INES SIROTIĆ MODELI FINANCIRANJA MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Transkript

1 SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET INES SIROTIĆ MODELI FINANCIRANJA MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA U REPUBLICI HRVATSKOJ DIPLOMSKI RAD Rijeka 2015.

2 SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET MODELI FINANCIRANJA MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA U REPUBLICI HRVATSKOJ DIPLOMSKI RAD Predmet: Financijska tržišta i institucije Mentor: prof.dr.sc. Zdenko Prohaska Komentor: doc.dr.sc. Bojana Olgić Draženović Student: Ines Sirotić Studijski smjer: Međunarodno poslovanje JMBAG: Rijeka, srpanj 2015.

3 SADRŽAJ 1. UVOD Predmet, problem i objekti istraživanja Radna hipoteza Svrha i cilj istraživanja Znanstvene metode Struktura rada 2 2. KARAKTERISTIKE MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA U REPUBLICI kkrepublici HRVATSKOJ I EUROPSKOJ UNIJI Pojam i uloga malih i srednjih poduzeća Prednosti i nedostaci malih i srednjih poduzeća Značaj i regulativa SME u Republici Hrvatskoj Zakonski i institucionalni okvir u Republici Hrvatskoj Važnost SME za hrvatsko gospodarstvo Značaj i regulativa SME u Europskoj uniji Zakonski i institucionalni okvir u EU Važnost SME za gospodarstvo EU Analiza stanja malog i srednjeg poduzetništva u Republici Hrvatskoj IZVORI FINANCIRANJA MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA U UUU UU REPUBLICI HRVATSKOJ Krediti financijskih institucija Programi Ministarstva poduzetništva i obrta Jačanje konkurentnosti malog gospodarstva Unaprjeđenje poduzetničkog okruženja Promocija i učenje za poduzetništvo i obrt Programi HBOR-a Žene poduzetnice 35

4 Poduzetništvo mladih Poduzetnici početnici Programi HAMAG-a Jamstva Potpore Mikro kreditiranje Financiranje iz Europske unije COSME HORIZON Bespovratna sredstva Alternativni načini financiranja Fondovi za gospodarsku suradnju i rizični kapital MOGUĆNOSTI FINANCIRANJA MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA U U REPUBLICI HRVATSKOJ I EUROPSKOJ UNIJI Izvori financiranja SME u Europskoj uniji Strategija razvoja malih i srednjih poduzeća u Europskoj uniji Pregled mogućnosti financiranja hrvatskih poduzeća na nivou EU ZAKLJUČAK 62 LITERATURA 63 POPIS TABLICA 68 POPIS GRAFIKONA 69 POPIS SHEMA... 70

5 1. UVOD 1.1. Predmet, problem i objekti istraživanja Mala i srednja poduzeća zapošljavaju veliki broj radne snage gospodarstva te iznimno pridonose procesu tehnoloških promjena, otvaranju novih radnih mjesta, povećavaju ponudu na domaćem tržištu te doprinose zdravoj konkurenciji. Stvaranje uvjeta za razvoj malog i srednjeg poduzetništva zahtijeva usklađenu državnu politiku kojom se obuhvaćaju aktivnosti različitih područja od obrazovanja i znanosti, do jačanja potpornih institucija poduzetništva i poslovne infrastrukture te regionalnog razvoja. Predmet ovog diplomskog rada je proširiti spoznaje o malim poduzećima te istražiti i znanstveno utemeljiti važnost (doprinos) malih poduzeća u razvoju tržišne strukture Republike Hrvatske. Problem istraživanja jest istražiti dostupnost i ponudu aktualnih izvora financiranja malih i srednjih poduzeća u Republici Hrvatskoj. Objekte istraživanja čine subjekti malog poduzetništva mala i srednja poduzeća te institucije koje se bave njihovim financiranjem Radna hipoteza Radna hipoteza rada glasi: poticanje malih i srednjih poduzeća raznim kreditima i programima te fondovima koji su na raspolaganju poduzetnicima u Republici Hrvatskoj doprinosi povećanju zapošljavanja kroz stvaranje novih radnih mjesta, punjenju državnog proračuna kao i rastu standarda stanovništva te predstavlja jednu od mogućnosti za poboljšanje gospodarske strukture i oporavak nacionalnog gospodarstva. 1

6 1.3. Svrha i cilj istraživanja Svrha istraživanja ovog rada jest ojačati na značajno mjesto i ulogu malog i srednjeg poduzetništva u gospodarskom sustavu Republike Hrvatske, dok su osnovni ciljevi rada utvrđivanje aktualnog položaja i uloge malog i srednjeg poduzetništva u Republici Hrvatskoj, ustanovljavanje problema s kojima se u svom djelovanju susreću, dati pregled aktualnih programa i mjera za financiranje malih i srednjih poduzeća te na osnovi toga definirati daljnje potrebne poticajne mjere potrebne za poboljšanje njihova položaja i unapređenje njihova razvoja Znanstvene metode U znanstvenom istraživanju i formuliranju rezultata istraživačkog rada primijenjene su, u odgovarajućim kombinacijama, sljedeće znanstvene metode: metoda deskripcije, kompilacije, klasifikacije, metoda analize i sinteze, metoda komparacije, induktivna i deduktivna metoda te matematičko statističke metode Struktura rada Rezultati istraživanja koncipirani su u pet međusobno povezanih dijelova. U prvom dijelu, UVODU, objašnjen je problem, definiran predmet i objekt istraživanja, postavljena temeljna hipoteza, određeni svrha i ciljevi istraživanja te su navedene znanstvene metode i predstavljena je struktura rada. U drugom dijelu naslova KARAKTERISTIKE MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ I EUROPSKOJ UNIJI definirani su 2

7 pojam, uloga, prednosti i nedostaci malih i srednjih poduzeća te značaj i regulativa SME (Small and Medium Sized Enterprises) u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji. Također se analizira stanje malog i srednjeg poduzetništva u Republici Hrvatskoj. IZVORI FINANCIRANJA MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ naslov je trećeg dijela koji predstavlja aktualnu ponudu financijskih institucija, programe Ministarstva poduzetništva i obrta, HBOR-a, HAMAG-a, financiranje iz fondova EU te alternativne načine financiranja i fondove za gospodarsku suradnju. U najznačajnijem, četvrtom, dijelu: MOGUĆNOSTI FINANCIRANJA MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ I EUROPSKOJ UNIJI, izneseni su izvori financiranja SME u EU, strategija razvoja malih i srednjih poduzeća u EU te je izložen pregled mogućnosti financiranja hrvatskih poduzeća na nivou EU. Posljednji dio diplomskog rada, ZAKLJUČAK, prezentira najvažnije rezultate do kojih se došlo istraživanjem. 3

8 2. KARAKTERISTIKE MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ I EUROPSKOJ UNIJI 2.1. Pojam i uloga malih i srednjih poduzeća Pojam poduzeća (eng. firm, business, company, enterprise) učestalo se mijenjao pod utjecajem razvitka, ali je unatoč svim tim mijenama zadržao i neka zajednička obilježja. U početku se ono identificiralo sa poduzetnikom, a kasnije postaje sinonim za poduzetničke aktivnosti. Tako je, po jednoj od najstarijih definicija, poduzeće svaka ljudska aktivnost koja koristi razne sile da bi ostvarila određeni cilj. Ova definicija pokazuje da za pojam poduzeća nije bitno postojanje gospodarskog subjekta, već postojanje bilo kakve ljudske aktivnosti; nije bitno da ta aktivnost bude ekonomska, već može biti i neekonomska; nije bitno da se ona obavlja kao trajno zanimanje, već je dovoljno da se pojavi samo jednom; pri tome nisu bitne ni norme ponašanja aktera u konkretnoj aktivnosti. Takva je definicija mogla odgovarati karakteristikama poduzeća u uvjetima manufakture i sitne industrijske proizvodnje, ali je ona za moderno poduzeće postala neadekvatna (Siropolis, 1995:22). Suvremeni teoretičari smatraju da je poduzeće moguće samo u dinamičnom gospodarstvu te da u statičnom gospodarstvu nema ni poduzeća ni poduzetnika. Polazeći od te činjenice, postavlja se pitanje: Što je to malo poduzeće? (eng. Small business). Odgovor na to pitanje nije jednoznačan, budući su u praksi mnogih zemalja kriteriji različiti. Tako se gotovo u većini zemalja podjela zasniva na tri vrijednosne veličine: broj zaposlenih, vrijednost trajne imovine i godišnji prihod izražen u bilanci po odbitku gubitka. No, razlike nastaju u kvantificiranju tih vrijednosnih veličina u odnosu na svaku kategoriju poduzeća i unutar iste kategorije ovisno o djelatnosti u kojoj su locirane (Vizjak, 1999:153). Osnovni preduvjeti za razvoj malih i srednjih poduzeća u suvremenim uvjetima poslovanja su fleksibilnost i sposobnost poduzeća da se brzo prilagodi novonastalim promjenama iz okruženja. Mala i srednja poduzeća nacionalnom gospodarstvu doprinose na više načina i imaju multiplicirani učinak na gospodarstvo jer povećavaju zaposlenost, stvaraju nove 4

