Impressum. Sadržaj. Rahmenlehrplan für Heimatliche Sprache und Kultur (HSK) Bosnisch. Rahmenlehrplan für Heimatliche Sprache und Kultur (HSK)

Transkript

1

2 Sadržaj Uvod Svrha Okvirnog nastavnog plana HSK-nastava od nastanka do danas Pojam i ideje vodilje Pojam Ideje vodilje Didaktičke osnove Elementarno i osnovno obrazovanje Ocjenjivanje učenika Domaći zadaci Udžbenici i pomoćna nastavna sredstva Izbor metoda Politička i vjerska neutralnost Nastavno područje «Jezik» Značenje i specifičnosti ovog nastavnog područja Osnovni ciljevi nastavne oblasti «Jezik» Nastavno područje «Priroda i društvo» Značenje i specifičnosti ovog nastavnog područja Ciljevi nastavne oblasti «Priroda i društvo» Nastava na različitim uzrasnim nivoima Posebnosti po nivoima Pregled tema po nivoima Rječnik Prilog: Okvirni uslovi Međukantonalne osnove Pravna osnova u kantonu Cirih Organizacija i sprovođenje nastavnog procesa u kantonu Cirih Impressum Rahmenlehrplan für Heimatliche Sprache und Kultur (HSK) Herausgegeben von der Bildungsdirektion des Kantons Zürich Erarbeitet in Zusammenarbeit mit den HSK-Trägerschaften Kontaktadresse Volksschulamt Kanton Zürich Abteilung Pädagogisches Sektor Interkulturelle Pädagogik Walchestrasse 21, 8090 Zürich Tel ikp@vsa.zh.ch Vertrieb der deutschen Ausgabe Lehrmittelverlag Zürich Telefon ISBN Vollständige überarbeitete Zweitauflage September 2011 Bildungsdirektion des Kantons Zürich Die Orientierung an diesem Lehrplan wird auch in folgenden Kantonen empfohlen: Basel-Landschaft, Bern, Freiburg, Glarus, Schaffhausen, St. Gallen, Thurgau und Zug. Übersetzung der deutschen Ausgabe vom September 2011 ins Bosnische Trägerschaft: Bosnische Ergänzungsschule Zürich Finanzielle Unterstützung durch den Lotteriefonds des Kantons Zürich Übersetzung durch Muris Begovic Februar 2013 Die Übersetzungen finden sich als Download hier: 2

3 Okvirni nastavni plan za nastavu maternjeg jezika i kulture (HSK) Uvod Unaprjeđivanje višejezičnosti i interkulturalnih kompetencija su neki od osnovnih zadataka škole. Tom cilju teži i nastava maternjeg jezika i kulture (u daljem tekstu HSK) koja dopunjuje ponude osnovne škole. Ovom nastavom, djeca koja odrastaju dvojezično, ona proširuju kompetencije svoga maternjeg jezika, kao i jezika zemlje porijekla, odnosno maternjeg jezika. Pri tome učenici usvajaju sadržaje o aktuelnim sferama života i o kulturi svojih predaka, kao npr. sadržaje iz geografije, historije, književnosti i tradicije. Nastava maternjeg jezika i kulture se u kantonu Cirih organizuje od strane zemalja porijekla (konzulata, ambasada) i privatnih udruženja. HSK-nastava ima stručnu i adminstrativnu podršku Direkcije za školstvo već preko četrdeset godina. Služba za osnovno obrazovanje kantona Cirih je uz podršku organizatora HSK-nastave i eksternih stručnih savjetnika osmislila Okvirni nastavni plan za HSK-nastavu. Cilj ovog projekta je bio povezivanje i ujednačavanje pojedinačnih Nastavnih planova svih jezičkih grupa sa ciriškim Nastavnim planom osnovne škole. Okvirni nastavni plan je najprije dobio saglasnost od strane predstavnika ciriških prosvjetnih vlasti i organizatora HSK-nastave. Prosvjetni savjet je za navedeno dao odobrenje 3. decembra godine, i već sljedeće godine je Okvirni nastavni plan objavljen. Nakon toga ovaj plan biva prihvaćen, dobijajući istovremeno pažnju i upotrebnu vrijednost i u drugim kantonima. U kantonu Cirih HSK-nastava dobija svoju novu zakonsku osnovu zahvaljujući Zakonu o osnovnoj školi (iz godine) i Zakonskim odredbama o osnovnom obrazovanju (iz godine). Prerađeno i dopunjeno izdanje Okvirnog nastavnog plana zasniva se na novim zakonskim regulativama koje obuhvataju i predškolsko obrazovanje. Istovremeno novi Plan je i sadržajno i jezički, uz saradnju HSK-nastavnika i eksternih stručnih savjetnika, poboljšan. Ovako prerađeno i dopunjeno izdanje odobreno je od svih HSK-organizatora. Okvirni nastavni plan je 28. februara godine također odobren i od strane Prosvjetnog savjeta. Nekoliko riječi o strukturi ove publikacije: Prvo poglavlje se odnosi na svrhu i osnovu Okvirnog nastavnog plana. Drugo poglavlje informiše o historijskom razvoju HSK-nastave u kantonu Cirih. Okvirni nastavni plan se orijentiše u odnosu na Nastavni plan ciriškog kantona. Treće poglavlje opisuje ideje vodilje, četvrto poglavlje didaktičke osnove a poglavlja pet i šest su posvećena sljedećim nastavnim područjima HSK-nastave: Jezik i Priroda i društvo. Na početku je objašnjen značaj ovih nastavnih oblasti, a zatim su definisani ciljevi koji moraju biti usvojeni na kraju završenog obaveznog jedanaestogodišnjeg osnovnog obrazovanja. Opšti ciljevi određenih nivoa ili razreda nisu ovim Nastavnim planom obuhvaćeni. Formulisanje istih je prepušteno pojedinačnim organizatorima HSK-nastave, odnosno, HSKnastavnicima. Zbog toga se sedmo poglavlje ograničava na uopštena razmatranja o pojedinim nivoima, nudeći pregled odgovarajućih nastavnih tema. Rječnik (osmo poglavlje) pojašnjava sve termine koji su u ovom tekstu u kurzivu štampani, detaljno. Od toga su najvažnije sljedeće definicije: jezik, koji se uči u okviru HSK-nastave, a koji je za najveći broj djece njihov prvobitno naučeni jezik (ranije nazivan i maternji jezik), mada je on za neku djecu 3

4 njihov drugi naučeni jezik. Radi jednostavnosti, pod terminom jezik nastave, ovaj Nastavni plan podrazumijeva jezik zemlje porijekla. Pod terminom dvojezična djeca, ovim Planom podrazumijevaju se sva djeca koja govore više od dva jezika. Pod terminom kultura porijekla djeteta podrazumijeva se kultura zemlje porijekla (etničke grupe) roditelja djeteta također i onda ukoliko je dijete odraslo u Švicarskoj. Analogno značenje se koristi i za termin zemlja porijekla. Dodatak (deveto poglavlje) sadrži zakonske osnove HSK-nastave, kao i objašnjenje Službe za osnovno obrazovanje o važećem postupku priznavanja HSK-škola i o formama njihove organizacije. 4

5 1 Svrha Okvirnog nastavnog plana Ovaj Okvirni nastavni plan je nastao u namjeri da se ciljevi HSK-kurseva usmjere ka potrebama dvojezične djece i radi usaglašavanja sa Nastavnim planom ciriške Osnovne škole. Njegova upotreba ima trojaku svrhu: Prvo, ovaj Okvirni nastavni plan služi organizatorima HSK-nastave kao instrument za dalje razvijanje njihovih Nastavnih planova koji će biti usaglašeni sa kantonalnim Nastavnim planom za osnovno obrazovanje. Pri tome, polazne tačke njegovog daljeg razvoja mogu biti različite: organizatori, koji tek osmišljavaju ponudu svoje nastave mogu koristiti ovaj Plan kao orijentir za osmišljavanje svoga Plana. Organizatori HSK-nastave, poput ambasada i konzulata, najčešće i po pravilu već posjeduju svoj Nastavni plan, osmišljen i odobren od strane Ministarstva prosvjete zemlje porijekla. Oni svoje nastavne sadržaje, ukoliko je potrebno, usaglašavaju sa datim sadržajima Okvirnog nastavnog plana na odgovarajući način i vode računa da mu ne proturječe. Svi organizatori HSK-nastave imaju mogućnost da određene ciljeve i teme Okvirnog nastavog plana, na osnovu svojih potreba i uslova, više ili manje obrade. S obzirom da imaju na raspolaganju samo dva do četiri časa sedmično, te da su im grupe najčešće heterogene po uzrastu, predznanju i postignutim rezultatima, nastavnici moraju sami odrediti svoja težišta. Drugo, Okvirni nastavni plan služi Direkciji za školstvo kao polazište za provjeru, ukoliko neko od organiztora HSK-nastave podnese zahtjev za priznavanje. Zvanično se priznaju samo organizatori čiji nastavni planovi i nastava odgovaraju Okvirnom nastavnom planu. Na osnovu ove njegove funkcije u postupku priznavanja HSK-škola ovaj Okvirni nastavni plan je za sve već priznate škole osnovno polazište, i to za definisanje okvira u kojima se specifični ciljevi i sadržaji njihovog Nastavnog plana utvrđuju, a u nastavi sprovode. Treće, Okvirni nastavni plan nudi svim organizatorima, nastavnicima, lokalnim i kantonalnim vlastima, kao i obrazovnim institucijama jedno zajedničko polazište u vezi uslova organizovanja, ciljeva, sadržaja i termina HSK-nastave. Ovaj Nastavni plan je osmišljen na osnovu aktuelnih odnosa i zahtjeva kantona Cirih. Informacije o HSK-nastavi u drugim kantonima nalaze se na zvaničnom sajtu Švicarske konferencije kantonalnih direktora za obrazovanje i vaspitanje (die Schweizerische Konferenz der kantonalen Erziehungsdirektoren, EDK), kao i internacionalni instrumenti, koji su razvijeni za potrebe nastave stranih jezika, a koji se mogu prilagoditi potrebama HSK-nastave. Pri tome se misli na prvom mjestu na Zajedničke evropske okvire jezičkih kompetencija (Gemeinsame Europäische Referenzrahmen, GER) koje su konkretizovane putem osmišljavanja Evropskog jezičkog portfelja (Europäische Sprachenportfolio, ESP). 1 1 Baza podataka EDK: Korisni podaci o ESP: 5

6 2 HSK-nastava od nastanka do danas Na osnovu inicijative političkih imigranata iz Italije tridesetih godina 20. vijeka, osnovane su prve grupe HSK-nastave u kantonu Cirih (Nastava maternjeg jezika i kulture HSK). Sa povećanjem broja italijanskih doseljenika rastao je i broj italijanskih HSK-kurseva. Kasnih šezdesetih i ranih sedamdesetih godina prošlog stoljeća, udruženja roditelja drugih nacija počinju organizirati analogne kurseve. Malo po malo, njih preuzimaju državne organizacije zemalja porijekla. Vaspitno vijeće (danas Prosvjetni savjet), 21. juna donosi prvu odluku u vezi istih, dozvolivši im da nastavu privremeno organizuju u školskim prostorijama osnovnih škola. Najprije je odluka važila samo za italijansku nastavu, koja se pri tome nije smjela održavati u vrijeme realizovanja redovne nastave ciriških škola. Kasnijom odlukom od 16. maja godine, Vaspitno vijeće dozvoljava školskim opštinama da svojom odlukom, italijanske, kao i nove španske HSK-kurseve, integrišu u raspored časova redovne nastave. Iste godine, Švicarska konferencija kantonalnih direktora za obrazovanje i vaspitanje (EDK) odobrava realizovanje dva časa HSK-nastave u vrijeme održavanja redovne nastave godine, italijanski i španski generalni konzulati, kao i predstavništvo Udruženja roditelja migranata u kantonu Cirih, zahtijevaju od Vaspitnog vijeća da se u cijelom kantonu Cirih integrišu HSK-kursevi u redovan školski sistem, i da se ocjene HSK-kurseva upisuju u švicarske đačke knjižice. Odlukom koja je donesena 8. novembra godine, Vaspitno vijeće privremeno prihvata iste zahtjeve i za kurseve ostalih nacija. Ta nova odluka je doprinijela da HSK-kursevi dobiju novu vrijednost i učinila ih je poznatijim. Istovremeno započinje kordinirana saradnja između nosilaca HSK-kurseva, ciriških prosvjetnih vlasti i prosvjetnih radnika (razvoj novih nastavnih planova i programa, nastavnih sredstava i udžbenika, stručnih usavršavanja i probnih projekata). Nakon osmogodišnje probne faze, izvršena je procjena postignutih rezultata. Rezultat toga je donošenje odluke Vaspitnog vijeća 11. juna godine, i osnovu kojom se usvaja pravilnik pod nazivom Sprovođenje kurseva maternjeg jezika i kulture, kojim HSK-nastava postaje dijelom ciriškog osnovnog obrazovanja. Ovim pravilnikom je po prvi put omogućeno da se od strane Direkcije za vaspitanje (današnje Direkcije za školstvo), priznaju i nosioci nedržavnih HSK-kurseva. Pravilnik je ukinut kada je HSK-nastava u Zakonu o osnovnoj školi (2005. godine) i u Zakonskim odredbama o osnovnom obrazovanju (2006. godine) pronašla svoju pravnu osnovu. Pored Španije i Italije, osamdesetih godina HSK-kurseve su organizirale i sljedeće iseljeničke države: Jugoslavija, Turska, Grčka i Portugal. Tek devedesetih godina kontinuirano se pojavljuju i drugi organizatori HSK-kurseva. Njih 22 organizatora HSK-kurseva, su bili priznati u školskoj 2010/11. godini, od strane Direkcije za školstvo kantona Cirih. Sve ponude HSK-nastave, u priloženim tabelama na 5-oj strani, su priznate od strane Direkcije za školstvo. Pored toga prikazane su i ponude drugih jezičkih grupa. One su organizovane od strane privatnih udruženja, koja do sada nisu tražila priznanje od Direkcije za školstvo. 6

