnih kompetencija e-vještine za 21. stoljeće Poboljšanje digitalne pismenosti, znanja i uključivosti jedno je od sedam prioritetnih područja Digitalne agende za Europu, jedne od ključnih inicijativa Europske komisije u okviru Strategije Europa razvojne strategije za ovo desetljeće, kojom se želi postići da EU postane pametno, održivo i uključivo gospodarstvo TOMISLAV VRAČIĆ Ministarstvo uprave, član Upravnoga odbora za e-vještine pri Europskoj komisiji DUre et praessequis nonsecte venibh ea conummy numsandit, velit, quam volore Na uvodnoj press-konferenciji za eskills. Slijeva: Hrvoje Balen, Vedran Mornar i Tomislav Vračić Gledajući kroz povijest, inicijative u području ICT zanimanja i digitalnih kompetencija ili skraćeno: e-vještina (e-skills) započele su u pojedinim zemljama članicama Europske unije još krajem 90-ih godina prošloga stoljeća kao odgovor na nedostatke odgovarajućih znanja i vještina vezanih uz ICT u društvu i na tržištu. Naglim razvojem Interneta, koji je uslijedio, taj je problem samo produbljen. Stoga je Europska komisija odlučila staviti poseban naglasak na to područje i podržati napore industrije koja je potaknula uspostavljanje stručnih tijela za razmatranje pitanja u tome području, okupljene pod zajedničkim nazivnikom e-skills Forum. Rezultat rada stručnjaka u tome Forumu vodio je k tomu da je Europska komisija prihvatila dugoročnu agendu pod nazivom: e-vještine za 21. stoljeće: poboljšanje konkurentnosti, rada i zapošljavanja. Upravni odbor za e-vještine Nakon toga, Europska je komisija uspostavila Upravni odbor za e-vještine (e-skills Steering Committee) koji čine predstavnici svih europskih zemalja sudionica u Okvirnome programu za konkurentnost i inovacije (Competitiveness and Innovation Framework Programme - CIP) i Programu za poduzetništvo i inovacije (Enterepreneurship and Innovation Programme - EIP). Na poziv Europske komisije Republika Hrvatska se uključila u rad Upravnoga odbora za e-vještine kroz ovlaštena tijela krajem Zadatak je Upravnoga odbora po- 188 InfoTrend egovernment 1

32 GOVERNMENT eskills Week 2012 europski tjedan ICT zanimanja i digitalnih kompetencija drška organizaciji Tjedna e-vještina, organizacija eksterne procjene implementacije agende e-vještine za 21. stoljeće te praćenje provedbe aktivnosti koje se odnose na e-vještine pobrojene u Digitalnoj agendi za Europu, kao što su: Uvrštavanje digitalne pismenosti i kompetencija u prioritete za Europski socijalni fond, Razvoj alata za prepoznavanje i identifikaciju kompetencija ICT stručnjaka i korisnika, Uvrštavanje digitalne pismenosti i vještina kao prioriteta inicijative Europske komisije Nove vještine za nove poslove, Implementacija odredbi o invalidnosti u regulatornome okviru elektroničkih komunikacija i audiovizualnih medijskih usluga, Isticanje e-učenja o nacionalnim politikama zemalja članica. e-vještine kao jedan od stupova Digitalne agende za Europu Opći je cilj inicijative Digitalna agenda za Europu ostvariti održive gospodarske i društvene pogodnosti na jedinstvenome digitalnom tržištu zasnovanomu na brzome i ultrabrzome internetu te interoperabilnim aplikacijama, u sedam prioritetnih područja djelovanja na razini Europske unije i zemalja članica: 1. jedinstveno digitalno tržište, 2. interoperabilnost i standardi, 3. povjerenje i sigurnost na Internetu, 4. brzi pristup Internetu, 5. istraživanje i razvoj, 6. unapređenje e-vještina, 7. primjena informacijskih i komunikacijskih tehnologija u rješavanju ključnih izazova društva. Objašnjenje zašto je područje unapređenja e-vještina jedno od prioritetnih područja Digitalne agende za Europu jest u podatku da se više od 50 posto Europljana koristi Internetom na dnevnoj osnovi, ali 30 posto Europljana nikada se nije koristilo Internetom. Budući da se sve više dnevnih zadataka obavlja putem Interneta, nastoji se potaknuti sve građane da poboljšaju svoje digitalne vještine kako bi mogli ravnopravno sudjelovati u društvu. Stoga se Digitalna agenda za Europu bavi tim problemom, ali i rješavanjem pitanja neprihvatljive digitalne razdvojenosti s kojima se suočavaju osobe s invalidnošću u korištenju elektroničkih usluga i sadržaja. Tjedan e-vještina Tjedan e-vještina jest inicijativa Europske komisije, koja se obilježava svake dvije godine, a cilj je ovogodišnje kampanje promicanje vrijednosti digitalnih kompetencija građana i ICT zanimanja. Kampanju je pokrenula Europska komisija s ciljem razvoja svijesti o vrijednosti posjedovanja digitalnih vještina za zapošljavanje. Te je godine u obilježavanje bilo uključeno 35 zemalja i više od 65 milijuna građana. Ove godine obilježavanje Tjedna e- Vještina održano je u tjednu od 26. do 30. ožujka U ime Europske komisije kampanju su pokrenule Opća uprava za poduzetništvo i Opća uprava za industriju koje su se udružile s organizacijama Digital Europe i EU Schoolnet. U kampanji je sudjelovanje potvrdilo 30 europskih zemalja, pa tako i Republika Hrvatska koja Razdioba i definicije pojma e-vještine Stručne ICT vještine (eng. ICT practitioner skills) - sposobnosti potrebne za istraživanje, razvoj, dizajn, strateško planiranje, upravljanje, proizvodnju, savjetovanje, marketing, prodaju, integraciju, instalaciju, administraciju, održavanje, podršku i posluživanje ICT sustava. Korisničke ICT vještine (eng. ICT user skills) - sposobnosti potrebne za uspješnu primjenu ICT sustava i opreme od strane pojedinaca pri čem korisnici ICT primjenjuju sustave kao alate za podršku u vlastitome radu. Korisničke vještine pokrivaju korištenje uobičajenih programskih alata i specijaliziranih alata za podršku poslovanju te su na općoj razini te vještine pokrivene pojmom: digitalna pismenost. Vještine za e-poslovanje (eng. e-business skills) - sposobnosti potrebne za iskorištavanje prilika omogućenih od strane ICT-a, napose Interneta; kako bi se osiguralo djelotvornije i učinkovitije poslovanje različitih tipova organizacija; kako bi se istražile mogućnosti za nove načine obavljanja poslovnih/administrativnih i organizacijskih procesa te omogućilo otvaranje novih poslova. ove godine sudjeluje prvi put. Obilježavanje je započelo predkonferencijom 19. ožujka u Bruxellesu, a događaj je završen konferencijom 30. ožujka u Kopenhagenu. Prije toga, u prosincu održana je pripremna konferencija Tjedna e-vještina u Bruxellesu na koju su pozvani predstavnici zemalja članica EU-a koji su zainteresirani preuzeti aktivnu ulogu na obilježavanju Tjedna e-vještina U ime Republike Hrvatske konferenciji su nazočili prof. dr. sc. Vedran Mornar (predsjednik Nacionalnoga vijeća za visoko obrazovanje, Fakultet elektrotehnike i računarstva) te Hrvoje Balen (dopredsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Odbora za ICT i član Upravnoga vijeća Visoke škole za primijenjeno računarstvo), koji su preuzeli pripremanje obilježavanja Tjedna e-vještina u Republici Hrvatskoj. Sve su informacije iz kampanje obilježavanja Tjedna e-vještina u Republici Hrvatskoj dostupne putem internetske stranice a objedinjene informacije iz cijele Europske unije na stranicama Europske komisije eskills-week.ec.europa.eu. 2 egovernment InfoTrend 188

33 GOVERNMENT Naš eskills deficit Europski je tjedan ICT zanimanja i digitalnih kompetencija stavio u središte pozornosti hrvatsku stvarnost na području ICT zanimanja i još jednom istaknuo nedostatke odgovarajućih znanja i vještina u svezi s potrebama društva i tržišta Kako to obično biva, najbitniji problemi razvoja ovoga društva ostaju u žiži javnosti jedan dan (ovaj put cijeli tjedan), da bismo odmah potom zaboravili dobre namjere i utonuli u nezainteresiranu svakodnevicu. U nastojanju da Tjedan e-vještina ostavi dublje korijene u svakodnevnoj obrazovnoj i poslovnoj praksi, obratili smo se predsjedniku Nacionalnoga Vijeća za visoko obrazovanje, prof. dr. sc. Vedranu Mornaru s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. INFOTREND: Kolika je ova, naglašeno hrvatska praksa, da danas zaboravi probleme o kojima se jučer gorljivo raspravljalo, pogubna za gospodarsko, a potom i za svako drugo područje života i rada koje ovisi o ekonomskoj snazi države? Kako postići da, za promjenu, Tjedan eskills ostavi dugoročniji trag u našem ponašanju, odnosno da se njegove poruke pretoče u trajnu praksu? Vedran Mornar Najbitniji su ciljevi Bolonjske reforme bili brzo i masovno obrazovati prvostupnike, a upravo to nije ostvareno jer se visokoobrazovne ustanove nisu prilagodile VEDRAN MORNAR: eskills tjedan ima prvenstvenu zadaću informirati javnost o bitnosti ulaganja u informatičku pismenost građana te promicati ICT zanimanja i karijere. Digitalne su kompetencije među najbitnijim kompetencijama današnjice. Podsjećam, u dokumentima se EU-a navodi sljedećih osam ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje: - komunikacija na materinjem jeziku, - komunikacija na stranim jezicima, - matematičke i osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji, - digitalna kompetencija, - učiti kako učiti, - socijalna i građanska kompetencija, - inicijativnost i poduzetnost te - kulturna svijest i izražavanje. 188 InfoTrend egovernment 3

34 GOVERNMENT eskills Week 2012 europski tjedan ICT zanimanja i digitalnih kompetencija Bez digitalnih kompetencija uskoro se nećemo moći nigdje zaposliti. Nadalje, činjenica je da je manjak ICT osoblja u Europskoj uniji sve veći i da se govori o skorome nedostatku od čak ljudi. ICT tvrtke čak su i u recesiji zapošljavale novo osoblje. Na nama je da poruke eskills tjedna ozbiljno shvatimo radi bolje budućnosti svih nas. Na žalost, u uvjetima ograničenoga proračuna, da bi se negdje uložilo radi dugoročne koristi, treba negdje drugdje uzeti. Do sada za tako nešto nismo pokazali spremnost. INFOTREND: Hrvatska je uživala glas zemlje kvalitetnoga obrazovanja, sposobnih i svestranih stručnjaka. Proizvode li naše visokoškolske ustanove i danas stručnjake koji mogu brzo i kvalitetno odgovoriti potrebama svojih poslodavaca? MORNAR: Siguran sam u to. Usudio bih se čak reći da su naši završeni studenti često preobrazovani za stvarne potrebe našega tržišta rada. Mislim da bi napokon bilo vrijeme prepoznati baccalaureuse ne samo kao prijelazni stupanj u obrazovnoj vertikali nego i kao ljude koji mogu kvalitetno odraditi većinu poslova koji se danas nude na našem ICT (i ne samo ICT) tržištu rada. Na žalost, dosta zaostajemo u brzini proizvodnje. Najvažniji su ciljevi Bolonjske reforme bili brzo i masovno obrazovati prvostupnike, a upravo to nije ostvareno jer se visokoobrazovne ustanove nisu prilagodile. I dalje je najveća težina u studijama upravo na prvim godinama preddiplomskoga studija, umjesto da bude na diplomskome studiju. Nije onda ni neočekivano da 95% prvostupnika u nas nastavlja na diplomskoj razini. U SAD-u omjer između osoba s baccalaureusom ili dvogodišnjim studijem s jedne i mastera s druge strane u radno aktivnome stanovništvu iznosi gotovo 5 prema 1. Kod nas još postoji predrasuda da baccalaureusi ništa ne znaju. Kako je onda moguće da su Amerikancima dobri, a nama nisu? INFOTREND: Informatička i komunikacijska tehnologija osnova je globalno najpropulzivnijih industrija. Kako onda objasniti činjenicu da je u Hrvatskoj zanimanje za takav studij neshvatljivo maleno, a ako ga i odaberu, postotak završenih studenata jedan je od najnižih u Europi? MORNAR: Zanimanje je proporcionalno ponudi. Naš je problem što upisne kvote nisu odraz potreba tržišta rada nego povijesti. Cijela RH ima oko 570 mjesta na sveučilišnim redovnim studijima računarstva. Na stručnim studijima ima još 520 mjesta. Tomu možemo pridodati još tristotinjak mjesta za izvanredne studente, koji bi zapravo trebali biti I dalje je najveća težina upravo na prvim godinama preddiplomskoga studija... kako ćemo doseći 30% visokoobrazovanih ako svakoga drugog potjeramo sa studija? cjeloživotno obrazovanje, i to je sve. Radi usporedbe, lani je ukupna upisna kvota samo jednoga ekonomskog fakulteta iznosila 1710 studenata. Postotak završenih studenata u računarstvu sigurno je viši nego u nekim drugim granama. Ali koliki je konkretno, na žalost, ne znam reći, jer nemamo jedinstven informacijski sustav koji bi pratio cjelokupno visoko obrazovanje. Ne postoji obveza unosa podataka u Informacijski sustav visokih učilišta (ISVU) za sva visoka učilišta, a da stvar bude još zanimljivija, podatci u ISVU vlasništvo su visokih učilišta, a ne Ministarstva koje ta ista visoka učilišta financira. Meni je to potpuno neshvatljivo. Zato mogu dati samo parcijalnu informaciju: FER završi 80-85% upisanih. Opet usporedbe radi, trogodišnji studij na Sveučilištu u Zagrebu završi oko 50% upisanih u prosječno četiri i pol godine, a i to je, uvjeren sam, bolje od hrvatskoga prosjeka. Preddiplomski se studij samo u iznimnim slučajevima završava u tri godine, a nitko se kod nas zbog toga ne zabrinjava i ne čudi. Svima je to nor- 4 egovernment InfoTrend 188

35 GOVERNMENT Činjenična su znanja danas dostupna na klik miša. Možda učenje činjenica napamet vježba mozak, ali ja mislim da ga mnogo kvalitetnije vježba rješavanje problema. malno i smatra se dokazom ozbiljnosti i kvalitete studija. A sad zamislite da srednju školu završi svaki drugi upisani u prosječno šest godina. Bi li se onda netko onda zapitao je li nešto možda pogrešno u školi i školskome sustavu? Siguran sam da bi. Znam da će ta usporedba izazvati buru negodovanja, ali kako ćemo doseći 30% visokoobrazovanih ako svakoga drugog potjeramo sa studija? INFOTREND: Ako mladim ljudima nije dovoljan poticaj činjenica da ih po završetku ICT studija čekaju gotovo sigurna radna mjesta i razmjerno visoka primanja, treba li zaključiti da još osjećamo posljedice kulture nerada, kada je za opstanak bilo bitno samo radno mjesto, a ne rezultat rada? MORNAR: Moguće je. Kultura rada i učenja kod nas još nije potpuno zaživjela. Koliko ste puta čuli ono sažalno Ajme, radiš do pet popodne...? A rad je na softveru težak posao, rijetko s fiksnim radnim vremenom. Rokovi stalno pritišću, svaki je problem drukčiji, a teškoće su u razvoju nepredvidive. Čak se ni za običnu implementaciju istoga, provjerenog softverskog rješenja u novoj tvrtki ne može sa sigurnošću reći koliko će trajati. Možda i može, ako vam je svejedno hoće li korisnik biti zadovoljan ili neće. Dalje, tko god krene u tu struku, može biti siguran da mu današnja znanja neće trajati ni nekoliko godina, da će do kraja radnoga vijeka morati učiti. Mladi to vrlo dobro znaju, a obrazovni sustav kakvoga imamo danas ne daje znanja potrebna za cjeloživotno učenje. S druge strane, nudi se velik broj studija menadžmenta, a ta se riječ pojavljuje u različitim primamljivim kontekstima. Nije se lako tomu othrvati. INFOTREND: Uzme li se u obzir da preko 90 posto ICT tvrtki u Hrvatskoj ima, u prosjeku, samo pet zaposlenih, smatrate li da je i tamo potrebno visokoobrazovano osoblje? Odnosno, da i tamo imaju prilike primijeniti i nadograđivati (za društvo) skupo stečeno obrazovanje? MORNAR: Jasno da je visokoobrazovano osoblje nužno za konkurentnost ICT tvrtki. Mi nikada nećemo moći cijenom ni masovnošću konkurirati Indiji koja godišnje proizvede 2,3 milijuna visokoobrazovanih, od Budućnost Hrvatske koja će se zasnivati na poljoprivredi i turizmu neće biti sjajna - ozbiljno treba poraditi na reindustrijalizaciji, pri čem ponajprije mislim na ICT industriju kojih u ICT-u, onoliko koliko RH u 600 godina. Konkurirati možemo samo kvalitetom i znanjem, a naši ljudi imaju dovoljno i jednoga i drugoga. INFOTREND: S obzirom na dosad rečeno, kakvo je u Hrvatskoj stanje s toliko proklamiranim, cjeloživotnim učenjem? MORNAR: Cjeloživotno obrazovanje u Hrvatskoj posebno je tužna priča. Istraživanja pokazuju da je u nas samo oko 3% radno aktivnoga stanovništva uključeno u neki oblik cjeloživotnoga učenja. U Švedskoj ih je deset puta više, u Danskoj 28% i tako dalje. EU prosjek, a znamo da tamo ima i zemalja koje su objektivno ma- nje razvijene od Hrvatske, iznosi oko 10%. Cjeloživotno obrazovanje potrebno je pokrenuti na sustavan način, ali i prilagoditi cijeli sustav obrazovanja, takoreći od vrtića, tako da nas priprema za cjeloživotno učenje, daje djeci generička, univerzalna znanja, da ih uči razmišljati, rješavati probleme i učiti. Činjenična su znanja danas dostupna na klik miša. Možda učenje činjenica napamet vježba mozak, ali ja mislim da ga mnogo kvalitetnije vježba rješavanje problema. Dokaz da je ovo drugo teže pokazali su i rezultati učenika na državnoj maturi, gdje se lako vidi da je rješivost problemskih zadataka mnogo manja nego rješivost zadataka u kojima se traže konkretne činjenice. Ja bih bio mnogo sretniji da je obratno. INFOTREND: Kakva je budućnost hrvatskoga gospodarstva u kojem je veći odljev od priljeva novih ICT stručnjaka? MORNAR: Mislim da budućnost Hrvatske koja će se zasnivati na poljoprivredi i turizmu neće biti sjajna i da ozbiljno treba poraditi na reindustrijalizaciji Hrvatske, pri čem ne mislim samo na strojeve i visoke peći, nego prvenstveno na ICT industriju. Čista je, ne zagađuje okoliš, a trošak otvaranja novoga radnog mjesta nije velik. Pitanje je, zapravo, treba li uopće u klasičnome smislu riječi otvarati nova radna mjesta. Odete li, primjerice, u Microsoft Hrvatska, vjerojatno ćete se iznenaditi. Zaposlenici su uglavnom na terenu, kod partnera sa svojim prijenosnikom, a kad trebaju nešto obaviti u tvrtki, sjednu za prvi slobodni stol jer svojega nemaju. Osobno ne vjerujem u dramatičan odljev ICT stručnjaka ulaskom u EU. Internet omogućuje nekad neslućenu povezanost, pa i mogućnost rada za stranu ICT tvrtku od kuće. Po čem bi se takvi zaposlenici smatrali odlivenim mozgovima više od onih koji danas rade na klasičan način u Hrvatskoj za neku stranu tvrtku, a takvih je, na žalost, sve više? 188 InfoTrend egovernment 5

36 GOVERNMENT eskills Week 2012 europski tjedan ICT zanimanja i digitalnih kompetencija Nedostaje nacionalna strategija Unatoč trenutačnome stanju na globalnome tržištu rada, potražnja za ICT osobljem raste iz godine u godinu, dok je s druge strane sve manji broj zainteresiranih mladih ljudi koji odabiru ICT studije. U Europskoj je uniji otkriven problem nedostatka odgovarajućih informatičkih vještina i kompetencija pojedinaca te smanjenje broja ICT stručnjaka. Kako se taj problem odražava na stanje u Hrvatskoj, objašnjava Hrvoje Balen, predsjednik upravnoga vijeća Visoke škole za primijenjeno računarstvo ALGEBRA. Hrvoje Balen Upravo to i jest povod pokretanju eskills projekta, odnosno inicijative Europskog tjedna ICT zanimanja i digitalnih kompetencija eskills Week Zadatak je te inicijative skrenuti pozornost javnosti i informirati učenike, studente, mlade, poduzetnike, poslodavce i kreatore politika o prednostima stručnoga bavljenja ICT tehnologijama i prilikama koje se otvaraju ljudima s informatičkim vještinama. Istodobno, želi se podići svijest o prednostima podizanja ukupne informatičke pismenosti građana i što ona može donijeti gospodarstvu. Današnja ekonomija bez ICT znanja i vještina ne može biti konkurenta ni lokalno, a kamoli globalno. Jasno je da će na globalnome tržištu primat preuzimati one zemlje čije će tvrtke moći ulagačima i kupcima ponuditi kvalitetnu uslugu zasnovanu na širokoj bazi stručnih profesionalaca i kompetentnih zaposlenika. Razlog je pokretanja eskills projekta od strane Europske komisije u dvama ključnim problemima koji bi mogli stvarati glavobolje europskomu tržištu rada u budućnosti, ako se proaktivno ne pristupi ovomu problemu: Očekivani nedostatak ICT osoblja u EU-u procjenjuje se na brojku između i ljudi. Predviđa se da će u EU-u za tri godine (do 2015.) čak 90% radnih mjesta iziskivati od djelatnika 6 egovernment InfoTrend 188