9 gospodarske strukture, podižu inovativnost te ujednačavaju regionalni razvoj. U malom i srednjem poduzetništvu veća je motivacija i zadovoljstvo tako da mala poduzeća potiču kvalitetu života ne samo zaposlenih nego i potrošača. Mala poduzeća također osiguravaju konkurenciju i djeluju protiv tendencija monopolizacije, povećavaju bogatstvo i raznovrsnost ponude, osiguravaju slobodu odabira potrošača te se brže prilagođavaju turbulentnim promjenama suvremenog poslovanja. Najčešći oblici malih poduzeća odnosno načina organiziranja u zemljama tržišnog gospodarstva, prema Deželjinu (1999) su inokosno poduzetništvo, obiteljsko poduzetništvo, partnerstvo ili ortakluk, dioničko društvo s ograničenom odgovornošću te dioničko društvo ili korporacija. Inokosno poduzetništvo kao najstariji i najrašireniji oblik privatne poduzetničke djelatnosti. Uglavnom je usmjereno na pružanje svakodnevnih usluga, proizvodno obrtništvo i maloprodaju, a pojavljuje se u obliku obrta, trgovca pojedinca, slobodnih zanimanja (odvjetnici, stomatolozi, umjetnici i sl.). Nositelj poslovne aktivnosti je jedna fizička osoba kojoj pripada dobit. Obiteljsko poduzetništvo ubraja se u poseban oblik inokosnog poduzetništva, a čine ga utemeljitelj, najčešće otac (pater familias) te ostali članovi obitelji (supruga, sinovi i kćeri, bliski srodnici). Obiteljsko poduzetništvo pojavljuje se u različitim pravnim oblicima, primjerice u obliku trgovačkoga društva, obrta, tajnog društva, ortaštva, odvjetničkog ureda ili liječničke ordinacije, zadruge ili ustanove. Partnerstvo (zajednička ulaganja) ili ortakluk predstavlja poslovno povezivanje dviju ili više osoba koje su, kao vlasnici, nositelji poslovne aktivnosti i kojima pripada dobit. Obično nastaju kada jedna osoba nema dovoljno vlastitog kapitala za osnivanje poduzeća. Nastaje zaključivanjem ugovora između partnera kojim se uređuju međusobni odnosi, a poglavito podjela rada, menadžerske uloge, odgovornost, ulog kapitala, raspodjela dobiti i sl. U svijetu je osobito rasprostranjen oblik zajedničkih ulaganja poznat pod nazivom joint venture. Radi se o zajedničkim ulaganjima dviju ili više osoba sa ciljem ostvarivanja zajedničkih ciljeva (ulaganje kapitala, širenje tržišta, transfer znanja, jeftinija radna snaga, pristup sirovinama i sl.) te ostvarivanja zajedničke dobiti. 5

10 Društvo s ograničenom odgovornošću je najčešće organizirano kao inokosno ili partnersko poduzeće. Društvo s ograničenom odgovornošću je trgovačko društvo u kojem jedna ili više pravnih osoba ulažu temeljne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu. Dobre strane društva s ograničenom odgovornošću leže u obliku odgovornosti (do visine upisanog kapitala), kontinuitetu poslovanja, jednostavnosti prijenosa vlasništva, lakoći dobivanja kapitala i dr. Nedostaci društva s ograničenom odgovornošću očituju se u: visokim početnim troškovima, propisanom minimalnom kapitalu, naglašenoj zakonskoj regulativi, složenom postupku gašenja (stečaja) poduzeća i sl. Dioničko društvo ili korporacija nastaje ulaganjem brojnih pojedinačnih kapitala emisijom i kupnjom dionica što omogućava mobilizaciju veće svote kapitala na relativno lakši način. Suvlasnici dioničari donose poslovne odluke društva sukladno broju raspoloživih dionica, odnosno odgovaraju za obveze društva samo do visine svojih uloga. Do novoga kapitala društvo dolazi emisijom novih dionica, kada se za to ispune odgovarajući uvjeti (Deželjin, 1999:218). Za mala poduzeća, kao samostalne gospodarske jedinice, karakteristično je da otvaraju brojna i različita radna mjesta te potiču samoodgovorno djelovanje i samorazvoj ljudi više od velikih poduzeća. Mala su poduzeća prihvatljivija i za okoliš jer uporabljuju manje energije i njihova je tehnologija ekološki prihvatljivija. Udio malog poduzetništva u izvozu u pravilu je nizak no zbog visokospecijalizirane proizvodnje ono ima znatan izvozni potencijal (Škrtić, 2005:114). Zahvaljujući svojim značajkama i doprinosima tržišnom gospodarstvu, mala poduzeća sve više dobivaju na značaju i predstavljaju priliku za zemlje koje zaostaju u razvoju jer mogu doprinijeti povećanju konkurentnosti, povećanju zaposlenosti te ukupnom gospodarstvu zemlje. 6

11 2.2. Prednosti i nedostaci malih i srednjih poduzeća Sektor malog i srednjeg poduzetništva pruža mogućnosti implementacije modernih rješenja vođenih primjerima uspješnih praksi. Poduzetništvo ima pozitivan utjecaj na stupanj zaposlenosti, povećava efektivnost, kvalitetu i konkurentnost ekonomskog sistema te unaprjeđuje izvoz i prilagođava ekonomski sistem modernom svjetskom tržištu. Sa globalizacijskim procesima pozicija malog i srednjeg poduzetništva postaje kompleksnija zajedno s rastućom konkurencijom na tržištu, uz sve zahtjevnije potrebe potrošača (Udovičić, 2011:406). Uz isticanje bitnih obilježja malih poduzeća valja govoriti i o njihovoj važnosti za gospodarstvo u cjelini te je stoga kao prednosti malih poduzeća moguće izdvojiti neovisnost, tržišnu prilagodljivost, mogućnost ostvarenja financijskog uspjeha, sigurnost posla, obiteljsko zapošljavanje te izazov (Kolaković, 2006:85). Neovisnost budući da pokretanje malog poduzeća poduzetnicima omogućuje gotovo u potpunosti autonomno djelovanje. Veliki stupanj autonomnosti prati velika odgovornost za uspješno poslovanje. Odgovornost za uspjeh u potpunosti preuzima poduzetnik kao utemeljitelj maloga poduzeća. Tržišna prilagodljivost jer se mala poduzeća, za razliku od velikih, zbog svoje veličine lakše prilagođavaju tržišnim promjenama i novonastalim prilikama te svoju djelatnost mogu bez većih poteškoća preorijentirati sukladno zahtjevima potrošača glede količine, kvalitete, dizajna itd. Mogućnost ostvarenja financijskog uspjeha jedan je od važnijih razloga osnivanja malog poduzeća jest mogućnost ostvarivanja veće zarade u samostalnom poslu od one koju je poduzetnik mogao ostvariti kao zaposlenik u nekom velikom poduzeću. Sigurnost posla jer sve dok pozitivno posluje, poduzetniku je sigurnost posla zajamčena. Vlasnik, odnosno poduzetnik, u isto vrijeme je i menadžer koji sam odlučuje kada će, koliko i do kada raditi. 7

12 Obiteljsko zapošljavanje je prednost i mogućnost zapošljavanja članova vlastite obitelji. Prenošenjem iskustva na članove obitelji pojedina mala poduzeća u Hrvatskoj imaju tradiciju dulju od sto godina. Suradnja članova obitelji pozitivno djeluje na moral zaposlenika jer vlada veliko međusobno razumijevanje i poštovanje. Izazov kod vlasnika odnosno poduzetnika, razvijena je svijest o mogućnosti ostvarenja velikog uspjeha, ali su i svjesni rizika pri izgradnji samostalne karijere. Uživaju u osjećaju samostalnog razvoja i uspjeha, a ta spoznaja pruža im stimulativno i psihološko zadovoljstvo. Kao najznačajniji nedostaci malih poduzeća navode se porast odgovornosti, mogućnost propasti, podložnost fluktuacijama na tržištu, ovisnost o konkurenciji, financijska slabost, nedostatak znanja i stručnosti u nerazvijena pravna regulativa (Kolaković, 2006:85). Porast odgovornosti, poduzetnik u malom poduzeću ima široki raspon odlučivanja što u velikoj mjeri povećava odgovornost za poslovni uspjeh. Vlasnik poduzetnik često sam obnaša ulogu ulagača, menadžera, knjigovođe, prodavača, marketinškog stručnjaka i sl. Mogućnost propasti, rizik propadanja je velik jer poduzetnik raspolaže oskudnim financijskim i kapitalnim resursima pa ima malu mogućnost ublažavanja neuspjelih poslovnih poteza. Podložnost fluktuacijama na tržištu, mala poduzeća puno teže podnose sezonske ili druge oscilacije u prodaji. Ovisnost o konkurenciji, uspjeh malog poduzeća može naglo narušit pojava konkurencije u okruženju. To je primjerice vrlo izraženo u trgovini na malo, gdje su mali dućani u Hrvatskoj postali inferiorni velikim trgovačkim lancima. Financijska slabost, mala poduzeća su podložnija financijskim krizama i nelikvidnosti. Zbog toga su, kako bi brže prikupila novac, prisiljena prodati svoje proizvode i usluge po 8

13 nižim cijenama ili uzimati nepovoljne kredite na tržištu što vrlo često rezultira propašću malog poduzeća, a ponekad dovodi i do gubitka osobne imovine poduzetnika. Nedostatak znanja i stručnosti, zbog ograničenih financijskih mogućnosti, mala poduzeća često oskudijevaju kvalitetnim stručnjacima specijaliziranim za pojedine poduzetničke funkcije. Iz istih su razloga prisiljena racionalizirati troškove dodatnog obrazovanja i treninga zaposlenih. Nerazvijena pravna regulativa, kvalitetno zakonsko reguliranje pokretanja i poslovanja malih gospodarskih subjekata vrlo je bitno za poticanje malog i srednjeg poduzetništva. Ključni problemi u poslovanju SME su ograničena kupovna moć kupaca, problemi povezani s državnom i lokalnom upravom, manjak vješte ili obrazovane radne snage, preskupa radna snaga, problemi povezani s infrastrukturom, ograničen pristup izvorima financiranja, ulaganja u tehnologiju, primjena novih organizacijskih oblika i manjak kvalitetnog menadžmenta. S druge strane, SME su fleksibilnija u poslovanju u usporedbi s velikim poduzećima i bolje se prilagođavaju strateškim promjenama (Cvijanović et al. 2008:12) Značaj i regulativa SME u Republici Hrvatskoj Zakonski i institucionalni okvir u Republici Hrvatskoj Zakonodavni i institucionalni okvir određuje distribuciju kompetencija za donošenje odluka vezanih uz sektor malih i srednjih poduzeća, zatim primjenu donesenih odluka na razini državnih institucija (ministarstava i agencija), određuje kojim će se smjerom razvijati nacionalne, kao i regionalne politike razvoja sektora malih i srednjih poduzeća te, osim toga, raspoloživost institucionalne podrške u sektoru SME. Postoje dva zakona kojima su definirani kriteriji za razvrstavanje subjekata u sektoru SME u Hrvatskoj, a to su: Zakon o računovodstvu (NN 109/07, 54/13, 121/14) i Zakon o 9

14 poticanju razvoja malog gospodarstva (NN 29/02, 63/07, 53/12, 56/13). Zakon o računovodstvu, putem kriterija ukupne aktive, iznosa godišnjeg prihoda i prosječnog broja radnika na uzorku jedne poslovne godine, razvrstava poduzetnike, odnosno poduzeća, na male, srednje i velike. U male poduzetnike spadaju oni koji ne prelaze barem dva od sljedećih uvjeta (Zakon o računovodstvu, čl.3): ukupna aktiva: kuna, prihod od kuna, prosječan broj radnika tijekom jedne poslovne godine: 50. U srednje poduzetnike spadaju oni koji prelaze barem dva od tri navedena uvjeta za male poduzetnike, ali ne prelaze dva od sljedećih uvjeta (Zakon o računovodstvu, čl.3): ukupna aktiva: kuna, prihod od kuna, prosječan broj radnika tijekom jedne poslovne godine: 250. Konačno, u velike poduzetnike spadaju oni koji prelaze barem dva uvjeta iz definicije srednjih poduzetnika (Zakon o računovodstvu, čl.3). Kako je definirano Zakonom o poticanju razvoja malog gospodarstva, sektor malog i srednjeg gospodarstva čine fizičke i pravne osobe koje samostalno i trajno obavljaju dopuštene djelatnosti radi ostvarivanja dobiti odnosno dohotka na tržištu. Da bi pripadale u sektor malog i srednjeg gospodarstva, postoje tri uvjeta koje fizičke i pravne osobe moraju zadovoljiti: godišnje moraju prosječno zapošljavati manje od 250 zaposlenika, moraju biti neovisni u poslovanju (na način da druge fizičke ili pravne osobe pojedinačno ili zajednički ne sudjeluju sa više od 25% udjela u vlasništvu ili pravu odlučivanja u subjektu malog gospodarstva), moraju ostvariti ukupni godišnji prihod u protuvrijednosti do ,00 EUR ili imati zbroj bilance ako su obveznici poreza na dobit, odnosno imati dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u protuvrijednosti do ,00 EUR (Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva, čl.2). 10

15 U trećem članku Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva određene su tri kategorije poduzetnika malog gospodarstva s obzirom na veličinu subjekta, a to su mikro, mali i srednji subjekti. Mikro subjekti su one fizičke i pravne osobe koje prosječno godišnje zapošljavaju manje od 10 radnika, ostvaruju ukupni godišnji prihod u protuvrijednosti do ,00 EUR, odnosno imaju vrijednost dugotrajne imovine u protuvrijednosti do ,00 EUR. Mali subjekti su one fizičke i pravne osobe koje prosječno godišnje zapošljavaju manje od 50 radnika, ostvaruju ukupni godišnji prihod u protuvrijednosti do ,00 EUR ili imaju zbroj bilance ako su obveznici poreza na dobit, odnosno imaju dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u protuvrijednosti do ,00 EUR. U srednje subjekte spadaju one fizičke i pravne osobe koje prosječno godišnje zapošljavaju između 50 i 249 radnika, ostvaruju ukupni godišnji prihod u protuvrijednosti od ,00 EUR do ,00 EUR ili imaju zbroj bilance ako su obveznici poreza na dobit, odnosno imaju dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u protuvrijednosti od ,00 EUR do ,00 EUR (Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva, čl.3). U Hrvatskoj je dugi niz godina postojao problem što Zakon o računovodstvu i Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva nisu bili usuglašeni po pitanju kriterija broja zaposlenih za razvrstavanje na mala i srednja poduzeća. Tome se nastojalo doskočiti Izmjenama i dopunama Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva iz svibnja Godine. Tim je izmjenama usklađena kategorizacija veličine poduzetnika sa kriterijima koji se primjenjuju u Europskoj uniji, a što je za rezultat imalo omogućavanje kvalitetnije i potpunije analize kod uspoređivanja sektora malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj sa onima u zemljama Europske unije. Također, te su izmjene omogućile da mala i srednja poduzeća mogu bolje iskorištavati potporne mehanizme koji su im namijenjeni u programima Europske unije. U tablici 1 prikazani su kriteriji razvrstavanja subjekata malog gospodarstva u zemljama Europske unije i u Republici Hrvatskoj. 11