7 HSK-nastava organizovana od strane konzulata i ambasada (u god.) Grčka Mađarska Španska (Španija) Hrvatska Portugalska (Portugal) Srpska Italijanska Slovenačka Turksa HSK-nastava iza koje ne stoji država kao organizator Albanska Francuska Portugalska (Brazil) Arapska Kineska Ruska Bosanska Koreanska Španska (Latino - Amerika) Bugarska Kurdska (Sorani) Švedska Finska Nakon usvajanja HSK-Pravilnika od strane Vaspitno-obrazovnog vijeća godine, naglo se povećava broj polaznika HSK-nastave. Školske 2009/10. godine, HSK-nastava po prvi put obuhvata preko 10'000 učenika, pri čemu se broj učenika znatno razlikuje među samim jezičkim grupama. Presudni faktori koji utiču na brojnost đaka HSK-nastave su mnogostruki: veličina populacije pojedinih jezičkih grupa, organizaciona i finansijska situacija nosioca HSK-nastave, podrška zemlje porijekla itd. Također je raznovrstan i način realizovanja HSK-nastave. Ta raznovrsnost se oslikava u činjenici, da se pojedini nosioci HSK-nastave i pojedine jezičke grupe razlikuju u pojedinim aspektima, kao što su stav o obrazovanju, razlozi imigracije ili izbjeglištva, različita historija, različiti pogledi na život u Švicarskoj. HSK-nastava je prvobitno imala svrhu da pripremi učenike za što lakše uključivanje u školu i nastavak školovanja prilikom povratka u domovinu-zemlju porijekla. Vremenom su se svrha, a samim tim i cilj HSK-nastave promijenili, a iskustva su pokazala da se samo jedan mali dio učenika vratio u zemlju porijekla. Zbog toga se prvobitni cilj nastave mijenja u pravcu unaprjeđivanja integracije djece prve i druge generacije u lokalnu društvenu zajednicu. U to vrijeme nastavu počinju pohađati i djeca dvojezičnih porodica kojima integracija ili povratak nisu bili značajni. Za sve učenike se istovremeno uvodi kao poseban i važan cilj unaprjeđivanje dvojezičnosti, odnosno, unaprjeđivanje jezika zemlje porijekla. Time nastava uzima u obzir saznanja, dobijena na osnovu pedagoške prakse i istraživanja, kojima je utvrđeno da je dvojezičnost potencijal, od čijeg unaprjeđivanja koristi neće imati samo pojedinac već cjelokupna društvena zajednica. Značaj ovog potencijala se ogleda u činjenici da u kantonu Cirih svako treće dijete dvojezično odrasta (stanje u godini, sa tendencijom povećanja). Danas je HSK-nastava najčešće na 7

8 raspolaganju svoj zainteresovanoj djeci, bez obzira kojoj naciji pripadaju, ukoliko njihov maternji jezik, tj. prvobitno naučeni jezik ili jezik porodice, odgovara jeziku HSK-nastave, odnosnu jeziku zemlje porijekla. Ovi novi postavljeni ciljevi ogledaju se u razvojnim projektima, poput HSK-plus koji se fokusira na pedagošku saradnju sa osnovnom školom. U ovom modelu/projektu HSKnastavnici sarađuju sa kolegama ciriške škole u okviru interkulturalne timske nastave, ili u oblasti saradnje sa roditeljima. 2 2 Usporedi sa brošurom Mehrsprachig und interkulturell. Beispiele guter Zusammenarbeit zwischen Lehrpersonen der Heimatlichen Sprache und Kultur (HSK) und der Volksschule, izdavač: Volksschulamt des Kantons Zürich,

9 3 Pojam i ideje vodilje 3.1 Pojam Pohađanjem nastave maternjeg jezika i kulture, HSK-djeca i omladina proširuju kompetencije u znanju jezika zemlje porijekla. Pri tome se najčešće misli na maternji jezik, odnosno prvobitno naučeni jezik, a ponekad i na drugi jezik. Putem ove nastave učenici proširuju znanja o kulturi zemlje porijekla i o svojim sferama života. Oni se bave sobom u odnosu na različite sfere života, proširujući time vještinu integracije u društvo, bilo u švicarsko ili eventualno u društvo zemlje porijekla (ukoliko se kasnije vrate u domovinu). Ovom nastavom dobijaju cjelokupnu podršku u svom jezičkom, kognitivnom, socijalnom i emotivnom razvoju. Termin maternji jezik i kultura se u priloženom Okvirnom nastavnom planu zadržava, iako njegov smisao nije precizan. Samo za manji broj djece, koja pohađaju ovu nastavu, ovaj termin je precizan i jasan, jer konačno, njihova zemlja porijekla je njihova domovina. Većina djece je rođena u Švicarskoj i kreće se u različitim sferama života. 3.2 Ideje vodilje HSK-nastava pomaže učenicima da savladaju jezik zemlje porijekla srazmjerno njihovom uzrastu, predznanju i nivou poznavanja tog jezika. Ova nastava jača svijest o tome da je dvojezičnost dodatni potencijal koji učenici mogu da koriste. HSK-nastava višejezičnost smatra društvenom dobiti i pozitivno je vrjednuje i prihvata. HSK-nastava pruža djeci i omladini podršku u razvijanju pravilnog odnosa prema različitim konceptima identiteta, koji nastaju kao rezultat različitoj pripadnosti, kulturi, tradiciji i historiji. Pri tome se koriste, produbljuju i reflektuju individualna iskustva i saznanja djece koja su vezana kako za zemlju porijekla, tako i za Švicarsku. Pod iskustvima i saznanjima podrazumijevaju se, kako predstave o vrijednostima i normama, tako i historija ili religija. Predavanja vjeroučitelja i političkih ideologa ne spadaju pod ovu nastavu. Nastava potpomaže kod učenika razvoj sposobnosti snalaženja u konfliktnim situacijama, razvoj njihovih interkulturalnih vještina i njihove sposobnosti rasuđivanja i donošenja suda. Nastava promoviše razvoj otvorenog, antirasističkog i tolerantnog stava koji ne diskriminira. Nastava potpomaže integraciju učenika migrantskog porijekla u osnovnu školu. Nastava stvara uslove koji će omogućiti učenicima da budu sposobni da koriste svoju višejezičnost i interkulturalne kompetencije u kasnijem školovanju, ali i u svojoj budućoj profesiji kako u Švicarskoj tako i u zemlji porijekla. Nastava pomaže učenicima da pronađu pravi put prema svojoj rodbini ili zemlji porijekla, ali im pomaže i pri integraciji u slučaju eventualnog povratka u zemlju porijekla. Nastava se orijentiše u odnosu na deset osnovnih stavova koje Nastavni plan i program kantona Cirih definiše kao ideje vodilje osnovne škole, a to su: interesovanje za saznavanjem i sposobnost snalaženja, spremnost na odgovornost i postizanje uspjeha, vještina vođenja dijaloga, solidarnost, svijest o tradicionalnoj vrijednosti, ekološka svijest, stvaralačke sposobnosti, sposobnost rasuđivanja i kritičko mišljenje, otvorenost i prepoznavanje onoga što se mora učiniti. 9