37 GOVERNMENT izvrsne ICT vještine i rad s tehnologijama, a trenutačno stanje ne prati potrebe tržišta rada. Prva se stavka zasniva na činjenici da je broj radnih mjesta za računarce i ICT stručnjake u EU-u porastao za gotovo dvostruko u proteklih 10 godina i stalno raste trenutačno je to 4,1 milijun. S druge strane, posljednjih je nekoliko godina smanjen interes mladih da upisuju i završavaju računarske studije u gotovo svim europskim zemljama, a dodatnu stvar komplicira i činjenica da se očekuje i porast godišnjega broja stručnjaka koji idu u mirovinu. Gledano s korisničke strane, tehnologija znatno ulazi u sve segmente poslovanja i svakodnevnoga života te postaje presudna za obavljanje svakodnevnih aktivnosti. No unatoč mladima koji su rođeni s tehnologijom i prihvaćaju je, još uvijek u Europi postoji 30% stanovništva koje se nikada nije koristilo Internetom. Podatak o korištenju računala u radno aktivnome stanovništvu Hrvatske, iz godišnjega istraživanja koje provodi Algebra, govori da se gotovo četvrtina radno aktivnoga stanovništva ne koristi računalom, a kamoli Internetom. Na jednoj od prezentacija ciljeva eskills tjedna Ako pak pogledamo trenutačno stanje na domaćem ICT tržištu rada, prema posljednjem istraživanju koje petu godinu zaredom provodi Visoka škola za primijenjeno računarstvo Algebra, rezultati potvrđuju da u Hrvatskoj nedostaje kvalitetnoga ICT osoblja. Zanimljiv je podatak da su rezultati više istraživanja potvrdili kako godinu za godinom hrvatsko ICT tržište rada raste, unatoč ukupno lošijem gospodarskom stanju, a ICT osoblje se i u ovim vremenima pokazao kao tražen i bolje plaćen. Drugim riječima, iz rezultata se istraživanja može zaključiti kako je posao u IT sektoru prilično otporan na recesiju, što potvrđuje 96 posto ispitanih tvrtki, izjavljujući kako ne planiraju smanjivati broj trenutačno zaposlenoga IT osoblja. Istodobno, 56 posto ispitanih tvrtki planira nastaviti zapošljavati nove IT stručnjake, što je 6 postotnih poena više nego prošle godine i time se potvrđuje lagani trend porasta zapošljavanja u ICT sektoru. Možemo zaključiti kako postoji nerazmjer između ponude i potražnje za ICT osobljem, kako u EU-u tako i kod nas. Preporuka je da se Možemo zaključiti kako postoji nerazmjer između ponude i potražnje za ICT osobljem, kako u EU-u tako i kod nas. Preporuka je da se krene u izradbe nacionalnih strategija koje će adresirati problematiku ICT zanimanja i digitalnih kompetencija jer je očito da je nužno potrebno nešto učiniti kako bi se dosegnula odgovarajuća razina ulaska mladih u sustav, s odgovarajućim ICT znanjima i vještinama. krene u izradbe nacionalnih strategija koje će adresirati problematiku ICT zanimanja i digitalnih kompetencija jer je očito da je nužno potrebno nešto učiniti kako bi se dosegnula odgovarajuća razina ulaska mladih u sustav, s odgovarajućim ICT znanjima i vještinama. Neke od preporuka kako bi se to moglo postići na hrvatskome tržištu rada, proizišle su iz razgovora i rasprava održanih u sklopu Europskog tjedna ICT zanimanja i digitalnih kompetencija, koje će biti upućene ustanovama javne vlasti, državnim agencijama, poslodavcima i obrazovnomu sektoru. Ovdje možemo iznijeti neke od njih poput: jasnije definiranje, klasifikacija i praćenje ICT radnih mjesta i kompetencija, usklađeno s European ecompetence okvirom i ugrađeno u Hrvatski kvalifikacijski okvir nužnost uvođenja predviđanja o potrebama ICT radnih mjesta kroz višegodišnja istraživanja, s naglaskom na visoko obrazovanje 188 InfoTrend egovernment 7

38 GOVERNMENT eskills Week 2012 uvođenje obvezne informatike na sve razine obrazovanja, uz jačanje kompetencija profesora informatike i doradbu kurikuluma promicanje ICT profesionalizma na svim razinama, usporedno s uvođenjem kvalitetnoga sustava cjeloživotnoga profesionalnoga usmjeravanja još u osnovnim školama uključenje što većega broja djevojaka i žena u ICT repozicioniranje programa ICT prvostupnika u obrazovnim ustanovama i gospodarstvu optimalno iskorištenje postojeće mreže akreditiranih obrazovnih ustanova, kroz usredotočenost na kvalitetu programa, rezultate i pojedince, a ne na same ustanove uvođenje stažiranja i praktičnoga rada kao obveznoga dijela nastave te znatno povećanje sustavno organizirane ICT prakse u tvrtkama poticanje dokvalifikacija i dovršetka studija u ICT području (pojedinci iz predbolonjskoga sustava) pružanje podrške domaćoj industriji za otvaranje novih radnih mjesta kroz uključenje IT djelatnosti u mogućnost korištenja mjera stručnoga osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnoga odnosa poticanje tvrtki na otvaranje zajedničkih tehnološko-razvojnih centara poticanje pokretanja start-up tvrtki u ICT sektoru Vjerujemo da bi ICT industrija mogla pridonijeti znatnomu unaprjeđenju konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva te ga povesti prema pametnomu, održivomu i uključivomu rastu, kao što to cilja i strategija Europa Međutim, takva odluka ne donosi kratkoročno rezultate i zahtijeva niz strateških odluka na više razina. Mnoge su se zemlje osvijestile i posljednjih godina utrostručile broj tehničkoga osoblja koje obrazuju kako bi se pripremile za borbu na globalnome tržištu i osigurale što kvalitetniju konkurentsku prednost. Mislim da je vrijeme da i Hrvatska po tome pitanju napravi znatniji iskorak. BSA poziva tvrtke na oprez: Nepoznata udruga šalje lažne dopise Od listopada su prošle godine na adrese različitih poslovnih subjekata upućeni brojni dopisi Udruge autorska prava, u kojima je lažno najavljivana zajednička akcija navedene udruge, međunarodne udruge proizvođača poslovnoga softvera Business Software Alliance te Državnoga inspektorata Republike Hrvatske. U pismu se navodi kako se akcija provodi zbog provjere korištenja legalnih računalnih programa. Udruga BSA i Državni inspektorat nemaju nikakva saznanja o toj udruzi, njezinu postojanju i djelovanju, a navodi su o zajedničkoj akciji lažni. Slijedom tih okolnosti BSA je ozbiljno shvatio taj dopis i proslijedio ga ovlaštenim tijelima. Tako su protiv nepoznatoga počinitelja podnesene kaznena i prekršajna prijava u cilju utvrđivanja svih okolnosti toga slučaja. Uznemiravanje putem lažnoga dopisa u kojem se iznose netočne informacije - u ovome slučaju o BSA i Državnome inspektoratu - jest zlonamjerno, tendenciozno i opasno. S obzirom na to da se još utvrđuju okolnosti toga čina - namjera, broj poslanih dopisa, vremenski raspon distribucije, moguće druge aktivnosti nepoznatoga počinitelja i ostalo - ne možemo procijeniti potpune implikacije toga čina, rekao je Andrej Matijević, glasnogovornik BSA u Hrvatskoj te dodao: Pozivamo tvrtke na oprez. U slučaju potencijalno sumnjivih aktivnosti, ne oklijevajte kontaktirati BSA ili policiju. Andrej Matijević ističe: Državni je inspektorat neovisno tijelo koje djeluje, i nastavit će djelovati, u skladu sa svojim zakonom propisanim ovlastima, među koje pripada i nadzor legalnosti računalnih programa koji se koriste u poslovanju različitih subjekata, koji se provodi po službenoj dužnosti ili na osnovi drugih zakonom propisanih činjenica. BSA stalno provodi izobrazbe korisnika o upravljanju softverskom imovinom, softverskom piratstvu i zaštiti autorskoga prava na softver. U okviru tih obrazovnih napora, BSA povremeno tvrtkama šalje dopise - jedna je od takvih obrazovnih kampanja upravo u tijeku. BSA je dopise lako identificirati po karakterističnome i prepoznatljivome izgledu, a o njima se tvrtke mogu dodatno informirati putem adrese e-pošte infocroatia@ bsa.org ili besplatnoga telefona Jednako tako, o rezultatima će provedene kampanje BSA izvijestiti javnost, kao što to uobičajeno i čini. Nadalje, BSA poziva sve tvrtke koje su primile sporni dopis da ga kontaktiraju (e-poštom na adresu infocroatia@bsa.org ili telefonom na besplatni broj BSA podrške ) ili ga izravno proslijede policiji. 8 egovernment InfoTrend 188

39 OSVRT NAGLASAK NA JEDNOSTAVNOSTI I PRISTUPAČNOSTI Oracle Days 2012 KONFERENCIJI JE NAZOČIO veliki broj IT stručnjaka, preko 30 je odvojenih predavanja u trima dvoranama istodobno pratilo 700 sudionika. Prvi je dan konferencije bio isključivo posvećen poslovnim temama, dok je drugoga dana u prvome planu bio tehnološki segment. Konferenciju je otvorio Marin Tadić, generalni direktor Oraclea Hrvatska, te iskoristio priliku upozoriti na sve brže i veće promjene u IT sektoru. Već smo na početku mogli pretpostaviti u kojem će se smjeru kretati cijela konferencija, a to je naglasak na što boljem korištenju tehnologije i novih softverskih rješenja, a sve kako bi se omogućila što veća inovativnost. O inovativnosti je govorio i viši potpredsjednik Oraclea za tehnologiju u regiji EMEA Steve Wainwright. Kao najveći problem istaknuo je složenost IT sustava koji zapravo sputava inovativnost, što će reći da IT sektor u bližoj budućnosti mora težiti pojednostavnjenju cijeloga sustava, a više se usredotočiti na svoje proizvode i svoje klijente. S time su se složili gotovo svi ostali predavači koji su se nadovezali na temu i nadodali još nekoliko zanimljivih teza. Jedna je od njih da će se u budućnosti poslovanje zbivati u javnim i privatnim oblacima, da će se morati smanjiti opseg tehnologije i poslovnih rješenja jer jedna kompanija ne može iskoristiti cijeli sustav kojim raspolaže i da će se morati još snažnije pristupiti rješavanju kritičnih procesa i problema usprkos manjim financijskim izdavanjima. Mnogo teza, no s njima se otvaraju i neka nova pitanja na koja ćemo, nadamo se, dobiti odgovor u bližoj budućnosti. Dana 21. i 22. ožujka održana je šesta po redu Oracle konferencija, Oracle Days 2012, u prostorijama zagrebačkoga Hypo Centra. Glavni je cilj konferencije bio upoznavanje s novim poslovnim i tehničkim rješenjima tvrtke na području poslovnoga softvera i hardverskih sustava, s posebnim naglaskom na integrirani pristup koji donosi pojednostavnjenje IT tehnologije i što u konačnici donosi veći stupanj iskoristivosti tehnologije. Od ostalih predavanja teško nam je izdvojiti samo nekoliko, no posebno su nam se svidjela predavanja Zorana Galijanića iz tvrtke Siemens koji je govorio o Master Data Managementu, odnosno o bitnosti pohrane i zaštite podataka, predavanje Slavka Vidovića o Oracle ebs sustavu u javnoj nabavi i državnim riznicama, te prezentacija Andrije Rubelja koji je s nama podijelio iskustva o implementaciji Oracle Retail rješenja unutar tvrtke Konzum. Naravno, i ostala su predavanja bila izvrsna i slična tima navedenima. Drugi je dan predavanja počeo vrlo opušteno, no to je bio samo uvod. Uslijedilo je preko 15 izvrsnih predavanja u trima dvoranama, no na žalost nismo mogli nazočiti svima. U dvorani Brač jedno od prvih predavanja imali su Romina Ercegović (FINA), te Luka Franić i Ognjen Glavaš (Combis) koji su nam govorili o tehničkoj strani pohrane velike količine podataka i izazovima koje današnje poslovanje nosi sa sobom izvrstan osvrt na temu, pogotovo što su ga prikazali na realnim rješenjima koje je implementirala FINA, te jedan od najvećih vodećih regionalnih sistem integratora Combis. Nadalje, teme su se redale jedna za drugom, a raspon je tema bio zaista širok od novoga Oracle WebLogic Servera 12c, preko demonstracija virtualizacije na Oracle x86 serverima (+ OVM enterprise virtualizacija) do korištenja nove baze podataka. Većinu su predavanja održali Oracleovi zaposlenici koji su na vrlo stručan način prikazali kako koristiti nove tehnologije i kako ih u praksi najbolje primijeniti. To je vrlo bitno zbog toga što se pravilnim korištenjem tehnologije smanjuje ukupni trošak koji kompanija izdvaja za održavanje različitih IT sustava. Od ostalih predavanja spomenimo prezentaciju Karolyja Vegha koji nam je demonstrirao jednostavnost novoga Solarisa 11 te njegovu virtualizaciju i prezentaciju Ivanke Zadro i Nine Marević iz tvrtke IN2 o korištenju EBS sustava za unaprjeđivanje poslovnih procesa. Sve u svem, stvarno bogata konferencija na kojoj smo mogli čuti mnogo korisnih savjeta, konkretnih ideja i nadamo se da ćemo se sljedeće godine okupiti u još većem broju s još većim brojem predavača. (bp) 188/4/2012 infotrend 31

40 >SIGURNOST IT SUSTAVA KAKO UPRAVLJATI IT RIZICIMA? Razina prihvatljivosti Brzo i učinkovito djelovanje koje omogućava informacijski sustav predstavlja dodanu vrijednost za svaku kompaniju, no u rizičnim se stanjima pretvara u noćnu moru odgovornoga menadžera. Upravljanje je rizicima proces razumijevanja i odgovora na narušavanje povjerljivosti, integriteta ili raspoloživosti informacijskoga sustava. Autor Jurica Čular završio je na FER-u studij računarstva, te stekao MBA diplomu na poslovnoj školi IGBS Zagreb. Posljednjih 6 godina bavi se upravljanjem informacijskom sigurnošću. Sudjelovao je u više projekata implementacije sigurnosnih kontrola, najčešće u tvrtkama iz bankarskoga sektora. Savjetnik je u Odjelu za poslovno savjetovanje tvrtke Deloitte. 32 infotrend 188/4/2012 PIŠE JURICA ČULAR RIZICI SU, OD PAMTIVIJEKA, SASTAVNI DIO LJUDSKIH ŽIVOTA. Iako o njima vrlo rijetko razmišljamo na metodološki način, svaka osoba zapravo kontinuirano upravlja rizicima u svojem životu. Naravno, netko više, a netko manje uspješno. Formalne se metode upravljanja rizicima pojavljuju tijekom prve polovine prošloga stoljeća, ponajprije u svezi s poslovnim procesima u financijama i industriji osiguranja. U toj su fazi ljudi jasno prepoznavali rizike čija pojava može dovesti do gubitaka u njihovome poslovanju. Posljednjih je 50-ak godina obilježeno razvojem informacijske tehnologije u tolikoj mjeri da je danas gotovo nemoguće pronaći neki poslovni pothvat koji nije omogućen i podržan informacijskim sustavom. Korištenjem informacijskih sustava poslovni su procesi znatno ubrzani i optimizirani na način da stvaraju veću dodanu vrijednost svakoj kompaniji. No stanje ipak nije idealno. Optimizacijom poslovnih procesa putem informacijskih sustava tvrtke su stvorile okruženje u kojem se poslovni procesi bez njih više ne mogu normalno odvijati. A ono što u normalnim situacijama predstavlja dodanu vrijednost za svaku kompaniju, dakle brzo i djelotvorno poslovanje korištenjem resursa informacijskoga sustava, u rizičnim stanjima, kada dođe do privremenoga ili dugotrajnoga izostanka podrške sustava postaje noćna mora svakoga odgovornog menadžera i zasigurno rezultira žaljenjem za danima kad nismo bili tako ovisni o računalima i pitanjima Je li se to uopće isplatilo?. Dio je odgovora na to pitanje upravo u kvalitetnome upravljanju rizicima informacijskoga sustava. Što je rizik u IT-u? Strogo matematički gledano, rizik možemo opisati kao funkciju vjerojatnosti da specifična prijetnja iskoristi ranjivost sustava i time ostvari negativan utjecaj. Iz perspektive informacijske sigurnosti, upravljanje je rizicima proces razumijevanja i odgovora na čimbenike koji mogu utjecati na narušavanje povjerljivosti, integriteta ili raspoloživosti informacijskoga sustava. Što su zapravo čimbenici koji utječu na veličinu rizika? Riječ je o razmjerno apstraktnim pojmovima koji se vrlo često pogrešno shvaćaju i zamjenjuju. Dokument instituta NIST (National Institute of Standards and Technology) daje jasnu definiciju upravljanja rizicima u IT-u. Prijetnja predstavlja namjeru i metodu za namjerno iskorištavanje ranjivosti ili situaciju i metodu koje u slučajnome slijedu okolnosti mogu aktivirati i iskoristiti ranjivost. Prijetnja je potencijal za iskorištavanje ranjivosti, a izvor joj može biti unutar samoga sustava ili izvan njega. Ranjivost se definira kao defekt ili slabosti procedura, dizajna, implementacije ili unutarnjih kontrola sustava koje mogu biti iskorištene namjerno ili slučajno. Kako je navedeno u NIST-ovome

41 Rizik je funkcija vjerojatnosti da specifična prijetnja iskoristi ranjivost sustava. Tip imovine Hardver Softver Mreža Ljudi Lokacija Ranjivost Neredovito održavanje Neprimjerena procedura rashodovanja Nedovoljno ispitivanje softvera Poznate ranjivosti u softveru Slabo upravljanje zaporkama Nekriptirani promet Nedovoljna izobraženost djelatnika Manjak izobraženoga osoblja Blizina rijeke Nedostatak agregata i/ili UPS-a (Uninterruptible power supply) Ranjivosti se vrlo često kriju u standardnim radnim procedurama ili uputama. Prijetnja Tehnički kvar na sustavu Krađa medija i dokumenata Pogreška u aplikaciji Iskorištavanje poznatih ranjivosti Napadi probijanjem zaporki Prisluškivanje prometa Pogreške pri korištenju Otkaz djelatnika Poplava Nestanak struje dokumentu Uvod u upravljanje rizicima informacijskih sustava, ranjivosti nisu isključivo nedostatci ili propusti u tehničkoj implementaciji sustava, nego se vrlo često kriju u standardnim radnim procedurama ili uputama. Upravo je to razlog zbog kojega je upravljanje rizicima složen proces koji obuhvaća analizu svih aktivnosti unutar poslovnoga procesa, a ne samo postupak otkrivanja mogućih tehničkih nedostataka u sastavnicama informacijskoga sustava. Imovina-ranjivost-prijetnja Upravljanje je rizicima sveobuhvatan i stalan proces. Metodologija upravljanja bilo kojom vrstom rizika prepoznaje dvije osnovne aktivnosti u procesu upravljanja rizicima: procjenu rizika i obradbu rizika. Zašto procjenjujemo rizik umjesto da se odmah posvetimo njegovoj obradbi koja podrazumijeva i njegovo uklanjanje? Takvo bi pitanje svakako bilo osnovano i imalo bi smisla kada bismo zanemarili činjenicu o broju rizika koji su prisutni u svakome informacijskom sustavu. Upravo zbog velike količine rizika, metoda prema kojoj bismo jednostavno uzeli popis svih i obrađivali jedan po jedan, ne bi donijela zadovoljavajuće rezultate. Svrha je procjene rizika uz, naravno, samo uočavanje i identificiranje rizika i njegovo vrjednovanje, odnosno određivanje veličine rizika. Prvi korak u postupku procjene rizika čini definiranje popisa imovine jer se rizici očituju negativnim učincima upravo na imovini. Često je ta faza problematična zbog apstraktnoga razmišljanja o tome što je zapravo imovina. Informacijska imovina nadilazi imovinu koja se odnosi na računala, poslužitelje, aplikacije i slično, te uključuje sve ono što je vrijednost za organizaciju, a sadržava informaciju ili jest informacija, ili se koristi u procesima podrške uslugama koje počivaju na tim informacijama. Shvaćajući pojam imovine na taj način, u registru će se informacijske imovine naći i fizička računala, aplikacije, poslovni procesi, vanjski partneri, djelatnici i slično. Faza izradbe registra informacijske imovine vrlo je osjetljiva faza procjene rizika upravo zbog opasnosti od pogrešnoga razumijevanja pojma imovine, i velike vjerojatnosti da se pojedina imovina izostavi iz registra. U slučaju izostavljanja imovine iz registra, svi rizici vezani za nju neće biti identificirani, vrjednovani ni obrađeni. Stoga, izradbom registra informacijske imovine zapravo smo odredili opseg procesa upravljanja rizicima. Nakon što smo utvrdili opseg sustava za koji se provodi procjena rizika, sljedeća se faza odnosi na identifikaciju prijetnji i ranjivosti svakoga pojedinog elementa iz registra imovine. Ovisno o vrsti imovine, identificiraju se prijetnje koje se mogu pojaviti na određenoj vrsti imovine, kao i ranjivosti koje su prisutne kod pojedine vrste imovine. Naša tablica prikazuje primjere uređenih trojki imovina-ranjivost-prijetnja. Iz tablice je vidljivo da se povezivanjem odnosa između imovine, ranjivosti i prijetnje ne mogu uzeti u obzir svi postojeći odnosi jer se određene prijetnje mogu očitovati samo na određenoj vrsti imovine. Primjerice, prijetnja Pogreška u aplikaciji nije primjenjiva na vrstu imovine Ljudi. Odakle nam dolaze prijetnje i ranjivosti? Upravo je odgovor na to pitanje jedan od najvećih izazova procesa upravljanja rizicima, a osobito upravljanja IT rizici- 188/4/2012 infotrend 33

42 >>SIGURNOST IT SUSTAVA Vrijednost imovine 34 infotrend 188/4/2012 Razina prijetnje Mala Srednja Velika Razina ranjivosti M S V M S V M S V Svrstavanje čimbenika rizika u težinske skupine (M=malo, S=srednje, V=veliko) ma. Iako danas postoje baze prijetnji i ranjivosti za sve vrste imovine koje se mogu kupiti ili čak besplatno skinuti s Interneta, činjenica da se informacijski sustavi razvijaju i mijenjaju golemom brzinom otežava održavanje tih baza u ažurnome stanju. Stoga će poslužitelj kojega ćete dogodine nabaviti u okviru redovne zamjene opreme, možda zbog svojih poboljšanih performansi ili novih funkcionalnosti, sadržavati i sasvim nove ranjivosti koje u ovome trenutku nisu poznate. Istodobno, zbog sve većega interesa za krađu povjerljivih informacija i narušavanje raspoloživosti informacijskih sustava, i popis se prijetnji ubrzano mijenja i nadopunjuje. Baš zbog tih razloga postupak održavanja baza prijetnji i ranjivosti ažurnima kontinuirani je proces koji iziskuje dosta vremena provedenoga u istraživanju. Što je rizičnije? Konačni je cilj postupka procjene rizika identifikacija i vrjednovanje svih čimbenika kako bi odredili prioritete u postupku obradbe rizika. Postoji više načina vrjednovanja rizika od kojih je najčešći postupak množenja veličina svih čimbenika koje smo prepoznali kao ključne (imovine, prijetnje i ranjivosti). Često se umjesto određivanja vrijednosti čimbenika koji utječu na rizik, ti čimbenici svrstavaju u težinske skupine te se za izračun veličine rizika koristi matrica poput one na našoj slici. Korištenjem jedne od metoda vrjednovanja rizika, postupak je procjene rizika završen i pred sobom imamo cjelovit popis svih rizika i njihovih vrijednosti. U toj fazi stručne službe zadužene za informacijski sustav često napominju upravljačkim tijelima prihvatljivu razinu rizika, odnosno vrijednost ispod koje se ni jedan rizik neće obrađivati. Idealno bi bilo da vrijednost prihvatljive razine rizika bude što niža, te da veći broj rizika uđe u postupak obradbe rizika. Međutim to ovisi o resursima koje organizacija ima na raspolaganju za postupke obradbe rizika. U navedenoj matrici vidimo kako se vrijednosti rizika kreću u rasponu od 0 do 10. U slučaju da odgovorna osoba organizacije odredi prihvatljivu razinu rizika na, primjerice, veličinu rizika 3, svi rizici s vrijednošću 3 i manjom smatrat će se prihvaćenim i organizacija neće posvećivati dodatne napore i resurse na obradbu tih rizika. Svi će se ostali rizici tretirati na jedan od navedenih načina: Smanjivanje rizika postupak implementacije sigurnosne kontrole koja će umanjiti vrijednost ranjivosti za pripadajući rizik, čime se ukupna vrijednost rizika umanjuje. Izbjegavanje rizika postupak promjene poslovnih aktivnosti ili procesa u svrhu izbjegavanja rizika. Prenošenje rizika rizik se prenosi na drugu organizaciju, najčešće ugovaranjem polica osiguranja ili SLA (Service Level Agreement) ugovora. Bitan element u procesu odlučivanja o implementaciji sigurnosnih kontrola jest cijena implementacije. Neke mjere implementacije kontrola mogu uključivati i znatne tehničke, pa i organizacijske zahvate, a cijena implementacije može znatno nadići moguće gubitke u slučaju ostvarenja rizika koji se implementacijom kontrole želi umanjiti. Sama implementacija u tome slučaju gubi smisao. Analiza isplativosti implementacije kontrola može se raditi na brojne načine, a najkorištenija je metoda očekivanoga godišnjeg gubitka kod koje se procjenjuju gubitci za svako ostvarivanje rizika, i broj ostvarivanja rizika u godini dana. Sam sebi svrha Upravljanje je rizikom u informacijskoj tehnologiji razmjerno mlada disciplina koja se još uvijek intenzivno razvija, usporedno s razvojem samih informacijskih sustava. IT procjena i upravljanje rizikom za svaku organizaciju uvijek će predstavljati potporni proces koji će se promatrati kao nužno zlo jer ne predstavlja glavni dio poslovanja. Ipak, organizacije i njihov menadžment moraju shvatiti kako loše upravljanje informacijskim rizicima, u vrijeme kad su računalno podržane i najjednostavnije aktivnosti, predstavlja rizik upravo za glavni dio poslovanja. IT sustav ni jedne organizacije nije svrha sam sebi. U slučaju pojavljivanja rizika, najmanja briga svake organizacije bit će štete na samome IT sustavu, dok će se najveći utjecaj vidjeti na poslovnoj strani organizacije. Svijest o postojanju rizika ozljeđivanja ili smrti zasigurno je postojala i kod prvih ljudskih jedinki koje su u danim situacijama, možda i nesvjesno, procjenjivale i odlučivale je li određena akcija koju trebaju poduzeti vrijedna rizika kojemu se izlažu. Razvojem ljudskih aktivnosti tijekom vremena, ugrožena je postala i ostala imovina koju je čovjek počeo posjedovati, poput nastambi, oruđa, ali i prvi poslovni pothvati kao što su usjevi. U svim navedenim situacijama govorimo, naravno, isključivo o ad-hoc upravljanju rizicima, vođenima isključivo ljudskom sviješću i instinktima, a ne o formalnome ni metodološkome upravljanju rizikom.

43 ICT I SUDSKA PRAKSA Notorna je činjenica da je u tržišnome gospodarstvu kvalitetna informacija preduvjet uspjeha - poduzeće se izlaže velikomu riziku ako nema kvalitetnu povratnu informaciju o svojoj usluzi ili proizvodima, osobito od strane klijenata i korisnika. Podatci koje trgovci i drugi poduzetnici dobivaju od kupaca i korisnika njihovih usluga neprocjenjivi su u kontekstu promatranja i analize tržišta, a poduzetnici imaju izravan interes zašto bi htjeli takve podatke prikupljati i obrađivati. Međutim, prikupljanje je podataka o kupcima ili drugim korisnicima podložno nekim zakonskim pravilima - mnogi podatci koje poduzetnici prikupljaju o korisnicima zapravo su, u smislu odredaba Zakona o zaštiti osobnih podataka (ZZOP), osobni podatci. Prikupljanje i obradba osobnih podataka (osobito u komercijalne svrhe) regulirani su spomenutim zakonom, a njegovu provedbu nadzire Agencija za zaštitu osobnih podataka. Trgovačka društva i poduzetnici pojedinci kao voditelji zbirki osobnih podataka dužni su prijaviti svoje zbirke osobnih podataka Agenciji, te odgovaraju za propuste u vođenju zbirki i osiguranju tajnosti prikupljenih podataka. Unatoč činjenici da se ZZOP primjenjuje već više od osam godina, mnogi poduzetnici još nisu upoznati sa svojim obvezama u pogledu prikupljanja osobnih podataka. SLUČAJ: Ovaj ćemo put prikazati slučaj domaćega internetskog oglasnika koji je godinama prikupljao osobne podatke svojih korisnika poput točne adrese (ulice, kućnoga broja, kata i broja stana), broja telefona, broja mobilnoga telefona i drugih podataka bez kojih zainteresirani nisu mogli postati korisnici. ICT I SUDSKA PRAKSA< Neprijavljena zbirka osobnih podataka PRIPREMIO: TIHOMIR KATULIĆ Oglasnik je zasnovalo i održavalo trgovačko društvo sa sjedištem u Zagrebu, koje je propustilo prijaviti postojanje zbirke Agenciji za zaštitu osobnih podataka. Agencija u svojem djelokrugu vodi Središnji registar u kojem se bilježe podatci o bazama osobnih podataka poput imena voditelja zbirke, podataka o pravnoj ili fizičkoj osobi koja je ustrojila zbirku, razloga zbog kojih se podatci prikupljaju ili obrađuju itd. Unatoč prigovorima korisnika, trgovačko društvo koje je vodilo oglasnik nije odgovarajuće reguliralo svoju djelatnost u skladu s odredbama ZZOP-a niti prijavilo svoju zbirku osobnih podataka Agenciji. Stoga je anonimni korisnik prijavio društvo Agenciji, koja je prijavu zaprimila i u postupku istražila navode iz prijave koje su se prvenstveno odnosile na okolnost da trgovačko društvo prikuplja i obrađuje osobne podatke u svrhu njihovoga komercijalnog iskorištavanja mimo odredaba ZZOP-a. Agencija je pronašla da predmetno trgovačko društvo zaista prikuplja i obrađuje osobne podatke korisnika koji koriste njegov internetski oglasnik, te da nije tu djelatnost ni nastalu zbirku osobnih podataka prijavilo u Središnji registar. Osim toga, društvo nije ni dostavi- lo podatke o voditelju zbirke, svrhu obradbe, razlogu zbog kojih se osobni podatci prikupljaju i obrađuju, zaduženim osobama unutar društva za poslove prikupljanja i obradbe osobnih podataka itd. RJEŠENJE: Agencija je društvu naredila da dostavi tražene podatke Središnjemu registru i uskladi svoje djelovanje sa ZZOP-om, što je trgovačko društvo i učinilo. Osim toga, društvo je smanjilo opseg podataka koje traži od svojih korisnika. ZZOP se jednako primjenjuje i na baze podataka prikupljene fizički od korisnika na prodajnim mjestima ili podružnicama poduzeća, kao i na one prikupljene putem Interneta. Bez obzira na razloge prikupljanja podataka od strane komercijalnih entiteta, uz iznimke predviđene ZZOPom, prikupljanje je i obradba osobnih podataka regulirana aktivnost koja se treba zbivati u skladu s odredbama Zakona. Iako je Agencija u prvim godinama svojega postojanja bila nesklona pribjeći sankcijama za povredu zaštite osobnih podataka, poduzetnici (fizičke i pravne osobe) ne smiju računati da će se takav blag režim održati i u budućnosti. S druge strane, u slučaju sumnje u nepravilnosti u obradbi i korištenju njihovih osobnih podataka, fizičke osobe ispitanici imaju pravo putem Središnjega registra (dostupnoga na web-stranicama Agencije) provjeriti je li obradba i prikupljanje njihovih osobnih podataka uredno prijavljena u Središnji registar Agencije. 188/4/2012 infotrend 35

44 >INFORMACIJSKA SIGURNOST ISTRAŽIVANJE RANJIVOSTI PO NARUDŽBI VLASNIKA SOFTVERA Haker i poduzetnik Domaći softverski razvoj nije ograničen samo na poslovni softver i mobilne aplikacije. Zagrebačka tvrtka Zaštitni kod ima ambiciozni plan svjetskomu tržištu ponuditi prvorazredni softver s područja informacijske sigurnosti. PIŠE TIHOMIR KATULIĆ 36 infotrend 188/4/2012 U DOMAĆEM MEDIJSKOM OZRAČJU u kojem svako, pa i dječje petljanje po zaštićenim sustavima nazivamo hakerstvom, prepoznati pravoga stručnjaka za informacijsku sigurnost nije jednostavno, no ako je ista osoba ujedno i talentirani programer i savjetnik, posao postaje lakši. U Zagrebu smo razgovarali s Leonom Juranićem, osnivačem i direktorom zagrebačke tvrtke Zaštitni kod d.o.o., odnosno DefenseCode ( Tvrtka okuplja tim od nekolicine programera stručnjaka za informacijsku sigurnost predvođenih Juranićem, a cilja na svjetsko tržište softvera za informacijsku sigurnost. Pogreške i nesmotrenosti u kodu webaplikacija jedan su od najopasnijih izvora ranjivosti za informacijske sustave. Aplikacije koje se koriste u internetskim preglednicima obično su povezane s bazama podataka putem kojih korisnicima pružaju usluge ovisno o tome čime se tvrtka kojoj informacijski sustav pripada bavi. Bez obzira na to je li riječ o jednostavnim webshopovima ili složenim sustavima kakve u svojem radu razvijaju velike financijske organizacije ili tijela državne uprave, webaplikacije su često početno mjesto napada na informacijski sustav. Posljednjih nekoliko mjeseci, nakon više od dvije godine razvoja, DefenseCode je na tržište izbacio nekoliko softverskih paketa namijenjenih sigurnosnoj analizi web-aplikacija. Paketi Thunderscan PHP i Thunderscan ASP.Net namijenjeni su statičkoj analizi PHP-a, odnosno ASP. Net (C#) koda, a u pripremi su i inačice namijenjene Javi i drugim popularnim razvojnim platformama za web-aplikacije. Pojednostavnjeno rečeno, DefenseCodeov softver analizira kôd web-aplikacija i obavješćuje o pronađenim ranjivostima koje klasificira u preko dvadeset vrsta ranjivosti i tri kategorije po razini opasnosti. Prva aplikacija koju je DefenseCode ponudio tržištu bio je Thunderscan PHP, namijenjen prvenstveno analizi php aplikacija, odnosno php kôda. Iako je teško naći relevantnu statistiku koja bi prikazala u kojoj je mjeri neka od tehnologija za izradbu web-aplikacija prisutna na tržištu, podatci o rasprostranjenosti serverskih tehnologija s kojima je php prirodno povezan i s kojima tvori popularnu LAMP serversku paradigmu (Linux, Apache, MySQL, PHP/Python/Perl) jasno ukazuju na položaj php-a na webu. Još 2007., prema objavljenim podatcima, preko dvadeset milijuna web-servisa upotrebljavalo je php, a mod_php je prepoznat kao najpopularniji Apachejev http serverski modul, što je dovelo do nužno neprecizne, ali ipak znatne procjene da preko 75% svih servera u nekoj mjeri koriste PHP. DefenseCode Povodom izlaska novoga programa iz Defensecodove ponude Thunderscana ASP.Net postavili smo nekoliko pitanja vlasniku i glavnomu developeru Leonu Juraniću: INFOTREND: Leone, šira je javnost za Vas prvi put čula prije nekoliko godina, nakon epizode s NASA-om, o čem je tu bila riječ? Leon Juranić: Ranjivost koju sam pronašao u NASA CDF (Common Data Format) formatu zapisa mogla je zlonamjernom korisniku omogućiti pristup NASA-inim računalima i posredno uzrokovati veliku štetu. Svoje sam otkriće prijavio američkoj svemirskoj agenciji i oni

45 Leon Juranić, osnivač i vlasnik tvrtke DefenseCode su me angažirali kako bi otkrili i druge moguće ranjivosti na vlastitome softveru namijenjenomu internoj upotrebi unutar agencije. INFOTREND: Od tada su prošle skoro tri godine čime ste se bavili u međuvremenu? Juranić: Osnovao sam tvrtku Zaštitni kod d.o.o., u kojoj s timom od nekoliko suradnika razvijamo nekoliko softverskih paketa s područja informacijske sigurnosti. Nakon događaja prije nekoliko godina bilo je i drugih ponuda za posao, ali želio sam pokušati samostalno. Na razvoju softvera neprekidno i gotovo danonoćno radimo više od dvije godine ne želimo na tržište plasirati poluproizvod, pa se razvoj oduljio. Sad smo napokon pri kraju i nadamo se da će tržište prepoznati naše proizvode i uslugu. INFOTREND: Koliko je bilo teško pronaći kvalitetne programere, suradnike? Juranić: Informacijska je sigurnost vrlo zahtjevno i tehnički specifično područje. Sretan sam što sam uspio okupiti neke od najkvalitetnijih stručnjaka s toga područja u Republici Hrvatskoj. Neke sam od njih poznavao i prije, a do drugih sam došao po preporuci. Nije bilo lako kvalitetno je osoblje iznimno rijetko. INFOTREND: Osim softvera za analizu sigurnosti koda web-aplikacija, što još razvijate? Juranić: Osim Thunderscana razvijamo Black Titan, softver za zaštitu računala od malwarea i malicioznoga koda na webstranicama, zatim SiteWatch uslugu rješenje koje klijentu omogućava nadzor vlastitih web-stranica i internetskih servisa. Osim toga, radimo i na Blacklist monitoringu, odnosno rješenju koje klijentu omogućava nadzor reputacije koju njegova web-stranica posjeduje na Internetu, a koja može biti ugrožena zbog nekoga sigurnosnog incidenta. Konačno, tu je i naš WebScanner koji DefenseCode razvija u svrhu ispitivanja ranjivosti web-stranica. INFOTREND: Tržište je softvera za informacijsku sigurnost prilično kompetitivno, koja je Vaša strategija? Juranić: Softver koji razvijamo istančan je i specifičan. Konkurentski su alati prilično skupi. Naši će alati stajati višestruko manje od konkurencije, a neće biti ništa manje funkcionalni, štoviše. Kako ih razvijamo sami, možemo ih customizirati prema korisničkim potrebama. INFOTREND: Nedostaje li Vam kao poduzetniku i onaj operativni, hakerski dio posla? Juranić: Ukratko, ne tvrtka se bavi i penetration testingom i savjetničkim poslom, pa hakiranje, naravno po dogovoru s naručiteljem u cilju otkrivanja ranjivosti, još je uvijek velik izazov i bitan aspekt mojega posla. 188/4/2012 infotrend 37

46 >INFORMACIJSKA SIGURNOST Novi fokusi napada PIŠE ANTE BAKIĆ RAČUNALNE MREŽE POSTAJU SVE ŠIRE I SLOŽENIJE. Osnovni je uzrok tomu povećanje mobilnosti korisnika, pojava i širenje Računalstva u oblaku, interakcija s društvenim mrežama. Podatci kolaju sustavima o kojima svi ne znaju mnogo, ili o tome ne razmišljaju. Industrijalizacijom se kibernetičkoga kriminala narušavanje sigurnosti povećava linearno kroz učestalost i istančanost napada. Haktivizam i kibernetički kriminal postaju industrija vrijedna 1 bilijun $ (dobro ste pročitali ,00 $) u ukradenim podatcima, intelektualnome vlasništvu i financijskoj dobiti. Koliko su tzv. hakeri sposobni između ostaloga govori i podatak da implementiraju popularnu četvrtu inačicu mobilnoga operativnog sustava znanog pod imenom Ice Cream Sandwich brže nego sami proizvođači uređaja kojima je operativni sustav namijenjen. U novije vrijeme dolazi do kritične promjene u usredotočenosti napada kibernetičkih kriminalaca, sada se oni događaju na razini korisnika i aplikacija ciljajući kroz njih izravno u podatke. Krađa podataka i napadi na sigurnost Povećanje broja krađa podataka izazivaju različiti čimbenici, a ključni je motiv financijska korist. Iako su, primjerice, brojevi kreditnih kartica vrsta podataka za koje se smatra da moraju biti izrazito čuvani i zaštićeni, drugi podatci poput adresa e-pošte također su vrlo traženi prilikom napada. Pomoću tih podataka olakšava se pristup drugim informacijama kao što su: podatci o zaposlenima, korporativni dokumenti (ugovori s klijentima, 38 infotrend 188/4/2012 ponude, podatci o nadmetanjima, računovodstveni dokumenti, podatci o dioničarima...). Sve se te informacije smatraju osjetljivima i moraju se zaštititi. Informacijska je sigurnost bitna disciplina, trenirate li informacijsku sigurnost? Mnogi misle kako su glavni ciljevi napada na sigurnost velike kompanije i državne tvrtke. U kibernetički kriminalci sve više pozornosti posvećuju malim i srednje velikim tvrtkama, osobito onima koje rade s velikim tvrtkama. Zbog toga svi oblici poslovanja u potencijalnoj su opasnosti od gubitka podataka i probijanja sigurnosnih sustava. U Hrvatskoj, primjerice, prijetnja se pojavila u predizbornome razdoblju kada su hakeri prijetili da će srušiti web-stranicu Razlozi rasta broja sigurnosnih prijetnji Širenje društvenih mreža Sve veće oslanjanje na on-line internetske aplikacije Sve veća međupovezivost uređaja Istančanost sigurnosnih prijetnji nadilazi stručnost osoblja zaduženoga za sigurnost Sve veći broj pristupnih točaka Rast korištenja neautoriziranoga softvera, aplikacijâ, web-stranicâ, mobilnih uređajâ... (od strane zaposlenika) Mnogi misle da su glavni ciljevi napada na sigurnost velike kompanije i državne tvrtke. U kibernetički kriminalci sve više pozornosti posvećuju malim i srednje velikim tvrtkama, osobito onima koje rade s velikim tvrtkama. jedne od vodećih stranaka u RH na sami dan izbora, što je samo jedan od mnogobrojnih primjera. Hakeri i kibernetički kriminalci su tu, oni prate i postavljaju izazove. Postavite si pitanje: koliko Vaših djelatnika koristi hakirani OS na svojem smartphoneu? Zatim jednadžbi dodajte kao čimbenik broj zaposlenika koji na takvome uređaju imaju unesena korisnička imena i lozinke korporativnih adresa e-pošte, pa još pretpostavite okvirni broj podataka koji redovito cirkulira korporativnom infrastrukturom, a smatraju se osjetljivima. O mobilnom se OS-u sve češće govori u smislu stražnjih vrata za ulaz u korporativnu informacijsku mrežu. Mobilnost donosi i brojna druga pitanja u svezi sa sigurnošću mobilne mreže. Koliko zaista znate o sigurnosti Vaše mobilne mreže? Društveni mediji i mreže poput Facebooka sve su više implementirani u poslovno okruženje. Znamo da Web 2.0 aplikacije kao što su Facebook, Twitter i LinkedIn zapošljavaju sve više stručnjaka kako bi ostvarili više standarde sigurnosti jer činjenica jest kako sada stvari stoje da društvene mreže nisu sigurne, a njihovo je kombiniranje, odnosno korištenje putem mobilnoga operativnog sustava stvarna prijetnja korporativnoj informacijskoj sigurnosti. Koliko su Vaši zaposlenici izobraženi po pitanju informacijske sigurnosti, pridržavaju li se pravila sigurnosti? Zaposlenici i procesi unutar tvrtke jako su bitan čimbenik informacijske sigurnosti. Zbog svega navedenoga shvaćamo bitnost plasiranja informacijske sigurnosti na prvo mjesto prioriteta svake tvrtke.

47 Svjesnost sigurnosnih odjela kompanija u području zaštite podataka i mobilnih uređaja Najveća opasnost sigurnosti: Mobilni uređaji % 40 25% 30 64% nisu svjesni donekle svjesni jako svjesni Sigurnost i izvan granica tehnologije Iako jamstva za sprječavanje napada ne postoje, napori koji su potrebni da bi se umanjio rizik moraju biti na vrhu popisa prioriteta svih tvrtki. InfoSec Global predan je isporuci kvalitetne usluge uz visoku motiviranost, stručnost i resurse našega predanog tima kako bi ponudio jedinstveni paket usluga za sigurnost Vašega informacijskog sustava te omogućio sigurno i nesmetano kolanje osjetljivih podataka uključujući mobilne mreže. Tim InfoSec Global - razumijevanje lokalnoga tržišta Našu predanost razumijevanju lokalnoga i regionalnoga tržišta prezentiramo širenjem prisutnosti u cijelome svijetu. Trenutačno smo prisutni na tržištima Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Bliskoga istoka, Zapadne Europe i Jugoistočne Europe kroz naše predstavništvo u Zagrebu. Naš tim posjeduje sveobuhvatno razumijevanje informacijskih tehnologija, prati trendove i sva bitna i aktualna zbivanja na tome području te osobito problematiku i rješenja na području informacijske sigurnosti. Istaknuti je član našega 0 Poslovna pravila koja nemaju smisla Poslovna pravila koja nisu dobro implementirana od strane mobile/endpoint timova Poslovna pravila koja nisu dobro implementirana od strane odjela baze podataka, operacija... Zlouporaba pravila (preuzimanje aplikacija) Svijest o zaštiti podataka na mobilnim uređajima Haktivizam Mobilni uređaji Društvene mreže Računalstvo u oblaku Ugrađeni hardver SCADA Apt Napadi na internetsko bankarstvo Konzumerizacija Kinernetička oružja Napadi na višestruke ciljeve Zlouporaba weba Dopuštanje ulaska različitih uređaja u korporativnu mrežu međunarodnog savjetodavnog tima svakako ugledni gospodin dr. Taher Elgamal izumitelj SSL-a (Secure Sockets Layer) i dobitnik nagrade za životno djelo od strane RSA Awards. Korištenje neautoriziranih mobilnih uređaja Gubitak podataka uzrokovan krađom mobilnoga uređaja Distribucija podataka putem mobilnoga uređaja Dopušteni mobilni uređaji isporučuju malware u poslovnu mrežu Gubitak podataka zbog izgubljenoga mobilnog uređaja uključujući i prijenosna računala Gubitak podataka zbog krađe prijenosnoga uređaja Treninzi, usluge i rješenja tvrtke InfoSec Global Hrvatska Kako InfoSec Global vjeruje da se sigurnost mora ostvariti i izvan granica tehnologije, usmjereni smo na ljude i procese uključene u protok informacija poznavajući mnoge slojeve Informacijske Sigurnosti u zaštiti korporativnih i korisničkih podataka. Kroz različite metode dostave rješenja i strateškim partnerstvima tvrtka InfoSec Global pruža širok raspon podrške i usluga koje uključuju trening i predavanja o Informacijskoj Sigurnosti, procjenu sigurnosnih sustava tvrtke, izvješćivanje o incidentima, forenzičku obradbu podataka, usklađivanje rješenja i upravljanja uslugama, a najnovije i zaštitu mobilne mreže. Predstavništvo u Republici Hrvatskoj Kulmerska 25, Zagreb T: M: E: info.eu@infosecglobal.com W: 188/4/2012 infotrend 39

48 >DRUŠTVENE MREŽE DRUŠTVENE MREŽE U SREDIŠTU KOMUNIKACIJE S POTROŠAČEM BUDUĆNOSTI Razgovarati s kupcem, a ne govoriti kupcu Društvene mreže predvođene Facebookom predstavljaju najveću bazu potrošača ikada okupljenih na jednome mjestu. Ipak, A.T. Kearneyeva studija društvenih mreža za pokazuje da Top 50 globalnih brandova još uvijek ne zna iskoristiti taj potencijal. Tomislav Čorak je mlađi partner u A.T. Kearneyu. Član je globalnoga tima za odnose s javnim sektorom i član rukovodećega tima za jugoistočnu Europu, odgovoran za hrvatsko i mađarsko tržište. Tomislav Čorak ima veliko iskustvo u radu s javnim sektorom uključujući gradske uprave i vladine organizacije, kao i javna poduzeća u rasponu od energetskih poduzeća do poduzeća u telekomunikacijskome i financijskome sektoru. Vodio je više projekata usmjerenih na rast i povećanje djelotvornosti poslovanja. Ima znanstveni magisterij elektrotehnike sa Sveučilišta u Zagrebu i MBA diplomu IEDC Bledske škole menadžmenta. Jasmina Banda je savjetnica u A.T. Kearneyu. Član je prakse za strateški IT. Radi na projektima iz područja IT-a i strateške nabave. Diplomirala je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu te je završila poslijediplomski studij Diploma study in management. 40 infotrend 188/4/2012 PRIPREMILI TOMISLAV ČORAK I JASMINA BANDA DRUŠTVENE SU MREŽE postale integralni dio svakodnevnoga života većine ljudi. Svi koriste Facebook, LinkedIn, Twitter, YouTube, Blogspot i ostale servise za komunikaciju s prijateljima i kolegama, dijeljenje obiteljskih fotografija, videa i ostalih bitnih dijelova života. Ipak, isti ti ljudi koji privatno lajkaju i tweetaju s prijateljima i obitelji, to isto kao da zaboravljaju kada dođu na radno mjesto. Iako društvene mreže nude jasne mogućnosti u komunikaciji s potrošačima, većina ih menadžera još uvijek vidi kao misterij ili u najboljem slučaju samo kao kanal za oglašavanje. Prava je istina da društvene mreže već danas treba staviti u središte komunikacije s potrošačem budućnosti. Tko je potrošač budućnosti? Demografske i sociološke promjene koje se događaju u svijetu utječu i na Facebook, Twitter i Linkedin su globalno najutjecajnije društvene mreže A.T. Kearneyeva studija društvenih mreža je analizirala komunikaciju između top globalnih brandova i njihovih potrošača na Facebooku profil potrošača. U razvijenim zemljama najbrže rastuća skupina potrošača su tzv.»zreli potrošači«, odnosno skupina iznad 60 godina. Produljen životni vijek, poboljšano zdravstveno stanje kao i njihova rastuća ekonomska snaga, u budućnosti će prisiliti kompanije da se okrenu i prema toj, tipično zanemarenoj skupini. S druge strane u azijskim se zemljama događa izniman nerazmjer u broju muškaraca i žena uzrokovan kineskom politikom jednoga djeteta i općenitim stajalištem oko ženske djece. Također, primjećujemo snažan rast primanja u zemljama u razvoju u Aziji, čime Kina nije više samo proizvođač, nego i sve bitniji potrošač. Ono što je pak zajedničko svim dijelovima svijeta jest sve veća snaga žena žene su postale obrazovaniji spol, sve više ih je dio radne snage i uspinju se po korporativnim ljestvicama. Iako su žene oduvijek snažno utjecale na odluke o kupnji, danas sve znatnije pridonose kućnomu budžetu i posljedično donose čak 80% svih odluka o kupnji. Potrošač budućnosti ima drukčije i naoko oprječne zahtjeve. On želi proizvode i usluge koji su jednostavni za upotrebu, ali s druge strane personalizirani samo za njega. On kupuje proizvode u čijem kreiranju aktivno sudjeluje, kanali su prodaje i komunikacije prilagođeni njegovomu ritmu i stilu života, a istodobno su mu in-

49 Top 10 kompanija po broju Facebook fanova i njihov rast (u milijunima) formacije o proizvodima i cijenama bilo gdje u svijetu dostupne uvijek i svuda. Potrošač budućnosti jako dobro koristi svu raspoloživu tehnologiju. S obzirom na to da je prodor mobilnih telefona globalno premašio 70%, a u Europi čak 130%, kupac budućnosti želi većinu stvari obavljati putem svojega mobilnog telefona. To je omogućio brzi rast pametnih telefona, a Internet je počeo ustupati mjesto mobilnim aplikacijama. Potrošač budućnosti koristi društvene mreže i očekuje komunikaciju s brandovima putem njih. Evolucija društvenih mreža, od foruma do danas najjačega Facebooka, pokazuje da su one ovdje da ostanu pitanje je samo u kojem obliku. Svi su gore Svaki se mjesec, prema statistikama iz prosinca 2011., na Facebook prijavi više od 845 milijuna ljudi, dok je dnevno u prosjeku čak 483 milijuna aktivnih korisnika. To je najveća baza potrošača ikada okupljenih na jednome mjestu. Ni ostale društvene mreže ne zaostaju YouTube ima oko 800 milijuna aktivnih korisnika mjesečno, Blogspot 340 milijuna, Twitter oko 160 milijuna. Ti brojevi iz dana u dan rastu. Nedavna globalna studija A.T. Kearneya o zrelim (60+ godina) potrošačima, pokazala je da ih čak trećina ima profil na društvenim mrežama. Ni lokalno stanje nije drukčije trenutačno u Hrvatskoj ima više od 1,5 milijuna aktivnih Facebook korisnika, što je oko 34% ukupne populacije, odnosno 68% online populacije. U prijevodu svaka treća osoba u Hrvatskoj ima Facebook profil. Razgovarati s kupcem, a ne govoriti kupcu I dok Facebook i ostale društvene mreže predstavljaju novi kanal za oglašavanje i marketing velikomu broju ljudi, one također nude način za komunikaciju s postojećim i budućim kupcima. Ipak, posljednja A.T. Kearneyeva studija društvenih mreža za upozorava da Top 50 globalnih brandova tu mogućnost vrlo slabo koristi. Zanimljivo, društvene su mreže označene kao visoki prioritet za u većini od njih. Facebook se danas koristi isključivo kao kanal tradicionalne i jednostrane komunikacije s korisnikom, dok se dvostrana komunikacija koja angažira samoga kupca nalazi iza digitalne zavjese. Tako kompanije pokušavaju nadzirati informacije, ali događa se upravo suprotno kupci komentiraju i dijele informacije, a kompanije u tome ne sudjeluju. Jedan od glavnih 188/4/2012 infotrend 41

50 >DRUŠTVENE MREŽE zaključaka studije je da bi vjerojatno bilo bolje ne biti prisutan na Facebooku, nego pokazivati sliku sebe kao nekomunikativnoga branda. Facebook profil ima 48 od Top 50 brandova, ali njihova iskorištenost varira. Ti brandovi imaju više od 180 milijuna online fanova, a naše je istraživanje pogledalo gotovo njihovih objava. U usporedbi s prethodnom godinom, primjećuje se i dalje zadržanost prema prihvaćanju društvenih mreža kao bitnoga dijela komunikacije s korisnicima. Istodobno, količine izmijenjenih poruka, lajkova i dijeljenja sadržaja od strane kupaca dramatično rastu, jasno dajući do znanja vrijednost društvenih mreža kao alata za komunikaciju. Taj nam način interakcije jasno pokazuje da komunikacija s kupcima putem društvenih mreža nije tu samo da oni ostanu, nego je inicijativa koju treba brzo i kreativno koristiti. Studija je pokazala da 94% kompanija dočekuje posjetitelje na stranici s jednostranom komunikacijom, što je neznatno veći rezultat od prošlogodišnjih 91%. Trideset osam od 48 kompanija s Facebook stranicom filtrira svoj Zid za prikaz samo objava kompanije ili su postavili ograničenje da samo kompanija i može objavljivati. Samo se jedna kompanija odmaknula od nefiltrirane komunikacije od prošle godine. Ipak, najzanimljiviji je podatak da 27 od 48 kompanija nije odgovorilo ni na jedan korisnički komentar, a samo su četiri kompanije (Toyota, GE, American Express i Citi) odgovorile na više od 25% korisničkih objava. Iako su danas korisnici čak i zapanjeni kada dobiju izravan odgovor od kompanije, u budućnosti će njihova očekivanja rasti. Kako određene kompanije budu koristile najbolju praksu u odnosima s kupcima na društvenim mrežama, one druge će se početi prilagođavati na razinu komunikacije koju korisnik očekuje. Ako pretpostavimo da je uspjeh na društvenim mrežama povezan s brojem ljudi koji su aktivni na stranici, možemo zaključiti da najuspješnije stranice koriste nekoliko jednostavnih tehnika bolje od ostalih. Sve te tehnike uključuju kreiranje emotivnih veza s kupcima: buđenje nostalgije, uključivanje u raspravu o proizvodima i povezivanje oko skupnih ciljeva. Brand s najvećim brojem fanova na Facebooku je Coca Cola, koja je krajem ožujka godine imala gotovo 41 milijun fanova. Odmah se pri posjetu njihovoj 42 infotrend 188/4/2012 stranici uočava kratak opis usredotočen na kupca i njegov angažman: Coca-Cola Facebook stranica je zbirka vaših priča koja pokazuje kako su ljudi iz cijeloga svijeta pomogli stvoriti od Coca-Cole to što je danas. Najposjećenija je hrvatska Facebook stranica ona mobilne mreže Tomato pod nazivom Nije Darinka, Ante je! koja vrlo uspješno i interaktivno komunicira sa svojim fanovima. Ako kupci nisu uključeni u komunikaciju, ne iskorištava se puni potencijal društvenih mreža. Poticanje dvosmjerne komunikacije s kupcima stvara intimnije odnose s njima, ali i potiče njihovu podršku proizvodima i uslugama. Ništa od toga neće biti moguće ako se društvene mreže ne uključe u strategiju tvrtke, posebice njezinoga CRM-a. Društvene mreže kao dio iskrene CRM strategije Ideja o prisutnosti 845 milijuna ljudi na jednome mjestu trebala bi biti poticajna za kompanije, ali zbog nekoga se razloga to (još) ne događa. Većina ih ima problem kako uopće započeti konverzaciju s kupcima. Osnovna je prepreka koju kompanije vide u društvenim mrežama njihova otvorenost. Tradicionalna poslovna kultura, gdje se informacije dijele samo kada je apsolutno potrebno i između ključnih ljudi, ne odgovara kulturi besplatnoga dijeljenja informacija i znanja, gdje su interakcije otvorene da ih svatko može vidjeti i čuti. Prilikom razradbe CRM strategije, ne treba više razmišljati kako privući vaše kupce na vašu web-stranicu i kako proizvod ili uslugu prikazati u što boljem svjetlu. U CRM strategiji treba prepoznati gdje se nalaze vaši kupci i kako ćete vi tamo biti prisutni. Komunikacija putem društvenih mreža mora biti autentična i konzistentna, a pristup otvoren i iskren. Virtualni svijet nije moguće nadzirati, a pogrješke se ne mogu skriti ako se dogode, za njih se treba ispričati i pokazati kupcima da ste nešto naučili i popravili. No treba imati na umu da se društvene mreže stalno mijenjaju te da treba stalno pratiti trendove i prilagođavati se potrebama potrošača više nego ikada do sada. I na kraju u svijetu u kojem se sve ubrzava i u kojem raste složenost proizvoda, tj. usluga zbog prilagođavanja kupcu, kvaliteta nema kompromisa! Čak i savršeno upravljanje odnosima s kupcima na društvenim mrežama ne može skriti loš proizvod ili uslugu. OSVRT CISCO EXPO 2012 Pobjeg U MOBILNE SU MREŽE 4G generacije ostvarile 28 puta više prometa nego mobilne mreže starijih generacija, a pametni su telefoni (smartphone) ostvarivali 150 Mb mjesečnoga prometa. Na području zapadne Europe i SAD-a broj je mobilnih uređaja s Android operativnim sustavom dosegnuo, ako ne i prestigao broj iphone uređaja. Procjenjuje se da je Internetu pristupilo 175 milijuna prijenosnika (laptopâ) koji su ostvarivali 2,1 Gb prometa mjesečno ili 22 puta više nego prosječni pametni telefon. No očito je da i među vlasnicima mobilnih uređaja vladaju određene socijalne razlike, barem što se tiče mogućnosti plaćanja tolikoga prometa. Tako je 24% ukupnoga mobilnog prometa ostvarilo tek 1% korisnika uređaja, što najbolje dokazuje da je cijena prijenosa podataka (još uvijek) ograničavajući čimbenik u globalnome širenju mobilnih komunikacija. Usprkos (pre)visokim cijenama procjenjuje se da će se globalni promet mobilnih podataka u razdoblju od do povećati gotovo 18 puta. S prošlogodišnjih 0,6 eksabajta na mjesec (1 eksabajt = 1000 petabajta), trebao bi dosegnuti 10,8 eksabajta mjesečno, odnosno 130 eksabajta godišnje. Već bi ove godine preko 100 milijuna korisnika pametnih telefona trebalo premašiti promet od 1 Gb mjesečno, a ukupni će broj mobilnih uređaja biti veći od ukupnoga broja stanovnika naše planete. Do njihov bi broj trebao dosegnuti 10 milijardi, a kako će prema predviđanjima broj stanovnika Zemlje tada iznositi 7,3 milijarde, procjenjuje se da će po stanovniku biti 1,4 mobilna uređaja. Stanovnici će Kine u globalnome mobilnom prometu sudjelovati s više od 10% udjela. Sve su to podatci objavljeni u istraživanju tvrtke Cisco (Visual Networking Index Global Mobile Data Traffic Fore-

51 ni dok možeš Prošla je godina prema mnogim pokazateljima bila prijelomna u pokazateljima koji govore da polako, ali sigurno prelazimo u eru mobilnih komunikacija. Tako je ukupna količina podataka prenesena putem mobilnih uređaja osam puta premašila ukupnu količinu podatkovnoga prometa prenesenu Internetom s početka ovoga stoljeća. cast Update, ), ali i nebrojeno puta ponavljani na godišnjoj konferenciji hrvatskoga odjela tvrtke koja je pod nazivom Cisco Expo 2012 održana krajem mjeseca ožujka u splitskome hotelu Le Meridien Lav. Prema svim predviđanjima svijet s pojma međusobne povezanosti ulazi u eru hiperpovezanosti. I dok smo u uvodu nabrajali samo mobilne uređaje, procjenjuje se da će ukupni broj putem Interneta povezanih uređaja do porasti na 50 milijardi, odnosno na oko 6,5 uređaja po stanovniku. Pomalo zastrašujuće slika mrežne povezanosti koja nas prati na svakome koraku, od buđenja, doručka, prijevoza na posao, ali i u trenutcima odmora i zabave pomalo podsjeća na promidžbenu reklamu poznatoga proizvođača sportske obuće koja u sličnome okruženju poručuje obuj tenisice i pobjegni dok možeš. No bit će to nemoguća misija smatra Michael Ganser, viši potpredsjednik Cisca za EMEAR regiju (Europa, Srednji Istok, Afrika i Rusija). Broj će uređaja po korisniku u budućnosti samo rasti, a ovisnost novih generacija o umreženim uređajima potvrđuje da iz informacijske koračamo u mrežnu ekonomiju. Podatak iz Ciscovoga istraživanja među populacijom između 14 i 29 godina pokazuje da čak njih 97% ne može zamisliti život bez mobilnoga uređaja, 84% bez Interneta, a tek 43% bez trenutačnoga partnera najbolje potvrđuje da nadolazeće internetske generacije razmišljaju, rade i zabavljaju se na jedan posve drukčiji način. Za radnu su snagu koja dolazi prioriteti promijenjeni, pa tako njih trećina misli da su društveni mediji i prilagodljivost u korištenju uređaja bitniji od zarade (plaće), 40% smatra da je Internet bitniji od izlazaka i slušanja glazbe, dok 60% njih vjeruje da ne trebaju fiksno radno mjesto kako bi bili produktivni. Michael Ganser se u svojem uvodnom izlaganju osvrnuo i na trenutačno stanje u gospodarstvu u Hrvatskoj uključujući i IT sektor, te kako Hrvatska stoji u globalnoj utakmici u kojoj se natječemo sa zemljama u okruženju pa i šire. Obuhvatio je i već svima znan položaj Hrvatske na svjetskoj ljestvici konkurentnosti (tema do sada isključivo rezervirana za domaće izlagače), pa pomalo vizionarski istaknuo da bi naša zemlja za pet godina mogla postati primjer drugima, posebice u području bežičnih mreža, informatizaciji državne uprave i inovacijama. No, kako znamo da je gospodin Ganser slična predavanja održao i u zemljama regije u kojima se Cisco Expo održao netom prije hrvatskoga (Slovenija, Srbija), zanimalo nas je razlikuje li nas uopće od zemalja u okruženju. Jedan je mali test pokazao kako je vrlo dobro upoznat s našom nogometnom scenom, prepoznajući Split kao rodni grad Ivana Perišića, a hrvatsku reprezentaciju kao jednoga od suparnika njemačkoj izabranoj vrsti za osvajanje europskoga prvenstva. Sama je konferencija, koja se ove godine održala pod sloganom Zajedno do inovacija, pokazala kako Cisco želi postati one-stop shop mjesto za svoje sadašnje, ali i buduće korisnike. Kroz svoj nas portfelj proizvoda i usluga pripremaju za mrežnu ekonomiju budućnosti. Kao svojih pet osnovnih prioriteta, koji su i ključ za inteligentne mreže, nabrajaju zadržavanje tržišnoga vodstva u usmjerivačko-preklopnoj tehnologiji i mrežnim servisima; podršku tehnologijama koje omogućuju međusobnu suradnju (kolaboraciju) u poslovnim okruženjima, razvoj podatkovnih centara, virtualizacije i Računalstva u oblacima; obradbu i prijenos videosadržaja, te razvoj novih arhitektura za poslovnu preobrazbu budućnosti. Tako se u središtu Ciscovoga oblaka nalaze UCS (Unified Computing System) posluživači izvedeni u obliku oštrica (blade) koje je Cisco predstavio prije tri godine kao prvi takav sustav na tržištu projektiran iz osnova za podršku virtualizaciji. U proteklim je trima godinama Cisco na tržištu x86 blade posluživača uspio s više od 11 tisuća korisnika osvojiti preko 12% svjetskoga tržišta i izboriti se za tržišni položaj broj 3. Na korisničkoj strani mogu biti različiti uređaji (mobilni, stacionarni) koji se kroz Ciscova kolaboracijska rješenja objedinjene komunikacije (Unified Communications) nude kao poslovna rješenja nove ekonomije. Cisco Expo konferencija se ulaskom u drugo desetljeće svojega postojanja afirmirala kao događaj koji svakako treba posjetiti ako želite ostati informirani na području komunikacijsko-mrežnih tehnologija jer Ciscovi inženjeri tu redovito predstavljaju najnovija rješenja. Ostaje tek bojazan da bi u skoroj budućnosti taj, ali i slični događaji, mogli preseliti u svijet virtualnih konferencija. 188/4/2012 infotrend 43

52 >E-RAČUN ELEKTRONIČKI RAČUN OSNOVE HRVATSKE REGULATIVE PDV kod e-poslovanja E-račun je najpopularnija elektronička poruka koja se koristi za razmjenu elektroničkih računa (faktura) prilikom e-poslovanja u EU i svijetu PIŠE TIN MATIĆ Fakturiranje u e-poslovanju podrazumijeva izdavanje e-računa. E-račun je stoga najčešća poruka EDI poslovanja bilo da je riječ o otvorenome ili zatvorenome EDI-u, i kao takva u pravilu razvijena od strane standardizacijskih tijela kao Open EDI poruka. Očekuje se da i hrvatska poslovna i pravna praksa prihvati standard e-računa. U tome se pravcu očekuje djelatnost kako državnih tijela tako i udruga poduzetnika jer se standard e-računa u pravilu ne određuje propisom. Zakon o elektroničkoj ispravi traži, dakle, izričito očitovanja prihvaćanja elektroničkoga poslovanja i rada. Međutim, prema Pravilniku o PDV-u izričita prethodna izjava nije potrebna za prihvat računa ako je riječ o isporukama koje su oslobođene plaćanja PDV-a. Dakle, u slučaju da e-računi ne sadržavaju iskazan PDV, njihov ih je adresat obvezan primiti i bez prethodne suglasnosti. Takva se odredba ne čini baš najsretnijom. Naime, u ovome slučaju osoba, pravna ili fizička koja nije dala suglasnost za primitak elektroničkih računa, a i nema tehničke mogućnosti primiti e-račun zapravo ispostavljeni joj e-račun nije ni primila, a obvezna ga je platiti. Time se zapravo odstupa od općega pravila da bi se račun mogao platiti, mora biti ispostavljen i to onomu koji ga i treba platiti. Takvim se rješenjem, u područjima koja 44 infotrend 188/4/2012 Dobavljač Tehnološka arhitektura e-računa Informacijski posrednik dobavljača ne podliježu području obuhvata PDV-a, otvara mogućnost zloporabe e-računa. Zloporaba bi zapravo nastala u mogućnosti terećenja osoba koje za to terećenje i ne znaju. Pravilnik o PDV-u nije ograničio to pravilo na B2B nego na sva stanja odnosa, što zasigurno građane ne stavlja u dobar položaj prema odnosima s velikim poslovnim sustavima. Smatram da takvo rješenje iz Pravilnika nije opravdano i da ga se moglo možebitno primijeniti samo u B2B komunikaciji. Može se reći da je ta odredba Pravilnika protuzakonita te da u skladu s hijerarhi- Međupovezivanje Registar korisnika e-računa OIB Informacijski posrednik kupca registar Kupac

53 E-RAČUN< Zloporaba e-računa moguća je u područjima koja ne podliježu području obuhvata PDV-a gdje se otvara mogućnost terećenja osoba koje za to terećenje i ne znaju, što zasigurno građane ne stavlja u dobar položaj prema odnosima s velikim poslovnim sustavima. jom pravnih propisa koji se primjenjuju na e-račun, pri čem je Pravilnik nesumnjivo niže razine od Zakona, ta odredba Pravilnika ne bi se mogla primijeniti. EU direktiva 2006/112/EC takozvana VAT direktiva je potpuno obuhvatila sve odredbe direktive 2001/115/EC, a uspostava je što veće interoperabilnosti bila jedan od glavnih ciljeva pri donošenju i te direktive. Službeni je naziv te direktive Council Directive 2006/112/EC of 28 November 2006 on the Common System of VAT. Republika Hrvatska donošenjem Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine br. 89/2011 od ) uskladila je svoje zakonodavstvo s odredbama direktiva 2001/115/EC i posebno Directive 2006/112/EC omogućujući uporabu e-računa u svakodnevnome poslovanju. Tako je u članku 104a st. 1. izmijenjenoga Pravilnika o PDV-u navedeno da račun može biti ispostavljen na papiru ili u elektroničkome obliku. E-račun pa tako i druge elektroničke isprave dovoljno je potpisati elektroničkim potpisom bez vremenskoga žiga. Iako u čl. 104a nije određen koji tip potpisa treba biti korišten, s obzirom na pravne učinke trebalo bi uzeti nedvojbenim da mora biti riječ o naprednome elektroničkom potpisu. Zakon o elektroničkoj ispravi odnosi se i na isprave, dakle na e-račun koji se razmjenuje između ugovornih partnera. Suglasnost za primanje i izdavanje e-računa mora biti izričita, dana u elektroničkome obliku ili u tradicionalnome pisanom i to prethodnoga dana prije prvoga ispostavljanja računa u elektroničkome obliku. Iako pravilnik govori samo o prvome ispostavljanju računa, nesumnjivo je riječ o primitku e-računa, dakle suglasnost mora biti dana prije ispostavljanja ili primanja e-računa. Naime, netko može pristati primati račune, ali ih ne mora nužno ispostavljati u elektroničkome obliku. I u toj situaciji mora postojati suglasnost primatelja. Jednako tako suglasnost za primatelja podrazumijeva postojanje i suglasnosti za izdavanje računa. Suglasnost mora podrazumijevati suglasnost za primanje i ispostavljanje e-računa s time da ne postoji obveza ispostavljanja računâ u e-obliku, ali postoji obveza njihova primanja u e-obliku. Nemoguće je ograničiti suglasnost samo na primanje ili samo na ispostavljanje jer ona nužno obuhvaća obje radnje. Kada čl. 104a u st. 2. toč. 1. spominje EDI, odnosno elektroničku razmjenu podataka, očito misli na zatvoreni EDI, reguliran ugovorom između razmjenitelja e-računa. U tome slučaju račun može odstupati od regulacije pravilnika uz uvjet da ugovor o EDI-u (pravilnik iz nepoznatoga razloga koristi skraćeni naziv ugovor o razmjeni) omogućuje korištenje postupaka kojima je zajamčena vjerodostojnost podrijetla računa i cjelovitost podataka, odnosno sadržaja računa, čime se zapravo želi zadržati razina regulacije koja je propisana pravilnikom s iznimkom obveznoga korištenja naprednoga elektroničkog potpisa jer ugovor o EDI-u potpisivanje računa može drukčije regulirati. Za otvoreni EDI vrijedi pravilo o nužnome korištenju naprednoga elektroničkog potpisa. Konačno, kada se razmotre propisi koji se primjenjuju na e-račun, poštujući njihovu hijerahiju, bili bi: 1. Zakon o porezu na dodanu vrijednost (»Narodne novine«broj 47/95, 106/96, 164/98, 105/99, 54/00, 73/00, 127/00, 48/04, 82/04, 90/05, 76/07, 87/09 i 94/09) 2. Zakon o elektroničkoj ispravi (NN 150/2005) 3. Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine 149/09 i 89/2011) Navod st. 7. čl. 104a da se sve radnje vezane uz elektroničke račune može obavljati putem informacijskog posrednika ističe da te radnje informacijski posrednik pruža kao davatelj usluga informatičkog društva temeljem ugovora s korisnikom usluge. Korisnik usluge snosi u cijelosti prema trećima i prema poreznoj upravi odgovornost i rizik za rad informacijskog posrednika. Stoga je bitno u ugovoru koji regulira taj tip pružanja usluga informacijskoga društva obratiti pozornost na odgovornost za naknadu štete koju ima pružatelj tih usluga prema korisniku tih usluga, a posebno za štete koje njegovim djelovanjem mogu nastati trećima s kojima se korisnik nalazi u poslovnome odnosu. 188/4/2012 infotrend 45

54 >UPRAVLJANJE POSLOVNIM PROCESIMA KORIŠTENJE POSLOVNE INTELIGENCIJE U SVAKODNEVNOME RADU OMOGUĆILO JE OPTIMIZACIJU POSLOVNIH PROCESA TVRTKE, OBRTA, USTANOVE, KORPORACIJE... Brže, bolje, jeftinije PIŠE BORIS DRAŽENOVIĆ ŽELI LI SE POSTOJEĆA INFORMATIKA u tvrtki što bolje iskoristiti (sredstva i vrijeme za njezino uvođenje ionako su već potrošeni) može se pristupiti implementaciji sustava poslovne inteligencije (BI- Business Intelligence). Ako se on uspostavi u skladu s pravilima struke, moguće je bitno poboljšati ukupno poslovanje same tvrtke. O tome smo pisali u prethodnim brojevima (br. 185 i 186) Infotrenda. Ono čemu bismo ovaj put posvetili posebnu pozornost odnosi se na dodatnu korist, osim očekivanih, od sukladne primjene poslovne inteligencije, a to je optimizacija postojećih poslovnih procesa (OBP Optimization Business Processes) koji su bili osnova za uspješnu realizaciju zadanih poslovnih ciljeva, uvođenje informatizacije i sustava poslovne inteligencije. Takvom povratnom vezom na relaciji BT-BP-IT-BI moguće je znatno unaprijediti svakodnevne poslovne aktivnosti tvrtke bez obzira na to kojom se djelatnošću ona bavi. Kako bismo bolje mogli shvatiti tematiku koju razmatramo, dobro će nam poslužiti sljedeća slika kojom opisujemo uvodni tekst: 46 infotrend 188/4/2012 Svaka tvrtka postojanje i daljnji razvoj zasniva na ostvarenju svojih poslovnih ciljeva (BT Business Targets). Naravno, to se želi postići na najbolji mogući način, organizacijski i ekonomski. Dobro poznavanje poslovnih procesa (BP-Business Processes) koji podrobno i kvalitetno opisuju djelatnost tvrtke u svrhu postizanja poslovnih ciljeva, izradba njihova opisa i središnjega repozitorija, te njihovo međusobno usklađivanje preduvjet su mogućnosti uvođenja informatizacije. Logika procesa Definiranje poslovnih ciljeva preduvjet je razlogu osnivanja i djelovanja tvrtke, ustanove, obrta i sl. Oni moraju biti društveno i ekonomski opravdani i prihvatljivi. Poduzetnička je inicijativa nepresušan izvor novih poslovnih ciljeva koji imaju za posljedicu osnivanje novih tvrtki ili proširenje djelokruga rada postojećih. Opis poslovnih procesa vrlo je bitan za funkcioniranje tvrtke. Kako bi se napravio iscrpan i kvalitetan popis i opis poslovnih procesa te njihovo međusobno usklađivanje, najčešće se (potpuno opravdano) za taj posao angažira tvrtka specijalizirana za tu vrstu poslova. Naime, prilikom realizacije te vrste aktivnosti potrebno je uzeti u obzir znatan broj stručnih pretpostavki, pravila rada, organizacijskih i ekonomskih postavki te obaviti vrlo velik broj razgovora s izravnim izvršiteljima pojedinih postojećih ili planiranih poslovnih aktivnosti čiji se tijek i način provedbe želi opisati. Opis poslovnih procesa katkad zahtijeva dosta dugo razdoblje uz obveznu uporabu primjerenih informatičkih alata. Na kraju, dobijemo opis načina rada tvrtke (postojećega ili budućega), te sada točno znamo što i kako moramo raditi. Osim toga možemo ujedno definirati i financijsku kalkulaciju našega proizvoda saznanjem koliko nam je izvršitelja za to potrebno, te koliko nam za sve to treba vremena i novca. Informatizacija poslovanja jest nešto bez čega je danas gotovo nezamislivo samo poslovanje bez obzira na to o kojoj je vrsti djelatnosti riječ. Ako se pridržavamo navedenoga redoslijeda potrebnih (pred)radnji, provedba će same informatizacije proći bez nekih posebnih problema i u razmjerno prihvatljivome vremenskom roku. Pri tome se, najčešće, moramo odlučiti za odabir platforme na kojoj će se naš informatički sustav zasnivati te odlučiti se za razvoj vlastitoga informatičkog rješenja (in haus rješenje) ili za kupnju i implementaciju gotovoga rješenja (angažiranje vanjskoga partnera). I jedno i drugo ima svojih prednosti i ne-

55 >STUDIJA SLUČAJA: Optimizacija poslovnih UPRAVLJANJE procesa POSLOVNIM PROCESIMA< u Osiguranju HeliosVIG O PROVEDBI dodatne optimizacije poslovnih procesa govori mr. sc. Boris Draženović, voditelj Odjela informacijske infrastrukture u zagrebačkoj podružnici osiguravateljske kuće Vienna Insurance Group u Zagrebu. Pristup dodatnoj optimizaciji Sustav je poslovnih procesa osmišljen i funkcionira prema unaprijed utvrđenim pravilima. Tu su unesena zajedno iskustva osoba s dugotrajnim radnim stažom na određenim poslovima koji su predmetom promatranja i stručnjaka iz određenih područja znanosti koja su nužna kako bi se ti procesi što bolje opisali i pratili. Naravno, tu je u pomoć uzet niz elemenata suvremenih informacijskih tehnologija (baze podataka, vizualizacija poslovnih tokova, prikazi, grupiranje podataka). Zajedničkim se radom stručnjaka i iskusnih izvršitelja definiraju, opisuju, usklađuju i dokumentiraju promatrani poslovni procesi u tvrtki. Usavršavanje se i optimizacija poslovnih procesa obavlja višekratnim (iterativnim) analizama tih poslovnih procesa. To je, iz iskustva potvrđeno, vrlo mukotrpan posao koji nikada nije gotov zbog jednostavnoga razloga što se poslovni procesi stalno mogu dodatno analizirati i optimizirati (neprestano se mogu korigirati kako bi bili bolji i uspješniji). Međutim, uporabom je sustava poslovne inteligencije moguće preispitati dosadašnje načine optimizacije i usavršavanja prethodno utvrđenih poslovnih procesa. Naime, sada nam je, u vrlo kratkim vremenskim razmacima, dostupan velik broj različitih analiza i predviđanja poslovnih rezultata u praksi za što nam je prije bilo potrebno znatno više vremena i osoblja. Sve ono što je prije bilo teško i mukotrpno dobiti, u podatkovnome smislu, sada je razmjerno lako dostupno i još k tomu kvalitativno, kvantitativno i grafički predočeno, što ostavlja vremena za promišljanje novih ideja i rješenja. Pretpostavke dostupne razvojem tehnologije: sastavnica glavna značajka Hardver - Bitno povećanje procesorske snage - Povećanje kapacaiteta za pohranu podataka Pohrana podataka - - Razvoj baza podataka Pristup podatcima putem weba Sučelje - - Razvoj grafičkoga sučelja (dashboards) Pojava naprednih ekrana (touch screen) Cijena - Trend pada sastavnica funkcija sastavnice sustav Količina vremena potrebna za cjelokupan ciklus rada ETL procedura Utrošak vremena potreban za komunikaciju s vanjskim parametrima sustava (preuzimanje konstanti iz vanjskoga svijeta, tj. izvan tvrtke) Oblikovanje Data Mart podsustava Izrada velikih izvješća Generiranje izvješća za on-line uporabu Generiranje izvješća za krajnje korisnike U mjerodavnome je krugu stručnjaka, tvrtki i vanjskih savjetnika provedena analiza parametara i rada postojećega sustava poslovne inteligencije (tablica gore). Što je bio glavni cilj analize? Trenutačno sustav DW/BI radi u tjednome režimu. Zahtjev je Uprave bio da on funkcionira u dnevnome režimu rada. Potrebno je bilo dati prijedlog rješenja kako to ostvariti uz prihvatljive vremenske rokove provedbe i troškove koji će pri tome nastati. U tu svrhu bilo je nužno proučiti svaku od navedenih stavaka i pokušati prepoznati one na kojima bi se moglo ostvariti određeno poboljšanje rada sustava i uštede u troškovima koje on proizvodi. Pri tome je iznimno bitno imati u vidu doba poslovne godine kada se provodi analiza. Naime, početkom godine, kada se u izvornim sustavima poslovnih podataka nalazi razmjerno malo stavaka, performanse sustava, u cjelini gledano, potpuno udovoljavaju očekivanjima. Nasuprot tomu, krajem je godine opterećenje brojem poslovnih događaja najveće i vremena potrebna za obavljanje obrada podataka su najveća. Potrebno je rad sustava uprosječiti na interval od mjesec dana kako bi se što bolje izbjegli navedeni utjecaji. Zahvaljujući analizi parametara rada DW/BI sustava, uvidjeli smo da je usko grlo izuzimanje podataka iz izvornih baza podataka unutar tvrtke (u konkretnome je slučaju riječ o 14 različitih baza podataka na različitim platformama) preuzimanje tečajnih lista, preuzimanje naloga iz platnoga prometa, preuzimanje elektronički potpisane dokumentacije korištenjem baze znanja oblikovati podsustave poslovne inteligencije izrada excell tablica za Upravu i stručne službe tvrtke korištenjem BI sastavnice grafički prikazi za Upravu i srednji rukovodeći sloj jednostavnije excell tablice i grafički prikazi Data Warehouse sustav Sustav poslovne inteligencije postojeći način zbivanja nekih od naših osnovnih poslovnih procesa. Vjerovali smo kako smo njima dovoljno ovladali (između ostaloga na osnovi iskustva iz 20-godišnjega poslovanja društva). Međutim dobiveni podatci pokazuju kako učinjeni napori nisu bili dovoljni kako bismo omogućili dnevni rad DW/BI sustava. Započeli smo i dalje provodimo bitne redukcije pojedinih poslova i podposlova, smanjujemo broj instanci i izvršitelja kroz koje poslovna dokumentacija treba proći od ponude za osiguranje do izdavanja polica osiguranja, te zbrinjavanja poslovne dokumentacije. Pri tome je bitno voditi računa da se ne smanji kvaliteta isporučenih usluga, te samim time i zadovoljstvo naših klijenata. Naknadna je provedba optimizacije poslovnih procesa, o kojoj smo ovdje govorili, zahtijevala osim navedenoga i dodatni organizacijski preustroj te kadrovsko pojačanje pojedinih segmenata tvrtke. Uspostavom je vlastitoga DW/BI sustava osiguranje HELIOS VIG znatno unaprijedilo svoje poslovanje. Podatci su postali dostupni svima u procesu rada sukladno njihovim pravima i ovlaštenjima i to uvidom na jedno, središnje, mjesto i na jedinstveni način za sve sudionike, a što do sada nije bilo moguće. Dodatna korist koja je pri tome nastala odnosila se na provedbu naknadne korekcije postojećih poslovnih procesa u svrhu njihova bržega zbivanja i smanjenje njihove cijene koštanja. Do te intervencije najvjerojatnije ne bi došlo u skoro vrijeme da vlasnik poslovnih procesa nije zatražio rad DW/BI sustava u dnevnome režimu rada. Bilo je potrebno ubrzati svakodnevne poslovne aktivnosti koje smo uspješno ostvarili na opisani način. 188/4/2012 infotrend 47

56 >STUDIJA SLUČAJA: PRAVA SNAGA VAŠE DRUŠTVENE MREŽE dostataka, a za koje se od njih odlučiti potrebno je provesti podrobnu analizu svih parametara koji se tu pojavljuju (kadrovska ekipiranost u tvrtki, izbor platforme, financijski parametri, vrijeme implementacije, vrste djelatnosti i slično). Poslovna inteligencija podrazumijeva višu fazu korištenja informatičkih resursa. Tu više nije riječ samo o običnom izvješćivanju i prezentiranju poslovnih podataka, nego se provode simulacije mogućih događaja (varijacijom pojedinih parametara poslovanja), provode različite vrste analiza poslovanja te, u konačnici, čak i predlažu poslovne odluke. Posljednjih je nekoliko godina primjena sustava poslovne inteligencije u poslovanju posebno uznapredovala i zauzima sve bitnije mjesto u svakodnevnome radu tvrtki. Riječ je o znatnoj demokratizaciji podataka, tj. podatci se iz različitih izvora unutar i izvan tvrtke mogu prikladno ujediniti u vrlo zanimljive analize i predviđanja u svrhu što uspješnijega ostvarivanja postavljenih poslovnih ciljeva. Dodatno, postoji cijeli niz gotovih prezentacijskih sastavnica (Dashboards) koje služe za prezentaciju podataka, analiza i prijedloga rješenja kreiranih u sustavu poslovne inteligencije. Time je, posebno rukovodećim strukturama, olakšano korištenje najnaprednijih informacijskih tehnologija. Osim rukovodstvu, podatci i rezultati pretraga i analiza sada su dostupniji i svima ostalim sudionicima u procesu rada. Optimizacija poslovnih procesa nametnula se kao logičan slijed uporabe poslovne inteligencije u svakodnevnome radu. Naime, kako je sada bitno lakše i brže dobiti tražene podatke, analize i predviđanja, praktično čak i u realnome vremenu, moguće su nove vrste poslovnih analiza i donošenja zaključaka koji su, još uvijek, svojstveni samo nama ljudima. Dakako, riječ je o definiranju zaključaka na osnovi zaključaka to jest o daljnjoj mogućoj optimizaciji poslovnih procesa zasnovanima na rezultatima dobivenima iz sustava poslovne inteligencije na koje mi ljudi ne bismo naišli ili njih uopće ne bismo primijetili. Dakle, tu nije riječ o klasičnome poboljšanju poslovnih procesa ( oformi tim i iterativno proučavaj i razmišljaj što i kako poboljšati ), nego o njihovu poboljšanju na osnovi analiza rada i dobivenih rezultata rada postojećega Data Warehouse/BI sustava. 48 infotrend 188/4/2012 Nova solidarnost Dana 27. ožujka saznali smo nezamislivo: naša dvoipolgodišnja unuka, Emma Zinberg, ima rak. U roku od 24 sata postala je pacijent memorijalnoga centra za rak Sloan Kettering (MSKCC Memorial Sloan Kettering Cancer Center). Kada smo u bolnici koja je otkrila njezin tumor primili početnu dijagnozu neuroblastoma, tim je onkologa i kirurga u MSKCC-u ispravno dijagnosticirao da Emma ima pancreatoblastom, iznimno rijedak oblik pedijatrijskoga raka. U cijelim Sjedinjenim Američkim Državama ima manje od 5 dijagnosticiranih slučajeva te bolesti. Prvoga je travnja prošla uspješnu 8-satnu operaciju, iza čega je odmah slijedila kemoterapija. Nakon nekoliko tretmanâ, 25. svibnja proglašena je da je bez raka. Emma je sada bez raka zbog iznimnoga tima doktora, sestara i specijalista u bolnici MSKCC, koji neumorno rade da bi pružili najbolju moguću njegu svim svojim pedijatrijskim bolesnicima. Naša je obitelj željela započeti neki oblik prikupljanja sredstava za MSKCC. Moja kći Alexis (Emmina majka) i njezin suprug Andrew odlučili su pozvati našu obitelj i prijatelje da im se priključe na dobrotvornome događaju nazvanom Djeca hodaju za djecu s rakom (Kids Walk for Kids with Cancer) jer 100% od prikupljenih sredstava ide za potporu istraživanju raka Memorial Sloan Kettering Pediatric Cancer Research. Ovdje počinje priča o društvenim medijima: akcija Kids Walk for Kids with Cancer koristi active.com, web-sjedište koje se lako prilagođava događajima za prikupljanje sredstava. Možete ga posjetiti na S tim izvrsnim alatom za prikupljanje sredstava (ukupno postavljanje traje manje od sata), naš je prvi poziv bilo slanje linka na svačije pojedinačne Facebook stranice. Bio sam opčaran činjenicom da objava nije izazvala mnogo komentara ni lajkova, no rezultati su bili trenutačni ljudi su počeli donirati. Nakon toga poslali smo nekoliko poruka e-pošte obitelji i prijateljima, a zatim i nekim poslovnim suradnicima. Nekoliko tweetova kasnije, i u roku od tjedan dana, prikupili smo više od $ koji idu izravno MSKCC-u. Kada je EmmaZinberg.com počela s radom 4. ožujka, nismo imali pojma što možemo očekivati. Hoćemo li prikupiti nekoliko tisuća dolara, hoće li naša obitelj i bliski prijatelji doći i hodati s nama? Sada je međutim jasno da čak i ljudi koje ne poznajemo pomažu prikupiti sredstva tako da MSKCC može nastaviti s radom kojim spašava živote. Zadivljen sam stvarnom snagom naših kolektivnih alata za društveno umrežavanje. A sada želim da se i vi zadivite svojima. S dvije i pol godine, kada je postavljena Emmina dijagnoza, ona je znala da nešto nije u redu, no nije mogla potpuno shvatiti problem. Alexis joj je rekla da u njezinome želučiću ima yuckies i da će ih doktori prisiliti da odu baj-baj (Od tada je izraz Bye Bye Yuckies! i naš poklič i naša molitva. Molimo poduprite tim Bye Bye Yuckies... A ako možete, molimo stavite link na EmmaZinberg.com na svoju FB stranicu ili ih pošaljite Tweeterom. Molimo vas da iskoristite snagu svojih društvenih mreža da bi više obitelji kao što je naša dobilo priliku reći Bye Bye Yuckies! ( Preuzeto: Shelly Palmer 9. ožujka 2012.)

57 TELEKOMUNIKACIJE< OSVRT Izvrstan sajam (ne)potrebnih uređaja PIŠE BORIS PLAVLJANIĆ IAKO VRLO KRATKO, SAMO ČETIRI DANA, Barcelona je bila svjetsko središte mobilne industrije. Svake se godine krajem prvoga tromjesečja održava legendarni tehnološki sajam Mobile World Congress - MWC, koji smo i ovaj put s nestrpljenjem iščekivali. Usprkos različitim glasinama koje su se pojavile tjedan dana prije samoga sajma, nismo mogli ni sanjati da će biti tako zanimljivo i da će se predstaviti uređaji koji će, bez sumnje, obilježiti ovu godinu. Novi trendovi Naviknuli smo se da se trendovi mijenjaju, no u posljednje je vrijeme korisniku preteško pratiti sve promjene i trendove. Vratite se samo 10 godina unazad ljudi su tek počeli koristiti mobitele u svakodnevnome životu, a danas je mobitel središte svijeta. Naravno, ne doslovno, ali ima bitnu ulogu u životu većine ljudi. Mlađe se generacije više i ne sjećaju da je prije mobitel imao samo dvije funkcije mogli ste ga koristiti za pozive i slati SMS. Da nam je tada netko rekao da ćemo na tome uređaju danas slušati glazbu, gledati filmove u visokoj rezoluciji, surfati Internetom, a da ćemo ga najmanje koristiti za komuniciranje s poznanicima i prijateljima teško da bismo mu vjerovali. No vratimo se ipak u sadašnjost. MWC nam je već prvoga dana priredio golemo iznenađenje svoje su uređaje predstavili Huawei, kineska kompanija koja se odlu- Barcelona je bila mjesto na kojem su se pojavili svi najveći i najbitniji proizvođači mobitela i mobilnih usluga - osim jednoga. Pogađate, riječ je o Appleu, koji već tradicionalno zaobilazi takve događaje u širokome luku. čila boriti za svoj dio tržišta pametnih telefona, Sony koji se napokon riješio riječi Ericsson u svojem nazivu (uspjeli su ga otkupiti), te HTC o kojem ne treba previše govoriti. Pretpostavka da se prvi dan ipak neće ništa zanimljivo dogoditi, opovrgnuta je već 15 minuta nakon početka prve prezentacije. Huawei je predstavio svoj flagship model Ascend D quad. Prvi četverojezgreni smartphone na svijetu, koji trenutačno krasi epitet najbržega mobitela današnjice. Opravdano ili ne, vidjet ćemo uskoro u praksi, no na papiru to zvuči prilično dojmljivo. Riječ je o K3V2 procesoru s taktom od 1.2 i 1.5 GHz, 1 GB DDR2 RAM memorije, golemom 4.5 IPS+ ekranu razlučivosti 1280x720 točaka (720p), te operativnome sustavu Android i to inačici 4.0 (Ice Cream Sandwich). Sony nije pokazao previše i ostali smo razočarani Xperia S je predstavljena na CES-u ove godine, dok su na MWC-u predstavljeni modeli Xperia U i P koji su zapravo slabiji od spomenutoga modela S. No dan još uvijek nije završio HTC je na redu. Iako se u javnosti već govorilo o četverojezgrenome modelu (op.a. HTC Edge), nikada ništa nije bilo službeno potvrđeno. Barem ne do Barcelone. Ispostavilo se da su glasine ipak bile točne dolazi serija pametnih telefona pod nazivom One. Riječ je o flagship modelu One X u koji HTC polaže sve nade, te ponešto slabijim modelima One V i One S. One X će raditi na NVidijinom Tegra 3 procesoru (4 x 1.5 GHz), imat će 1 GB DDR2 memorije kao i Ascend D quad, ali će imati nešto veći ekran (4.7 ) iste rezolucije, Android 4.0 i novi HTC Sense 4.0. U prodaji bi se trebali naći u vrijeme kada vi čitate ovaj časopis, dok je o cijenama još uvijek prerano govoriti. Kao što se moglo odmah zaključiti, prvi će dan biti pokazatelj novih trendova u mobilnoj industriji, a tu prvenstveno mislimo na procesore s 4 jezgre, 4.5+ inčnim ekranima, te podršci za LTE tehnologiju. Ostaje samo pitanje hoće li baterije uz sadašnju tehnologiju i napredak moći pratiti te nove trendove? 188/4/2012 infotrend 49

58 Najveće gužve su se stvarale oko Googleova prostora Nokia, Samsung, LG, Microsoft i ostali Ni sljedeći dani nisu bili ništa manje zanimljivi, iako smo ostali uskraćeni za jedan uređaj koji smo žarko željeli vidjeti. U moru glasina našla se i ona da će Samsung predstaviti nasljednika ponajboljega pametnog telefona na svijetu (op.a. Galaxy SII). Na žalost, to se nije dogodilo, ali su zato predstavili zanimljiv tablet Galaxy Note Apple fanovi se ne moraju brinuti, Note 10.1 neće biti bolji od ipada 3, ali donosi osvježenje u odnosu na starije Samsungove modele. Osim poboljšanih značajki, od sada Samsungovi tableti dolaze sa S Penom Stylus olovčicom. Kombinacijom S Pena i tableta dolazimo do toga da će tablet u bližoj budućnosti postati virtualna bilježnica, što je još jedna nova funkcija koju tableti od sada imaju. Polako ulazimo u post-pc eru koju će predvoditi Apple i Samsung, dok će ostali morati uhvatiti korak s njima. No nije Samsung jedini koji je predstavio tablet. Spomenuta kineska tvrtka Huawei je, osim izvrsnoga smartphonea, predstavila i MediaPad FHD 10-inčni tablet gotovo istovjetnih značajki kao i Ascend D quad. Sada se s pravom pitamo koja je razlika između smartphonea 50 infotrend 188/4/2012 Najočekivaniji mobitel iz HTC-a je definitivno model One X no, odlični su i modeli One V i One i tableta, osim u veličini ekrana? Iskreno rečeno, sumnjamo da bi netko kupio oba Huawei proizvoda, kao što je to slučaj kod Samsunga ili Applea koji nude dva odvojena proizvoda (naravno, ako gledamo tablet i pametni telefon). Tie u HGK-u exer u am Zagrebu inibh 16. ercilis siječnja cilland reraesenit vel ut vullamet praesto et lortis nulput prat adio esectem quat, consed exero dolore venissimodit nos ero eu faci bla feugait eniamcommy nisim volore tat Na tržište pametnih telefona, polako, ali sigurno, ulazi i LG sa svojim modelom 4X HD. Specifičan je po tome što koristi 5 procesora 4 u normalnoj upotrebi, te jedan procesor kada je mobitel u standby modu. Navodno na taj način baterija Hrvatski predstavnici u Barceloni Već smo rekli da su se u Barceloni, osim mobitela, predstavile i nove mobilne usluge i aplikacije. Hrvatska je gospodarska komora odlučila ove godine predstaviti nekoliko hrvatskih aplikacija. Redom su to aplikacije Spotie (Exploro), PhotoPay (Računi.hr), Habbits (IT4U/ Informacijske tehnologije za vas) i Salespod (Mobilna informatika). One su odabrane odlukama žirija te glasovima publike kao najbolje na događanju Mobile Monday Croatia, održanome Cilj je bio okupiti sve one koje zanimaju mobilne tehnologije na jednome mjestu. To su razvojni inženjeri, ljubitelji gadgeta, kreatori mobilnih aplikacija i svi oni koji žele naučiti nešto novo ili saznati najnovije vijesti iz svijeta mobilnih tehnologija Sve naše tvrtke svojim su inovativnim aplikacijama pobudile veliko zanimanje svih onih kojima su se predstavile te su ostvarile brojne poslovne kontakte i prilike za sklapanje poslova, izjavio je u Barceloni Tomislav Car, dopredsjednik Udruženja za informacijske tehnologije HGK-a, zadužen za male tvrtke i startupove.

59 TELEKOMUNIKACIJE< Microsoft je u Barceloni predstavio svoj novi operativni sustav Windows 8 može izdržati i do 48 sati rada, što je danas rijetkost i čisto sumnjamo u te brojke. Sumnjičavi smo jer su mnogi najavljivali i mnogo dulji vijek baterije pa se u praksi pokazalo da su te brojke katkad i upola manje. Za one nešto skromnije, LG nudi model Optimus 3D Max koji bi se trebao uvrstiti među jeftinije Android uređaje, a specifičan je po trodimenzionalnome korisničkom sučelju - 3D UI - koji možete gledati bez posebnih naočala. Za kraj smo s razlogom, ostavili Nokiu i Microsoft koji su bili u posebnom središtu pozornosti u drugome dijelu sajma. Nokia je predstavila 3 modela pametnih telefona, a Microsoft svoj novi operativni sustav. Finska je kompanija napokon potvrdila ono što smo već neko vrijeme priželjkivali Lumia 900 dolazi na globalno tržište. Uz to, predstavljeni su modeli Lumia 610 koja bi trebala konkurirati jeftinim Android uređajima, s time da će to biti i jedan od najjeftinijih Windows mobitela (preporučena cijena 150 eura), i model 808 PureView koji je ostao zapažen jedino po tome što dolazi s kamerom od 41 megapiksela! Da, dobro ste pročitali. No budite uvjereni da to ne znači kvalitetnu sliku, nego veliku sliku. Ako ste namjeravali kupiti taj model, zapitajte se treba li vam slika koja će biti goleme rezolucije i uzimati vam 5-10 MB prostora na SD kartici, kad ćete ionako tu sliku uploadati na Facebook ili Twitter i ljudi neće primijetiti razliku između slike nastale na tome modelu i one nastaloj na prosječnome telefonu. S druge strane mnogo bi vas više trebalo zanimati što je Microsoft imao za reći. Nakon prilično neupečatljive Nokijine prezentacije, div iz Redmonda je predstavio Consumer Preview inačicu Windowsa 8. To je prva inačica Windowsa koja će biti namijenjena svim uređajima osobnim računalima, pametnim telefonima i tabletima. Stoga ne čudi da se Microsoft odlučio da baš Barcelona bude grad u kojem će predstaviti tu novost. Što zaključiti nakon Barcelone? Dolazi novo vrijeme, vrijeme LTE tehnologije i jako snažnih mobitela. LTE tehnologija se za sada razvija samo u Americi i Japanu, dok ćemo mi ostali morati pričekati još barem dvije do tri godine na tu tehnologiju. A čak i kada ju dobijemo, vjerujemo da će usluge biti toliko skupe da ih nećemo ni koristiti ali barem ćemo ih imati. Što se tiče novih značajki mobitela, možemo samo reći da je to pretjerivanje. Sigurni smo da 99 posto korisnika ne može iskoristiti ni dvije jezgre do kraja, a kamoli 4 jezgre koje rade na 1.5 GHz. No kako mi ipak volimo misliti da će nam ta sirova snaga dobro doći, vjerojatno ćemo potrošiti prosječnu Hrvatsku plaću na jedan takav uređaj i misliti kako je to dobro uložen novac, a zapravo nam je dovoljan i prosječan Android uređaj za onih 5 aplikacija koje svakodnevno koristimo. Sve u svem, Barcelona je izvrstan sajam na kojem su predstavljeni fantastični uređaji, no u ovo vrijeme krize možda se taj novac i ta tehnologija mogu iskoristiti u neke druge svrhe. Jer čemu mobiteli koje će si moći priuštiti samo oni dubljega džepa? OSVRT NA KONFERENCIJU 8. Telekom Arena DANA 12. I 13. OŽUJKA održana je u Zagrebu 8. Telekom Arena, na kojoj su se okupili mnogobrojni domaći i regionalni predstavnici telekomunikacijskih kompanija. Osnovni je cilj konferencije bio prikazivanje ulagačkih trendova i planova, predstavljanje novih tehnologija te novih poslovnih modela u telekomunikacijskome, medijskome i tehnološkome sektoru Započelo je izvrsno već s prvom prezentacijom. Predsjednik je Vijeća HA- KOM-a, Miljenko Krvišek, najavio nekoliko projekata koji bi trebali zanimati cjelokupnu javnost. Naime, riječ je o razvoju širokopojasnoga Interneta na područjima od posebne državne skrbi, ruralnim područjima kao i razvoju novih mobilnih tehnologija koje bi nam do trebale omogućiti brzine Interneta i do 30 Mbps. Uz tako velike brzine možemo očekivati i razvoj internetske televizije koja polako kuca na vrata. Također, nezaobilazna je tema bila i razglašena informatizacija koju nova Vlada često spominje, a ona bi se trebala provesti u idućim dvjema godinama, nakon što se objedine sve trenutačne baze podataka koje postoje. Trenutačno ih je u Hrvatskoj preko 2000, a novac bi se za informatizaciju mogao prikupiti prodajom podataka iz tih baza različitim tvrtkama koje bi, prema procjenama, za podatke bile spremne platiti sveukupno 16 milijardi kuna. Nakon odslušane cjelokupne konferencije, otvaraju se nova pitanja. Jedno od njih je i tzv. zeleni IT, model prema kojemu bi telekomunikacijske tvrtke mogle uštedjeti i do 20 posto energije te povećati dobit za 2,3 do 8,7 posto, no pitanje je kako će se to odraziti na njihove usluge i cijene. Također, s pravom se pitamo kada ćemo dobiti podršku za LTE tehnologiju, zašto su cijene u jugoistočnoj Europi i do 20 posto veće u odnosu na neke druge države, kako cenzurirati sadržaj koji je zaštićen intelektualnim vlasništvom, a da se pri tome ne prekrši privatnost korisnika itd. (bp) 188/4/2012 infotrend 51

60 >ICT vijesti BiH PRIPREMIO: HARIS HAMIDOVIĆ Inspektori za zaštitu autorskih prava Federalna je uprava za inspekcijske poslove uz podršku BSA - Business softvare alliance organizirala dvodnevnu izobrazbu za sve federalne i kantonalne tržišne inspektore u Federaciji Bosne i Hercegovine iz područja zaštite autorskih prava korištenja računalnih programa. Teme koje su obrađene tijekom izobrazbe odnosile su se na inspekcijski pregled i dokumentiranje softvera instaliranoga na računalima u cilju zaštite autorskih prava, te prepoznavanje nelicenciranih računalnih programa korištenjem specijalziranih USB-stickova na kojima se nalaze aplikacije za otkrivanje svih instaliranih softvera na računalu koji je predmet inspekcijskoga nadzora. S obzirom na to da se u Federaciji BiH po prvi put provodi inspekcijski nadzor u tome području, svrha je održavanja izobrazbe omogućavanje stjecanja novih znanja inspektorima u svezi s obavljanjem inspekcijskoga nadzora kako bi se pojasnile odredbe Zakona o autorskom i drugim srodnim pravima u području računalnih programa te omogućila djelotvorna primjena navedenih odredaba prilikom obavljanja inspekcijskoga nadzora u praksi. Microsoft NetWork 2.0 Microsoft BiH je objavio preliminarni raspored predavanja za MS NetWork 2.0 konferenciju, koja će se održati u Mostaru 4. i 5. travnja Predavanja su podijeljena na četiri dijela, odnosno usporedno se nudi četiri niza prezentacija: Business, IT pro, Dev i MS Community i namijenjeni su poslovnim korisnicima, IT stručnjacima te programerima. Nema sumnje da će svi koji se odluče posjetiti tu konferenciju moći pronaći odgovarajući sadržaj za sebe u jednoj od četiriju dvorana Doma Herceg Stjepan Kosača. Dan sigurnijega Interneta Po drugi je put u Bosni i Hercegovini obilježen Dan 52 infotrend 188/4/2012 sigurnijega interneta zahvaljujući angažmanu neformalne koordinacijske skupine u sastavu: Ministarstvo sigurnosti BiH, Regulatorna agencija za komunikacije BiH, Save the Children Norway SEE, Oneworld platforma za jugoistočnu Europu, Međunarodni forum solidarnosti Emmaus i Microsoft BiH. Namjera je putem stalne izobrazbe i nizom korisnih savjeta povećati sigurnost djece i odraslih dok se koriste Internetom. Istraživanje MCSI je provedeno u 27 zemalja na uzorku od korisnika od kojih je njih 78% pokazalo znanje o osnovama zaštite na Internetu, ali su mnogo manje upoznati s načinima zaštite od cyber kriminala kao što su krađa identiteta ili otvaranje nametnutih linkova koji se pojave dok su na Internetu. Više od pola ispitanika, čak njih 56%, nije upoznato s načinima sprječavanja krađe identiteta, a čak 73% ispitanika nisu svjesni značenja zaštite njihove on-line reputacije. Prosječna ocjena znanja o on-line zaštiti svih ispitanika u 27 zemalja je 44. Za Bosnu i Hercegovinu prosječna je ocjena znanja 36, a podatci iz zemalja iz okruženja ne izgledaju mnogo bolje pa je tako prosječna ocjena u Crnoj Gori 38, Sloveniji 43, a u Italiji 39. Projekt za Graničnu policiju BiH Iz tvrtke Leftor Tuzla izvijestili su o završetku još jednoga vrijednog projekta izradba informacijskoga sustava za potrebe Granične policije BiH (ISGP). Sustav će Graničnoj policiji omogućiti kvalitetnu evidenciju i praćenje protoka ljudi i prijevoznih sredstava. Evidentiranje će se u bazi obavljati i prema vrsti graničnoga prelaza koji je korišten pri ulasku u BiH (cestovni, zračni, pomorski/ riječni, željeznički). Osim toga, omogućeno je i pohranjivanje različitih drugih podataka o osobama (npr. osobe kojima je izrečena zabrana korištenja vozačke dozvole) i prijevozničkim kompanijama (npr. evidencija prekršaja koje je kompanija napravila). Suradnja BH Telecoma i Ericssona NT Predsjednica Ericssona Nikole Tesle Gordana Kovačević i generalni direktor BH Telecoma Nedžad Rešidbegović danas su u Zagrebu potpisali ugovor u svezi s podrškom i održavanjem fiksne i mobilne mreže BH Telecoma u sljedećem razdoblju. Kako je priopćeno iz Ericssona, ugovor je vrijedan 65 milijuna kuna. Taj ugovor našim korisnicima garantira i u budućnosti besprijekornu kvalitetu usluga. Drago mi je da nastavljamo suradnju s našim dugogodišnjim partnerom Ericssonom Nikolom Teslom, izjavio je tim povodom Rešidbegović. Realizacija tog ugovora BH Telecomu će osigurati nesmetan rad i pružanje pravovremenih usluga najviše kvalitete njegovim korisnicima. Podršku i održavanje ostvarit ćemo, kao i dosad, uz obostrano razumijevanje i u bliskoj suradnji naših stručnjaka i kolega iz BH Telecoma, izjavila je Kovačević. Pravomoćna presuda suda BiH Pravomoćna presuda Suda BiH broj S1 3 L K donesena je 9. siječnja protiv osuđenoga Gološ Fahrudina zbog kaznenoga djela iz člana 243. stav 5 u svezi sa stavom 1, Krivičnoga Zakona Bosne i Hercegovine. Presudom je utvrđeno da je osuđeni Fahrudin Gološ, u svojstvu zakonskoga zastupnika kompanije Witnet d.o.o. Tuzla, odnosno Witnet Computer Engineering d.o.o. Tuzla, lažno predstavljao tu kompaniju kao ovlaštenoga zastupnika Microsofta, s namjerom da za kompaniju Witnet i za sebe pribavi imovinsku korist. Osuđeni Gološ je Federalnomu zavodu za zapošljavanje instalirao nelicencirane programe MS Office 2003 i Windows server 2003 i dostavio krivotvorene dokumente kao dokaze o licenci za isporučene programe, a za što je primio iznos od ,80 KM, prenosi licenciranje.ba portal.

61 >ICT vijesti Srbija PRIPREMIO NIKOLA MARKOVIĆ TELEKOMUNIKACIJE< Pojačani nadzor Federalna uprava za inspekcijske poslove, u suradnji s kantonalnim upravama za inspekcijske poslove i ovlaštenim kantonalnim organima, 12. ožujka započela je kampanju pojačanoga inspekcijskog nadzora na području FBiH nad zaštitom autorskih prava korištenja računalnih programa. Predmetom će inspekcijske kontrole biti svi privredni subjekti u FBiH koji se bave prometom i korištenjem računalnih programa i prvi će rezultati kampanje biti objavljeni nakon mjesec dana. Podršku će u ostvarenju navedenih aktivnosti inspekcijama pružiti USAID i Business software alliance, međunarodna udruga koja štiti prava softverske industrije, a djeluje u 80 država radi zaštite i proširenja softverskoga tržišta te stvaranja uvjeta koji potiču inovacije i razvoj. Ravnatelj Federalne uprave za inspekcijske poslove Ibrahim Tirak kazao je 5. ožujka 2012., u sjedištu Vlade FBiH u Sarajevu, da je osnovni cilj kampanje izobraziti i podići svijest pravnih i fizičkih osoba za potrebom korištenja, distribuiranja i prometa licenciranih softvera te zaustaviti širenje tzv. sive ekonomije. Uz inspekcijske nadzore, kako je najavljeno, bit će upriličena i jaka medijska kampanja. Ta kampanja uključuje upravne mjere i prekršajne odredbe, poput privremenoga i trajnoga oduzimanja predmeta i uređaja kojima je počinjen prekršaj pa do novčanih kazni koje, između ostaloga, za pravne subjekte mogu biti od do KM. Kažnjena prodaja softvera putem Interneta Prva pravomoćna presuda za prodaju nelicenciranoga softvera putem Interneta donesena je 19. siječnja Presudom je jedna osoba osuđena na uvjetnu kaznu zatvora u trajanju od 6 mjeseci, dok je druga osoba osuđena na novčanu kaznu u iznosu od KM za prodaju nelicenciranoga WIN OS preko www. pik.ba, i www. oglasi.ba, prenosi licenciranje. ba portal. Uprava HT-a Mostar U Mostaru je održana prva sjednica Nadzornoga odbora Javnog poduzeća Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar u Između ostalih odluka, koje je Nadzorni odbor prihvatio, jest i Odluka o imenovanju predsjednika Uprave direktora JP HT d.d. Mostar. Na osnovi prethodno dane suglasnosti Vlade Federacije BiH za predsjednika je Uprave jednoglasno imenovan Stipe Prlić, koji je u posljednjih šest mjeseci bio vršitelj dužnosti predsjednika Uprave. Predsjednik Uprave HT-a Mostar Stipe Prlić Google čestitao Srbiji Google čestitao Dan državnosti Srbije. Na početnoj stranici srpskoga Gugla pojavila se čestitka povodom 15. veljače, Dana državnosti Srbije. Za ilustraciju na Guglu (.com i.rs) iskorištena je naslovna stranica Sretenjskoga Ustava. Klikom na čestitku na tome popularnom pretraživaču pokazuju se sajtovi na kojima se govori o Danu državnosti Srbije. Taj nacionalni praznik obilježava se na kršćanski praznik Sretenje, zato što je toga dana buknuo Prvi srpski ustanak, a toga je nadnevka donesen prvi Ustav tadašnje srpske kneževine, koji je označio početak suvremene srpske državnosti. Prihodi usprkos krizi Predrag Vraneš, direktor kompanije S&T Srbija, kaže da je usprkos krizi prihod kompanije dostignuo devet milijuna eura, što je rast od pet posto u odnosu na Poslovna je godina počela dobivanjem ugledne nagrade u Londonu za iznimna IT dostignuća (The European IT Excellence Awards za projekt E-Uprava (www. euprava.gov.rs). Godina je završena dobivanjem nacionalne nagrade za poslovnu izvrsnost ( Predrag Vraneš, direktor S&T Srbije, očekuje da će i ove godine prihod kompanije ići uzlaznom linijom i premašiti deset milijuna eura. Milijun i pol za radna mjesta NCR otvorio u Beogradu operativni i informacijski centar. Novootvoreni Centar NCR-a u Beogradu trenutačno ima 200 zaposlenih i pružat će podršku na devet jezika: nizozemskome, engleskome, francuskome, njemačkome, grčkome, mađarskome, talijanskome, španjolskome i turskome. Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja Srbije u okviru je Programa za dodelu bespovratnih sredstava za podsticaj investicija kompaniji NCR dodijelilo jedan i pol milijun eura za nova radna mjesta, rečeno je prilikom otvaranja. Novo rješenje za bankare Asseco SEE predstavio rješenje ASEBA BPS. Na EMC IIG samitu o financijama i osiguranju koji je u veljači održan u Barceloni, kompanija Asseco SEE iz Srbije predstavila je svoje rješenje ASEBA Banking Process Suite (ASEBA BPS). ASEBA BPS je softversko rješenje za automatizaciju i optimizaciju bankarskih poslova i ono je iznimno dobro primljeno od međunarodnoga auditorija. To je rješenje već više od godinu dana u produkciji u Komercijalnoj banci i Banci Poštanskoj štedionici, u Beogradu, rekao je Vladan Atanasijević, direktor u kompaniji Asseco SEE. Najbolji u Europi Studenti FON-a plasirali se za svjetsku završnicu. Na natjecanju, održanomu 25. veljače u Londonu, tim je studenata Fakulteta organizacionih nauka (FON) iz Beograda obranio titulu najboljih u Europi u rješavanju studije slučaja. Tim FON-a plasirao se za svjetsku završnicu koja će u travnju biti održana u New Yorku. Rješenja studije slučaja ocjenjivao je žiri sastavljen od međunarodnih savjetnika iz područja menadžmenta, financija, organizacije i komunikacija. Na natjecanju su sudjelovale 54 poslovne škole od kojih je većina u svjetskih TOP100 visoko rangiranih. 188/4/2012 infotrend 53

62 >ICT vijesti >TELEKOMUNIKACIJE Srbija Novi način glasovanja Predstavljen jedinstveni birački popis. Ministar za ljudska i manjinska prava, državnu upravu i lokalnu samoupravu u Vladi Republike Srbije Milan Marković najavio je da će u Srbiji na predstojećim izborima, prvi put od uvođenja višestranačja, biti korišten jedinstveni birački popis kao elektronička baza podataka. Prema njegovim riječima, riječ je o najsuvremenijem obliku biračkoga popisa koji u ovome trenutku postoji u zemljama koje su Srbiji uzor. Birači će, kako je objasnio, na predstojećim parlamentarnim i predsjedničkim izborima moći glasovati po mjestu boravišta u zemlji, a ne samo prema mjestu prebivališta. Marković je najavio da će od 15. ožujka svi birači moći putem sms poruke provjeriti jesu li i gdje su upisani u jedinstveni birački popis vijesti Stvorena je baza podataka od oko ICT vijesti. Prilikom obilježavanja jubilarnoga broja 250 IKT BILTENA i desetogodišnjice postojanja IKT Servisa, istaknuto je da je prikupljeno, obrađeno i korisnicima dostavljeno oko ICT vijesti, a što je dragocjena baza podataka o najbitnijim događajima iz ICT područja. Te se vijesti svakodnevno objavljuju preko Generalnoga servisa Tanjuga i na portalima Privredne komore Srbije, Uprave za digitalnu agendu, Udruženja e-razvoj i dr. Zaključeno je da treba još intenzivnije nastaviti s prezentacijama ICT vijesti preko Interneta, širenjem suradničke mreže i stvaranjem veće financijske podrške radu IKT Servisa. 54 infotrend 188/4/2012 U Srbiji najpopularniji Chrome Prema podatcima Stat- Countera za posljednja tri mjeseca, udio se Internet Explorera na tržištu pretraživača smanjuje. Ipak, Microsoftov se pretraživač i dalje nalazi ACTA u Srbiji: U organizaciji misije OEBS-a u Srbiji održana je u Domu omladine 9. ožujka javna rasprava o sporazumu ACTA. O ACTA-i se govorilo kao pitanju ravnoteže između slobode izražavanja i zaštite autorskih prava u suvremenome dobu i kao prikrivenoj namjeri nadziranja internetskih sadržaja. Prof. dr. Saša Gajin rekao je da bi ACTA, kao trgovinski sporazum protiv krivotvorenja, trebao služiti legitimnim ciljevima, ali je to i potencijalno zadiranje u privatnost. Državna je tajnica za Digitalnu agendu Jasna Matić istaknula da je sporazum ACTA refleks tradicionalnih industrija za zaštitu svojih interesa, ali je također uočljiv i sve jači glas onih koji brane interese umreženoga društva. Šefica je kabineta povjerenika za informacije od javnoga značaja i zaštitu podataka o ličnosti Nevena Ružić upozorila da odredbe na prvome mjestu, ako promatramo globalnu statistiku. Udio je Internet Explorera u veljači ove godine iznosio 35,75%, usluge Chrome 29,84%, a Firefoxa 24,88%. Ako gledamo podatke za Srbiju, stanje je potpuno drukčije. Prema podatcima StatCountera od veljače ove godine Chrome se nalazi na prvome mjestu najpopularnijih pretraživača (39,45%), Firefox je s dosadašnjega prvog mjesta dospio na drugo i ima 38,45% tržišnoga udjela, a Internet Explorer je treći s 13,42%. Pirati političari Srpski pirati žele postati partijom. Srpski pirati početkom ožujka ove godine počinju s prikupljanjem potpisa na osnovu kojih bi se registrirali kao legitimna politička partija. Potrebnih će potpisa za registraciju pirati-aktivisti prikupljati po svim gradovima u Srbiji. U Srbiji su pirati aktivni još od Ideje su pirata širom svijeta i u Srbiji usredotočene na slobodnu komunikaciju i transparentnost financija velikih korporacija, banaka i državnih ustanova. Srpsko ICT tržište Promovirana publikacija ICT in Serbia - At a Glance. Vojvođanski IKT klaster i GIZ (Deutsche Gesellschaft fur international Zusammenarbeit) su 2. ožujka u Novome Sadu promovirali publikaciju ICT in Serbia - At a Glance. Promocija je bila namijenjena IT kompanijama članicama Vojvođanskoga IKT klastera, a kojih ima 37. Matijević je kao jedan iz ACTA-e predviđaju da svi uređaji na kojima se mogu nalaziti podatci (prijenosna računala, telefoni, tableti i dr.), mogu biti pregledani ako se posumnja da se na njima nalazi sadržaj koji krši nečija autorska prava. Među onima koji sporazum podržavaju u raspravi je sudjelovala i Branka Totić, direktorica Zavoda za zaštitu intelektualne svojine, koja je rekla da će Srbija morati prihvatiti taj sporazum ako to učini i Europska unija.

63 od autora publikacije upozorio na strukturu i vrijednost ICT tržišta u Srbiji, razvoj kadrovskih resursa i istraživanja sa stajališta ICT-a, mogućnosti i zaprjeke za domaće ICT kompanije na inozemnome tržištu i trendove i potencijale u ICT djelatnostima. Prepoznata je potreba razvoja kakvoće i primjene standarda u softverskoj industriji. Predloženo je uvođenje Serbian SW sertification. Domaće IT tržište, za koje se smatra da neće dalje opadati, ostaje i dalje osnovni potencijal razvoja ICT-a u Srbiji. Nepovratna sredstva Održan Info dan posvećen Pozivu 6. Uprava za digitalnu agendu u suradnji s Privrednom komorom Srbije i Europskom komisijom organizirala je 2. ožujka Info dan posvećen Pozivu 6 u okviru Programa podrške razvoju politike informacijsko-komunikacijskih tehnologija (CIP-ICT PSP). Za ovu su godinu predviđena sredstva u iznosu od oko 135 milijuna eura. Sudjelovanje u Programu otvara mogućnost srpskim kompanijama za dobivanje nepovratnih sredstava za ostvarenje projekata, kao i izvrsnu priliku za suradnju s europskim tvrtkama. Upad u sajtove državnih tijela Uhićena jedna osoba zbog računalnoga napada. U Beogradu je 8. ožujka uhićen G. V. zbog osnovane sumnje da je počinio sljedeća kaznena djela: računalni napad, neovlašten pristup zaštićenome računalu, računalnoj mreži i elektroničkoj obradbi podataka, programiranje i unos računalnih virusa za počinjenje kaznenih djela protiv sigurnosti računalnih podataka. Prema riječima Dan Internet domena Srbije U Beogradu je 22. ožujka obilježen Dan Internet domena Srbije. Program je skupa imao tri bloka. U prvome su bloku prikazane novosti na Internetu u nas i u svijetu. Drugi je blok bio posvećen Ćirilici na Internetu i Internetu na ćirilici. U trećem su bloku predstavljeni uspješni projekti na.rs domenu. Predstavljeni su: www. buzzilla.rs, i projekt Čitaj me. tužitelja za visokotehnološki kriminal Branka Stamenkovića, čim je primijećen pokušaj upada na sajtove državnih tijela, započeta je istraga koja je za svega nekoliko sati dovela do osobe za koju se sumnja da je odgovorna za napad. U akciji razotkrivanja hakerske skupine u Srbiji sudjelovali su, osim Tužilaštva za visokotehnološki kriminal, SBPOK i Odeljenje za visokotehnološki kriminal MUPa Republike Srbije. e-račun što prije Društvo za informatiku Srbije i Privredna komora Srbije organizirali su 23. veljače okrugli stol e-poslovanje i primene e-računa. Istaknuto je da u Srbiji postoji osnovni pravni okvir za primjene e-računa i to kroz implemetacije Zakona o elektronskom dokumentu, Zakona o PDV-u i Zakona o računovodstvu i reviziji (koji je u procesu prihvaćanja). U Srbiji postoje pojedinačni slučajevi primjena e-računa, ali iako su izjednačeni papirnati i elektronički dokumenti, nisu stvoreni uvjeti za masovnu primjenu e- Računa, jer nije utvrđen njezin elektronički format i ne postoji standardizirana infrastruktura za primjene e-računa. Hrvatski su kolege na okruglome stolu predstavili ostvarene uspjehe i prikazali da usluge informacijskoga posrednika pružaju: Računi.hr, FINA, pošta, neke banke i drugi. Telenor u fiksnoj telefoniji Telenor će u drugoj polovini ove godine srpskim građanima ponuditi usluge fiksne telefonije, kaže direktor korporativnih poslova Telenora Goran Vasić. On je istaknuo da je Telenor već krajem siječnja počeo pružati usluge fiksne telefonije poslovnim korisnicima. Telenor će korisnicima nuditi usluge klasičnoga telefoniranja i širokopojasnoga Interneta. Telenor će se prilikom pružanja usluga fiksne telefonije jednim dijelom oslanjati na infrastrukturu Telekoma Srbije, ali je istodobno počeo razvoj i unaprjeđivanje vlastite mreže. U tijeku je izgradnja optičke infrastrukture od Beograda do bugarske granice. Inovirajmo zajedno Bio je to moto skupa Cisco Expo Skup je održan 20. i 21. ožujka u Beogradu i osnovne su teme bile: inteligentne mreže, Računarstvo u oblaku i mobilnost. Umrežavanjem se povezuju kanali prodaje i kompanije s korisnicima i omogućava Računalstvo u oblaku i novi oblici mobilnosti. Istaknuto je da su društveni mediji, Računalstvo u oblaku, eksplozija podataka i porast broja uređaja koje treba umrežiti neki od ključnih trendova. Inovirajmo zajedno je put do novih poslovnih procesa i novih poslovnih modela. Vodič za sigurnu kupnju Promocija vodiča za sigurnu kupnju preko Interneta. Uprava je za digitalnu agendu 21. ožujka u Beogradu promovirala vodič za laku i sigurnu kupnju preko Interneta. U vodiču se kupcima daju informacije o ovome: kako biti sigurni prilikom kupnje preko Interneta, kako provjeriti kredibilitet prodavača, na što obratiti pozornost prije i poslije kupnje, kako mogu sigurno plaćati u internetskim prodavaonicama i kako mogu ostvariti svoja potrošačka prava. Besplatno se izdanje vodiča ekupovina može preuzeti na adresi 188/4/2012 infotrend 55

64 >PSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE KVALITETE DOBROGA ŠEFA Stvar ravnoteže PRIPREMILA ANA RIBARIĆ GRUBER Stručnost: Dobar rukovoditelj poznaje cijeli radni proces i stručnjak je u svojem području. Spreman je na stalno usavršavanje i prihvaćanje novina. U tome treba biti primjer drugima i upoznavati nove tehnologije i nove izazove prije nego što to zatraži i od svojih zaposlenika. Obaviještenost: Rukovoditelj ne može očekivati od zaposlenika da se informiraju o novinama u djelokrugu svojega rada, ako ni on sam ne pokazuje interes za njih. Naprotiv, rukovoditelj mora uvijek biti u tijeku i pružati informacije članovima svojega tima. Moguće praznine u znanju treba popuniti u najkraćem mogućem roku, a ne ih podastirati zaposlenicima jer će tako ozbiljno poljuljati autoritet i ubrzo preuzeti ulogu cara iz Andersenovoga Carevoga novog ruha. voditelj mora pokazati da ima povjerenje u svoje zaposlenike. Upravljanje je vremenom ključno za dobru organizaciju. Rukovoditelj treba voditi računa o rokovima i vrijednosti pojedinih poslova. Vrijeme ne smije trošiti na sitnice, dok izmiče bitno, a osobito treba poštovati tuđe vrijeme. Šef koji je neorganiziran pa u posljednji tren očekuje od zaposlenika da rade prekovremeno jer rokovi istječu, izazvat će nezadovoljstvo. Sastanci trebaju biti dobro pripremljeni i konstruktivni, bez nepotrebnoga otezanja. Autoritet: Uspjeh u bilo kojoj aktivnosti je nemoguć bez discipline i reda. U svakoj su skupini bitna pravila koja članovi moraju poštovati kako bi skupina uopće mogla funkcionirati. Šef mora biti dosljedan, ustrajati na pridržavanju pravi- Direktor, ravnatelj, rukovoditelj, šef, vođa tima, voditelj projekta Svima koji obavljaju navedene poslove zajedničko je to što su nadređeni većoj ili manjoj skupini zaposlenika. Iako je nemoguće pronaći savršenoga šefa, onoga kojemu njegovi zaposlenici (ali i nadređeni) ne bi mogli ništa zamjeriti, činjenica je da postoje velike razlike među njima, kako po rezultatima rada tako i po zadovoljstvu zaposlenika njihovom komunikacijom. Budući da tijekom svojega osnovnog obrazovanja naučimo malo ili gotovo ništa o komunikaciji i međuljudskim odnosima, osoba koja se želi prihvatiti upravljanja ljudima mora preispitati svoje kvalitete, biti svjesna slabih točaka i nastojati ih otkloniti. Koje su ključne odlike dobroga šefa, koje ga čine uspješnim i omiljenim? ILUSTRACIJE JENIO VUKELIĆ Vizija: Uspješan rukovoditelj ima dugoročan pregled obveza i plan razvoja. To je osnova učinkovitoga upravljanja vremenom, zaposlenicima i radnim procesom. U suprotnome je djelovanje stihijsko i poslovi se dovršavaju u posljednji trenutak, što može rezultirati pogreškama u radu, iscrpljivanjem zaposlenika, nape- 56 infotrend 188/4/2012 tošću i općim nezadovoljstvom. Šef koji ima viziju dobro će definirati ciljeve. Iako su dugoročni ciljevi bitni, treba postaviti i male, dnevne ili tjedne ciljeve koji olakšavaju praćenje napredovanja prema ostvarenju velikih ciljeva i vrjednovanju rada svakoga zaposlenika i cijeloga tima. Organiziranost: Dobra je organizacija pola posla, možda i više. Rukovoditelj raspoređuje zaduženja zaposlenicima, određuje rokove i nadzire radni proces. Pri raspoređivanju poslova bitno je paziti da pojedini posao dobije osoba koja je najsposobnija za njegovo obavljanje i dati joj upute o tome što i do kada treba biti nešto dovršeno. Nakon toga šef treba pustiti zaposlenike raditi u miru, pri čem im mora biti na raspolaganju ako negdje zapnu ili trebaju savjet ili podršku. Ruko-

65 la i sankcioniranju njihovoga kršenja, ali bez grubosti u komunikaciji (primjerice, prijetnji ili povišenoga tona). Posao je rukovoditelja, između ostaloga, i davanje povratnih informacija o radu zaposlenika. Kritike treba upućivati u individualnim razgovorima i smirenim tonom. Kako bi imala pozitivan učinak, kritika se treba odnositi na konkretno ponašanje i biti upućena neposredno nakon toga ponašanja, a ne općenita, zakašnjela i usmjerena na osobu. Za razliku od kritike, pohvale je dobro iznijeti javno, ali samo kada su doista zaslužene, pazeći pri tome da na pohvalu ne utječe bliskost sa zaposlenikom, nego isključivo njegov rad. Primjer: Uspješan šef mora biti primjer zaposlenicima. Rukovoditelj koji kasni na posao, ne poštuje rokove, radno vrijeme provodi obavljajući privatne poslove ili je rastresen, ne može očekivati točnost, marljivost i entuzijazam od svojih podređenih. Otvorenost: Rukovoditelj mora biti svjestan da ne može biti jedini pokretač novih ideja, koliko god želio prigrabiti sve zasluge. Stoga treba biti spreman bez ikakve zavisti prihvatiti nove ideje i napomene zaposlenika, čime će ih dodatno potaknuti. Štoviše, dobar će rukovoditelj poticati zaposlenike na nove ideje, prihvaćati njihovu inicijativu i cijeniti dobre prijedloge. Ugled: Svaka osoba koja želi stručno napredovati treba paziti na svoj ugled, a ne potpirivati glasine ili, još gore, dovesti se u stanje da postaje predmetom poruge. Plesanje na stolovima na kraju novogodišnjega domjenka može djelovati kao zabavno, kao što i otvoreno udvaranje kolegicama ili kolegama može biti izazov za nečiji ego, ali nakon takvih pothvata nitko ne podrazumijeva veliku odgovornost, raznovrsnost poslova, rad pod vremenskim pritiskom i razrješavanje konfliktnih situacija, a time i izloženost stresu. U takvim uvjetima dobro funkcionirati može samo stabilna osoba koja u svakome trenutku može zadržati nadzor nad vlastitim osjećajima i ponašanjem. Šef koji lako gubi živce, paničari, viče ili čak plače pokazuje bespomoćnost i nedoraslost situaciji. Iako nam je temperament urođen, neke je teh- može očekivati poštovanje svojih podređenih. Šef ne mora biti bezličan (naprotiv, određena doza opuštenosti i humora u granicama pristojnosti uvijek je dobrodošla), ali ocvaloga pubertetliju suradnici teško mogu ozbiljno shvatiti. Na ugled treba paziti i u nekim na izgled privatnim situacijama koje lako mogu prerasti granice privatnosti (primjerice, fotografije s neobuzdanoga tuluma lako mogu dospjeti na društvene mreže). Kad je riječ o ugledu, posebno treba paziti na područja koja se u poslovnome svijetu smatraju osobito osjetljivima, kao što su pridržavanje zakona i propisa, financijska odgovornost i profesionalna etika. Pravednost: Svaki šef koji želi uspjeti mora sve svoje zaposlenike tretirati jednako. Rukovoditeljima koji su prije trenutačnoga posla bili na nižem položaju često je vrlo teško jer se moraju oduprijeti sklonosti da različito tretiraju zaposlenike s kojima su prije bili bliskiji od ostalih. Već pri preuzimanju nove dužnosti i šefu i njegovim zaposlenicima mora biti jasno da oni nisu pajdaši iz lokalnoga kafića, nego da svatko ima svoje ovlasti, zaduženja i odgovornost. Šefu mora biti bitno kakav je netko radnik, a ne gaji li prema toj osobi simpatije ili antipatije. Šef mora imati uvid u opseg poslova svakoga zaposlenika i paziti da opterećenje poslom bude podjednako raspoređeno te da jednako cijeni i uspjehe svih zaposleni- ka i sankcionira pogreške. U suprotnome može doći do narušavanja međuljudskih odnosa. Komunikacija: Teško je biti na čelu ikakvog tima, a osobito opstati tijekom duljega razdoblja na tome položaju bez komunikacijskih sposobnosti. Osnove su dobre komunikacije jasnoća, neposrednost, dvosmjernost i umijeće slušanja. Nejasne ili dvosmislene poruke dovode do nesporazuma, što se može odraziti i na posao i na međuljudske odnose. Bez slušanja nema komunikacije. Dobar će rukovoditelj pozorno slušati argumente svakoga zaposlenika i dobro ih razmotriti pri donošenju odluka (ponavljamo: bitno je što se govori, a ne tko govori). Prilikom prenošenja informacija treba se usredotočiti na bitno, bez nepotrebnih objašnjavanja i digresija. Komunikacija treba biti lišena manipulacija i onih grubih (npr. prijetnji) i onih suptilnijih, kao što je, primjerice, izazivanje sažaljenja. Nije dobro da šef sije strah jer time uništava pozitivno ozračje na radnome mjestu, ali još je gore ako neprestano traži da ga se žali. O upuštanju u prenošenje neprovjerenih informacija ili informacija o zaposlenicima koje nisu povezane s poslom ne treba posebno ni govoriti ogovaranje je najstrože zabranjeno svakomu tko želi da ga se cijeni, a osobito šefu. Odlučnost: Donošenje odluka također je jedna od sastavnica rukovodećega položaja. Neka radna mjesta, a među njima su i šefovska, jednostavno ne trpe neodlučnost. Prilikom donošenja odluka treba razmotriti pozitivne i negativne posljedice svake mogućnosti. Za bitne odluke, one koje donose dugoročne posljedice, treba ostaviti dovoljno vremena i prikupiti vrijedne informacije. Katkada rukovoditelj odluku treba donijeti zajedno sa zaposlenicima ili užim krugom zaposlenika. Donošenje odluka u skupini ima svoje prednosti i nedostatke, o čem će biti riječ u jednome od sljedećih brojeva. Emocionalna stabilnost: Rukovođenje 188/4/2012 infotrend 57

66 >PSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE nike samokontrole moguće naučiti (primjerice, brojanje do deset kad smo ljuti, izbacivanje viška adrenalina kroz tjelesnu aktivnost, uzimanje kratkoga predaha...). Odgovornost: Rukovoditelj mora biti spreman preuzeti odgovornost ne samo za svoje odluke i svoj rad nego i za rad svojih zaposlenika te njihove moguće propuste. Zaposlenici će cijeniti rukovoditelja koji se zauzima za njih, ističe njihove kvalitete i hvali njihov rad nadređenima i spreman je boriti se za bolje uvjete rada. Ravnoteža: Američki profesor menadžmenta Robert Sutton, autor knjige Good Boss, Bad Boss (Dobar šef, loš šef), ističe da je odlika dobrih šefova pozorno održavanje ravnoteže između nadzora koji imaju nad svojim zaposlenicima i slobode koju im pružaju. Previše nadzora guši entuzijazam i kreativnost, a premalo nadzora vodi prema padu učinkovitosti i usredotočenosti na posao. Sutton navodi izjavu bivšega menadžera LA Dodgersa (američkoga bejzbolskog prvoligaša) Tommyja Lasorde kojom ocrtava vrijednost sposobnosti vođe da održi ravnotežu između nadzora i slobode: Vjerujem da je menadžment poput držanja grlice u rukama. Ako je držite prečvrsto, ubit ćete ju, a ako ju držite prelabavo, odletjet će. Kako se skupine razlikuju po svojoj strukturi, ciljevima i uvjetima u kojima djeluju, tako se i pojedinci, njihovi članovi i vođe razlikuju po svojih odlikama, a sve zajedno utječe i na upravljanje skupinom. Prema tomu, upravljanje bilo kojom skupinom pa tako i zaposlenicima u radnome okruženju, vrlo je složeno i nema formule koja jamči uspjeh. U svakome slučaju, šef koji radi na sebi može pokrenuti promjene i cijeli tim usmjeriti prema boljemu funkcioniranju. 58 infotrend 188/4/2012 Mali test velikih vrlina Imate li osobine dobroga šefa ili Vas zanima biste li bili dobar šef? Pozorno pročitajte tvrdnje koje slijede i procijenite vrijede li one za Vas ili ne. 1. Zaposlenicima pristupam s povjerenjem. TOČNO NETOČNO 2. Ne trebam biti upućen/a u najsitnije pojedinosti posla. TOČNO NETOČNO 3. Bez obzira na okolnosti, zaposlenicima se obraćam smirenim tonom. TOČNO NETOČNO 4. Dopuštam da zaposlenici izraze svoje neslaganje sa mnom ili mojim odlukama. TOČNO NETOČNO 5. Obavljanje bitnih poslova organiziram pravodobno. TOČNO NETOČNO 6. Zaposlenici me se ne boje. TOČNO NETOČNO 7. Kad mi se zaposlenik obrati, bitnije mi je što je rečeno, nego tko mi se obraća. TOČNO NETOČNO 8. Na posao dolazim pravodobno. TOČNO NETOČNO 9. Nastojim se podjednako odnositi prema svim zaposlenicima. TOČNO NETOČNO 10. S lakoćom rješavam disciplinske probleme. TOČNO NETOČNO 11. Rado hvalim zaposlenike za dobro obavljen posao. TOČNO NETOČNO 12. Trudim se biti uzor u radu. TOČNO NETOČNO 13. Općenito sam dobro organiziran(a). TOČNO NETOČNO 14. Pratim novosti u području svojega rada. TOČNO NETOČNO 15. Spreman sam zaposlenicima pružiti pomoć kad se suoče s poteškoćama u radu. TOČNO NETOČNO 16. Nemam većih poteškoća pri donošenju odluka. TOČNO NETOČNO 17. Neslaganje sa mnom ne shvaćam osobno. TOČNO NETOČNO 18. Nemam problema s izricanjem kritike zaposlenicima. TOČNO NETOČNO 19. Nije me lako izbaciti iz takta. TOČNO NETOČNO 20. Rado prihvaćam nove ideje svojih zaposlenika. TOČNO NETOČNO 21. Potičem samostalnost u radu svojih zaposlenika. TOČNO NETOČNO 22. Zaposlenici mi se obraćaju s poštovanjem. TOČNO NETOČNO 23. Za sastanke se nastojim što bolje pripremiti, tako da se nepotrebno ne oteže. TOČNO NETOČNO 24. Dobro poznajem propise iz područja svojega rada i pridržavam ih se. TOČNO NETOČNO Za svaki zaokruženi odgovor točno ubrojite si po jedan bod. Ako niste varali : 0 6 bodova: Nemate ni osnovne kvalitete dobroga rukovoditelja i ne možete biti autoritet za svoje zaposlenike, zbog čega Vaš tim ne može postići zadovoljavajuću učinkovitost. Zacijelo teško izlazite na kraj s organizacijom posla, ali i svojim zaposlenicima. Stoga biste trebali dobro promisliti je li rukovodeći položaj doista ono što želite i možete obavljati ili je mudrije potražiti mirnije radno mjesto na kojem ćete i sami biti zadovoljniji bodova: Za dobro obavljanje šefovskoga posla morate još mnogo raditi na sebi. Pozorno preispitajte svoje jake i posebice slabije strane i hitno počnite raditi na sebi kako biste se uspješno nosili sa svim izazovima koje Vaše radno mjesto iziskuje. Osobito se posvetite svojim organizacijskim i komunikacijskim vještinama bodova: Imate kvalitete dobroga rukovoditelja, ali i određene nedostatke. Kako biste bili još uspješniji, osobito ako rukovodeći posao želite obavljati tijekom duljega vremenskog razdoblja, pokušajte otkriti slabosti, uložite nešto truda i pokušajte ih otkloniti. Rezultati neće izostati, a zadovoljniji ćete biti i Vi sami, ali i Vaš tim boda: Zacijelo nemate većih poteškoća u komunikaciji sa svojim zaposlenicima, kvalitetom rada i rokovima. Vjerojatno ste dobar i mudar šef, koji uspijeva održati ravnotežu između radne discipline i slobode koju pružate svojim zaposlenicima. Vaši vas zaposlenici vole, čega ste vjerojatno i sami svjesni. Ne dopustite da Vam taština uništi postignuto, nego i dalje tražite mogućnost poboljšanja.

67 IDC najavljuje jubilarnu desetu IT Security & Datacenters Transformation konferenciju Tvrtka IDC Adriatics najavljuje organizaciju 10. po redu konferencije na temu IT sigurnosti i podatkovnih datacentara koju će u suradnji sa svojim partnerima održati 10. svibnja ove godine u zagrebačkom hotelu Antunović. Sigurnost više nije informatički izolirano područje, već središnji dio procesa donošenja odluka koji se suočava sa stvarnim tržištem. Kao takva, veza između onih koji prakticiraju sigurnost i poslovnih dioničara sve je jača. Područje IT sigurnosti uvijek će biti odličan teren za investicije u organizacijama i kompanijama svih veličina. To je realna situacija koju kompanije moraju shvatiti a i prihvatiti. No, te IT inicijative zahtjevaju potpuno nove pristupe IT sigurnosti. Virtualizacija, virtualni uredi, cloud computing uvelike su već prisutni u IT okruženju i kao sastavni dio novih strategija moraju se uzeti u obzir. Oni danas predstavlju potpuno novu tržišnu realnost. Stoga će se ovogodišnja konferencija osvrnuti upravo na brojne IT inicijative koje su preplavile regiju dok će novi pristupi IT sigurnosti obilježiti značajan dio predavanja. Doprinos važnosti teme sigurnosti i poslovanja u okruženju IT inicijativa donosi predstavljanje istraživanja hrvatskog tržišta softvera za sigurnost IT sustava za prošlu godinu te srednjeročne prognoze rasta tvrtke IDC Adriatics, kao svojevrsnog nezavisnog trećeg stupa, pozicioniranog između ponude i korisnika. Višegodišnja uspješna suradnja sa vodećim kompanijama iz ICT industrije nastaviti će se i na IT Security & Datacenters Transformation Roadshow 2012 te će partneri APC, Fortinet, Qualys, T-HT i Microsoft izložiti svoja promišljanja i predstaviti sigurnosna rješenja, trendove i novitete. Kao i dosadašnjih godina očekuje se više od 200 sudionika na konferenciji. Za više informacija o IDC IT Security & Datacenters Transformation konferenciji kontaktirajte Ladu Đukić putem adrese : ldukic@idc.com ili telefona :

68 U ZAGREBU 9. SEE CRM Arena: CRM u novom svjetlu 19. i HEALTH CARE BUSINESS ARENA Regionalna konferencija o poslovanju u zdravstvu 24. i ENERGETSKA ARENA 12. i Organizator YOUR BUSINESS INTELLIGENCE AND NETWORK PARTNER tel: fax: konferencije@infoarena.hr