16 Tablica 1: Kriteriji razvrstavanja subjekata malog gospodarstva u zemljama aaaaaaaaaaaeuropske unije uključujući Republiku Hrvatsku Broj zaposlenih Godišnji prihod u milijunima EUR Imovina (aktiva/dugotrajna imovina) u milijunima EUR Tip poslovnog subjekta EU / Hrvatska EU / Hrvatska EU / Hrvatska Mikro Mali Srednji Izvor: CEPOR, 2013:12 Kriteriji razvrstavanja poslovnih subjekta malog gospodarstva su broj zaposlenih, godišnji prihod i imovina u milijunima eura te su jednaki u Europskoj uniji i Republici Hrvatskoj. Ovisno ulaze li u postavljene vrijednosti spomenutih kriterija, razlikuju se mikro, mala i srednja poduzeća Važnost SME za hrvatsko gospodarstvo Značaj malih i srednjih poduzeća u Republici Hrvatskoj sve je izraženiji, ali nije prepoznat od strane javnih i državnih tijela. Administrativne i zakonske prepreke postavljaju barijere za ubrzani razvoj sektora malih i srednjih poduzeća, iako je institucionalna i potpora infrastruktura dovoljno izgrađena, ali je neučinkovita. Mala i srednja poduzeća su fleksibilnija u prilagodbi na tržišne promjene, predstavljaju plodno tlo za inovacije i brže zamjenjuju zastarjele tehnologije. S gospodarskog aspekta, vrlo važno obilježje malog gospodarstva proizlazi iz smanjivanja nezaposlenosti, ubrzanja strukturnih promjena te smanjivanja razlika u regionalnom razvitku. Važnost za 12

17 gospodarski razvoj i njegovu ravnomjernost i poteškoće na koje SME nailaze jak su argument za osiguranje stimulativnog okružja za SME širom svijeta. Početak sustavnijeg pristupa malom gospodarstvu osiguran je zakonskom regulativom, donošenjem programa za podršku maloga gospodarstva te izgradnjom potporne infrastrukture koja osigurava odgovarajuće programe i financijsku potporu (Vidučić, 2012:12). Hrvatska ekonomija je još uvijek u procesu tranzicije prema poduzetnički orijentiranom sistemu no spomenuti sistem predstavlja veliki potencijal za ekonomski rast. Hrvatska ekonomija još uvijek je karakterizirana visokim stupnjem nezaposlenosti, privatizacijskim problemima, manjkom vladinog razumijevanja za potrebe poduzetnika, manjkom inovacija i tehničke potpore, nedovoljnim vladinim poreznim potporama, ulaganjima u istraživanje i razvoj, ulaganjima u inovacije i ostalo (Udovičić, 2011:406). Malo i srednje poduzetništvo u Republici Hrvatskoj ima ključnu ulogu u njenom gospodarskom razvoju u budućnosti. Smatra se kako bi mala i srednja poduzeća trebala biti ključna prekretnica u gospodarskom rastu zemlje, odnosno izlasku iz velike financijske krize u kojoj se našla Republika Hrvatska. Malo i srednje poduzetništvo otvara većinu radnih mjesta, a prilagodljivost i sposobnost brzog odgovora na promjene gospodarskih prilika čini ga dragocjenim segmentom gospodarstva (Bistričić et al, 2011:146). Razvoj poduzetništva i malog gospodarstva jedan je od presudnih činitelja stvaranja konkurentnih prednosti nacionalne ekonomije te su mu potrebne poticajne mjere koje će omogućiti razvitak nacionalnog gospodarstva. Trajni nedostatak financiranja malog gospodarstva jest taj da popriličan udio SME-ova ne može pribaviti financiranje od banaka, na tržištu kapitala ili iz drugih izvora financiranja. Banke su vrlo nesklone riziku, što dovodi do toga da 79% malih i srednjih poduzeća koristi vlastite prihode i zadržanu dobit kao svoj primarni izvor financiranja novih ulaganja. SME imaju određene teškoće u pribavljanju malih zajmova ( eura) dok 60% SME nema dovoljna jamstva za pribavljanje bilo kojeg oblika financiranja od banaka. 54% ponuđenih financijskih usluga i proizvoda nisu prilagođeni potrebama i očekivanjima SME, a razina kamatnih stopa previsoka je za njih 34%. Tržište rizičnog kapitala gotovo da ne postoji i na raspolaganju ima zanemariv kapital, a mreža poslovnih anđela je slaba i 13

18 nerazvijena. Često se smatra da poduzetničke potporne institucije pružaju usluge koje si većina SME ne može priuštiti. Nadalje, različite potrebe za specijaliziranom podrškom SME prepoznate su u različitim regijama Hrvatske. Međutim, pokazalo se da poduzetničke potporne institucije nemaju dovoljne kapacitete za pružanje usluga visoke kvalitete i suvremenog/modernog pristupa u rješavanju problema SME. Zahtjevi od strane SME dolaze u smislu i specifičnijih usluga i usluga višeg reda te drugih oblika poslovne podrške. Dodatni problem je status poduzetništva u hrvatskom društvu i opći nedostatak poduzetničkih vještina (MINPO, 2014:2) Značaj i regulativa SME u Europskoj uniji Zakonski i institucionalni okvir u Europskoj uniji Europska unija sustavno se aktivnije počela baviti razvojem malog i srednjeg poduzetništva od godine uvidjevši njegovu važnost za gospodarski rast. U Europskoj uniji mala i srednja poduzeća temelj su ekonomske snage te igraju važnu ulogu u procesu poticanja europskog gospodarskog rasta, a kroz posljednjih desetak godina pokazala su se kao glavni izvor porasta zaposlenosti. U jedinstvenom tržištu kakvo je Europska unija, bitno je da su mjerila malih i srednjih poduzeća temeljena na zajedničkoj definiciji, kako bi se poboljšala njihova konzistentnost i efikasnost i kako bi se ograničili poremećaji u konkurenciji. Usuglašavanje navedenih mjerila postaje posebno neophodno kad se uzme u obzir sveobuhvatnost poveznica nacionalnih mjera i mjera Europske unije za pomoć SME na područjima kao što su regionalni razvoj i/ili financiranje istraživanja. Preporuka kojom je stvorena prva jedinstvena definicija SME usvojena je od strane Europske komisije godine, a primjenjuje se diljem Europske unije. S obzirom na kompleksnost dinamike ekonomskog razvoja u zemljama članicama Europske unije, 6. svibnja godine Europska komisija usvojila je novu preporuku koja uzima u obzir ekonomski razvoj od godine do danas. Ta je preporuka stupila na snagu 1. siječnja godine, a primjenjuje se na sve politike, programe i mjere koje Europska komisija provodi na 14

19 području SME. Premda je korištenje definicije za zemlje članice samo preporuka koja se provodi dobrovoljno, Europska komisija poziva sve zemlje, zajedno s Europskom investicijskom bankom (EIB) i Europskim investicijskim fondom (EIF) na što šire korištenje usvojene definicije (Europska komisija, 2014:5). Kriteriji za određivanje oblika poduzeća nisu doneseni programski već putem opsežnih konzultacija sa državama članicama, u suradnji sa poslovnim organizacijama i neovisnim stručnjacima iz Europske unije, kao i na temelju zaključaka otvorenih konzultacija putem interneta. Namjera je definicije i kategorizacije poduzeća, a koju preporuča Europska komisija, jasno određivanje da li se određeno poduzeće ubraja u kategoriju mikro, malog ili srednjeg poduzeća zajedničkim nazivom SME. Uvidima u zaključke analiza gospodarskih kretanja unutar Europske Unije nakon godine te zbog rastućeg broja identificiranih poteškoća s kojima se SME susreću u svom poslovanju, uočena je potreba za poboljšanom definicijom SME. Cilj ove definicije je jasno odrediti razliku između onih SME kojima je dozvoljena određena vrsta potpora i onih kojima nije. Kada se govori o kategoriji malog poduzetništva u Europskoj uniji treba istaknuti da su postojale velike razlike između država u definiranju malih i srednjih poduzeća pa je zbog toga Europska komisija izradila svoju preporuku i predložila državama članicama, Europskoj investicijskoj banci te Europskom investicijskom fondu upotrebu jedinstvenih kriterija za definiranje veličine poduzeća. Ta definicija nastala je kombiniranjem nekoliko kriterija: broja zaposlenih, godišnjeg obujma prodaje, prosječnog obujma aktive poduzeća te samostalnosti u odlučivanju (kontrola od strane drugih subjekata ne smije biti veća od 25%). Kako je ranije spomenuto, prema zakonodavstvu i preporukama Komisije Europske unije glavni faktori koji određuju da li je neko poduzeće SME ili nije su broj zaposlenih i ukupan promet ili ukupan iznos bilance. U kategoriji SME, malo poduzeće je ono koje zapošljava manje od 50 osoba i čiji godišnji promet i/ili ukupna godišnja bilanca ne prelazi 10 milijuna eura. Mikro poduzeće je ono koje zapošljava manje od 10 osoba i čiji godišnji promet i/ili ukupna godišnja bilanca ne prelazi 2 milijuna eura (Nanić, 2013:2). U sljedećoj su tablici preglednije izneseni kriteriji definiranja SME sektora u Europskoj uniji. 15

20 Tablica 2: Kriteriji definiranja SME u Europskoj uniji u skladu s preporukom qqqqqqqqqeuropske komisije od 6.svibnja Kategorija poduzeća Broj zaposlenih Godišnji promet Godišnja bilanca Srednje < milijuna EUR 43 milijuna EUR Malo <50 10 milijuna EUR 10 milijuna EUR Mikro <10 2 milijuna EUR 2 milijuna EUR Izvor: HGK, 2014:3 Tablica 2. prikazuje kriterije za definiranje poduzeća prema preporuci kategorija SME. Od tri navedena kriterija za definiranje SME, barem dva moraju biti zadovoljena kako bi određeno poduzeće pripadalo u kategoriju SME. Pri definiranju, ključna je kategorija broj zaposlenika te se uz nju uzima i jedna od preostalih dviju kategorija: ili godišnji promet ili godišnja bilanca. Ukoliko su zadovoljena 2 od 3 kriterija na navedeni način, poduzeće se ubraja u jednu od kategorija SME. Nakon završenih pregovora i pristupanja Europskoj uniji, u Republici Hrvatskoj definicija malih, srednjih i mikro poduzeća usklađena je s preporukama Europske unije što je bitno ne samo za potrebe praćenja i mogućnosti usporedbe s podacima drugih zemalja, već je razlikovanje subjekata malog gospodarstva potrebno i iz razloga primjene poticajnih mjera koje se mogu različito oblikovati, ovisno o veličini samog poslovnog subjekta Važnost SME za gospodarstvo Europske unije Mikro, mala i srednje velika poduzeća imaju središnju ulogu u europskoj ekonomiji. Ona su glavni izvor poduzetničkih vještina, inovacija i zaposlenja. SME su često suočena s nesavršenostima tržišta te često imaju poteškoće u dobivanju financijskih potpora i kredita, posebice u ranoj početnoj fazi. Još jedan faktor koji doprinosi njihovom ograničavanju je i ograničenost sredstava kojima raspolažu zbog čega imaju smanjeni pristup novim 16

21 tehnologijama i inovacijama. Zbog svega navedenog, Europska komisija smatra da je strukturalna podrška SME jedan od prioriteta za ekonomski rast, stvaranje novih radnih mjesta te ekonomsku i socijalnu koheziju. Mikro, mala i srednja poduzeća čine 99.80% svih poduzeća u Europskoj uniji, što znači da ona osiguravaju dva od tri radna mjesta u privatnom sektoru i zaslužna su za više od polovice cjelokupne dodane vrijednosti koju ostvaruju poduzeća u EU. Prema dostupnim podacima, devet od deset SME zapravo su mikropoduzeća sa manje od deset zaposlenika. Kako bi se poduprlo i potaknulo mala i srednja poduzeća, usvojeni su razni akcijski programi kao što je Akt o malom poduzetništvu koji objedinjuje sve programe sa ciljem stvaranja sveobuhvatnog političkog okvira. Programi Obzor i COSME također su uspostavljeni radi povećanja konkurentnosti malih i srednjih poduzeća u područjima istraživanja i inovacija te radi omogućavanja boljeg pristupa financiranju za SME. U Europskoj uniji postoji oko 21 milijun SME koja zapošljavaju oko 33 milijuna ljudi i čine temeljni izvor poduzetničkog prosperiteta i inovacija, a koji su presudni za konkurentnost poduzeća u EU. Cilj je politike unije na području malog i srednjeg poduzetništva osigurati da politike i mjere budu prilagođene malim poduzećima te da doprinose većoj privlačnosti EU za osnivanje poduzeća i za poslovanje ( atyourservice/hr/displayftu.html?ftuid= FTU_5.9.2.html). Tablica 3 prikazuje usporedbu broja velikih poduzeća i SME sektora, broja zaposlenih u njima te dodanu vrijednost koju su ona ostvarila u godini. 17

22 Tablica 3: Usporedba SME sektora i velikih poduzeća u Europskoj uniji u llllllllllllllllllgodini SME sektor Velika poduzeća Ukupno Broj poduzeća Udio (%) 99,80% 0,20% 100% Broj zaposlenih Udio (%) 66,85% 33,15 % 100% Dodana (mil EUR) vrijednost Udio (%) 58,11% 41,89% 100% Izvor: Muller, P. et.al, 2014:15 Iz tablice je vidljivo da mikro, mala i srednja poduzeća čine 99,80% od ukupnog broja svih aktivnih poduzeća nefinancijskog sektora Europske unije, dok broj zaposlenih u tim poduzećima čini udio od 66,85% ukupnog broja zaposlenih koji su u godini ostvarili ukupno milijuna eura dodane vrijednosti što predstavlja udio od 58,11%. 18

23 U sljedećoj je tablici prikazano stanje SME sektora u godini u Europskoj uniji analizirajući broj poduzeća, broj zaposlenih te dodanu vrijednost. Tablica 4: SME sektor u Europskoj uniji u godini Mikro Mala poduzeća Srednja Ukupno SME poduzeća poduzeća sektor Broj poduzeća Udio (%) 92.57% 6.39% 1.04% 100% Broj zaposlenih Udio (%) 43,48 % 30,79 % 25,73% 100% Dodana vrijednost (mil EUR) Udio (%) 37,15% 31,31% 31,54% 100% Izvor: Muller, P. et.al., 2014:15 U godini SME sektor brojao je ukupno poduzeća u svih 28 zemalja Europske unije, a najviše je evidentirano mikro poduzeća, , što predstavlja udio od visokih 92,57%. Na mala poduzeća odnosi se udio od 6,39%, dok je srednjih poduzeća evidentirano 1,04%. Nadalje, u promatranoj godini, u SME sektoru bilo je zaposleno ukupno djelatnika, a najveći je broj zaposlenih u mikro poduzećima (43,48%), zatim malim poduzećima (30,79%), dok je u srednjima bilo zaposleno djelatnika. Sektor malog i srednjeg poduzetništva Europske unije pridonio je stvaranju dodane vrijednosti u iznosu od milijuna eura, a toj su vrijednosti najviše pridonijela mikro poduzeća (37,15%). Kretanje broja malih poduzeća, dodane vrijednosti i broja zaposlenih prikazano je na grafikonu 1. 19

24 Grafikon 1: Pregled SME sektora u Europskoj uniji u razdoblju od do iiiiiiiiiiiiiiiiiiiigodine Izvor: Muller, P. et.al., 2014:15 Grafikon prikazuje kretanje broja poduzeća, zaposlenih u njima i dodanu vrijednost koju stvaraju. U usporedbi sa prethodnim godinama, iako se u godini smanjio broj poduzeća i broj zaposlenih u kategorijama malih i srednjih poduzeća u Europskoj uniji, ona su generirala povećanje dodane vrijednosti od 1,1%. Broj malih i srednjih poduzeća smanjen je za 0,9%, a zaposlenost koju osiguravaju smanjena je za 0,5%. Europska unija prepoznaje ključnu ulogu koju mala i srednja poduzeća imaju u osiguravanju konkurentnosti i procesima oporavka gospodarstva kroz povećanje produktivnosti te različitim politikama usmjerenim na ovaj sektor što za njih kreira povoljnije poslovno okruženje. Stalni izazov poduzetnika svakako je postati i ostati konkurentan i odgovoriti na konstantne promjene koje se dešavaju u okruženju. Europska unija ima za cilj stvaranje najkonkurentnije privrede na svijetu utemeljene na znanju i inovacijama. Svjesna značaja i uloge malih i srednjih poduzeća, prvenstveno kao glavnih inovatora i izvora zaposlenosti, Europska unija konstantno unaprjeđuje i naglašava politike koje pomažu razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Upravo mala i srednja poduzeća predstavljaju samo srce ekonomije zato što su ona glavni izvor zapošljavanja, inovativnosti, dinamičnosti i kontinuiteta, kao i rasta uopće. Svjesna značaja i uloge malih i srednjih poduzeća koja čine osnovicu poduzetništva i razvoja, Europska unija promovira inovativnost kao osnovu zdravih malih i srednjih poduzeća i konkurentske prednosti istih te daje sve veći naglasak 20

25 razvojnim politikama, kao i razvoju poduzetničkog kapaciteta ovog sektora. Cilj Europske unije je stvaranje konkurentnog, dinamičnog, inovativnog i zdravog poduzetništva utemeljenog na znanju, osposobljenog za održivi ekonomski rast i razvoj (Nanić, 2013:4). Republika Hrvatska je dobivanjem statusa zemlje članice Europske unije dobila pristup jedinstvenom tržištu Europske unije što podrazumijeva suradnju sa uspješnim inozemnim poduzećima, dostupnost novih znanja, pristup dodatnim izvorima financiranja i drugo. No, svaki rast i razvoj podrazumijeva i određene troškove koji su neizbježni da bi hrvatska mala i srednja poduzeća mogla konkurirati i opstati na tako velikom tržištu. Prilagođavanje Europskim kriterijima i ostvarenje prava na sudjelovanje u distribuciji znanja i pristupu financijama je dugo iščekivani korak na putu izlaska hrvatske nacionalne ekonomije iz krize Analiza stanja malog i srednjeg poduzetništva u Republici Hrvatskoj Zbog rješavanja ratnih, tranzicijskih i privatizacijskih problema, Hrvatska je relativno dugo zanemarivala potrebe sektora maloga gospodarstva. Postavši svjesna njegovog značenja u suvremenim, svjetskim okvirima, a time i u Hrvatskoj, tek je godine pristupila donošenju zakonske regulative u kojoj će mala i srednja poduzeća nalaziti svoje uporište. Na tom putu, Hrvatsku očekuju mnoge nepoznanice, slijepe ulice i prilagodbe na fluidno Europsko tržište. Ipak, donošenje zakonske regulative omogućuje da Hrvatska u sferi SME izađe iz gospodarske stagnacije prouzročene objektivnim geopolitičkim faktorima, ali i problemima korupcije i birokracije koji su je godinama kočili. Brojna svjetska istraživanja u koja je uključena i Hrvatska već duži niz godina ukazuju na iste prepreke razvoju sektora malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj (CEPOR, 2013:636): administrativne prepreke (dugotrajne i skupe procedure za pokretanje i likvidaciju poduzeća), neefikasnost pravosuđa, 21

26 dugotrajne procedure registracije vlasništva, slaba fokusiranost na poduzetničko obrazovanje, nerazvijenost neformalnih oblika financiranja i pokretanja poslovnih pothvata. Uz navedene glavne prepreke razvoju i funkcioniranju gospodarstva nameće se i problem korupcije, koja je uočena i istaknuta u mnogim stranim istraživanjima. Iako se korupcija najčešće povezuje s javnim sektorom, istraživanja o izloženosti poslovnog sektora korupciji i kriminalu u Hrvatskoj ukazuje na značajnu prisutnost korupcije među predstavnicima privatnog sektora. Rezultati istraživanja ukazuju da je prisutnost korupcije u Hrvatskoj najviša u malim poduzećima (8.5%), srednja u mikro poduzećima (4.6%), a najniža stopa (2.6%) zabilježena je u srednjim i velikim poduzećima. Ukupan broj poduzeća u nekoj državi nije konstantna veličina već se mijenja ovisno o gospodarskim trendovima, unaprjeđenju znanja i tehnologije kao i mijenama u području konkurencije. Grafikon 2. služi kao vizualni prikaz omjera malih, srednjih i velikih poduzeća u Hrvatskoj u razdoblju prije krize (2001.) i za vrijeme krize ( ) Grafikon 2. Usporedba malih, srednjih i velikih poduzeća u Republici Hrvatskoj u aaaaaaaaaaa2001., i godini Izvor: pripremio autor prema podacima CEPOR-a 22

27 Iz grafikona je vidljivo da je ekonomska kriza najjače pogodila sektore srednjih i velikih poduzeća čiji se broj smanjio za 40% dok se broj malih poduzeća gotovo udvostručio. Pretpostavka je da se dio srednjih i velikih poduzeća fragmentirao na manje cjeline, a da je dio novih poduzeća pokrenut od strane djelatnika koji su ostali bez posla u većim poduzećima. U godini sektor malih i srednjih poduzeća brojao je subjekata što je gotovo dvostruko više poduzeća nego u godini kada ih je bilo registrirano Ukupan broj svih poduzeća u godini zabilježio je porast od 4% u odnosu na godinu. Porast broja poduzeća u godini zabilježen je u kategoriji malih poduzeća (4.2%) i u kategoriji velikih poduzeća (0.6%), dok je u kategoriji srednjih poduzeća zabilježen pad (od 3.1%) u odnosu na prethodnu godinu, a navedeno je vidljivo i iz tablice 5. Tablica 5: Broj poduzeća u Republici Hrvatskoj u 2001., i godini Broj subjekata % Broj subjekata % Broj subjekata % Sektor malih i srednjih poduzeća , ,7 Mala poduzeća Srednja poduzeća Velika poduzeća , ,3 Ukupno Izvor: CEPOR, 2015 Mala i srednja poduzeća imala su godine značajan udio u ukupnom prihodu, ukupnom izvozu i ukupnoj zaposlenosti u Republici Hrvatskoj, što se prikazuje u tablici 6 na slijedećoj stranici. 23

28 Tablica 6: Prihod, zaposlenost i izvoz u poduzećima u Republici Hrvatskoj u i iiiiiiiiiiiiiiiii2013. godini Veličina poduzeća Ekonomski kriterij valorizacije sektora Mala Srednja Velika Ukupan prihod (mil. kn) Ukupan prihod (udio) 32,70% 33,80% 12,30% 12,30% 48,90% 47,90% Zaposlenost Zaposlenost (udio) 49,00% 49,90% 18,04% 18,10% 32,90% 32,00% Izvoz (000 kn) Izvoz (udio) 21,00% 22,30% 22,60% 25,90% 56,30% 51,80% Izvor: CEPOR, 2015 U godini mala i srednja poduzeća ostvarila su tisuća kuna prihoda što predstavlja udio od 52.1% od ukupno ostvarenog prihoda malih, srednjih i velikih poduzeća u godini te ujedno predstavlja povećanje od 1.1% u odnosu na U godini ukupan prihod ostvaren izvozom hrvatskih poduzeća raste za 0.09% u odnosu na godinu, najviše zahvaljujući porastu izvoza srednjih poduzeća (rast od 3.3% u odnosu na godinu). Slika zaposlenosti u godini razlikuje se od stanja u godini porast zaposlenosti evidentan je u sektoru malih (1.9%) i srednjih poduzeća (0.5%), dok je pad zaposlenosti zabilježen u velikim poduzećima, budući je godine zaposleno tisuća osoba, odnosno 2.7% manje u odnosu na godinu. Struktura zaposlenih u poduzećima u godini prikazana je u nastavku. 24

29 Grafikon 3: Struktura zaposlenih u poduzećima u Republici Hrvatskoj u godini Izvor: pripremio autor prema podacima CEPOR-a U malim poduzećima u godini zaposleno je djelatnika, odnosno 49.88% ukupno zaposlenih u malim, srednjim i velikim poduzećima. Udio zaposlenih u srednjim poduzećima iznosi 18.12%, dok je u velikim poduzećima zaposleno 31.99% od ukupno zaposlenih u svim vrstama poduzeća. Mala i srednja poduzeća ostvaruju lošije financijske performanse u odnosu na velika poduzeća i u apsolutnim i u relativnim vrijednostima. U tablici 7 prikazuje se financijska efikasnost malih i srednjih poduzeća u Republici Hrvatskoj u i godini. 25

30 Tablica 7: Financijska efikasnost poduzeća u Republici Hrvatskoj i godini ssasassssssu milijunima kuna Poduzeća Mala poduzeća Dobitak Gubitak Konsolidirani rezultat Srednja poduzeća Dobitak Gubitak Konsolidirani rezultat Izvor: CEPOR, 2015 U godini mala i srednja poduzeća poslovala su bolje nego u prethodnoj godini. Kod malih poduzeća u godini zabilježen je neto dobitak od 166 milijuna kuna, za razliku od godine kada su mala poduzeća ostvarila neto gubitak u iznosu od 1.06 milijuna kuna. Neto dobitak malih poduzeća u godini rezultat je povećanja dobitka za 16.7%, (ostvaren u iznosu od milijuna kuna) uz povećanje gubitka za 5.2%. Povećanje dobitka kod srednjih poduzeća u godini za 13.4%, uz istovremeno smanjenje gubitka za 3.7% utjecalo je na smanjenje neto gubitka u godini. Zaključno, mala i srednja poduzeća zauzimaju značajno mjesto u hrvatskom gospodarstvu jer je zbog svoje brojnosti i u uvjetima krize uspjelo povećati zaposlenost i umanjiti socijalnu krizu. 26

31 3. IZVORI FINANCIRANJA MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ Osnovne izvore financijske podrške razvoja malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj čine bankarski sektor, kreditne unije i vladini programi poticaja i subvencioniranih kreditnih linija. Fondovi rizičnog kapitala i neformalni oblici financiranja ( poslovni anđeli ) zbog izuzetno slabe zastupljenosti ne mogu se smatrati značajnim faktorima utjecaja na tržište financijskih usluga za mala i srednja poduzeća Krediti financijskih institucija Zbog naglog razvoje SME, a pogotovo od datuma pristupanja Hrvatske Europskoj uniji primijećen je trend da banke sve više i više prepoznaju značaj sektora malih i srednjih poduzeća te sukladno tome tržište bankarskih kredita namijenjenih SME ubrzano raste. Gotovo sve banke nude malim i srednjim poduzećima kredite za financiranje izvoza, za obrtna sredstva, investicijske kredite, građevinske kredite, kredite za turističke usluge, hipotekarne kredite, kredite za specifične djelatnosti, kredite za financiranje solarnih sustava za proizvodnju električne i toplinske energije, kredite za početnike, kredite za dobavljače, kredite za žene poduzetnice i dr. Kako je sektor SME još uvijek u ranoj fazi ostvarivanja svog potencijala, mali i srednji poduzetnici nerijetko ne mogu ostvariti kredite, ili su im oni koje poslovne banke nude preskupi. S jedne strane, banke su tradicionalno bile spremne plasirati svoj novac jedino uz visoke kamatne stope, a sa druge, poduzetnici nisu bili u mogućnosti ostvariti i/ili razviti instrumente osiguranja koje poslovne banke uvjetuju kako bi zaštitile uloženi kapital. Dio rješenja Europska komisija vidi u poticanju razvoja poduzetništva putem posebnih programa kreditiranja koje je moguće ostvariti kroz državne subvencije za ublažavanje kamatnih stopa te kroz snižavanje zahtjeva za instrumente osiguranja banaka. 27

32 U nastavku su navedeni neki primjeri kako banke otvaraju nove mogućnosti za kreditiranje malog i srednjeg poduzetništva u Republici Hrvatskoj. Privredna banka Zagreb (PBZ) nudi posebne kreditne programe za male i srednje poduzetnike i obrtnike koji su osmišljeni u suradnji sa Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (u daljnjem tekstu HBOR), sa Ministarstvom gospodarstva, rad i poduzetništva i sa Ministarstvom mora, turizma, prometa i veza. Ti se programi tiču kreditnih proizvoda, a dogovoreni su između Privredne banke Zagreb i pojedinih županija. Osim toga PBZ razvija nove proizvode i usluge u sferi kreditne ponude, a koji su namijenjeni poticanju rasta i razvoja poslovanja i obrazovanja malih i srednjih poduzetnika i obrtnika. Navedeni proizvodi i usluge obuhvaćaju širok spektar kratkoročnih i dugoročnih kredita, kunske i devizne garancije i nove, modernizirane oblike ulaganja u monetarne fondove te osuvremenjene načine financiranja putem financijskog i/ili operativnog leasinga (PBZ, 2015:2). Erste&Steiermärkische Bank d.d. je u suradnji sa Ministarstvom poduzetništva i obrta razvila i potpisala ugovor o poslovnoj suradnji u provedbi programa Kreditom do uspjeha Mjera 2 i Kreditom do uspješnog poslovanja. Ti programi tiču se provođenja projekata subvencioniranja poduzetničkih kredita u sferi SME. Na taj se način ublažavaju utjecaji negativnih kretanja na tržištu na koje mali i srednji poduzetnici ne mogu utjecati. (Erste&Steiermärkische Bank d.d., 2015:1). OTP banka d.d. svojom ponudom kredita stavlja naglasak na opcije usmjerene prema malim poduzetnicima i obrtnicima. Dva glavna oblika kreditiranja koja ova banka nudi su kratkoročni krediti za obrtna sredstva (OTP Start i OTP Ekstra) i dugoročni investicijski krediti sa promjenjivom kamatnom stopom. Iznosi kredita, kao i dinamika otplate pitanja su koja se dogovaraju s obzirom na specifične uvjete u kojima se poduzetnik/obrtnik nalazi. Što se tiče namjene, krediti se odobravaju za investicijska ulaganja čime se želi poticati i pomoći nastanak novih SME ( _krediti_i_paketi.pdf). Na osnovi pregleda i analize ponude financijskih proizvoda namijenjenih malim i srednjim poduzećima od strane izabranih banaka u Republici Hrvatskoj zaključuje se da dominiraju 28

33 dugoročni i kratkoročni krediti i to najčešće u sferi investicija. Međutim, usprkos širokom spektru usluga i brojnim programima kreditiranja raznih namjena, mala i srednja poduzeća teško ostvaruju ponuđene im kredite jer uz ugovaranje kredita moraju osigurati brojna privatna i poslovna sredstva osiguranja kredita kao što su zadužnice, garancije i ostali instrumenti osiguranja plaćanja. Također, poduzetnicima početnicima je gotovo nemoguće dobiti kredit kojim bi započeli svoju poduzetničku aktivnost zato što kao poduzetnici početnici nemaju izgrađene poslovne i društvene mreže, kao ni iskustvo u djelatnostima kojim bi mogli garantirati predanost započetim projektima Programi Ministarstva poduzetništva i obrta U sustavu financiranja malog i srednjeg poduzetništva Republike Hrvatske potrebno je istaknuti Ministarstvo poduzetništva i obrta Republike Hrvatske kojemu pripada ključna uloga jer se preko tog Ministarstva odvija najveći dio aktivnosti države koje su usmjerene na poticanje razvoja malih i srednjih poduzeća, a u nastavku će se predstaviti njegovi najznačajniji programi Jačanje konkurentnosti malog gospodarstva U godini pokrenut je novi program poticanja poduzetništva i obrta Poduzetnički impuls kojeg je svrha povećati doseg potpora poduzetnicima kako bi se povećao ukupan broj malih gospodarstvenika. Osim toga, namjera je spomenutog programa internacionalizirati poslovanje, poticati izvoz i stvarati mehanizme koji će omogućiti prisutnost malih hrvatskih poduzetnika na tržištima Europske unije i svijeta te pospješiti poduzetničko korištenje programa potpore EU. U programu Poduzetnički impuls za godinu glavni je cilj jačanje hrvatskog poduzetničkog kapaciteta kao i poticanje njegovog rasta i razvoja kroz niz potpornih mjera (Poduzetnički impuls 2015:12): 29

34 MJERA A1 Mikro poduzetništvo i obrt, MJERA A2 Zadružno poduzetništvo, MJERA A3 Poduzetništvo klastera, MJERA B1 Malo i srednje poduzetništvo i obrt, MJERA B2 Inovacije u poduzetništvu, EU projekti. Svrha navedenih mjera tiče se poticaja mikro poduzetništva i obrta, ulaganja koja omogućuju i pospješuju jačanje konkurentnosti u raznim djelatnostima, inovacije u poduzetničkoj sferi, ulaganje u opremu i znanje vezano uz djelatnosti i širenje uporabe informatičko-komunikacijskih tehnologija u postupcima proizvodnje. S druge strane, inzistira se na raznim oblicima udruživanja kao što su klasteri i zadružno poduzetništvo budući da takav tip suradnje omogućuje postizanje veće vrijednosti proizvoda i usluga, a moguće je i ostvariti bolje poslovne rezultate putem zajedničkog tržišnog plasmana. Na taj način mala gospodarstva postaju konkurentnija zbog čega su takva ulaganja prijeko potrebna za razvoj i rast na razini poduzeća i gospodarstva uopće. Program Poduzetnički impuls uključuje dvije grant-sheme koje se financiraju iz sredstava Strukturnih fondova Europske unije, odnosno Europskog fonda za regionalni razvoj. Pregled dodijeljenih potpora u godini sažet je u tablici 8 na slijedećoj stranici. 30

35 Tablica 8: Pregled dodijeljenih potpora u okviru Prioriteta 1 u godini PI 2014 PRIORITET 1 MJERE A1 A2 A3 B1 B2 Broj zaprimljenih prijava Broj dodijeljenih potpora Prosječan iznos potpore u kunama , , , , ,00 Ukupna vrijednost dodijeljenih potpora u kunama , , , , ,00 Prosječan intenzitet potpore 68,97% 68,59% 74,87% 45,14% 71,64% Ukupna vrijednost poduzetničkih projekata u kunama , , , , ,00 Izvor: MINPO, 2015:12 Najveća vrijednost poduzetničkih projekata unutar programa Poduzetnički impuls za godinu odnosi se na mjeru B1 Malo i srednje poduzetništvo i obrt unutar Prioriteta 1 u iznosu od ,00 kn, koji je raspodijeljen na 67 dodijeljenih potpora (od ukupno 542 zaprimljenih) prosječne vrijednosti ,00 kn. Najmanje je dodijeljeno potpora u mjeri A2 Zadružno poduzetništvo (10), dok ih je najviše dodijeljenih u mjeri A1 Mikro poduzetništvo i obrt (101), a prosječna vrijednost svake iznosi ,00 kn. Pregled mjere EU projekti predstavljen je zasebno u tablici 9. 31

36 Tablica 9: EU projekti u programu Poduzetnički impuls za godinu EU PROJEKTI Povećanje gospodarske aktivnosti i konkurentnosti malih i srednjih poduzeća Primjena informacijske i komunikacijske tehnologije za poboljšanje poslovnih procesa Broj zaprimljenih prijava Broj dodijeljenih potpora Prosječan iznos potpore u kunama , ,00 Ukupna vrijednost dodijeljenih potpora u kunama , ,00 Ukupna vrijednost poduzetničkih projekata u kunama , ,00 Izvor: MINPO, 2015:12 Mjera EU projekti unutar programa Poduzetnički impuls odnosi se na dvije skupine projekata. Za povećanje gospodarske aktivnosti i konkurentnosti malih i srednjih poduzeća izdvojeno je ,00 kuna koje su dodijeljene kroz 28 potpora prosječne vrijednosti ,00 kuna ,00 kuna izdvojeno je za primjenu informacijske i komunikacijske tehnologije za poboljšanje poslovnih procesa pri čemu je broj dodijeljenih potpora viši (34) no prosječna vrijednost po potpori je značajno niža i iznosi ,00 kuna. Iako su mali i srednji poduzetnici podnošenjem velikog broja prijava pokazali svoju zainteresiranost za dodatnim sredstvima za financiranje svoje poduzetničke aktivnosti institucije su dodijelile mali broj potpora. 32

37 Unaprjeđenje poduzetničkog okruženja Kada je u pitanju unaprjeđenje i poboljšanje poduzetničkog okruženja u okviru Poduzetničkog impulsa za godinu, provedene su razne mjere poticanja s obzirom na određene aspekte okruženja. Nastoje se razvijati poduzetničke zone, odnosno riješiti pitanja infrastrukture i poslovnog prostora, razviti i osnažiti središta tehnološke i stručne pomoći te internacionalizirati poslovanje posredstvom razvojnih agencija i poduzetničkih centara. U svrhu poboljšanja poduzetničkog okruženja u Poduzetničkom impulsu za godinu provele su se mjere poticanja poduzetničkih potpornih institucija, razvojnih agencija i poduzetničkih centara te internacionalizacije poslovanja. Mjere pokrenute u sklopu ovoga programa bile su MJERA C1 odnosi se na poduzetničke zone, MJERA C2 koja se odnosi na tehnološke parkove, poslovne inkubatore i poduzetničke akceleratori, MJERA C3A osmišljena za stvaranje razvojnih agencija, poduzetničkih centara i centara kompetencije te MJERA C3B kojom se promovira internacionalizacija poslovanja. Svrha osnivanja razvojnih agencija i poduzetničkih centara je ubrzavanje rasta i razvoja sektora SME čime se direktno potiče i internacionalizacija poslovanja, posebno u sferi izvoza godine donesen je Zakon o poticanju investicija i unaprjeđenju investicijskog okruženja (NN 111/2012, 28/2013) kojim se nastojalo potaknuti investicije i poboljšati poduzetničko i ulagačko okruženje. Sljedeći grafikon prikazuje broj i iznos dodijeljenih potpora unutar programa Poduzetnički impuls za unaprjeđenje poduzetničkog okruženja. 33

38 Grafikon 4: Broj i iznos dodijeljenih potpora u godini Izvor: Poduzetnički impuls, 2015:21 22 Kao što prikazuje grafikon 4, u godini dodijeljena je 41 potpora unutar programa unaprjeđenja poduzetničkog okruženja, odnosno dodijeljeno je 8 potpora više nego godine. Tada je iznos dodijeljenih potpora bio najviši od godine i iznosio je 16,8 milijuna kuna, a u je dodijeljeno 8,4 milijuna kuna u vidu potpora za promociju i učenje za poduzetništvo i obrt Promocija i učenje za poduzetništvo i obrt U okviru programa Poduzetnički impuls za godinu veliki naglasak stavljen je i na pitanja obrazovanja i osposobljavanja za poduzetničke i obrtničke djelatnosti. Postoji niz mjera kojima se nastoji podići nivo kvalitete strukovnog obrazovanja i vještina, a u vezi sa tim je i inzistiranje na razvoju poduzetničke kulture i na programima cjeloživotnog obrazovanja. Neke od predviđenih mjera su (Poduzetnički impuls, 2015:23): Mjera D1- Obrazovanje za poduzetništvo, Mjera D2- Obrazovanje za obrt, Promocija poduzetništva i obrta, Institucionalna podrška, 34