10 4 Didaktičke osnove 4.1 Elementarno i osnovno obrazovanje Nastava maternjeg jezika i kulture bira primarno važne i egzemplarne sadržaje. Budi kod djece interesovanje da postavljaju pitanja i da obrađuju odgovarajuće, umjesne odgovore. Jadanput naučeno primjenjuje se u novim kontekstima, proširuje se i učvršćuje. Nastava se temelji na stečenim iskustvima i na interesovanjima djece, i ona pobuđuje njihova nova interesovanja. To se ostvaruje kad god je moguće kroz direktan kontakt sa učiteljima, omogućavajući učenicima da povežu učenje sa svojim jezičkim vještinama. Napredovanja i zadaci odgovaraju, prema mogućnostima, nivou napredovanja pojedinih učenika. Nastava koristi mogućnosti koje proizilaze iz činjenice da se djeca kreću u šarenolikom obimu različitih jezika i u različitim sferama života. Ona redovno prikuplja individualna iskustva učenika, njegujući pri tome upoređivanje kao osnovni didaktički princip. Putem poređenja jezika zemlje porijekla i njemačkog jezika produbljuju se jezičke kompetencije oba jezika. Upoređivanjem različitih sfera života produbljuje se razumijevanje njihovih sličnosti i razlika, kao i njihovih važnih osobenosti. Veliku pomoć u procesu senzibilizacije za interkulturalnost i različite jezike čine koncepti koji se najčešće označavaju skraćenicom ELBE 3 po kojoj su prepoznatljivi. U nastavi su zastupljeni elementi igre, a usmeno izražavanje ima svoje posebno mjesto kod mlađih učenika. U vrtiću je nastava u osnovi zasnovana na igri. Nastava osposobljava učenike da postepeno samostalno uče. 4.2 Ocjenjivanje učenika Od drugog razreda osnovne škole učenici dobijaju za svoje postignute rezultate i napredovanje ocjene iz HSK-nastave. HSK-nastavnici priznatih HSK-škola unose za svakog učenika ocjenu u potvrdu, na kraju svakog semestra. Razredni starješina ciriške škole unosi istu u zvanično svjedočanstvo ciriške Osnovne škole. 4 U vrtiću i u prvom razredu osnovne škole učenici ne dobijaju ocjene. HSK-nastavnici mogu putem roditeljskog sastanka informisati roditelje o postignutim rezultatima njihovog djeteta. Ocjena daje obavještenje o tome na kom nivou je učenik postigao rezultate u okviru HSK-nastave, odnosno, koje postavljene ciljeve je ostvario i u kom obimu je napredovao. HSK-nastavnik može također po želji da vrjednuje i pojedinačne jezičke sposobnosti: razumijevanje saslušanog, razumijevanje pročitanog, usmeno izražavanje, pismeno izražavanje, prirodu i društvo. Ocjenjivanje se odnosi na ciljeve Nastavnih planova i programa koje su osmislili nosioci HSKnastave. Oni su zasnovani na ovom Okvirnom nastavnom planu. Ocjena je pokazatelj postignutih rezultata i dostignuća u nastavi, a nije pokazatelj ponašanja, savjesnosti, pažnje ili tačnosti. 3 ELBE je skraćeno od Eveil aux langues Language awareness Begegnung mit Sprachen. Ovaj pristup se ne fokusira na ovladavanje jezicima i njihovim strukturama. U centru se mnogo više nalaze istraživanja, upoređivanja i otkrića u vezi jezika. Tome služe različita pogodna nastavna sredstva. 4 Na osnovu 8 Pravilnika o načinu ocjenjivanja i unošenja ocjena u đačke knjižice (Zeugnisreglement), 1. septembar

11 Prilikom vrjednovanja postignutih rezultata i ocjenjivanja u osnovi važi ista skala ocjenjivanja kao i u redovnoj osnovnoj školi. Ocjenom se procjenjuju ukupni rezultati učenika koje je postigao u okviru nastave. Ta ocjena se ne formira samo na osnovu postignutih rezultata na testovima, već na osnovu sveobuhvatnog posmatranja rezultata učenika od strane nastavnika. Dakle, ocjena nije samo rezultat dobijen na osnovu prosječne ocjene urađenih testova. Kao pomoć u ocjenjivanju može se prema mogućnostima i na osnovu dogovora sa razrednim starješinom redovne škole, također koristiti i Evropski jezički portfolio (ESP). Portfolio služi učenicima da svoje već ovladane jezičke kompetencije samovrjednuju i identifikuju. Oni ga mogu upotrijebiti i kao instrument uz pomoć kojeg će samostalno postaviti svoje ciljeve i planove u vezi daljeg učenja. HSK-nastavnici pomažu, na zahtjev razrednog starješine, prilikom procjene učenika (naročito kada se radi o odlukama u vezi daljeg školovanja pojedinih učenika). 4.3 Domaći zadaci Domaći zadaci mogu da unaprijede proces učenja jer pružaju mogućnost da se učenici bave naučenim i izvan nastave i nastavnog procesa. Učenici bi po pravilu trebali rješavati domaće zadatke bez pomoći roditelja. Pomoć i uključivanje njihovih kompetenci iz maternjeg jezika ima smisla kada su u pitanju zadaci koji se rješavaju putem dijaloga ili kroz igru. U svakom slučaju se očekuje da roditelji pokažu interesovanje za nastavu i učenje svoga djeteta. HSK-nastavnici vode računa o podjeli domaćih zadataka prema individualnim sposobnostima i potrebama učenika. Time se izbjegava preopterećivanje učenika, a unaprjeđuje se motivacija pravilno odabranim zahtjevima i izazovima. 4.4 Udžbenici i pomoćna nastavna sredstva Udžbenici i pomoćna nastavna sredstva se biraju od strane organizatora HSK-nastave i stavljaju se na raspolaganje. Oni uzimaju u obzir različite sposobnosti učenja učenika, različite ciljeve učenja i različite specifične situacije pojedinih učenika (dvojezičnost, iskustva u vezi migracije). Nastavna učila pomažu u realizaciji zahtjeva Okvirnog nastavnog plana i pridržavaju se istih. 4.5 Izbor metoda U organizaciji nastave nastavnici imaju slobodu pri izboru metoda rada na osnovu okvira didaktičkih osnova i ovog Nastavnog plana. Oni biraju one metode koje u zavisnosti od određene nastavne situacije najbolje odgovaraju postavljenim ciljevima i sadržajima nastave kao i samim učenicima. Nastavnici vode računa o primjeni mnogobrojnih metoda i oblika nastave kao npr. frontalne, problematske, programirane nastave, rada u parovima/grupi itd. Pri izboru metoda mora se voditi računa o tome da su odjeljenja najčešće heterogeno sastavljena, što znači da učenici dolaze iz različitih odjeljenja ili škola, različitog su uzrasta, imaju različite biografije i različitog su jezičkog predznanja. 11

12 4.6 Politička i vjerska neutralnost HSK-nastava je politički i vjerski neutralna. Polazi od pluralističkog pogleda na svijet i odriče se političke i nacionalne indoktrinacije. Ukoliko se nastava bavi religijom, onda je njen cilj upoznavanje religija a ne vjerska pripadnost, vjeroispovijest ili izvršenje određenog vjerskog rituala. 12

13 5 Nastavno područje «Jezik» 5.1 Značenje i specifičnosti ovog nastavnog područja HSK-nastava se odvija na odgovarajućem standardnom književnom jeziku. Pri tome se nastavom obuhvataju predznanja maternjeg jezika samih učenika, koja mogu biti veoma različita, kao i različiti dijalekti područja iz kojih potiču roditelji učenika. Nastava vodi računa o tome da jezičke kompetencije jezika zemlje porijekla odgovaraju njegovom prvom ili drugom naučenom jeziku. Nastavnik dakle individualizuje nastavu onoliko koliko je potrebno i moguće. U tome može da koristi elemente didaktike koji se bave jezikom nastave kao da je prvi ili drugi naučeni jezik ili kao da je strani jezik. Djeca i mladi proširuju svoje jezičko razumijevanje tako što primjereno svom nivou upoređuju jezik HSK-nastave sa njemačkim jezikom. Oni shvataju važne interference i analogiju između maternjeg i njemačkog jezika. Standardni književni jezik, koji se koristi u zemlji porijekla, je presudan za uspostavljanje ortografskih i gramatičkih pravila. Učenici ne uče pravopis i gramatiku radi učenja pravila, već ih uče kao sastavni dio jezika u okviru obrade usmene i pisane književnosti. Rad na bogaćenju rječnika osposobljava učenike da se odgovarajuće izraze u odnosu na različite situacije i različite teme. Korisno je da učenici često i direktno doživljavaju ono što bi usmeno i pismeno trebali da izraze. Nastavnici zbog toga uzimaju u obzir prijedloge učenika kao i različite primjere u vezi njihovih aktuelnih situacija. Oni unaprjeđuju interesovanja učenika za standardni književni jezik putem kreativnog odnosa prema odabranim literarnim tekstovima kako iz klasične tako i iz moderne literature. Učenici proširuju svoje sposbnosti i vještine jezika zemlje porijekla ne samo u okvirima osnovne komunikacije i usmenog izražavanja koje su potrebne u svakodnevnici tkzv. Basic Interpersonal Communicative Skills (BICS). Oni ovladavaju pri tome i jezičkim kompetencama koje imaju odlučujuću ulogu u kognitivnom učenju u školi tkzv. Cognitive Academic Language Proficiency (CALP). Ove CALP-sposobnosti im omogućavaju da razumiju kompleksne i apstraktne stručne sadržaje, da prepoznaju uzročno-posljedične veze i da njihov napisani tekst ima strukturu. Dakle, HSK-nastava unaprjeđuje prelazak i razvoj iz BICS-nivoa u CALP-nivo. Nastava podiže samopouzdanje i svijest učenika o razlikama između nivoa koji se odnose na nivo ovladanosti jezikom i uči ih kako iste koristiti. Učenici dobijaju uvid kako se jezik mijenjao i razvijao u njihovoj zemlji porijekla. U redovnoj osnovnoj školi se djeca opismenjavaju na njemačkom jeziku koristeći latinično pismo. Putem HSK-nastave učenici pored latiničnog pisma uče i pismo jezika zemlje porijekla. Ukoliko je to jedno potpuno drugačije pismo poput arapskog ili kineskog opismenjavanja se odvijaju nezavisno jedno od drugog i ne moraju biti bliže kordinirana. Ukoliko se u okviru HSK-nastave djeca opismenjavaju, a da se pri tome koristi latinično ili ćirilično pismo, HSK-nastavnik je dužan da uzme u obzir način opismenjavanja na njemačkom jeziku, na njemačkom alfabetu, u okviru redovne osnovne škole kako bi se izbjegle konfuzije u procesu učenja. HSK-nastavnik je dužan upoznati različitosti u odnosu na njemački alfabet i da iste umije prikazati. Ukoliko se opismenjavanje odvija 13

14 istovremeno, HSK-nastavnici se trebaju informisati o trenutnom stanju i metodama opismenjavanja odjeljenja određenog djeteta. Prema mogućnostima HSK-nastavnik koordinira sa razrednim starješinom svoga učenika. 5.2 Osnovni ciljevi nastavne oblasti «Jezik» Predgovor u vezi ciljeva nastavne oblasti Sljedeći ciljevi su djelimično formulisani analogno ciljevima iz Nastavnog plana i programa za osnovnu školu za nastavnu oblast Jezik, a djelimično su naknadno definisani. Završetkom obaveznog osnovnog obrazovanja oni bi trebali biti ostvareni. Unaprjeđivanje funkcionalne višejezičnosti Učenici na svom maternjem jeziku ovladavaju kompetencijama koje zajedno sa kompetencijama iz njemačkog i stranog jezika doprinose razvoju funkcionalne višejezičnosti. U centru se dakle nalazi sljedeće: razumijevanje napisanog/saslušanog, kao i razumljivo usmeno i pisano izražavanje. Jezičko savršenstvo igra podređenu ulogu i nema veliki značaj. Saslušati i razumjeti Učenici mogu razumjeti ono o čemu se govori na njihovom maternjem jeziku tj. jeziku zemlje porijekla. Oni su u stanju da diskusije, referate, radio i TV-emisije vezane za opšte teme prate i da zauzmu svoj kritički stav u vezi onoga što su čuli. Također uče da tumače ono što je putem tona ili govora tijela saopšteno. Čitanje Učenici čitaju rado. Oni uče da čitanje može biti zabavno i korisno, da ih obogaćuje. Književnost je oblik umjetničkog izražavanja u svakoj kulturi. Učenici trebaju upoznati različite književne oblike. Oni znaju kako, kada i gdje mogu nabaviti knjige na svom maternjem jeziku tj. jeziku zemlje porijekla. Oni poznaju različite medije, izvore i vrste tekstova. Sposobni su iz tekstova preuzeti određene informacije, raspitati se u vezi onoga što nisu razumjeli ili potražiti odgovor. Govor Nastavnik organizuje govorne vježbe koje za djecu i omladinu imaju značaj i iste unaprjeđuje u okviru jezičkih interakcija. Učenici su u stanju stvari objasniti i formulisati, a mišljenja i osjećanja iskazati. Oni su sposobni izjave drugih razumjeti i postavljati pitanja. Oni mogu pričati priče, pročitati i sastaviti tekstove i slobodno ih izložiti. 14

15 Pisanje Učenici rado pišu. Oni redovno čitaju jedni drugima svoje napisane sastave i daju jedni drugima povratnu informaciju. Na taj način doživljavaju pisanje kao socijalni proces u kome završni proizvod ne stoji slučajno u centru. Oni su u stanju formulisati kako svoje misli, tako i stvarne i fiktivne sadržaje. Oni mogu shodno svome uzrastu svoje sastave gramatički i ortografski pravilno napisati, po potrebi uz pomoć priručnika. Primjećuju da se i na maternjem jeziku tj. jeziku zemlje porijekla mogu izražavati na mnogobrojne načine i da za svoje pismeno izražavanje imaju bogatstvo izbora. Opažanje govora Pravilno poređenje njemačkog jezika i jezika nastave po nivoima, omogućava učenicima da prepoznaju posebnosti i istovjetnosti u upotrebi njemačkog i maternjeg jezika. Višejezičnost doživljavaju kao prednost i bogatstvo. Učenici uviđaju da je jezik raznolik, živ i promjenljiv. Uče ga koristiti shodno različitim situacijama. Oni prepoznaju da je bogatstvo njihovog rječnika i način izražavanja u direktnoj vezi sa njihovim interesovanjem za jezik zemlje porijekla. Doživljavaju svoj maternji jezik tj. jezik zemlje porijekla u pojedinim stručnim oblastima kao stručan jezik. Slušajući, čitajući, pišući i govoreći, učenici usvajaju osnovne gramatičke sadržaje i uče iste primjenjivati. Putem ciljano postavljenih pitanja i pretraživanjem odgovora oni shvataju da će time uvećati svoje znanje o jezicima. Učenici se upoznaju sa razlikama između dijalekta i standardnog književnog jezika u okviru maternjeg jezika tj. jezika zemlje porijekla i postepeno se vode od varijanti dijalekta ka standardnom književnom jeziku. Pismo i grafičko obilježavanje Učenici znaju pismo jezika zemlje porijekla. Sredstvo pisanja i napor koji ulože u način izražavanja nalaze se u ravnopravnom odnosu sa svrhom pisanog sastava. 15

16 6 Nastavno područje «Priroda i društvo» 6.1 Značenje i specifičnosti ovog nastavnog područja Učenici se kroz HSK-nastavu bave pitanjima koja se odnose na njihov specifični položaj dvojezičnog djeteta koje potiče iz jedne migrantske ili višejezične porodice. Međusobnu povezanost u razredu doživljavaju upotrebom istog jezika zemlje porijekla, kao i slična iskustva migranata i nacionalnih manjina. Različita su im lična iskustva i kontakti sa zemljom porijekla. Nastava uzima u obzir razlike u vjeroispovijesti, pogledu na svijet, socijalnom statusu i specifičnosti geografskih položaja unutar iste zemlje porijekla. Značajne vrijednosti zemlje porijekla se tematiziraju. Na to se mogu nadovezati i poređenja sa značajnim vrijednostima Švicarske. Svijest o sličnostima i razlikama pomaže boljem shvatanju i objašnjenju vlastitih vrijednosti. Ovaj proces unaprjeđuje razvoj samostalne ličnosti koja je u stanju da integriše različite sisteme odnosa. Istovremeno ta povezanost različitih sistema jača samopouzdanje učenika. Nastava se bavi stručnim temama i produbljuju znanja o kulturi zemlje porijekla. Na osnovu konkretnih događaja ostvaruje se paralelna veza sa Švicarskom. Nastava reflektira iskustva stečena emigracijom i migracijom i svakodnevnim zajedničkim životom u jednom multikulturalnom društvu. Učenici se upoznaju sa historijom i geografijom zemlje porijekla putem egzemplarne nastave. Informišu se o sadašnjem načinu života u zemlji porijekla i u Švicarskoj. Nastava promoviše otvoreno i tolerantno ponašanje. Učenici proširuju svoje sposobnosti da sa ljudima drugih kultura zajedno žive uz puno poštovanja, da čine kompromise, da mirno prevazilaze i rješavaju konflikte. Tolerantan stav i poređenje oslobođeno predrasuda, doprinose razvoju interkulturalnih kompetencija bilo da se radi o različitim regionima zemlje porijekla, dijalektima, govorima i vjeroispovijestima, bilo da se radi o razlikama između zemlje porijekla i Švicarske ili zemlje porijekla i drugih zemalja. 6.2 Ciljevi nastavne oblasti «Priroda i društvo» Predgovor u vezi ciljeva nastavne oblasti Sljedeći ciljevi su djelimično formulisani analogno ciljevima iz Nastavnog plana i programa za osnovnu školu za nastavnu oblast Priroda i društvo, a djelimično su naknadno definisani. Završetkom obaveznog osnovnog obrazovanja oni bi trebali biti ostvareni. Pojedinac i društvo U kontaktu sa ljudima učenici uče saslušati sagovornika, te da prepoznaju osjećanja i da ih razumiju, kao i to, da se upuste u razgovor i da pravilno shvate sagovornika. Oni svaki put iznova provjeravaju sliku koju su stvorili o sebi i o drugima. 16

17 Oni se bave različitim sferama života zemlje svog porijekla kao i Švicarske, razvijajući otvoren stav prema njima. Uče da prepoznaju i reflektuju osjećanja pripadnosti različitim sferama života i da ista integrišu u svoju ličnost. Pronalaze konstruktivan pristup prema eventualnim divergentnim osjećajima lojalnosti. Svjesnim obrađivanjem različitih iskustava porodice, prijatelja, škole, zemlje porijekla, svoje etničke grupe i vjerskih institucija dobijaju uvid u socijalno uzročno-posljedične povezanosti, kao i uvid u njihovo međusobno djelovanje. Oni prepoznaju i saznaju da je pojedinac dio društva, da od njega zavisi i da na njega utiče. Oni se bave različitim religijama koje su dio historije i kulture njihove zemlje porijekla. Pod tim se podrazumijevaju saznanja o različitim vjeroispovijestima, a ne misli se na nastavu vjeronauke određene religije (vidi 4. 6). Učenici produbljuju svoje razumijevanje za različite vjere upoređivanjem različitih religija različitih vjeroispovijesti koje su zastupljene u zemlji porijekla ili u Švicarskoj. Učenici stiču iskustvo da su u ljudskom životu neophodni međusobna pažnja i poštovanje pravila. Oni su također svjesni toga da su takva pravila, zasnovana na vrijednostima i normama, promjenljiva i da se mijenjaju. Saznaju da su odgovori na mnoga osnovna pitanja zasnovani na ličnom ubjeđenju i pogledu na svijet i da zavise od njih. Oni poznaju vrijednosti i tradiciju zemlje porijekla i Švicarske, i bave se njima. Socijalne obaveze mogu ozbiljno shvatiti. Konflikte rješavaju na miroljubiv način, razgovorom i obostranim poštovanjem. U težnji da učestvuju u sopstvenom razvoju, uče odgovorno koristiti svoje slobodno vrijeme. U procesu odrastanja uče identifikovati svoje i tuđe emocije, te da ih nazovu pravim imenom i da razgovaraju o novim izazovima. Elementarno znanje o psihičkim, emotivnim i fizičkim procesima čovjeka i odgovarajući rječnik za jezik zemlje porijekla, pomaže im da bolje shvate sebe i bližnje, a to im omogućava lakšu orjentaciju u životu. Raspolažu potrebnim terminima i pojmovima koji im dalje omogućavaju da govore o svojim ličnim zapažanjima, potrebama i brigama. Svjesno i odgovorno se odnose prema svom psihičkom i fizičkom zdravlju, kao i prema zdravlju svojih bližnjih. Priroda i tehnika Učenici stiču svijest o uzajamnoj povezanosti prirode, tehnike i čovjeka u smislu univerzalnih zakonitosti. Oni razumiju različite (tehnološke) razvojne faze. Egzemplarno uče o dostignućima iz područja prirode, čovjeka i tehnike i proširuju svoj rječnik na maternjem jeziku tj. jeziku zemlje porijekla. 17

18 Zavičaj i svijet Učenici se zainteresovano i otvoreno zanimaju za svoje neposredno okruženje i za svoju zemlju porijekla. Samostalno istražujući, koristeći slike, karte i druge medije učenici stiču određenu sliku o zemlji svog porijekla zahvaljujući refleksiji i upoređivanju sa Švicarskom. Geografski, privredni i ekološki sadržaji produbljuju saznanja o zemlji porijekla. Ovo osnovno, orjentaciono znanje im pomaže da zavičaj u cjelini sagledaju i da informacije, dobijene na osnovu različitih izvora, klasifikuju i procijene. To im također pomaže u pronalaženju samog sebe u zemlji porijekla. Suočavaju se sa životnim i radnim formama u zemlji porijekla i upoređuju ih sa Švicarskom. Oni su upoznati sa zemljom porijekla. Prema pripadnicima različitih populacionih grupa u zemlji porijekla i u Švicarskoj odnose se po mogućnosti nepristrasno. Uz to se trude da pronađu razumijevanje za njihove predstave o vrijednostima i o životnim formama. Prepoznaju tuđe i svoje predrasude i uče prema njima konstruktivno da se ophode. Prošlost, sadašnjost, budućnost Učenici poznaju i poštuju kulturnu baštinu zemlje porijekla u sadašnjosti i u prošlosti. Na osnovu elementarnih orjentacionih znanja mogu da klasifikuju događaje, razvoj i svjedočanstva prošlosti i sadašnjosti zemlje porijekla. Pri tome, priča o migraciji vlastite grupe igra važnu ulogu. Uče na odabranim primjerima da je svaka predstava subjektivna i da već sadrži ocjenu. Shvataju da se bolje mogu razumjeti različita stanovišta i interesovanja na osnovu poznavanja njihove historijske pozadine. Učenici shvataju da ljudi svojim osjećanjima, razmišljanjima i djelovanjima utiču na razvoj. Učenici se suočavaju sa regionalnim, nacionalnim i globalnim problemima i uočavaju njihove uticaje na životni prostor. Imaju uvid u pregled uslovljenosti i povezanosti između politike, privrede i kulture. Prepoznaju mogućnosti na koji način mogu sami da utiču i budu odgovorni za sadašnji i budući razvoj. Upoznati su sa suštinskim ljudskim pravima i pravima djeteta i orjentišu se prema njima. 18

19 7 Nastava na različitim uzrasnim nivoima Posebna podjela ciljeva po nivoima nedostaje u ovom Okvirnom nastavnom planu, jer do definisanja istih dolazi tek na nivou definisanja opštih ciljeva. Organizatorima HSK-nastave je prepušteno da po nivoima definišu osnovne/opšte ciljeve i odgovarajuće relevantne sadržaje kako bi se nastavnici mogli pripremiti za nastavu. Naredno se ograničava samo na osnovna razmatranja po nivoima. 7.1 Posebnosti po nivoima Vrtić Djeca ovog uzrasta uče putem iskustava i radnji, nezavisno ih izvodeći ili oponašajući. Činjenice uvijek uče u određenim kontekstima. Ono što uče usputno ili slučajno, usvajaju uz pomoć nastavnika, a to se kroz određene koncepte pretvara u jasno znanje. Na primjer, skačući sa merdevina djeca usvajaju termin merdevine, ali također i tehniku skakanja i osjećaj za strah ili uspjeh. Shodno tome nastava polazi od svakodnevnih iskustava djece, nudeći situacije u kojima djeca uče putem ličnih postupaka i iskustava. Nastava obezbjeđuje iskustvene situacije u kojima djeca uče da shvate slike i predstave u riječi i rečenici. Pri unaprjeđivanju bogatstva rječnika vodi se računa ne samo o rječniku u vezi životnog prostora djece već i o funkcionalnim riječima u vezi prostorne orjentacije (gdje, iza, iznad itd.) kao i u vezi logičnih odnosa (više, manje, podjednako itd.). Nastava kroz igru približava djeci svijet slikovnica i pisane riječi. Djeca uče da simboli, znakovi i piktogrami iz njihove svakodnevnice imaju svoje značenje. Djeca prepoznaju napisano i funkciju pisma. Oni vježbaju ciljano i kontrolisano da se odnose prema materijalu za pisanje. U zavisnosti od svojih individualnih sposobnosti, počinju učiti čitati i pisati. To se ne dešava u svakoj jezičkoj grupi na isti način: učenje latiničnog pisma na tom uzrastu sprovodi se samo ukoliko to samo dijete želi. Kod drugih grupa ovladavanje pisanjem može imati veći značaj. (vidi poglavlje 5.1) Mlađi nivo Polaznu tačku čine svakodnevna i lična iskustva djece u porodici, u zemlji porijekla i u Švicarskoj. Povezanost djece sa porodicom i usmjerenost prema njihovim predstavama o vrijednostima su na ovom uzrastu još uvijek jaki i veoma izraženi. Nastavom se unaprjeđuju sve jezičke oblasti: razumijevanje saslušanog i usmeno izražavanje, čitanje i pisanje. Pri tome je igra još uvijek osnovna forma učenja. Uvođenje u proces čitanja i pisanja se oslanja na opismenjavanje na njemačkom jeziku jeziku nastave. Tamo gdje to ima smisla, nastavnik pravi paralelu i poređenje sa njemačkim alfabetom kako bi izbjegao nesporazume. (vidi poglavlje 5.1) 19

20 Srednji nivo Za djecu srednjeg nivoa veoma je važna grupa istog uzrasta. Na ovom uzrastu djeca razvijaju prirodno interesovanje za različite načine i sfere života sa kojima dolaze u dodir. Prema svom okruženju (porodici, školi) imaju uopšteno govoreći pozitivan stav i ne dovode ga u pitanje. Oni su po pravilu nepristrasni, otvoreni i spontani prema kulturi zemlje porijekla i interesuju se za odnose i veze sa svojom porodicom u zemlji porijekla. Nastavom se unaprjeđuju svi segmenti jezika razumijevanje saslušanog i usmeno izražavanje, čitanje i pisanje. Poseban fokus leži na proširivanju vještina zahtjevnih i kompleksnih jezičkih sposobnosti (Cognitive Academic Language Proficiency, CALP). Stariji nivo I Na nivou starijeg uzrasta mladi se sve više kritički suočavaju sa svojim mjerilima vrijednosti i sa mjerilima vrijednosti svoga okruženja. Posljedica toga je okretanje od tradicionalnih vrijednosti i normi ili njihovo idealiziranje. Oni često preispituju i sam smisao HSK-nastave. Nastavnik razumije ove preokrete, reaguje na njih kritički uvodeći u nastavu različite (životne) modele. Na taj način pomaže učenicima i osposobljava ih da se orjentišu, razviju svoju ličnost i da pronađu svoj lični put. Posebno se time pomaže mladima da u svoj život integrišu različita iskustva, mjerila vrijednosti i osjećaj pripadnosti. Nastavom se obuhvataju individualne sposobnosti i znanja mladih. Učenici se ohrabruju da daju doprinos nastavi svojim specifičnim interkulturalnim znanjem ili znanjem opšte kulture ne samo u okviru HSK-nastave nego i u okviru redovne osnovne škole i van škole. Posebnu vrijednost i mjesto u nastavi zauzima usmena i pisana komunikacija, opažanje govora i vaspitanje koje se odnosi na upotrebu medija. Mladima se pruža mogućnost da ovladane jezičke vještine u različitim jezicima primjene (jezik zemlje porijekla, njemački, francuski, engleski), da pronađu analogije i povežu znanja. Na taj način produbljuju svoje jezičke vještine i način njihove upotrebe. Nastava podržava mlade u razvoju i u izboru budućeg zanimanja i daje im podršku u integraciji i pri ulasku u profesionalni život. Naročito ih nastava ohrabruje u tome da svoju dvojezičnost i interkulturalne kompetencije doživljavaju i koriste kao dodatne resurse. 7.2 Pregled tema po nivoima Priložena tabela daje pregled tema po nivoima koje se u okviru HSK-nastave mogu obrađivati. Ona obuhvata veliki broj mogućih tema. Imajući u vidu ograničeni broj časova, nastavnik mora sam da napravi izbor istih. Upoređivanje različitih jezika, odnosno, sfera života u okviru većine tema ima i smisla i koristi. Zahvaljujući tom principu moglo bi se npr. razgovarati o tome u kojoj su mjeri u vrtiću i u porodici slični ili različiti određeni standardi i norme. Ovakva poređenja nisu eksciplitno primjenljiva u obradi svake teme. 20

21 Teme Vrtić Mlađi nivo Srednji nivo Stariji nivo I Ja i drugi živimo zajedno upoznati jedni druge; pozdraviti se, predstaviti se (jedni drugima); vrtić: pravila, ritam dana i norme; rituali; način ophođenja i pravila lijepog ponašanja; škola: pravila, ritam dana i norme; različite grupe i kulture: ista i različita pravila i vrijednosti, međusobno poštovanje i uzajamno priznavanje, konflikti i strategije razrješavanja konflikta; pojedinac i grupa, pripadnost i otuđenje; zajednički život većine i manjine: integracija, rasizam, aktuelne debate i događaji; zajedno sa dugima nešto uraditi ili doživjeti; drugarstvo; svađa; drugarstvo; svađa šta mogu već sam uraditi ko sam ja: ono što me čini, gdje pripadam; uzori i idoli: iz sporta, nauke, kulture i historije; uloga polova: dječaci djevojčice; odnosi prema drugom polu (kulturološke specifičnosti i očekivanja); Prava djeteta Ljudska prava 21

22 Teme Vrtić Mlađi nivo Srednji nivo Stariji nivo I Porodica moja porodica i rođaci moja porodica i rođaci; pravila i norme u porodici podjela radnih obaveza i zadataka u porodici; uloga članova porodice: hronološki kroz historiju, kulturološke razlike; moje (lično) razumijevanje podjele uloga; Historija moje porodice: generacije i porodično stablo; Funkcije i forme u porodici u zavisnosti od historije i kulture; različite forme porodice lične vrijednosti; Igra i slobodno vrijeme igranje: zajedno, na različitim mjestima, sa različitim igračkama; igranje: zajedno, na različitim mjestima, sa različitim igračkama; moderne i tradicionalne igre i igračke; odmoriti se i oporaviti se; odmoriti se i oporaviti se; Slobodno vrijeme i hobi organizovanje slobodnog vremena; sport; grupa mladih; organizovanje slobodnog vremena; susret mladih; kultura mladih (muzika, jezik) ; grupa vršnjaka; udruženja; alati i sredstva za rad upotreba digitalnih i drugih medija upotreba digitalnih i drugih medija; Reklama 22

23 Teme Vrtić Mlađi nivo Srednji nivo Stariji nivo I Domicile, quartier et ville Okruženje u kući, vrtiću; Naš stan: zgrada i okolina; Zgrade/kuće i stanovanje (također i sa aspekta različitih društvenih slojeva); Stanovanje i stil gradnje: istorijski razvoj; moj put do škole; moj put do škole; quartier/village, magasins gradovi i urbanizacija (razvoj u svijetu) saobraćaj i saobraćajna sredstva saobraćajna sredstva Proslave, običaji i moda Rođendan i druge važne proslave; Rođendan i druge važne proslave, različiti vidovi proslava; Proslave različitog karaktera; vjerski običaji i tradicija; Kultura izlazaka i sijela; odjeća Rođendan i druge važne proslave, različiti vidovi proslava; Moda i oblačenje hronološki kroz historiju; odjeća za posao, odjeća i njena uloga/ status, markirana odjeća Moda i rituali hronološki kroz historiju Zdravlje i ishrana Moje tijelo: dijelovi tijela; Ljudsko tijelo; pet čula; higijena; higijena; zdravlje i bolest; vođenje zdravog načina života; sport; zavisnost; doktor; zdrava ishrana i zdravo piće zdrava ishrana i zdravo piće, način ishrane i navike odakle dolaze namirnice, povrće i voće u odnosu na godišnja doba ishrana; različita kultura ishrane u zavisnosti od kulture, historije i podneblja 23

24 Teme Vrtić Mlađi nivo Srednji nivo Stariji nivo I Geografija Geografski pojmovi sa kojima se dijete susreće u svojoj svakodnevnici (mjesto stanovanja, zemlja porijekla, Švicarska, susjedne zemlje itd.) Pojmovi u vezi orjentacije u prostoru; Pojmovi u vezi geografskih sadržaja; moja zemlja porijekla: pregled iz geografije, klima važnije odlike hidrografije; planine i gradovi u zemlji porijekla geografske karakteristike pojedinih regiona zemlje porijekla Priroda i tehnika životinje; Kućni ljubimci; životinje i biljke; šuma; Različite vrste biljaka i životinja; voće i povrće; voće i povrće; četiri elementa; lanac ishrane; godišnja doba i promjene u prirodi; Godišnja doba; Vrijeme i vremenska prognoza; Pojmovi i termini za definisanje vremena (godina, mjesec, sedmica, dan, sat, veče, podne, juče, danas, sutra itd.); Sat, gledanje na sat; zaštita životne sredine, svjetske prirodne katastrofe ekologija, zaštita i ugrožavanje životne sredine (npr. reciklaža i odlaganje otpada); aktuelne rasprave u oblasti nauke (testiranje životinja, istraživanje genetskog koda itd.); kućni aparati bicikl digitalne igračke i aparati za komunikaciju 24

25 Teme Vrtić Mlađi nivo Srednji nivo Stariji nivo I Književnost i umjetnost pjesme; rima; bajke; slikovnice; pjesme; rima; bajke; slikovnice; priče, sage, basne, pjesme; interkulturalna biblioteka; Primjeri klasične i moderne književnosti; boje; filmovi filmovi filmovi; jedno djelo samostalno osmisliti i sa drugima o njemu razgovarati likovna umjetnost, muzika i drugi oblici umjetnosti; umjetnici Historija i prošlost «kada sam bio/la mali/la»; «kada sam bio/la mali/la»; historija moje porodice; migracija; Moja biografija (npr. Obrazovanje ili učenje jezika); razlike prije danas; lični doživljaji u zemlji porijekla: putovanja, raspusti lični doživljaji u zemlji porijekla: putovanja, raspusti historija zemlje porijekla: važni događaji, mitovi o nastanku aktuelni socijalni i politički razvoj u zemlji porijekla; vjeronauka; političko i građansko obrazovanje (npr. Izbori i glasanje) 25

26 Teme Vrtić Mlađi nivo Srednji nivo Stariji nivo I Svijet zanimanja i obrazovanje Zanimanja osoba iz ličnog okruženja (majka, otac, vaspitačica); prodavač, doktor Zanimanja u školi i u javnim preduzećima (ugostiteljstvo, policija, bolnica, trgovina itd.) Željeno zanimanje; reprezentativni primjeri ličnosti različitih zanimanja; Izbor zanimanja i ulazak u profesionalni svijet ili nastavak školovanja u Švicarskoj ili u zemlji porijekla: zanimanja i preduslovi za određeno zanimanje, razlike između zemalja; Značenje obrazovanja i radnog odnosa profesija i identitet; korištenje ličnih vještina i interkulturalnih kompetencija; pitanja u vezi različitih polova i izbora zanimanja; privreda: različiti sektori, historijski razvoj, nezaposlenost, sindikati 26