Taksa plaćena u gotovom. HRVATSKI ŠUMARSKI LIST BR KOLOVOZ-RUJAN UREDNIK D R ING. JOSIP BALEN

Transkript

1 Taksa plaćena u gotovom. HRVATSKI ŠUMARSKI LIST BR KOLOVOZ-RUJAN UREDNIK D R ING. JOSIP BALEN

2 вдооооооосзоооооооос HRVATSKI uumbi LIST IZDAJE HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO Uređuje redakcioni odbor Glavni i odgovorni urednik: Dr. ing. Josip Baien. ŠUMARSKI LIST IZLAZI SVAKOG PRVOG U MJESECU NA Z-4 ŠTAMPANA ARKA Članovi REDOVNI, IZVANREDNI i POMAGAO H. S. D. dobivaju ga besplatno мкоа podmireni* članskog godišnjeg doprinoaa od IM Dio. POMLADAK («luden«) plaćaju godišnje 50 Dia, ClaooTl UTEMELJITELJI. DOBROTVORI 1 VELIKI DOBROTVORI datiraju ta nakon Jednokratnog doprinosa od 2.0M odnosno odnoiao Sl.tM Din. Pretplata жа oečlanove iznosi godišnje 100 Din. ČLANARINA 1 PRETPLATA le ialju na ček H. S. D.»1.704 III na adresu Hrvatskog šumarskog druitva, Zagreb, Vukotlaovlćeva ulica 2. UREDNIŠTVO I UPRAVA nalazi se n Šumarskom domu. Zagreb. Vukotloovleova ulica 2. Teleloa M-72. ZA OGLASE PLAĆA SE: ZA STALNE oglase (inserate) kao i za Jraibene oglasa: l/i stranica 500 (petstotina) Din i/* stranice 175 (stosedamdesetpot) Din. i/' stranice 300 (tristotlne) Din t/e stranice 90 (devedeset) Din. Kod trokratnog oglaiivanja dale se 10%, kod šesterokratnog 20%, kod dvaeaeaterokrataog 40% popusta. Porez na oglase kao i tabele zaračunava se posebno. 659 UPRAVA. SADRŽAJ Josipu Kozarcu o tridesetpetoj godišnjici njegove smrti. Dr. Ljubo mir Maraković: Josip Kozarac kao umjetnik. Dr. Josip Bal en: Josip Kozarac kao šumarski stručni pisac. Ing. Pavle Fukarek: Prvi prilog poznavanju munike ili šmrca. Saopćenja. Književnost. Iz društva. Promjene u službi. Zakoni i naredbe. Oglasi.

3 H R VAT SKI ŠUMARSKI LIST GOD. 6y KOLOVOZ RUJAN JOSIP KOZARAC rodjen je 18. III u Vinkovcima. Tu je polazio pučku školu i gimnaziju. Šumarske nauke završio je u Beču (1875. do 1879.) na Visokoj školi za kulturu tla. Službovao je kao šumarski vježbenik u Vinkovcima do 1885.; kao upravitelj kr. državne šumarije u Lipovljanima do 1895.; kao kr. šumarnik u Vinkovcima do Od do bio je urednikom šumarskog Lista. Umro je u Koprivnici 21. VIII u 48 godini života. Pokopan je na vinkovačkom groblju. 335

4 JOSIPU KOZARCU O TRIDESETPETOJ GODIŠNJICI NJEGOVE SMRTI (ZUR ERINNERUNG AN JOSIP KOZARAC ANLÄSSLICH SEINES 35. TODESTAGES) Šumsko gospodarstvo, pa bilo ono makar kako maleno, vezano je za život ljudskih koljena. Sto u šumi uzgaja jedno koljeno, rijetko će kada dorasti, da to uživaju njegova djeca. Redovno će, možda, istom unučad moći uživati napore svojih djedova. Takva je, eto, bit i narav šumskoga gospodarstva. Imajući pred sobom vječno pomladjivanje naroda, a onda i vječno javljanje potreba, napori u šumskom gospodarstvu oko uzgajanja, njege i čuvanja šuma, najvidljiviji su primjer čistoga i vedroga altruizma, čiste ljubavi za svoj narod, za njegova naredna pokoljenja, a onda i ljubavi za održavanje i obnavljanje najljepšega dara božjega šume. Ime Josipa Kozarca, negdanjeg skromnog šumara u Lipovljanima, poznatoga i proslavljenoga hrvatskog književnika, vezano je duboko i jako za naše šumsko gospodarstvo. Svojim pronicljivim umom uvidio je, što znači promišljeno uzgajanje i održavanje šume u našoj Posavini, a poglavito hrasta; brojkama je nastojao izraziti gubitke, koje trpi šumsko gospodarstvo, kad mu se ne posvećuje dužna i potrebna pažnja; obrazloženim opažanjima biologa, kojemu je u ono vrijeme malo 1 ravna bilo i u velikom stranom svijetu, upozoravao je na teške posljedice neracionalnoga šumskoga gospodarstva uopće, a u prvom redu u našem Misiru, u našoj Posavini. Imajući za uporište bogato znanje u svim granama šumarstva, davao je promišljene prijedloge za što bolje gospodarenje u slavonskoj šumi, u prvom redu za provadjanje onakovih uzgojnih mjera, koje će osiguravati život hrasta u Posavini, a st time će osiguravati i bogate prinose. U stručnim raspravama, koje piše u našem Šumarskom Listu i u stranim stručnim časopisima, na njemačkom i madjarskom, iznosi svoja gledišta poglavito iz područja uzgajanja šuma, koja mu pronose ime i u stranom svijetu, a koja pronose i ime našemu narodu. Kad brani svoje poglede, koji se uvijek temelje na stručnim dokazima, nesavitljiv je kao punodrvni slavonski hrast, a otmjen u izlaganju kao pravi sin naše bogate Šokadije. Listajući Šumarski List tamo od pa sve do susrećemo često ime Josipa Kozarca, koji je svojim jakim perom punio njegove stranice. 336

5 Od god uredjuje iz Vinkovaca Šumarski List; napušta uredništvo, kad mu se je zdravlje počelo lomiti. Godine nagovaraju ga drugovi i prijatelji da ide u mirovinu u Zagreb i da pored uredništva Šumarskog Lista preuzme i tajništvo šumarskog društva. Medju šumarima se i danas priča o Kozarčevom odgovoru:»prenesite mi Vinkovce u Zagreb, pa ćemo se laglje pogoditi«. Nije htio napustiti svoj kraj, svoju posavsku šumu. Zaustavljamo^ se na godini U broju 9 javlja Šumarski List, da se je ugasio život Josipa Kozarca. U broju 11 iste godine, u izvještaju o XXX. redovitoj skupštini hrvatsko-slavonskog šumarskog društva, ondašnji tajnik Andrija Borošić, sa dubokim bolom u duši, obavještava hrvatske šumare o njegovoj smrti ovako:»a najveći gubitak zadesio nas je smrću nikada neprežaljenoga druga, slavljenog hrvatskog književnika a začasnog člana našega društva, Josipa Kozarca, kr. državnog šumarnika, koji je svojim zlatnim perom u velike obogatio i našu knjigu šumaricu«. Mi se s dubokom zahvalnošću sjećamo Josipa Kozarca o tridesetpetoj godišnjici njegove smrti. U njemu gledamo svoga pravoga čovjeka, i čovjeka uma i čovjeka srca: duboko poznavajući čimbenike, koji su u narodno-gospodarskom životu od bitnoga utjecaja na narodni život i njegovu budućnost, davao je svojim stručnim raspravama promišljene smjernice za uzgoj najskupocjenijih naših vrsta šumskoga drveća hrasta i jasena; osjećajući što je potrebno za preporod našega sela, isklesavao je u svojim djelima lijepe knjige likove, koji će ostati vječno svježi i vječno mladi, kao što se i život našega sela vječno osvježava i vječno pomladjuje. Pisana riječ je živi glas; kao nevidljivi duh ona se kreće po zemlji. Ona je živa misao onoga, koji se je, možda i davno, preselio u vječnost. Ljudski se životi gase i granitni spomenici, polagano ali sigurno, nestaju ali ostaje čovjekova misao, koja se knjigom prenosi od koljena na koljeno. Djela i misli Josipa Kozarca ostati će trajno medju nama. Neka je svjetla i trajna uspomena Josipu Kozarcu! Hrvatsko šumarsko društvo Hrvatski Šumarski List 337

6 Dr LJUBOMIR MARAKOVIČ: JOSIP KOZARAC KAO UMJETNIK (JOSIP KOZARAC ALS SCHRIFTSTELLER) Kad je pred tri godine izišla zbirka odabranih južnoslavenskih novela u njemačkom prijevodu, premda su u njoj bila imena, koja su ušla već u svjetsku književnost, ipak je njemačka kritika»otkrila«u toj čitavoj zbirci kao najdragocjeniji i najizabraniji prilog Kozarčevu novelu»t r i dana kod sin a«. Bez sumnje je kod toga sudjelovala činjenica, da se danas posvuda, pa i u njemačkoj književnosti, naglašuje značenje seljačkog života i povezanosti sa zemljom. Možda je donekle mjerodavna bila i činjenica, da je Kozarac tu prikazao čisti: primitivni; život pravog seljačkog življa (u svezi sa životom grada) dok je drugdje stranca privlačilo više šarenilo balkanske egzotike, te je miislio, da će i ovdje naći nešto slično. A bez sumnje je mnogo značio i Kozarčev zdravi pogled na taj seljački život, bez sentimentalne raznježenosti, bez bolesne želje za senzacijama kao kod onih drugih, koji su spomenuti. Ali se ipak sud njemačke kritike nije ticao samo sadržaja i sadržine iz piščeva gledanja na stvar, nego baš i same umjetničke vrijednosti te male, ali značajne pripovijetke. Jer smo je čitali svi nekad u čitankama, čitali smo je, vjerojatno, prerano a da bismo pravo mogli prosuditi njezinu ljepotu, a kasnije nam se činila kao»previše poznata«. Moram doduše priznati, da se lično meni duboko utisnuo u dušu lik i sedamdeset-godišnjega starca, seoskog postolara, i sina mu Ivana, odvjetnika, i njegove gospođe i! male Vikice, sve to još iz V. razreda gimnazije kada sam prvi put čitao tu pripovijetku. A mislim, da bi i! drugi, kad bi se malo pobliže ispitali, osjetili, da su im još u duši ti ljudi onako živi istiniti, kako ih je s nekoliko majstorski opaženih i nabačenih crta isklesao Josip Kozarac. Ali! što je naročito snažno u toj, kako bi se obično reklo,»neznatnoj stvarčici«, to je neobično izoštren smisao za zbiljnost i s tilm u vezi izvrsna kompozicija pripovijetke. Budući da se ograničio na sama tri dana, pisac ne mora ubrzavati pripovijedanja, ne mora stvarati prenaglih skokova nii nerazumljivih kratica u radnji. Sat po sat prati on pažljivo svoga putnika, i o svakoj gotovo minuti smije dati računa. Tako i mora biti!, ako hoće da zbiljski dokaže, kako je sin poslom preopterećen, te jedva uhvati koju minutu, da progovori s ocem, kojega već pet godina nije vidio, i kojega voli iskreno sinovljom ljubavi. Ali ta potreba, da uzastopce slijedi sve što se događa, daje ovdje Kozarcu istiniti ritam života, puls zbivanja, kakav rijetko osjećamo kod naših pripovjedača i kojim Kozarac postizava konačni sjajni efekat ove pripovijetke: poprijeko između ubrzanog, grozničavog, vrtoglavog tempa u gradskoj jagmi za radom i zaradom i između tihog, polaganog, promišljenog rada i života u mirnoj seoskoj zabiti. A gdje se Kozarac uspeo do vrhunca umjetničke zrelosti, to je prizor rastanka oca i sina. Kozarac je potpuno zaboravio, da je drugdje negdje govorio o pokvarenosti grada, o popravljanju sela, o modernim tekovinama za selo i o zdravijem životu za grad: on ovdje vidi samo ljude, i to ljude, od kojih nitko nije a priiori dobar ni a priori loš, nego naprotiv. Nije ovdje kao drugdje možda 338

7 žena kriva, što svojom neumjerenom željom za sjajem.i raskošju goni muža na sricanje, a sama rasipa. Sve, što radi, radi ona radi njihova zajedničkog položaja, radi njihova ugleda u društvu i bolje zarade svoga muža. A ni mala Vikica nije nikakvo prokšeno ni razmaženo gradsko čudovište, nego samo dijete, koja silom prilika»živi u umjetnoj atmosferi gradskog odgoja«te se zgraža, kako djed»ništa ne zna«, ali odmah iza toga svojim nepokvarenim srcem i naivnim djetinjim žarom tješi: starca, da će on»sve to već naučiti«. Kozarac je ovdje sačuvao ničim nenatrunjen osjećaj za najdublju tragiku: tragiku neotklonive sudbinske povezanosti!, na kojoj se ne da ništa izmjeniti. Samo stari djed na rastanku ne želi nikad više vidjeti kako to krhko dijete kljukaju znanjem dok gladno čeka, kad će se vratiti otac s jedne od bezkrajnih sjednica. A sinu zahvalno odbija onih trideset forinti, što mu ih je ovaj mjesečno slao. Mnogo je to značilo za oca, a sinu će donijeti možda samo jedan sat počinka na dan, pa ipak... Pa ipak, kad ga već ne može da rodi na novi, drugi život, neka mu dade bar mrvu drugoga, odmornijega i ljepšeg života.»i na to se starac i sin isplakaše padnuvši jedan drugom oko vrata. A kad se isplakaše, odoše svečane i mučeći do kolodvora, odakle za čas dva željeznica odnese starca onomu svetomu, rodnom pragu, koji nam je to miiliji što je bliži čas, kad ćemo se zanavijek s njime rastati.«kozarac možda ni sam nije osjećao, koliki je velik bio u tom času kada, završujući ovu sjajnu pripovijetku, nije pomišljao na život, nego na smrt. Jer ta nas misao uvije rješava uskoće, tjesnoće, mučnine i tegobe života i njegovih zahtjeva. Starac je doduše nazvao grad»sodomom i Gomorom«ali nije proklinjao nikoga i ništa. Istina, on tvrdi, da je»zgriješio«protiv sina, kad ga je»tjerao da uči«, ali odmah iza toga kaže, da ga je htio učiniti sretnim. A sreća to je onaj najdublji problem, kod kojega se ljudi najteže razumiju, i zato se bez prigovora i odgovora otac i sin rastaju šuteći ali s v e č an o. Kozarac nije uzalud toliko volio Shakespearea, a bez sumnje je čitao i Goetheova»Fausta«, i ako o tom nigdje ne govori: oni su ga naučili, da je sreća najveća iluzija ljudskoga života. I kad se spozna ta istina najbolja je šutnja. Sam pisac za čudo nije pravo poznavao vrijednosti ovoga dragulja, što ga je dao hrvatskoj književnosti. U svojoj toliko puta pretiskivanoj autobiografiji nastoji protumačiti, šta je sve htio kazati svojim većim pripovijetkama i šta ga je na to navelo, da ih napiše, a zatim zaključuje:»moji su ljubimci med mojim pripovijestima: Tri ljubavi i Mira K o do 1 i ć e v a, novel«bez tendencije, ispjevane po onoj Radičevićevoj»da zagudim, da mi srcu odlane u grudi...«ostalih crtica (Slavonska šuma. Naš Pilip, Dona Ines i t. d.) ne ću ovdje nil spominjati, to su sitne sličice, napisane, da ispune prazninu onih većih.«i premda kaže, da ih»ne će ni spominjati«, navodi bar neke od njih. a»tri dana kod sina«za čudo uopće i ne spominje. Da je Kozarac volio svoje»tri ljubavi«, razumljivo je, jer su to intimne uspomene iz mladosti. Ali rijetko je kojemu piscu uspjelo, da takvim, većinom nezrelim, doživljajima dade pravi sjaj poezije i dubljinu, koju oni vjerojatno nisu ш imali. Rijedak je slučaj Flauberta, koji kroz cio svoj život nije mogao pregorijeti svoje dječačke ljubavi, koja je učinila bezpredmetnim sve, što je kasnije u tom, smjeru doživio. Tomu osjećaju zahvaljujemo jedan od najjačih i najistinskijih romana svjetske književnosti. A Kozarčeve»Tri ljubavi«nisu od toga i takva kova. 339

8 A što se tiče»mire Kodolićeve«, čudno je, kako Kozarac u potpunom previđa i tek ako očitu tendenciju. A tomu je bez sumnje razlog taj, što je on tendencijom smatrao svoju borbu za konkretne, materijalne ili, blaže rečeno, realne potrebe života: ono čim je on htio, poput svoga zemljaka Reljkovića, Slavonca popraviti, ogaditi mu njegove mane i prikazati mu život ljepši, bolji, sretniji, kakav bi mogao imati, kada bi htio pokušati glas svoga zabrinutog duboko zamišljenog pripovijedača. Kozarac nije birao svoje šumarsko zvanje samo zato, što je volio divnu, otajstvenu slavonsku šumu, nego i naročito za to, što mu je to zvanje omogućivalo da živi na selu, da bude među narodom, da ga upozna sve dublje i sve bolje, i da ga, obogaćen tim znanjem, uzmogne podići i usrećiti. Ali kod»mire Kodolićeve«je nešto drugo. Tu se Kozarac bori! za pravo žene kao individua u modernom društvu. Bori se čak toliko, da dolazi do za onda kod nas svakako nečuvenog zaključka: rastave braka. Kako to, da je Kozarac zaboravio, da je i ovdje i te kako tendenciozan? On je zaboravio, da je Kodoliea teško opteretio možda i preko mjere, a Vukovića možda i suviše idealizirao. A zaboravio je to, jer mu je bila na umu gotovo isključivo Mira Kodolićeva i! njezina sudbina. Možda mu je pri tom lebdio pred očima lik koje zbiljske žene, koju je poznavao. Mirina je figura svakako jedna od najživotnijih, što ih je stvorio Kozarac. Možda se baš tome ima zahvaliti, da je upravo u»miri Kodolićevoj«jedna od umjetnički najfinijih, artistički najistančanijih slika, što ih je stvorio Kozarac:»Noć je bila vedra, topla, kada se Vuković gluhim ulicama vraćao u svoj dvorac; pravilne sjene kuća prostirale se po širokoj ulici kao smeđa paučina, utkana u svjetlu svilu mjesečine...«prema neobičnoj, odabranoj ljepoti ove slike i Ojalski je svojim ugođajima prirode dosta konvencionalan, a da i ne govorimo o Novaku, Kumičiću i Kovačilću, koji imaju drugih prednosti, ali istančanosti u slikanju ovako uz put, bez namjere, da se mnogo opisuje, nema kod njih nema je sve do Leskovara. No iipak je zaplet i rasplet pripovijetke očito udešen prema temi: žena treba da obrazovanjem razvije svoj individualitet, pa će tek onda moći prosuditi, da li je muž dostojan, da joj bude drug u životu. Ta tema, koja nema ništa manje faktično značenje za život od onih, gdje Kozarac govori! o mrtvim i živim kapitalima, o svjetlu i tmini slavonskoga svijeta, o strastima i lošim navikama Tene i Biser Kate, o prednostima»službe zemlji«i bezsmislenošću činovničkog gradskog života znači također tendenciju. A ipak Tena nije ništa manje zanimljiv lik od Mire Kodolićeve, niti je njezin pad i njezin preporod u tolikoj mjeri»tendenciozan«, da ne bi bio zanimljiv i uvjerljiv. Što, u toj pripovijetki, inače tako punoj životne istine, smeta, to je nagomilavanje stvarnih problema, koje pisac ne može ni izdaleka obraditi, koliko bi trebalo.»tena«bi morala biti ili veoma opsežan, krupan roman, ili čitav niz pripovijesti o pojedinim pitanjima, kojih se pisac samo usput dotakao. Ali previše jasno tematski konstruktivna kompozicija»mrtvih Kapitala«čini se da pokazuje, da Kozarčev talenat nije bio prikladan za izvođenje djela duga daha, dok ga majstorski sastav kraćih pripovijesti kao»tri dana kod sina«,»oprava«i đr. svrstavaju u prvi red naše novelistike. Tko zna, nije li i bolest, pa preopterećenost poslom u zvanju i drugo koješta skrivilo, da se nije mogao zadubsti u izradu većih djela? Fragmentarni oblik»živih Kapitala«, kako je objavljen poslije piščeve smrti, čini se da bi bio dokaz za to. Kozarac nije 340

9 imao to svoje djelo gotovo»u glavi«, nego je pripovijedao na mahove ono, što bi mu u taj čas bilo u duhu najizraženije. A da li bi bio našao dovoljno vremena i strpljivosti, da sve to skladno i umjetnički uravnoteženo poveže i izgladi, to ne znamo. Svakako je u tom pogledu znamenita podloga za studij Kozarčeva rada onaj oblik»tene«, kako je sada objavljen tiskom u njegovim»sabranim djelima«, prema piščevu prvotnom rukopisu. Tu su izneseni i svi pojedini Kozarčevi popravci i promjene teksta. Iz njih se vidi, koliko je Kozarac bio savjestan u biranju najljepšega izraza, u traženju najplastičnije riječi, naročito kada je trebalo da ocrta samu svoju Tenu i ljttde oko nje. Jer oo je tu Tenu volio, on je nije opravdavao, ali ju je razumio, on ju je osudio, ali i podigao. Ljubav prema svom slavonskom življu, koji je toliko volio, te mu je ta ljubav utisnula pero u ruke, da piše»tendenciozna«kako on kaže djela, učinila je, da je tako stručno i tako vjerno opažao i one sitne crtice u tipovima, u djelovanju i u mišljenju svojih Slavonaca, od kojih je satkao tako živi i»vječnoženski«lik Tene. A od tih se crtica i sastoji život. Koliko god Kozarac opravdano prigovara sam sebi»tendenciju«t. j. nerazmjerno jako isticanje praktičnog, konkretnog poblema, kojim hoće da pouči, toliko on nije svjestan istine, da je unatoč svemu tomu tako bliz životu i da mu je sam život dao njegove najjače i najljepše inspiracije. A to je u umjetnosti najvažnije. 341

10 Dr JOSIP BALEN (Zagreb): JOSIP KOZARAC KAO ŠUMARSKI STRUČNI PISAC (JOSIP KOZARAC ALS FORSTMANN) I. Osamdesetih godina prošloga vijeka stajalo je šumsko gospodarstvo srednje-evropskih država još uvijek dobrim dijelom pod jakim utjecajem čiste empirije odnosno praktičnoga gospodarenja. Pored toga i suviše su se često ponavljale zasade o što većoj zemljišnoj renti. Oledaio se je na šumsko gospodarstvo najčešće onako, kako se gleda na obična poduzeća. Još nije bilo dublje prodrlo pravilno shvatanje ni o životu šume, nii o njezinoj važnosti za čovječanstvo i mimo važnosti s obzirom na davanje drveta. Još nije bilo kako treba rašireno uvjerenje, da je život šume veoma složen i da ovisi od mnogih čimbenika. Nije još u najviše slučajeva bilo duboko u duši, ni nosioca šumarske nauke a ni praktičnih šumarskih radnika, uvjerenje, da je šuma jedan poseban i veoma složen organizam, podvrgnut mnogim utjecajima a onda i mnogim promjenama. Sistematsko proučavanje staništa, a to znači proučavanje utjecaja, koji vrše na šumu, na njezin postanak i njezin život, vremenske prilike i prilike zemljišta, jedva da je bilo u pravome početku. Zapaženi izuzetak čini u to vrijeme prof. Qayer, koji godine izdaje»w a 1 d b a u«, djelo o uzgoju šuma, u kome i podrobnije i dublje od svojih predšastnika ii suvremenika ispituje uvjete, od kojih ovisi raširenje drveća; iznosi zahtjeve pojedinih vrsta drveća u pogledu klimatskih prilika i u pogledu zemljišta; ispituje odnos prema svjetlosti, razloge koji utječu na oblik debla, na trajanje života drveća, na međusobne odnose drveća, na razmnožavanje i t. d. Poslije Qayera javlja se devedesetih godina Rus M o r o z o v, koji je proučavanjem života biljmh zajednica otvorio nove vidike šumarskoj nauci i udario sigurnije temelje šumskom gospodarstvu, upravo njegovom najhitnijem dijelu, pomlađivanju i uopće uzgajanju šuma. Na tim temeljima počiva i naš današnji rad. Hrvatsko šumsko gospodarstvo onoga vremena stajalo je, razumije se, pod utjecajem susjeda. Svršavajući škole, koje su bile, izravno ili neizravno, u sferi tekovina njemačke šumarske nauke, nisu se naši šumari u glavnom odvajali ni u svome praktičnom radu, a nii u svojim pisanim radovima od svojih učitelja. Vidimo to na svakom koraku u našem Šumarskom Listu onoga vremena. Josip Kozarac je udario svojim putem. Svršivši šumarske nauke na čuvenoj bečkoj visokoj školil, prateći nauku Oaverovu, a prije svega prateći pojave u životu posavske šume, čitajući nepisane zakone prirode, Kozarac je prije svega šumar biolog. Počevši od pa do njegove smrti 1906., nalazimo u»šumarskom Listu«, u bečkom časopisu»forst und Jagdzeitung«te u mađarskom»erdeszeti Lapok«brojne njegove radove. Svoje gledanje 342

11 na šumu jasno iznosi u ocjeni Borggreveovog djela o uzgoju šuma:»...jer je šumogojstvo eminentno prirodna znanost, na koju najraznovrstniji prirodni faktori u p 1 i v a j u, sa kojima šumar danomice računati mora, a da si uzmogne protumačiti ome pojave, koje su skopčane sa šumskim rastom od prve mladosti pa sve do sječe.«bacit ćemo pogled na Kozarčeve rasprave odnosno na predmete, koje je obrađivao.* II. Kozarac je svoju glavnu pažnju obratio uzgajanju hrasta. Dolazeći na prostranim staništima u Posavini, nalazeći tu svoj optimum, dajući drvo vanredno velike vrijednosti, koje se je brzo pročulo u stranom svijetu, hrast je u gospodarstvu Hrvatske u drugoj polovici prošloga stoljeća zauzeo jedno od najvidnijih mjesta. Hrast je postao u to doba radi svojih osobina jedan od najvrednijih proizvoda Hrvatske, i s obzirom na unutarnju, i s obzirom na izvoznu trgovinu. Izvanredne osobine hrasta sa naših posavskih staništa jamčile su, da će naš hrast i u buduće, ako ga budemo imali, biti jedna od naj skupocjenijih vrsta u naše m šumskom gospodarstvu. Prateći život u šumi, Kozarac je stao uviđati, da je počelo nestajati hrasta iz posavskih šuma. On je vidio i uzroke za- to: U vrijeme rada Kozarčeva, osamdesetih godina, a i prije njega, velika je potražnja za hrastovom dužicom. Razumljivo je, da je to iz dana u dan smanjivalo areal naših starih hrastovih šuma. A kad je došla potražnja piljene robe, taj se je areal još više smanjivao. Prostranstvo hrastovih šuma mnogo ovisi i od čovjeka. Kozarac je vidio, da hrast, prirodno pomlađen u smjesi s drugim vrstama drveća, zaostaje u razvoju, pa da ga druge vrste, prije svega brijest i jasen, potiskuju I ako se čovjek ne umiješa u tu životnu borbu, nestaje hrasta sa njegovog prirodnog staništa, ma da mu je ponik bio gust i bujan. Širenje i održavanje hrasta ima i drugih neprijatelja. Tu je u prvom redu krčenje šuma sa plodnih zemljišta: potrebe za uzgajanjem veće količine žita, šećerne repe, konoplje, lana i hmelja potiskuju hrast. Analizirajući posavska staništa, na kojima rastu pored hrasta još i druge vrste, dolazi Kozarac do zaključka, da su od prvorazredne važnosti fizičke i, kemijske osobine zemljišta a onda i klimatske prilike. Da bi mogao svoje mišljenje o uzgajanju hrasta u Posavini što više kontrolirati, me izmiče mu ni orno, što se o uzgoju hrasta govori i piše u stranoj šumarskoj književnosti, poglavito o uzgajanju čuvenoga hrasta u Spessartu u Njemačkoj. To mu služi kao oslonac, kada daje smjernice za naše gospodarenje u slavonskim hrasticima. Videći, da u mnogim branjevinama u Posavini gotovo i nema hrasta već je sve zauzeo jasen i brijest, iznosi Kozarac u raspravi»k p i t a n j u o pomlađivanju posavskih hrastika«dokaze, zašto je tome tako. Kozarac je uočio da je prije svega stepen vlažnosti zemljišta onaj, koji određuje, g d j e je hrastu pravo mjesto, odnosno gdje * V.»Š u m a r s k i L i s t«od i B a 1 e n, Josip Kozarac, Zagreb, 1936, 343

12 će se i hrast i jasen dobro osjećati ili pak gdje će b i t i p r a v o mjesto samo jasenu. Fizičke osobine zemljišta, prije svega voda, određuju ovdje uvjete za dolaženje pojedinih vrsta, a to opet ima bitni utjecaj i na kakvoću i na količinu proizvodnje. Prema tome svaki utjecaj čovjeka, koji pogoduje fizičkim promjenama u zemljištu, utječe i na veličinu hrastovoga areala u Posavini. Tako, primjerice, suviše prostrane sječe na čisto, kad je uklonjeno sve granato stabalje, sa dobro razvijenim krošnjama, koje služe kao jake sisaljke, pomažu uzdizanje podzemne vode, a onda često izazivaju i samo zabarivanje. 1 tako postepeno i nečujno nastaju onda i smetnje, i fiziološke i mehaničke, koje su na putu širenju hrasta. Imajući pred očima, da je potrebno pod svaku cijenu osigurati hrastu budućnost, jer to traže interesi narodnoga gospodarstva, Kozarac iznosi prijedloge o mjerama, koje valja poduzimati, da se zaista osigura njegovo pomlađivanje na posavskim staništima a s time, da se osigura i vrijedna proizvodnja. Kozarac je uočio i važnu činjenicu, da hrast u mješovitoj sastojini, osobito u zajednici s jasenom, daje najbolji uspjeh. U vezi toga postavlja i načelo, kakva ta zajednica treba da bude. Imajući pred očima prilike staništa, prije svega uviđajući važnost fizičkih osobina zemljišta, predlaže mjere za uzgajanje hrasta. Na temelju toga i poslije ispitivanja strukture posavskih branjeviina traži, da treba»postaviti sve na svoje m j e s t o«a to znači: g d j e je zemljište po svojim fizičkim osobinama sposobno za hrast ii za jasen, treba pomoći hrastu; gdje je zemljište radi obilja vode sposobnije za jasen nego za hrast, treba odabrati gredovitija, ocjeditija mjesta za hrast; gdje od prirode ne dolazi hrast radi suviše velike vlage, tu ga ne treba ni forsirati, jer je to stanište za jasen. Gledajući danomice, kako se u posavskim hrasticima ne gospodari dobro, jer im se ne osigurava pomlađivanje, Kozarac proučava vodostanje u tim šumama i predlaže mjere, za načine pomlađivanja. Za osnovicu mu služi činjenica, što u jednim šumama leži voda 6 do 7 mjeseci, dok su druge uopće izvan dohvata povodnje. Prateći život hrasta i njegov razvitak, Kozarac je prvi uočio i ispitao utjecaj t. zv.»feil jele šume«vrsta, keje dolaze osim hrasta na posavskim staništima. On je ustvrdio, da je u posavskoj sastojini hrast aristokracija, dok su brijest, jasen, topola i druga bijela šuma parije. On dokazuje, kako je potpuno nepravilno učenje, da treba već od prve mladosti uzgajati čiste hrastove šume. Ističući mnoge korisne utjecaje»bijele šume«na uzgoj i razvijanje hrasta, dolazi do jasnih zaključaka, prema kojima treba urediti pomlađivanje u posavskim šumama, a to znači: hrastu uvijek treba daje glava slobodna, a podnožje treba da mu čuvaju parije. Kozarac nije u svojim radovima ove vrste obradjivao samo pitanje pomlađivanja hrasta, što je svakako jedan od najvažnijih momenata u životu posavskih šuma. On je uočio i važnost čišćenja i proređi vanj a. Imajući pred očima činjenicu ; da se na bogatim posavskim staništima brzo i bujno razvija mješovit podmladak, jer pored hrasta dolazi 344

13 tu i t. zv.»bijela šumi,«pa znajući da se samo u mješavini s»bijelo" 1 šumom«razvija hrast u materijal osobite vrijednosti, ispitivanjem prilika u šumi opredjeljuje Kozarac vrijeme, kad treba zahvatiti u šumu, drugim riječima: kad je treba pročistiti odnosno prorediti, da se i hrastu aristokrati, i bijeloj šumi parijama omogući izvršenje onoga zadatka, kojj im pripada. Kozarčevom oku nisu izmakle ni druge pojave u posavskim šumama. U stranim časopisima, njemačkim i mađarskim, pisalo se je o t. zv. poznom h r a s t u (0. tardiflora odnosno Q. tardissima.) I Kozarac posvećuje pažnju toj temi ispitujući prednosti toga hrasta u našim posavskim šumama. On traži, da se izvediu pokusi i istraživanja idaj.e konkretne prijedloge za istraživački rad u t o m p r a v c u. Ti prijedlozi čekaju još i danas da se na njih odgovori. Nisu Kozarcu izmakle ni strane vrste drveća, koje su se u ono doba počele unositi u većoj mjeri u naše šume, a to su američki jasen i kanadska topola. Njegova predviđanja o važnosti ovih dviju vrsta potvrđuju uspjesi, koje te dvije vrste, u određenim prilikama, pokazuju na našim staništima. III. Pored uzgojnih prilika u posavskim šumama Kozarac je budno pratio i unovčenje hrastovih šuma. No i u raspravama ove vrste ima redovno pred očima u prvom redu ono, što je važno i sa uzgojnog- gledišta. Stranci su otkrili vrijednost naše hrastovine, koja je u polovini prošloga stoljeća postala čuvena ii po velikim dimenzijama i po fmoći žice i po lakoradnosti i po elastičnosti. Kad je rezana građa od naših hrastova prodrla u svijet, zauzela je naša hrastovina svoje pravo mjesto. Pored hrastovine dolazi na svjetsko tržište jasenovima i brestovima, pa Kozarac i njim a obraća pažnju. Poslije Danhelovsky-a (1873) Kozarac je najdublje ušao u pitanje unovčavanja hrastovine. Ni poslije njega nema nikoga, tko bi to pitanje dublje proučio. Kao pravi istančani analizator opazio je, da na vrijednost hrastovih sastojina u Posavini utječu tri glavna čimbenika: smjesasastojine, obrast sastojine i stanje tržišta odnosno potražnja. Analizom navedenih čimbenika dolazi do zaključka, koji je od osobite važnosti i za uzgajivača: v e ć il p o s t o t a k hrasta u s a s t o- jini diže cijenu po jutru, veći postotak bijele šume diže cijenu po stablu (po hrastu). Analizirajući dalje dolazi do zaključka, da postotak hrasta može bilti u sastojini najviše 60 do 70%. Gdjejepostotakhrastaveći od 70%, t u o n zaostaje u kakvoći. Prema tome hrast postizava svoju najveću vrijednost u mješovitoj sastojini određene struktur e. Analizom vrijednosti, koja se postizava unovčenjem hrasta, dolazi Kozarac do zaključka, da hrastovinu treba unovčavati! po mogućnosti što više kao robu za pilanu a ne kao za dužice. A baš je roba za dužicu u ono vrijeme progutala mnogo hrastova vanredne kakvoće. Prateći cijenu tzv.»bijele šume,«a poglavito jasenovine, upozorava Kozarac na ulogu njezinu, pa stavlja šumarima na dušu, da ne uzgajaju na posavskim stan isti m u svakom slučaju čisti hrast.»s u u m c u i q u e svakom svoje kaže Kozarac, a to znači da 345

14 jasen ima svoja staništa, a hrast svoja, jer će se»izvrsno napred u- jući jasen uvijek bolje isplatiti, negoli zakržljali hrast.«osim toga i ovom.prilikom upozorava na činjenicu, da se najljepši hrastovi o d g a j u j u jedino u smjesi s bijelom š iu m o m. IV. Kao svestrano obrazovan šumar Kozarac je pisao i o drugim pitanjima šumskoga gospodarstva. Znajući da je šuma nezamjenljiva za život čovjekov il uopće u kućanstvu prirode, posvećuje mnogo pažnje pitanju, koje je još i danas otvoreno u mnogim našim krajevima. A to je pitanje pustošenja šume. Nedovoljna, po njegovom mišljenju»plitka kultura«razlog je, da čovjek sa toliko malo ispravnoga shvatanja gleda na šumu. Izgleda da čovjek ne shvata što radi, jer uništava ono, što mu je priroda poklonila, a što mu je neophodno potrebno za život. Samo takvom krivom shvatanju ima se zahvaliti, da se šuma smatra kao»zahvalna blagajna,«odakle 'še može uzimati, a ne treba platiti ni kamate. A da se zaista dođe do toga»nađu se kojekakvi razlozi, kao što su prestarost, suho vrhosthrulostšumei napadaj crvanadrv o«. Obuhvatajući naš sveukupni problem poljoprivrede i šumarstva upravo vapije, kako je prijeko potrebno svu našu proizvodnju (podvostručiti dakle prije svega poboljšati i pašnjake i livade, a onda neće biti potrebno krčenjem smanjivati površinu šuma. Gledajući šu m u sa privatno-gospodarskoga, sa socijalno političkoga i sa etičkoga gledišta, smatra da je»povećanje drugih kultura na račun šumskoga tla na štetu ne samo blagostanja uopće, nego naročito i na štetu svakog pojedinog vlasnika, bio tai posjednikom šuma ili se bavio poljodjelskom produkcijom, pa je pravo razmjerje uvjet i posljedica napredka obiju grana narodnoga gospodarstva.«drugim riječima: treba u poljoprivredi više i smišljenije raditi, pa neće trebati dugo posizati za šumskim zemljištem odnosno neće trebati otimati šumi zemljište, koje je ona zauzela. Svoju tvrdnju obrazlaže Kozarac uspjelim citatima E. M. Andta:»Sad će u mnogim zemljama ona ista sjekira, k o j a s i- j e č e šumu, p o d s i j e c a t i sam narod,«pa W. Richla:»U n i- štite šumu, pe ste uništili historijsko građansko društvo. Čovjek ne živi osamom kruhu. Akoi ne budemo uvijek trebali drva, ali šumu ćemo ipak trebati. Ako namine bude od nužde onaj su hara k, daogrijemo vanjskauda našega tijela, ipak nam j e potrebna ona svježa zelen šumska, da nam r a z g r i j e dušu.«kozarac osobito ističe utjecaj šume na zaštitu poljoprivrednih kultura i smatra, da bez šume ne bi bilo moguće održati ljudska naselja a ni plodnost zemljišta na podnožju brda. Prema tome šuma ima jaki udjel u renti, koju daju poljoprivredne kulture, jer ih ona zaštićuje. Šumi pripada barem toliki udjel, koliki pripada onima, koji o b- djelavaju zemlju.. 346

15 Kozarac je ozbiljan analizator pojedinih pojava u šumskom gospodarstvu. Za sve traži dokaze, pa su mu zato i zaključci bez prigovora ali odmjereni i suhi. Ozbiljnog analizatora vidimo i u njegovim pripovijetkama. Daje odgovor na postavljeni! problem. Ali ipak, kad u svoji m pripovijetkama govor: o šumi, ne može zatajiti sve one mnoge utiske, koje je danomice primao radeći u slavonskoj šumi. On osjeća život šume kroz vjekove, osjeća, da je šuma zajednica života i da je harmonija glavna osobina te najsavršenije zajednice, pa sve to iznosi i biranim riječima. Razglabanje biocenotskih odnosa, što je devedesetih godina i! kasnije produbljivao Moro zov, nalazimo i kod našega Kozarca, pa i nehotice dolazimo do zaključka, da su ova dva velika u m a. koja su se, kako Kozarac u Šumarskom Listu spominje, sastala u posavskoj šumi, imala mnogo zajedničkih pogleda na život šume. Suhi analizator, gledajući koliku ulogu ima šuma u gospodarstvu narodnom, smatra je sveopćim narodnim blagom, čija se vrijednost ne može izraziti brojkama. Svoje shvatanje o šumi izražava Kozarac zanosnim riječima, kojima je teško naći premca:»s v a t k o, tko ima dušu i srce, nalazu neiscrpljive pobude u toj nenatkrivljivoj izložbi majke prirode i slikar i glazbenik i filozof ne mogu proći šumo m, a da ne obogate maštu ili znanje s novim pronalaskom.p o n o s n o i m a e s t e t i č n o d i ž e s e o n a u s v o j o j ö g r o rali o s t i visoko nad obični nivo, dijeleći svoje darove na sve strane, ne<razdruživa pratilica čovječanstva, a 1 e m-k amen svih naroda, b e z s m r t n a kao velika ideja.«a takvo shvatanje šume prožima danas i sve nas. ZUSAMMENFASSUNG Forstmeister Josip Kozarac (* 1858., ), ein berühmter kroatischer Schriftsteller, war auch ein hervorragender Forstmann. Sein ganzes Streben ging dahin, das kroatische Dorf zu heben und die wertvollen kroatischen Eichenwälder im Flusstale der Save richtig aufzubauen, damit sie dem kroatischen Volke den entsprechenden Nutzen bringen. Kozarac war einer der seltenen Forstmänner, der den Wald im biologischen Sinne gekannt hat. Mit Stolz wird festgestellt, dass Kozarac als Kroate einer der ersten Vorfahren der Forstbiologen war, so auch Vorfahre des Gelehrten prof. G. Morosow, mit dem er auch in wissenschaftlichen Beziehungen stand. Vom Jahre bis zu seinem Tode im Jahre veröffentlichte er mehrere Abhandlungen von großer forstwirtschaftlicher Bedeutung in folgenden Zeitschriften: Šumarski List, Österr. Forst- u. Jagd-Zeitung und Erdeszet Lapok. Der Verfasser 347

16 lng. PAVLE FUKAREK (Sarajevo): PRVI PRILOG POZNAVANJU MUNIKE ILI SMRČA [PINUS HELDREICHÜ CHRIST VAR. LEUCODERMIS (ANTOINE) MARKGRAF1 (ERSTER BEITRAG ZUR KENNTNIS DER PANZERKIEFER) Medu šumskim drvećem Balkanskog poluotoka ističu se u prvom redu neke četinjače. To je na prvom mjestu Pančićeva omorika (Picea omorika Pančić), zatim motika ili bugarski b j e 1 a mura (Pin us peuce Qrisebach), a onda m u n i! k a ili s m r č (P ii n u s H e 1 dr e i c h ü Christ var), kojoj su namijenjeni ovi redci. Pančićeva omorika proučena je, može se reći, gotovo u tančine. 0 njoj imamo vrlo mnogo pisanih podataka i nekoliko značajnih monografija starijeg i novijeg datuma, a postoje i daljnja nastojanja, da se njeno poznavanje i proučavanje obuhvati sistematski 0 mol i ci nalazimo isto tako vrlo mnogo pisanih podataka, a što je najglavnije, ona je iscrpno i pregledno obrađena u monografiji profesora Dimitrova. 1 Prema tome daljnje njeno proučavanje olakšano je samim time, što su svi! važniji podaci o njenom rastu i osobinama skupljeni i pregledno obrađeni na jednom mjestu. Sa munik/om nije u potpunosti isti slučaj. Od godine 1863, kada se je u botaničkoj literaturi pojavio prvi opis ove, u ono vrijeme nove i zanimljive vrste bora na Balkanskom poluotoku, nije se smanjilo zanimanje za nju do današnjih dana. U toku njenog daljnjeg proučavanja nižu se opisi njenih staništa i osobina po gotovo svim botaničkim časopisima i knjigama, koje se bave proučavanjem flore balkanskih zemalja. Pojavljuju se i veće rasprave i radovi!, u kojima nalazimo značajne podatke o zanimljivom pridolaženju ove vrste u najvišoj šumskoj regiji visokih planina Balkanskog poluotoka. Među prvima, koji su munici posvetili mnogo pažnje, bili! su znameniti botaničari Dr. Günther Beck, F r a- n,j o F i a 1 a, šumar Geschwind i Karlo M a 1 у. U novije vrijeme doprinjeli su mnogo upoznavanju ovog drveta prof. Dimitrov, Stoj a n o v i S t e f a n o v, pa Dr. Müller, Dr. Markgraf i drugi. Kad bismo htjeli nabrajati sva botanička djela i rasprave, koje obrađuju mimiku, morali bismo sastaviti popis od preko dvije stotine pisaca i djela. Već time, što su ovi podatci porazbacani na toliki! broj rasprava i djela, vrlo je teško upoznati se i samo sa onim, što je najvažnije ustanovljeno i istraženo za ovu vrstu drveća i što je, možda, najpotrebnije da se zna o njenim osobinama. Možda je ovaj posao bio do sada zanemaren iz razloga, što većina šumarskih stručnjaka smatra mimiku kao drvo sporedne važnosti. Ona, 1 Т. Dimitrov Molika Pinus Pence Griseb. Monografija. Preveo sa bugarskog tog. 0. Krstić, Skoplje U izdanju:»balkanske privredne biblioteke«. 348

17 navodno, nema nikakve naročite vrijednosti za šumarstvo a jedino značenje ima kao botanička rijetkost naših šuma. Na temelju njenog sporog rasta i relativno teškog uzgajanja došlo se je do tih na prvi pogled ispravnih zaključaka. Međutim, kod toga su zaboravljeni njeni nevjerojatno skromni zahtjevi na dobrotu tla, odnosno njene sposobnosti, da raste i da se razvija na takvim zemljištima i u takvim nadmorskim visinama, gdje ostalo šumsko drveće ili uopće ne uspijeva ili se razvija u kržljave i bezvrijedne oblike. Danas, kada je problem pošumljavanja Krša postao neobično važan, jer su posljedice ogoljavanja vrlo teške, vrijednost munike, na određenim staništima, pojavljuje se u sasvim drugom vidu. Za pošumljavanje viših planinskih predjela, u kojima nastanak gologa Krša ima najteže posljedice, nema možda prikladnijeg drveta od munike. Isto tako ii mnoge druge sterilne površine Krša najbolje će se i najsigurnije pošumiti sa ovom vrstom. Zaštita od usova (lavina), na koju se kod nas danas još ne obraća nikakva pažnja, pokazati će pravu vrijednost munike. Prema svemu tome treba s punim pravom ovoj vrsti drveća u buduće posvetiti mnogo veću pažnju. Namjera mi je, da u nekoliko priloga prikazem pregledno dosadašnje rezultate istraživanja i opažanja o ovoj vrsti drveća. Kao prvi prilog uzeo sam pitanje geografskog raširen ja, koje ima kasnije poslužiti kao osnova za daljmje proučavanje i upoznavanje. Već samo pitanje utvrđivanja areala munike dovodi nas do važnih zaključaka o ekologiji ove vrste, o ćemu će biti i ovdje govora. Ostala pitanja, koja se odnose na ovu vrstu, obradit ću u narednim prilozima. * Da bi se temeljito upoznali sa ovom vrstom drveća, potrebno je na prvom mjestu, da se upoznamo sa njenim naučnim i narodnim nazivima, a na taj način ukratko i sa historijatom njenog otkrića. Prvi naučni latinski naziv ovome drvetu dao je švicarski botaničar Christ. On je, proučavajući porodicu borova, našao u herbaru B o i s- siera primjerke jedne vrste bora, koje je na tesa.lskom Olimpu sabrao botaničar Th. Heldreich i označio imenom»p i n u s Pinaster? Ait«Cr ist je odmah vidio, da se ovdje radi o jednoj sasvim novoj vrsti i dao se je na njeno proučavanje. Rezultate tih svojih proučavanja objavio je 1863 godine u raspravama švicarskog prirodoslovnog društva u Bazelu (Crist 1). Novu vrstu nazvao je u počast njenog pronalazača Pinus H e 1 d r e i c h ü - C h r i s t. U isto vrijeme sakupljao je bilje i sjemenje za bečke botaničke vrtove Franjo Maly u Krivošijama i na Orjenu i ovdje je naišao na velike sastojine jednog njemu do tada nepoznatog bora. Sakupivši grančice i češere toga drveta, donio ih je sa sobom u Beč. Za to se je zainteresirao poznati botaničar A n t o i ne i uzeo je te grančice i češere na proučavanje. An to ine je smatrao, da ima pred sobom novu do tada još neotkrivenu vrstu pa joj je dao naučno ime prema svjetloj boji njene kore Pinus 1 epco d er mi s. (A ntoi n e 2). Nešto kasnije iza članka, koga je o tom drvetu napisao Antoine, piše Crist (3) da je njegov Pinus Heldreichü samo jedna forma u mladosti ovoga po Antoine-u opisanog drveta, i smatra, da je to drvo jedna vari- 349

18 jacija crnog bora, ispravljajući mu naziv u Pinus Laritio var leucodermis. Iza toga se je u upotrebi zadržao Antoineov naziv Pinus leucodermis i danas ćemo naći najviše opisa i podataka o tome drvetu pod tim nazivom. Tome je možda najviše doprinjeo u ono vrijeme jedan od najboljih poznavaoca flore Balkanskih zemalja, Dr. G. Beck, koji se tim nazivom služi u svim svojim vrlo značajnim radovima. I sam je B e ck (4) kod svog prvog susreta s tim drvetom na planini Prenju mislio, da je pronašao jednu novu, botaničku vrstu. U prvom izvještaju sa ove ekskurzije maziva on to drvo Pinus P r e n j a, no kasnije ispravlja sam taj naziv pošto je ustanovio, da je to isto ono drvo koje je već prije našao F r. M a 1 у na Orjenu. Češki botaničar E d. Forma nek (5) proučavajući floru Epira naišao je na planini Pindu na neke borove, koji su mu se učinili zanimljivi. Prema mjestu nalaza nazvao ih je imenom Pinus P i n d i c a i objavio je njihov opis. Materijal, koji je sabrao Formanek prilikom svojih putovanja, pregledao je Dr. V and as (6) i među ostalim ustanovio, da su grančice od Pinus Pindica u herbaru grančice običnog crnog bora, a nikako neke nove nepoznate vrste. 2 Na istom mjestu na planini Pindu sabrao je grančice i češere ove Formanekove Pinus Pindica i botaničar S i n t en i s. Pregledom je ustanovljeno, da ovi primjerci Sinteni'sa potječu od prave munike (Sintenis Iter thessalicum 1896 Nr. 962!). Kasnije se je ustanovilo, da na istom staništu na planini Pindu raste i crni bor i munika, pa postoji mogućnost, da je Formanek zaista našao pravu mun'iku (što bi odgovaralo i narodnom! nazivu koga je zabilježio), ali da je pogriješkom u herbar sabrao grančice običnog crnog bora. Prema tome neki autori uzimaju i ovaj Formanekov naziv kao sinonim za muniku. (Vidi o tome još Novak [7] i Adamović [8]). Botanički naziv Pinus magellensis Schouw odnosi 1 se na jednu vrstu klekovine (Pinus montana Mili.), koju je Schouw (9) pronašao na planini Monte Majela u srednjoj Italiji. Među ostalim zabilježio je Schouw, da je na planini Monte Polliho u južnoj Italiji našao jednu vrstu bora, koju nije znao, da li da je pribroji k svojem Pinus magellensis-u ili k crnom boru. 8 " Na planini Monte Pollino našao je kasnije Bi agio Longo (10) sastojine prave munike, pa su prema tome neki talijanski botaničari (F i o r i 11) smatrali, da je munika već prije bila poznata Schouwu, samo što ju ovaj nije dobro označio. Najnovija istraživanja Dr. Markgrafa (12) pokazla su, da ta vrsta ima dvije jasno istaknute varijacije. Jedna se od tih varijacija ističe i sa nekim razlikama u građi češera a onda i time, što je mnogo bržeg rasta. Za naziv vrste uzima Markgraf Christov naziv Pinus H e 1 d r e i- c h i i pošto je taj stariji od Antoine-ovog, pa prema tome ima prvern^ 2 Dr Vatrdas piše o tirn primjercima iz Formanekovog herbara slijedeće:»pinus pindica Form, a tyipica P. migrieante Host, non diversa, cum P. leueodermi Ant. hon confundenda.«3 Originalni primjerci Pinus magellensis, koje sam imao prilike vidjeti u herbaru Muzeja u Sarajevu (Dörfler-Herbarium normale No 4097 leg. G. Rigo) nemaju sa našom mimikom ništa zajedničkog i bez sumnje pripadaju jednoj vrsti klekovine. (Pinus montana Mili). 350

19 stvo. 4 Varijaciji, koja i m a brži rast (apofise češera plosnate), a koja je utvrđena do sada samo na tri staništa, daje ime var. ty/pica smatrajući da ona odgovara primjercima, koje je Heldreich prvi put našao. Za ипе druge varijacije uzima Antoineov naziv var. leucodermis. