Impressum. Sadržaj. Rahmenlehrplan für Heimatliche Sprache und Kultur (HSK) Kroatisch. Rahmenlehrplan für Heimatliche Sprache und Kultur (HSK)

Transkript

1

2 Sadržaj Uvod Svrha Okvirnog nastavnog plana Nastava domovinskog jezika i kulture od početaka do danas Pojam i ideje vodilje Pojam Ideje vodilje Didaktička načela Osnovni i cjeloviti odgoj i obrazovanje Ocjenjivanje učenika Domaće zadaće Nastavna sredstva i pomagala Izbor metoda Politička i konfesijska neutralnost Nastavno područje «Jezik» Značenje i posebnosti nastavnog područja Osnovni ciljevi «Jezik» Nastavno područje «Čovjek i okolina» Značenje i osobitosti nastavnog područja Osnovni ciljevi «Čovjek i okolina» O nastavi na pojedinim razinama Osobitosti pojedinih razina Razine i teme pregled Pojmovnik Dodatak: okvirni uvjeti Međukantonalne osnove Pravne osnove u kantonu Zürich Organizacija i provođenje nastave u kantonu Zürich Impressum Rahmenlehrplan für Heimatliche Sprache und Kultur (HSK) Herausgegeben von der Bildungsdirektion des Kantons Zürich Erarbeitet in Zusammenarbeit mit den HSK- Trägerschaften Kontaktadresse Volksschulamt Kanton Zürich Abteilung Pädagogisches Sektor Interkulturelle Pädagogik Walchestrasse 21, 8090 Zürich Tel ikp@vsa.zh.ch Vertrieb der deutschen Ausgabe Lehrmittelverlag Zürich Telefon ISBN Vollständige überarbeitete Zweitauflage September 2011 Bildungsdirektion des Kantons Zürich Die Orientierung an diesem Lehrplan wird auch in folgenden Kantonen empfohlen: Basel-Landschaft, Bern, Freiburg, Glarus, Schaffhausen, St. Gallen, Thurgau und Zug. Übersetzung der deutschen Ausgabe vom September 2011 ins Kroatische Trägerschaft: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske Übersetzung durch Nina Vladović Finanzielle Unterstützung durch den Lotteriefonds des Kantons Zürich Lektorat durch Gordana Kešina... Februar 2013 Die Übersetzungen finden sich als Download hier: 2

3 Okvirni nastavni plan za domovinski jezik i kulturu (HSK) Uvod Poticanje višejezičnosti i interkulturnih kompetencija jedan je od važnih zadataka škole. Taj cilj slijedi i nastava domovinskog jezika i kulture (HSK) koja dopunjava ponudu javne škole. U sklopu te nastave dvojezična djeca i mladež razvijaju kompetencije u svom nasljednom jeziku. Pritom stječu znanja o svojim životnim svjetovima i kulturi podrijetla, na primjer o povijesti, zemljopisu, književnosti i tradicijama. Nastavu domovinskog jezika i kulture u kantonu Zürich organiziraju zemlje podrijetla i privatni nositelji. Ona dodatno već dulje od četrdeset godina ima stručnu i administrativnu podršku Uprave za odgoj i obrazovanje. Služba za osnovno školstvo kantona Zürich u suradnji s HSK-nositeljima i drugim vanjskim stručnjacima razradila je jedinstveni Okvirni nastavni plan za ovaj model nastave. Cilj je bio ujednačiti nastavne planove pojedinih organizatora tečajeva i uskladiti ih s nastavnim planom züriške osnovne škole. Okvirni nastavni plan dobio je suglasnost predstavnika züriškog obrazovnog sustava i HSK-nositelja. Vijeće za odgoj i obrazovanje priznalo ga je 3. prosinca te je sljedeće godine i objavljen. Uskoro se počeo primjenjivati i u drugim kantonima. HSK-nastava u kantonu Zürich dobila je Zakonom o osnovnom školstvu iz i Pravilnikom o osnovnom školstvu iz novu pravnu osnovu. Promjene su unesene u novu verziju Okvirnog nastavnog plana kojim je od sada obuhvaćena i predškolska dob. Istovremeno su unesena i jezična poboljšanja koja su razradili HSK-učitelji i vanjski stručnjaci. S novom verzijom suglasili su se svi priznati HSK-nositelji. Vijeće za odgoj i obrazovanje usvojilo ju je 28. veljače O sadržaju publikacije: U prvom se poglavlju pojašnjava smisao i svrha Ovirnog nastavnog plana. U drugom se poglavlju prikazuje povijesni razvoj HSK-nastave u kantonu Zürich. Okvirni nastavni plan napisan je u suodnosu s nastavnim planom züriške osnovne škole. U trećem se poglavlju opisuju ideje vodilje, a u četvrtome didaktička načela. U petom i šestom poglavlju opširnije se prikazuju nastavna područja «Jezik» i «Čovjek i okolina». Pritom je objašnjeno značenje navedenih područja i definirani su osnovni ciljevi koje treba postići na kraju jedanaestogodišnjeg obaveznog školovanja. Ciljevi određeni stupnjem i razredom nisu navedeni u ovom nastavnom planu. Njihovo oblikovanje prepušteno je pojedinim nositeljima, odnosno učiteljima. Iz tog se razloga u sedmom poglavlju iznose općenita razmišljanja o pojedinim stupnjevima i predlažu primjerene nastavne teme. U pojmovniku (osmo poglavlje) detaljno su objašnjeni svi pojmovi koji su u tekstu otisnuti kosim slovima. Pritom su najvažnije sljedeće definicije: jezik koji se uči u sklopu HSK-nastave za većinu je djece prvi jezik (prije nazivan materinskim jezikom), ali za neke je on i drugi jezik. U ovom se nastavnom planu radi pojednostavljenja jezik nastave naziva nasljednim jezikom. Kao dvojezična navode se djeca koja mogu govoriti više od dva jezika. Pod kulturom podrijetla djeteta misli se na kulturu zemlje (odnosno etničke skupine) iz koje potječe njegova obitelj, čak i onda kad je dijete odraslo u Švicarskoj. Isto vrijedi za pojam zemlje podrijetla. 3

4 Dodatak (deveto poglavlje) sadrži pravne osnove HSK-nastave. Tu se nalazi i pojašnjenje Službe za osnovno školstvo o vrijedećim pravnim postupcima i oblicima organizacije. 4

5 1. Svrha Okvirnog nastavnog plana Okvirni nastavni plan nastao je iz potrebe usklađivanja ciljeva HSK-tečajeva sa svakodnevnim potrebama dvojezične djece i s nastavnim planom züriške osnovne škole. Njegova je svrha trostruka. Prvo, Okvirni nastavni plan služi HSK-nositeljima za daljnji razvoj vlastitih nastavnih planova i njihovo usklađivanje s nastavnim planom osnovne škole. Pritom se razlikuju početne pozicije nositelji koji tek sastavljaju nastavnu ponudu mogu ga koristiti kao smjernicu. Međutim, državni nositelji u pravilu imaju vlastiti nastavni plan koji propisuje nadležno ministarstvo pojedine zemlje podrijetla. Oni prema potrebi prilagođavaju svoje planove kako bi obuhvatili najvažnije sadržaje Okvirnog nastavnog plana. Svim je nositeljima dopušteno usklađivanje pojedinih ciljeva i tema Okvirnog nastavnog plana s vlastitim potrebama i pretpostavkama. S obzirom na to da na raspolaganju imaju tek dvije do četiri lekcije tjedno te da su grupe često heterogene prema dobi, predznanjima i sposobnostima, moraju se odrediti prioriteti. Drugo, Okvirni nastavni plan Uprave za odgoj i obrazovanje služi kao osnova za priznanje zahtjeva HSK-nositelja. Priznati su samo oni nositelji čiji su nastavni plan i nastava u skladu s Okvirnim nastavnim planom. Okvirni nastavni plan je obvezujući za priznate nositelje; on definira okvir unutar kojeg nositelji određuju specifične ciljeve i sadržaje u vlastitom nastavnom planu. Treće, Okvirni nastavni plan služi svim sudionicima kao osnova za sporazum. Nositeljima, učiteljima, lokalnoj i kantonalnoj upravi te obrazovnim ustanovama pruža zajedničku osnovu za uvjete, ciljeve, sadržaje i pojmove HSK-nastave. Okvirni nastavni plan ravna se prema propisima koji su na snazi u kantonu Zürich. Informacije o HSK-nastavi u ostalim kantonima nalaze se u bazi podataka Švicarske konferencije kantonalnih ravnatelja za obrazovanje (EDK). Uz to se HSK-nastavi mogu prilagoditi i međunarodna sredstva razvijena za strane jezike. To se prije svega odnosi na Zajednički europski referentni okvir za jezike (GER) određen Europskim jezičnim portfolijem (ESP). 1 1 Baza podataka EDK dostupna je na mrežnoj stranici Korisne upute o ESP-u nudi i stranica 5

6 2. Nastava domovinskog jezika i kulture od početaka do danas Na inicijativu političkih izbjeglica iz Italije 30-ih su godina prošlog stoljeća u kantonu Zürich nastali prvi tečajevi domovinskog jezika i kulture. Povećanjem broja talijanskih doseljenika neprestano je rastao i broj tečajeva. Krajem 60-ih i početkom 70-ih godina i roditeljske su udruge drugih naroda počele nuditi takve tečajeve. S vremenom su organizaciju tečajeva sve više preuzimale zemlje podrijetla. Vijeće za odgoj (danas Vijeće za odgoj i obrazovanje) donijelo je 21. lipnja prvu odluku na ovom području i dopustilo probno održavanje takvih tečajeva u prostorijama osnovnih škola. U početku se to odnosilo samo na talijansku nastavu koja se međutim nije smjela održavati u terminu redovite nastave. U kasnijoj odluci od 16. svibnja školskim je općinama Vijeće za odgoj odobrilo integraciju talijanskih i španjolskih tečajeva domovinskog jezika i kulture u vrijeme održavanja redovite nastave. Iste je godine Švicarska konferencija kantonalnih ravnatelja za obrazovanje (EDK) preporučila održavanje dviju HSK-lekcija u terminu redovite nastave. Godine talijanski i španjolski generalni konzulati i Koordinacijska grupa roditelja stranaca u kantonu Zürich zatražili su od Vijeća za odgoj integraciju HSK-tečajeva u školstvo cijelog kantona, kao i unošenje ocjena iz HSK-tečajeva u svjedodžbe. Odlukom od 8. studenog Vijeće za odgoj udovoljilo je svim željama i probno odobrilo tečajeve za sve jezične skupine. Ta je odredba doprinijela važnosti i prepoznatljivosti tečajeva. Istovremeno započinje uža suradnja nositelja HSK-tečajeva, vlasti kantona Zürich i učitelja (razvijanje nastavnih planova i sredstava specijaliziranih za HSK-tečajeve, stručna usavršavanja, pilot-projekti). Nakon osmogodišnjeg probnog razdoblja provedena je analiza iskustava. Iz toga je proizišao Pravilnik o provedbi tečajeva domovinskog jezika i kulture koji je Vijeće za odgoj prihvatilo 11. lipnja Navedena je odluka učvrstila mjesto nastave domovinskog jezika i kulture u züriškom osnovnom školstvu. Spomenutim je pravilnikom omogućeno priznanje i nedržavnih nositelja tečajeva od strane Uprave za odgoj (danas Uprava za odgoj i obrazovanje). Pravilnik je ukinut nakon što je HSKnastava Zakonom o osnovnom školstvu iz i Pravilnikom o osnovnom školstvu iz dobila novu pravnu osnovu. Još su 1980-ih godina samo neke jezične skupine, pored Italije i Španjolske, organizirale nastavu domovinskog jezika i kulture: Jugoslavija, Turska, Grčka i Portugal. Tek od 1990-ih godina kontinuirano raste broj nositelja tečajeva. U školskoj godini 2010./2011. priznanje Uprave za odgoj i obrazovanje imala su 22 nositelja tečajeva. Tečajevi koji su popisani u sljedećim tablicama imaju priznanje Uprave za odgoj i obrazovanje. Dodatno se pojavljuju i ponude na drugim jezicima. Njih organiziraju privatne grupe koje kod Uprave za odgoj i obrazovanje nisu podnijele zahtjev za priznanje. 6

7 HSK-nastava u nadležnosti konzulata i veleposlanstava (stanje iz 2011.): Grčki Portugalski (Portugal) Srpski Hrvatski Slovenski Talijanski Mađarski Španjolski (Španjolska) Turski HSK-nastava u nadležnosti nedržavnih nositelja: Albanski Francuski Portugalski (Brazil) Arapski Kineski Ruski Bosanski Korejski Španjolski (Latinska Amerika) Bugarski Kurdski (Sorani) Švedski Finski Nakon što je Vijeće za odgoj izdalo Pravilnik o provedbi tečajeva domovinskog jezika i kulture, zabilježen je nagli porast broja polaznika tečajeva. U školskoj godini 2009./2010. prijeđen je prag od Pritom se, ovisno o jeziku, razlikuje broj polaznika. Razlike ovise o brojnim činiteljima: veličini jezične skupine, organizacijskoj i financijskoj situaciji nositelja, podršci države podrijetla itd. Načini organizacije tečajeva domovinskog jezika i kulture vrlo su različiti. Ova raznolikost je posljedica različitih pogleda pojedinih nositelja i jezičnih zajednica: u odnosu na shvaćanje obrazovanja, razloge iseljavanja ili bijega, povijesno iskustvo ili doživljavanje života u Švicarskoj. U početku je nastava domovinskog jezika i kulture služila prije svega lakšem uključivanju u školu i nastavku školovanja u slučaju povratka u zemlju podrijetla. Tijekom vremena promijenila se životna situacija učenika, a time i cilj nastave. Iskustvo je pokazalo da se tek neznatan broj učenika vraća u zemlju podrijetla. Iz tog je razloga glavni cilj nastave postao podrška djeci prve i druge generacije iseljenika pri integraciji u ovdašnje društvo. Ipak, nastavu su počela pohađati i djeca iz binacionalnih obitelji za koje ni integracija ni povratak nikada nisu bili tema razgovora. Istovremeno njegovanje dvojezičnosti i njegovanje odgovarajućeg nasljednog jezika postali su za sve učenike samostalan i najvažniji cilj. Time je nastava uvažila spoznaju iz pedagoške prakse i istraživanja da je dvojezičnost potencijal od kojeg može profitirati ne samo pojedinac nego i čitavo društvo. 7

8 Značenje tog potencijala vidljivo je u činjenici da u kantonu Zürich svako treće dijete odrasta dvojezično (stanje iz s tendencijom rasta). Ako prvi jezik ili jezik obitelji odgovara jeziku nastave, danas djeca mogu pohađati HSK-nastavu neovisno o njihovoj nacionalnosti. Novo postavljanje ciljeva odražava se i u razvojima modela kao što je HSKplus koji se fokusira na pedagošku suradnju s osnovnom školom. U ovom modelu HSK-učitelji surađuju sa školskim timom (interkulturni teamteaching) ili s roditeljima. 2 2 Usp "Višejezičnost i interkulturalnost. Primjeri dobre suradnje između učitelja domovinskog jezika i kulture (HSK) i osnovne škole", Služba za osnovno školstvo kantona Zürich,

9 3. Pojam i ideje vodilje 3.1. Pojam Na nastavi domovinskog jezika i kulture djeca i mladi proširuju kompetencije u svojem nenjemačkom nasljednom jeziku. Pritom se najčešće radi o prvom jeziku, ali je ponekad riječ i o drugom jeziku. Uz to učenici produbljuju znanja o vlastitoj kulturi podrijetla i o svojim životnim svjetovima. Suočavaju se sa svojom situacijom između životnih svjetova i time osposobljavaju za integraciju u društvo, u Švicarskoj ili pak u zemlji podrijetla (ukoliko se kasnije tamo vraćaju). Učenici na nastavi dobivaju podršku u cjelokupnom jezičnom, kognitivnom, socijalnom i emocionalnom razvoju. U ovom ćemo Okvirnom nastavnom planu koristiti naziv «domovinski jezik i kultura» iako je on po samom smislu riječi netočan: tek je za mali dio djece koja pohađaju ovu nastavu zemlja podrijetla istovjetna s domovinom. Veći je dio njih rođen u Švicarskoj te se kreće unutar različitih životnih svjetova Ideje vodilje Nastava domovinskog jezika potiče učenike u njihovu nasljednom jeziku, a poučavanje je prilagođeno njihovoj dobi, predznanju i razini postignuća. Nastava jača svijest o tome da dvojezičnost ima dodatan potencijal koji učenici mogu koristiti. Ona visoko vrjednuje višejezičnost kao društveno dobro. Nastava podupire djecu i mlade u njihovu ophođenju s drugačijim identitetima koji nastaju iz različitih pripadnosti, kultura, tradicija i povijesnih pozadina. Pritom koriste osobna iskustva i predznanja vezana uz kulturu podrijetla, ali i uz Švicarsku, produbljuju ih i odražavaju. To se odnosi na predodžbe o vrijednostima i normama, običaje, povijest ili vjeru. Posredovanje pojedinih vjeroispovijesti i stranačko-političkih ideologija nije sastavni dio nastave. Nastava kod učenika razvija sposobnost snalaženja u konfliktnim situacijama, njihove interkulturne kompetencije, kao i sposobnost prosuđivanja. Potiče otvorenost, toleranciju i poštovanje. Nastava podupire integraciju djece s migracijskom pozadinom u osnovnu školu. Nastava stvara preduvjete za korištenje višejezičnih i interkulturnih kompetencija u daljnjem obrazovanju i karijeri učenika, kako u Švicarskoj tako i u zemlji podrijetla. Nastava podupire učenike u održavanju veza s rodbinom ili sa zemljom podrijetla te im u slučaju povratka u zemlju podrijetla pomaže u integraciji. Nastava se orijentira prema deset temeljnih postavki koje je Nastavni plan kantona Zürich odredio kao uzor za osnovne škole: interes za spoznaju i sposobnost snalaženja, spremnost na odgovornost i postizanje uspjeha, sposobnost suradnje i solidarnosti, svijest i osjećaj za tradiciju, svijest o zaštiti okoliša, kreativnost, sposobnost prosudbe i kritike, otvorenost i prepoznavanje obveza. 9

10 4. Didaktička načela 4.1. Osnovni i cjeloviti odgoj i obrazovanje Nastava domovinskog jezika i kulture odabire važne i djeci primjerene sadržaje. Kod djece pobuđuje interes za postavljanje pitanja i obradu odgovora. Naučeno se gradivo obrađuje i u drugim kontekstima te se proširuje i učvršćuje. Nastava se temelji na iskustvima i interesima djece i pobuđuje nove interese. To se postiže izravnim kontaktom s gradivom i povezivanjem učenja s vlastitim jezičnim djelovanjem. Napredak i zadatci odgovaraju mogućnostima učenika. Nastava koristi mogućnosti koje proizlaze iz kretanja djece unutar različitih jezičnih i životnih svjetova. Ona stoga redovito poseže za osobnim doživljajima učenika te njeguje usporedbu kao osnovni didaktički princip. Usporedbom nasljednog jezika s njemačkim jezikom produbljuju se kompetencije u oba jezika. Usporedbom različitih životnih svjetova produbljuje se pak razumijevanje sličnosti, razlika i važnih osobina. Za senzibiliziranje za jezičnu raznolikost i interkulturalnost od velike su pomoći koncepti poznati pod kraticom ELBE. 3 Igranje i usmeno izražavanje imaju važno mjesto u nastavi, osobito kod djece predškolske dobi. Nastava treba učenike osposobiti za postupno samostalno učenje Ocjenjivanje učenika Od 2. razreda osnovne škole učenici dobivaju ocjene za svoja postignuća i napredak u HSKnastavi. Na kraju svakog semestra HSK-učitelji unose ocjene u za to predviđeni obrazac (Attestformular). Razrednik unosi ocjenu u svjedodžbu züriške osnovne škole. 4 Djeca predškolske dobi i učenici 1. razreda ne dobivaju ocjene. HSK-učitelji mogu i na individualnim konzultacijama informirati roditelje o postignućima njihove djece. Ocjene pokazuju u kojoj je mjeri učenik ostvario postavljene ciljeve u HSK-nastavi i koliki je napredak postignut. HSK-učitelj u obrascu (Attest) može dobrovoljno ocijeniti pojedine kategorije: slušanje, čitanje, govorenje, pisanje, poznavanje kulture/čovjeka i okoline. Ocjenjivanje se odnosi na ciljeve nastavnog plana koje je postavio nositelj. Oni se pak orijentiraju prema Okvirnom nastavnom planu. Ocjena svjedoči o postignuću, a ne o ponašanju, zalaganju ili točnosti. Kod procjene postignuća i davanja ocjene vrijedi u osnovi jednaki princip kao i u osnovnoj školi. Ocjena vrjednuje ukupan uspjeh djeteta u nastavi. Ona ne odražava samo postignuće u službenim ispitima, nego uključuje i mišljenje učitelja o uspjehu. Dakle, ocjena nije samo rezultat izračunatog prosjeka ocjena iz pojedinih ispita. 3 ELBE je oznaka za Eveilauxlangues Language avareness susret s jezicima. Navedeni se pristup ne usredotočuje na usvajanje jezika i njihovih struktura. Veća se pažnja posvećuje istraživanju, uspoređivanju i otkrivanju jezika. Uz to se vežu različita odgovarajuća nastavna sredstva. 4 Prema 8 Pravilnika o izdavanju školskih svjedodžaba (Pravilnik o svjedodžbama) od 1. rujna

11 U dogovoru s učiteljima redovitog razreda kao pomoćno sredstvo može poslužiti i Europski jezični portfolio (ESP). On učenicima pruža mogućnost samostalne procjene postignutih kompetencija. Mogu ga primijeniti i kao sredstvo za postavljanje vlastitih ciljeva u procesu učenja. HSK-učitelji prema potrebi pomažu učiteljima redovite nastave u švicarskim školama kod ocjenjivanja učenika, posebno kod donošenja važnih odluka o nastavku školovanja Domaće zadaće Domaće zadaće podržavaju nastavni proces tako što omogućuju obradu gradiva i izvan nastave. Djeca bi u pravilu trebala moći riješiti zadaću bez dodatne pomoći roditelja. Ipak, dobro je uključiti i jezične sposobnosti roditelja, na primjer kod domaćih zadaća koje sadržavaju dijalog i igru. Pritom se od roditelja očekuje da prate napredak svoje djece. Kod zadavanja domaćih zadaća učitelji uzimaju u obzir sposobnosti učenika. Na taj način izbjegavaju preopterećenost i motiviraju ih prilagođenim izazovima Nastavna sredstva i pomagala Nastavna sredstva i pomagala biraju i osiguravaju nositelji tečajeva. Pritom je važno uzeti u obzir ciljeve nastave, kao i različite sposobnosti i životne situacije učenika (dvojezičnost, migracijska iskustva). Time se olakšava ispunjavanje zahtjeva Okvirnog nastavnog plana Izbor metoda Kod planiranja nastave učitelji slobodno odabiru metode, ali u okviru didaktičkih načela i ovog nastavnog plana. Učitelji odabiru metode koje najbolje odgovaraju određenim nastavnim situacijama, postavljenim ciljevima i sadržajima, učenicima, ali i njima samima. Pritom nastoje primijeniti mnoštvo metodičkih pristupa, kao što su izravne upute, istraživački rad, planiranje, projektna nastava, učenje u grupama itd. Pri izboru metoda se vodi računa o heterogenosti skupina: učenici dolaze iz različitih razreda ili škola, različite su starosne dobi, imaju različita biografska podrijetla i jezično predznanje Politička i konfesijska neutralnost HSK-nastava je politički i konfesijski neutralna. Počiva na pluralističkom svjetonazoru te se odriče političke i nacionalističke indoktrinacije. Ako se i bavi religijom, za cilj postavlja poznavanje religija, a ne poistovjećivanje s određenim vjerovanjem ili prakticiranje religije. 11

12 5. Nastavno područje «Jezik» 5.1. Značenje i posebnosti nastavnog područja HSK-nastava se održava na književnom jeziku. U obzir se uzimaju jezična predznanja djece koja se mogu znatno razlikovati i sadržavati dijalektalna obilježja. Nastava uzima u obzir da znanje nasljednog jezika djeteta može odgovarati znanju prvog ili drugog jezika. Učitelj stoga prema mogućnostima i potrebama individualizira nastavu. Uz to može posegnuti za didaktičkim metodama koje se primjenjuju u nastavi prvog, drugog ili stranog jezika. Djeca i mladi proširuju jezično razumijevanje tako što, sukladno svom stupnju, jezik nastave uspoređuju s njemačkim jezikom. Oni spoznaju važne interferencije i sličnosti između tih dvaju jezika. Poznavanje ortografskih i gramatičkih pravila važno je za pravilno služenje jezikom u zemlji podrijetla. Ipak, učenje ortografije i gramatike ne smije biti svrhom samom sebi. Rad na obogaćivanju rječnika osposobljava ih za primjereno izražavanje u raznim situacijama i temama. Učenike treba često direktno poticati na usmeno i pismeno izražavanje. Učitelji! stoga uzimaju u obzir prijedloge učenika, kao i suvremene događaje. Kod njih pobuđuju zanimanje za književni jezik odabirom različitih književnih vrsta i upoznavanjem s klasičnim i modernim književnim tekstovima. Učenici u svom nasljednom jeziku ne proširuju samo međuljudske komunikacijske kompetencije, takozvane Basic Interpersonal Communicative Skills (BICS). Dodatno usvajaju i kognitivne jezične kompetencije, Cognitive Academic Language Proficiency (CALP). Upravo im kognitivne jezične kompetencije (CALP) omogućuju razumijevanje složene stručne građe i apstraktnih sadržaja, prepoznavanje uzročno-posljedičnih veza i oblikovanje vlastitih tekstova. HSK-nastava stoga podržava korak od BICS do CALP kompetencija. Ona jača svijest učenika o razlici između navedenih jezičnih kompetencija te ih poučava njihovoj primjeni. Učenici se na nastavi upoznaju s mijenama i razvojem jezika u njihovoj zemlji podrijetla. U osnovnoj školi se sva djeca služe njemačkim latiničkim pismom. Na HSK-nastavi učenici dodatno uče pismo svog nasljednog jezika. Ako tamo uče sasvim drugačije pismo, na primjer arapsko ili kinesko, procesi učenja protječu neovisno jedan o drugom te ih se ne mora posebno usklađivati. Uči li se u sklopu HSK-nastave latinica ili ćirilica, HSK-učitelji je moraju povezati s njemačkim pismom kako ne bi došlo do zbunjenosti. Učenici trebaju prepoznati i objasniti razlike u odnosu na njemačku abecedu. Ako se istovremeno počinje s učenjem obaju jezika, važno se informirati o stupnju i metodi alfabetiziranja u redovitoj nastavi djeteta. O daljnjem se učenju prema mogućnostima dogovara s redovitim učiteljem. 12

13 5.2. Osnovni ciljevi «Jezik» Napomene o osnovnim ciljevima Sljedeći ciljevi dijelom su preuzeti iz nastavnog plana züriških javnih škola, a dijelom su dodatno definirani. Ciljeve bi trebalo postići do kraja obaveznog školovanja. Poticanje funkcionalne višejezičnosti Učenici stječu kompetencije u svom nasljednom jeziku koje zajedno s kompetencijama u njemačkom i stranom jeziku doprinose funkcionalnoj višejezičnosti. Najvažniji su razumijevanje i postizanje jasnoće u pismenom i usmenom izražavanju. Jezična savršenost ne igra najvažniju ulogu. Slušanje i razumijevanje Učenici mogu razumjeti što se govori na njihovu nasljednom jeziku. Mogu pratiti sadržaj rasprava, izlaganja, radijskih i televizijskih emisija te prema njima zauzeti kritički stav. Također uče interpretirati sadržaje posredovane artikulacijom i gestikulacijom. Čitanje Učenici rado čitaju. Spoznaju da čitanje može biti zabavno i oplemenjujuće. Književnost je umjetničko sredstvo izražavanja u svakoj kulturi. Učenici trebaju upoznati primjere različitih književnih oblika. Znaju kako i gdje nabaviti knjige na svom nasljednom jeziku. Upoznati su s različitim medijima i vrstama tekstova. U stanju su iz tekstova ciljano izvući određene informacije, raspitati se o sadržajima koje nisu razumjeli ili pak sami potražiti odgovore. Govorenje Učitelj započinje razgovor o temama važnim za djecu i mlade te ih potiče na jezičnu interakciju. Učenici mogu formulirati činjenična stanja te izraziti mišljenja i osjećaje. Također mogu razumjeti izjave drugih i postavljati pitanja. Mogu pričati priče i čitati tekstove, oblikovati ih i samostalno izlagati. Pisanje Učenici rado pišu. Jedni drugima redovito čitaju svoje tekstove pružajući pritom povratne informacije. Na taj način pisanje doživljavaju kao društveni proces u kojem nije važan samo završni proizvod. U stanju su formulirati vlastite misli, stvarne i izmišljene sadržaje. Tekstove mogu, ovisno o dobi, napisati gramatički i ortografski točno, prema potrebi uz pomoć enciklopedija i rječnika. Spoznaju da se i na svom nasljednom jeziku mogu pismeno izražavati na različite načine. 13

14 Razmatranje jezika Uspoređivanje nasljednog i njemačkog jezika, u skladu sa stupnjem poznavanja jezika, omogućuje učenicima da prepoznaju posebnosti i sličnosti ovih dvaju jezika. Doživljavaju višejezičnost kao bogatstvo. Učenici doživljavaju jezik kao višeslojan, živ i promjenjiv te ga uče primjenjivati u raznim situacijama. Prepoznaju da bogatstvo rječnika i načina izražavanja može biti u izravnom odnosu sa zanimanjem za vlastiti nasljedni jezik. Svoj nasljedni jezik doživljavaju i kao stručni jezik. Uz slušanje, čitanje i govorenje učenici stječu osnovna gramatička znanja i uče ih primjenjivati: ciljanim pitanjima i pretraživanjem rječnika uče kako povećati svoje znanje o jezicima. Učenike se poučava razlikama između dijalekta i standardnog oblika njihova nasljednog jezika i postupno ih se vodi od dijalektalnih formi ka standardnom jeziku. Pismo i grafičko oblikovanje Učenici poznaju pismo svog nasljednog jezika. Sredstva za pisanje i nastojanja oko pismenog izražavanja prilagođena su svrsi pisanog teksta. 14

15 6. Nastavno područje «Čovjek i okolina» 6.1. Značenje i osobitosti nastavnog područja Učenici se na HSK-nastavi suočavaju s vlastitom situacijom odrastanja u doseljeničkoj i višejezičnoj obitelji. Zajednički nasljedni jezik i slično migracijsko i manjinsko iskustvo doživljavaju kao poveznicu unutar razreda. Ipak, njihova osobna iskustva i odnosi prema zemlji podrijetla su različiti. Nastava vodi računa o razlikama unutar iste zemlje podrijetla s obzirom na vjersku pripadnost, poglede na svijet, društveni status i lokalnu geografiju. Nastava tematizira vrijednosne predodžbe iz zemlje podrijetla. Na to se može nadovezati i usporedba s vrijednosnim predodžbama u Švicarskoj. Jačanjem svijesti o sličnostima i razlikama učenici oblikuju vlastite vrijednosne predodžbe. Ovaj proces potiče razvoj vlastite osobnosti koja uključuje razne referentne sustave. Istovremeno jača i samopouzdanje učenika. Nastava obrađuje relevantne teme i produbljuje znanje o kulturi podrijetla. Na temelju konkretnih primjera mogu se napraviti poveznice sa Švicarskom. Nastava odražava iskustva koja su povezana s iseljavanjem i useljavanjem i koja se tiču svakodnevnog suživota u multikulturnom društvu. Učenici na primjerima upoznaju povijest i zemljopis zemlje podrijetla. Stvaraju poveznice sa suvremenim načinom života u zemlji podrijetla i u Švicarskoj. Nastava potiče otvoren, tolerantan stav. Učenici razvijaju sposobnost suživota s ljudima različitih kultura, koji se zasniva na poštovanju, pronalaženju kompromisa i mirnom rješavanju sukoba. Navedenim interkulturnim kompetencijama pridonosi usporedba oslobođena predrasuda, bez obzira na to radi li se o usporedbi različitih regija podrijetla, dijalekata, jezika i religija, usporedbi zemlje podrijetla i Švicarske ili pak zemlje podrijetla i neke druge zemlje Osnovni ciljevi «Čovjek i okolina» Napomene o osnovnim ciljevima Sljedeći ciljevi djelomično su u skladu s ciljevima tematske cjeline «Čovjek i okolina» u nastavnom planu züriške osnovne škole, a dijelom su dodatno definirani. Trebalo bi ih postići do kraja obaveznog školovanja. Pojedinac i društvo U kontaktu s bližnjima učenici uče slušati, prepoznati osjećaje i upustiti se u razgovor sa sugovornikom. Uvijek iznova preispituju predodžbe koje imaju o sebi i drugima. Temeljito proučavaju životne svjetove svoje zemlje podrijetla i Švicarske te prema njima razvijaju otvorenost. Uče izražavati osjećaj pripadnosti različitim životnim svjetovima i integrirati ga u svoju osobnost. Uče se konstruktivno nositi s eventualno različitim osjećajima odanosti. Svjesnim obrađivanjem mnogih iskustava iz obitelji, prijateljskih odnosa, škole, zemlje podrijetla, vlastite etničke skupine i religijskih institucija dobivaju uvid u raznolikost socijalnih odnosa i međudjelovanja. Prepoznaju da je pojedinac kao dio društva pod utjecajem navedenih iskustava, ali i da sam utječe na njih. 15

16 Proučavaju religije koje su dio povijesti i kulture njihove zemlje podrijetla. Pritom je riječ o nastavi religije, a ne o konfesijskom vjeronauku (usporedi s poglavljem 4.6.). Usporedbom pojedinih religija, na primjer različitih religija u zemlji podrijetla ili religija u zemlji podrijetla i religija u Švicarskoj, učenici postižu bolje razumijevanje za različite religije. Učenici spoznaju da su u ljudskom suživotu neophodni međusobna pažnja i poštivanje pravila. Također su svjesni da takva pravila ponašanja počivaju na vrijednosnim predodžbama i normama koje su podložne promjenama. Spoznaju da odgovori na mnoga temeljna pitanja ovise o osobnim vrijednosnim predodžbama i svjetonazoru. Poznaju važna mjerila vrijednosti i tradicije zemlje podrijetla i Švicarske te ih razmatraju. Mogu prepoznati društvene obaveze. Nastoje riješiti sukobe na miran način i uz međusobno poštovanje. Želeći utjecati na vlastiti razvoj, uče odgovorno koristiti slobodan prostor. U procesu odrastanja uče imenovati vlastite i tuđe osjećaje i odgovoriti na nove izazove. Osnovno poznavanje duhovnih, psihičkih i tjelesnih procesa čovjeka te odgovarajući rječnik nasljednog jezika pomažu im bolje shvatiti sebe i druge te im omogućuju orijentaciju u vlastitom životu. Raspolažu pojmovima nužnim za iskazivanje osobnih opažanja, potreba i briga. Djeluju odgovorno prema vlastitom psihičkom i fizičkom zdravlju te zdravlju svojih bližnjih. Priroda i tehnika Učenici postaju svjesni zajedničkog djelovanja prirode, tehnike i čovjeka prema univerzalnim zakonima. Shvaćaju različite (tehnološke) razine razvoja i proširuju rječnik iz područja prirode, čovjeka i tehnike na svom nasljednom jeziku. Domovina i svijet Učenici doživljavaju svoju okolinu i zemlju podrijetla sa zanimanjem i veseljem. Vlastitim istraživanjem uz pomoć slika, karata i drugih medija te promatranjem i uspoređivanjem sa Švicarskom dobivaju diferenciranu sliku zemlje podrijetla. Zemljopisni, gospodarski i ekološki sadržaji proširuju znanja o zemlji podrijetla. Ovo im osnovno orijentacijsko znanje pomaže sagledati cjelovitu sliku te posložiti i procijeniti informacije iz različitih izvora. Također im pomaže kod snalaženja u zemlji podrijetla. Proučavaju načine života i rada u zemlji podrijetla te ih uspoređuju s prilikama u Švicarskoj. Upoznati su sa zemljom podrijetla. Pripadnicima različitih društvenih skupina u zemlji podrijetla i Švicarskoj prilaze po mogućnosti bez predrasuda. Pritom nastoje pridobiti razumijevanje drugih za vlastite vrijednosne predodžbe i načine života. Prepoznaju tuđe i vlastite predrasude i uče se s njima nositi na konstruktivan način. 16

17 Prošlost, sadašnjost, budućnost Učenici poznaju i cijene kulturno dobro svoje zemlje podrijetla iz sadašnjosti i prošlosti. Na temelju elementarnog orijentacijskog znanja mogu svrstati događaje, razvoje i svjedočanstva iz prošlosti i sadašnjosti zemlje podrijetla. Povijest migracije vlastite društvene skupine igra pritom važnu ulogu. Iz odabranih primjera uče da je svaki prikaz subjektivan i da sadrži vrjednovanja. Shvaćaju da se različita stajališta i interesi mogu bolje razumjeti ako se poznaje njihova povijesna pozadina. Učenici prepoznaju da ljudi utječu na razvoje svojim osjećanjem, mišljenjem i djelovanjem. Bave se regionalnim, nacionalnim i globalnim problemima i prepoznaju njihov utjecaj na neposredni životni prostor. Imaju uvid u odnose između politike, gospodarstva i kulture. Poznaju mogućnosti vlastitog utjecaja i preuzimanja odgovornosti za trenutni i budući razvoj. Upoznati su s temeljnim ljudskim pravima, uključujući prava djece, te se orijentiraju prema njima. 17

18 7. O nastavi na pojedinim razinama U ovom nastavnom planu nema podjele ciljeva po stupnjevima jer se on zasniva na općenito zadanim ciljevima. Nositeljima tečajeva prepušteno je definiranje ciljeva po razinama i odgovarajućih sadržaja po kojima učitelji pripremaju konkretnu nastavu. Sljedeća se poglavlja ograničavaju na osnovna razmatranja o pojedinim razinama Osobitosti pojedinih razina Predškolska razina Djeca u ovoj dobi uče osjetilnim iskustvima i djelovanjem, samostalno ili oponašanjem. Činjenična stanja uvijek usvajaju u njihovu međusobnom odnosu. Sadržaje koje usputno i nehotice usvoje uz učiteljevu pomoć preinačuju u pojmove i transformiraju ih u eksplicitno znanje. Pri na primjer skoku s ljestava usvajaju pojam ljestve, ali i tehniku skoka i osjećaje straha ili uspjeha. Prema tome, nastava polazi od svakodnevnih doživljaja djece i stvara situacije za samostalno djelovanje i iskustvo. Nastava nudi doživljaje pomoću kojih djeca uče prenijeti slike i predodžbe u riječi i rečenice. Obogaćivanje rječnika uključuje životni svijet djeteta i funkcionalne riječi za snalaženje u prostoru (gdje, iza, iznad itd.) i za logičke veze (više, manje, jednako puno itd.). U svijet slikovnica i priča djecu se uvodi igrom. Djeca uče da simboli, znakovi i piktogrami iz njihove svakodnevice nose određeno značenje. Djeca prepoznaju napisano i funkciju pisma. Vježbaju kako se ciljano i kontrolirano služiti sredstvima za pisanje. Uče prepoznati i napisati vlastito ime. Ovisno o sposobnostima, djeca uče čitati i pisati. Proces usvajanja znanja nije jednak u svim grupama: ako se uči latinica, djeca u ovoj dobi čitaju i pišu samo onda kada sama za tim izraze želju. Kod drugih pak grupa učenje pisanja može biti od veće važnosti. (Usporedi s poglavljem 5.1.) razred Nastava polazi od svakodnevnih i osobnih iskustava djece u obitelji, zemlji podrijetla i u Švicarskoj. Vezanost djece uz obitelj i ravnanje po njezinim vrijednosnim predodžbama u ovoj su dobi još uvijek snažni. Na nastavi se razvijaju sva jezična područja slušanje, govorenje, čitanje i pisanje. Kao metoda učenja koristi se ponajprije igra. Uvod u čitanje i pisanje uključuje alfabetiziranje na njemačkom jeziku. Učitelj povremeno radi usporedbe s njemačkom abecedom kako ne bi došlo do nesporazuma. (Usporedi s poglavljem 5.1.) 18

19 4. 6. razred Djeci od 4. do 6. razreda vrlo je važna grupa vršnjaka. Počinju se zanimati za različite načine života i životne svjetove s kojima se susreću. Sa svojom su okolinom (obitelj, škola) uglavnom u dobrom odnosu te je gotovo i ne dovode u pitanje. Većinom su nepristrani, otvoreni, spontani prema svojoj nasljednoj kulturi i zainteresirani za veze i odnose s obitelji u zemlji podrijetla. Na nastavi se razvijaju sva jezična područja slušanje i govorenje, čitanje i pisanje. Poseban se naglasak stavlja na razvijanje kognitivnih jezičnih kompetencija (Cognitive Academic Language Proficiency, CALP) razred U razdoblju od 7. do 9. razreda mladi postaju sve kritičniji prema vlastitim predodžbama, kao i prema predodžbama okoline. Posljedica toga može biti udaljavanje od naslijeđenih vrijednosti i normi ili idealiziranje istih. Često dovode u pitanje i smisao HSK-nastave. Učitelj razumije ovaj preokret, reagira na njega te na nastavi kritički predstavlja različite načine življenja. Na taj način pomaže mladima u snalaženju, razvijanju osobnosti i pronalaženju vlastitog životnog puta. Posebno podržava mlade kod usvajanja različitih iskustava, vrijednosnih predodžbi i pripadnosti u vlastiti život. Nastava uvažava individualne sposobnosti i znanja mladih. Učenike se potiče na unošenje njihova specifičnog interkulturnog i kulturnog znanja, ne samo unutar HSK-nastave nego i u redovitoj školi i izvan škole. Veliku važnost u nastavi imaju usmena i pismena komunikacija, razmatranje jezika i medijski odgoj. Mladi dobivaju priliku iskoristiti stečene kompetencije u različitim jezicima (nasljedni jezik, njemački, francuski, engleski), uspoređivati ih te povezivati znanje. Na taj način mogu dalje širiti svoje jezične kompetencije i sposobnosti djelovanja. Nastava podupire mlade u razvijanju poslovne perspektive i integraciji u poslovni svijet. Posebno ih potiče na to da svoju dvojezičnost i interkulturne kompetencije shvate kao dodatne resurse i da ih koriste Razine i teme pregled Tablica koja slijedi pruža pregled tema koje se mogu obraditi na pojedinim razinama HSK-nastave. Pregled obuhvaća velik broj tema. S obzirom na ograničeni broj lekcija učitelj mora donijeti odluku o izboru tema. Kod većine tema preporučeno je raditi usporedbe između jezika i između životnih svjetova. Tako se može ustanoviti u kojoj se mjeri podudaraju ili razlikuju norme u vrtiću i u vlastitoj obitelji. Ove usporedbe neće biti posebno navedene kod svake teme. 19

20 Teme Predškolska razina razred razred razred ja i drugi živjeti zajedno međusobno upoznavanje; pozdravljanje, predstavljanje; vrtić: pravila, djelovanja i norme; rituali; zajedno s drugima nešto napraviti i doživjeti; vladanje i pravila pristojnog ponašanja; škola: pravila, djelovanja i norme; različite grupe i kulture: jednaka i različita pravila i vrijednosti, - međusobno poštovanje i obostrano priznanje, sukobi i načini njihova rješavanja; pojedinac i grupa, pripadnost i isključenost; suživot većina i manjina: integracija, rasizam, suvremene rasprave i događaji; prijateljstvo; svađa; prijateljstvo; svađa što već mogu sam napraviti tko sam ja: što me obilježava, gdje pripadam; uzori i idoli: iz svijeta sporta, znanosti, kulture i povijesti; rodne uloge: dječaci djevojčice; veze sa suprotnim spolom (i očekivanja određena kulturom); dječja prava ljudska prava obitelj moja obitelj i rodbina moja obitelj i rodbina; pravila i norme unutar obitelji podjela rada i zadataka unutar obitelji; uloge članova obitelji: u kontekstu vremenskih promjena, kulturne razlike; moje (vlastito) shvaćanje uloga; povijest moje obitelji: generacije i rodoslovno stablo; funkcije i strukture obitelji ovisno o povijesti i kulturi; različite strukture obitelji vlastite vrijednosti; etika 20

21 Teme Predškolska razina razred razred razred igra i slobodno vrijeme igranje: jedni s drugima, na različitim mjestima, s različitim igračkama; igranje: jedni s drugima, na različitim mjestima, s različitim igračkama; suvremene i tradicionalne igre i igračke; oporaviti se i odmoriti se; oporaviti se i odmoriti se; slobodno vrijeme i hobiji planiranje slobodnog vremena; sport; skupine mladih; planiranje slobodnog vremena; okupljanje mladih; kulture mladih (glazba, jezik); grupa vršnjaka; udruge; pribor, sredstva za rad korištenje digitalnih i drugih medija korištenje digitalnih i drugih medija; reklame stanovanje, četvrt i grad okolina kod kuće i u vrtiću; naš stan: kuća i okolina; stambeni objekti i stanovanje (specifični aspekti); stanovanje i stilovi gradnje: povijesni razvoj; moj put od kuće do škole; moj put od kuće do škole; četvrt/selo; prodavaonice gradovi i urbanizacija (kao svjetski proces) promet i prometna sredstva prometna sredstva svečanosti, narodni običaji i moda rođendan i druge važne svečanosti; rođendan i druge važne svečanosti, različiti oblici slavlja; različiti načini obilježavanja blagdana; vjerske tradicije; kultura izlazaka i zabave; odjeća različita odjeća, ovisno o slavlju moda u kontekstu vremena, radna odjeća i proizvodi poznatih marki moda i rituali kroz povijest 21

22 Teme Predškolska razina razred razred razred zdravlje i prehrana moje tijelo: dijelovi tijela, tjelesni integritet mene i drugih; ljudsko tijelo; pet osjetila; higijena; liječnik; higijena; zdravlje i bolest; zdrav način života; sport; ovisnost; zdrava prehrana i piće zdrava prehrana i piće, prehrambene navike podrijetlo namirnica, sezonsko voće i povrće prehrana; raznolikost prehrambene kulture ovisno o kulturi, povijesti i sredini zemljopis zemljopisne oznake iz područja iskustva djece (mjesto stanovanja, zemlja podrijetla, Švicarska, susjedna zemlja itd.) pojmovi za snalaženje u prostoru; pojmovi prostornog rasporeda; moja zemlja podrijetla: zemljopisni pregled, klima važne vode, planine i gradovi u zemlji podrijetla zemljopisne karakteristike krajeva u zemlji podrijetla priroda i tehnika životinje; kućni ljubimci; životinje i biljke; šuma; životinjske i biljne vrste; voće i povrće; voće i povrće; četiri elementa; hranidbeni lanac; godišnja doba i promjene u prirodi; godišnja doba; vrijeme i vremenska prognoza; riječi za imenovanje vremenskog trajanja (godina, mjesec, tjedan, dan, sat, večer, podne, jučer, danas, sutra itd.); vrijeme: sat; 22

23 Teme Predškolska razina razred razred razred priroda i tehnika (nastavak) zaštita okoliša, ekološke katastrofe ekologija, ugrožavanje i zaštita okoliša (također recikliranje i odlaganje otpada); aktualne rasprave iz područja znanosti (eksperimenti na životinjama, istraživanje gena itd.); kućanski uređaji bicikl digitalne igračke i komunikacijski uređaji književnost i umjetnost pjesme; brojalice; bajke; slikovnice; pjesme; stiho stihovi; bajke, slikovnice; priče, sage, basne, pjesme; interkulturna knjižnica; primjeri iz klasične i moderne književnosti; boje; filmovi filmovi filmovi; sam stvarati i o tome razgovarati s drugima likovna umjetnost, glazba i druge umjetnosti; umjetnici i umjetnice prošlost i povijest «kad sam bio mali/kad sam bila mala»; razlike nekoć sad; «kad sam bio mali/kad sam bila mala»; povijest moje obitelji; migracija; moja biografija (na primjer, s obzirom na učenje ili jezike); osobna iskustva u zemlji podrijetla: putovanje, praznici osobna iskustva u zemlji podrijetla: putovanje; praznici povijest zemlje podrijetla: važni događaji, legende o nastanku suvremeni društveni i politički procesi u zemlji podrijetla; religije svijeta; političko obrazovanje (također izbori i referendumi) 23

24 Teme Predškolska razina razred razred razred svijet rada i obrazovanje zanimanja ljudi iz vlastitog okruženja (majka, otac, odgajateljica); prodavač, liječnica zanimanja u školi i javnosti (ugostiteljstvo, policija, bolnica, prodaja itd.) zanimanje iz snova; uzorne osobe iz različitih zanimanja; izbor zanimanja i prelazak u svijet rada ili nastavak školovanja u Švicarskoj i u zemlji podrijetla: zanimanja i preduvjeti, razlike između zemalja; značenje školovanja, obrazovanja i posla zanimanje i identitet; korištenje vlastitih jezičnih i interkulturnih kompetencija; pitanja s obzirom na spol; gospodarstvo: različita područja, povijesni razvoj, nezaposlenost, sindikati 24

25 8. Pojmovnik Sljedeća objašnjenja služe boljem razumijevanju temeljnih pojmova Okvirnog nastavnog plana. Basic Interpersonal Communicative Skills (BICS) Kada se govori o stjecanju jezičnih kompetencija, važno je razlikovati dvije osnovne kompetencije: jezične kompetencije koje se koriste u svakodnevici i! osobnoj komunikaciji u stručnom se jeziku zovu međuljudske komunikacijske kompetencije ili BICS (Basic Interpersonal Communicative Skills). Kompetencije u kognitivno-akademskom jeziku neophodne za školsko učenje zovu se kognitivne jezične kompetencije ili CALP (Cognitive Academic Language Proficiency). BICS se čak i kod pisanih tekstova usredotočuje na usmenu sastavnicu rečenice su rijetko kada izmiješane te se nadovezuju jedna na drugu. Rječnik je izdvojen iz svijeta svakodnevice. Za razliku od toga, kognitivno-akademski jezik podrazumijeva zahtjevnije kompetencije: predstavljanje prostorno i vremenski udaljenih stvari te poznavanje gramatičkih i pravopisnih pravila. To uključuje i razumijevanje složenijih rečenica, struktura pripovijedanja i raznih vrsta tekstova. I naposljetku, potrebni su bogat rječnik i sposobnost razumijevanja apstraktnih sadržaja te razumijevanja zahtjevnih stručnih tekstova. Bilingvizam Vidi Prvi jezik i Dvojezičnost. Cognitive Academic Language Proficiency (CALP) Vidi Interpersonal Communicative Skills (BICS). Dijalekt Dijalekt je regionalno omeđeni jezik ili regionalni oblik jezika. Dijalekti se rijetko pojavljuju u pisanom obliku. Mogu se snažno razlikovati od književnog jezika. Dijalekt se ponekad može nazivati jezikom okoline. Djeca s migracijskom pozadinom Vidi Migracijska pozadina. Domovinski jezik i kultura (HSK) Vidi poglavlje 3.1. Drugi jezik, njemački kao drugi jezik (DaZ) Drugi jezik je jezik koji se uči drugi. Kod djece s migracijskom pozadinom to je obično jezik koji im omogućuje sudjelovanje u mjesnoj jezičnoj zajednici u našem slučaju njemačkoj. Zato se često koristi i stručni naziv njemački kao drugi jezik (Deutsch als Zweitsprache) ili skraćeno DaZ. Ipak, njemački nije svima drugi jezik. Pripadaju li djeca trećoj generaciji doseljenika, obično uče njemački kao prvi jezik, a nasljedni kao drugi ili drugi prvi jezik (primarni bilingvizam). 25

26 Dvojezičnost, dvojezičan Dvojezična (ili bilingvalna) osoba je u najširem smislu riječi netko tko posjeduje aktivne ili pasivne kompetencije u dva jezika. U Okvirnom nastavnom planu se koristi i nešto uža definicija: ovdje se pod dvojezičnom djecom podrazumijevaju samo ona djeca koja govore njemački jezik i jedan ili više nasljednih jezika. (U Okvirnom nastavnom planu dvojezičnost se definira različito od višejezičnosti, obrati pozornost na odgovarajuće pojmove u prethodnom tekstu.) Identitet, bikulturni identitet Okvirni nastavni plan definira identitet kao samointerpretaciju pojedinca. To uključuje subjektivni doživljaj vlastite situacije, kontinuiteta i osobnosti. Identitet nije nepromjenjiv, štoviše dinamičan je i podložan promjenama. Za njegovu je izgradnju presudna jezično posredovana socijalna interakcija. Pod bikulturnim identitetom podrazumijeva se subjektivno doživljen osjećaj koji istovremeno pripada dvama (ili više) različitim kolektivima etničkim skupinama, jezičnim skupinama itd. Integracija Pod integracijom podrazumijevamo proces unutar kojeg pojedinci s različitom socijalnom, kulturnom i jezičnom pozadinom ostvaruju mogućnost ravnopravnog socijalnog i političkog sudjelovanja unutar određenog društva te su prihvaćeni sa svojim posebnim jezičnim i kulturnim pozadinama. Interferencija O interferenciji govorimo kada se elementi ili strukture prvog jezika prenesu u neki drugi jezik u kojem su takvi elementi i strukture gramatički ili semantički netočni (na primjer njemački «bekommen» i engleski «become»). Interkulturna kompetencija, interkulturno učenje Interkulturna kompetencija je sposobnost uspješnog suživota s ljudima iz drugih kulturnih krugova. Ona može postojati već u ranom djetinjstvu ili se pak može razvijati kroz interkulturno! učenje. Iskustva unutar različitih životnih svjetova, što je slučaj kod djece s migracijskom pozadinom, mogu pospješiti ovaj proces. Interkulturno prevođenje i posredovanje Ova se formulacija odnosi na posredovanje između različitih životnih svjetova i načina života u kontekstu migracije. Interkulturni posrednik uzima u obzir interese različitih društvenih skupina i pojedinaca, organizira susrete i ukazuje na potrebe migranata. Odgovoran je za jezično sporazumijevanje (tj. za prevođenje) između sudionika u razgovoru. Interkulturni posrednik može doprinijeti boljem razumijevanju strahova i ograničenja druge strane. Roditeljima koji ne govore njemački jezik može pomoći u razumijevanju švicarskog školskog sustava. Mnogi se HSK-učitelji stručno usavršavaju kako bi mogli raditi na području interkulturnog posredovanja. Za to postoje priznati tečajevi i ostali programi stručnog usavršavanja. 26

27 Jezik nastave Pod njim u Okvirnom nastavnom planu podrazumijevamo standardni jezik neke zemlje ili zajednice, koji se usvaja u sklopu HSK-nastave. Ovdje se koristi i naziv nasljedni jezik. Jezik obitelji Riječ je o jeziku kojim se govori u krugu obitelji (ponekad je riječ o više jezika). Jezik okoline Jezik okoline je neslužbeni jezik koji se većinom koristi u okolini, ovdje se misli na švicarskonjemački dijalekt. Književni jezik Vidi Standardni jezik. Kultura U Ovirnom nastavnom planu pod kulturom se podrazumijeva ukupnost jedinstvenih duhovnih, materijalnih, intelektualnih i emocionalnih aspekata koji karakteriziraju određeno društvo ili etničku skupinu. Ovo se ne odnosi samo na umjetnost i književnost, nego i na način života, osnovna ljudska prava, sustav vrijednosti, tradicija i vjerovanja. Pojedince se ne svodi na njihovu kulturu ili etničku skupinu. To znači da oni ne moraju raspolagati određenim obilježjima, osobinama ili obrascima ponašanja samo zato što pripadaju određenoj kulturi. Također, kultura pojedinog društva ili etničke skupine nije ni homogena, ni statična, ni zaključena. Štoviše, kulturno djelovanje neprestano proizvodi nova značenja te dolazi do miješanja različitih kulturnih djelovanja. Kultura podrijetla Kultura podrijetla djeteta odgovara kulturi njegove zemlje podrijetla ili kulturi etničke skupine kojoj pripada. Kod djece odrasle u Švicarskoj pojam se odnosi na roditelje ili na jednog od roditelja, dakle na njihovu zemlju podrijetla ili etničku pripadnost. Pojam kulture podrijetla upućuje na povijest: od tamo potječem ja ili moja obitelj. Radi naglašavanja aktualne situacije djece Okvirni nastavni plan često koristi pojam životni svijet. Materinski jezik Pod materinskim jezikom podrazumijevamo jezik koji je prvi stečen, tj. prvi jezik. Pojam je neispravan jer polazi od toga da je samo majka odlučujuća za stjecanje prvog jezika. Iz tog razloga Okvirni nastavni plan govori samo o prvom jeziku. 27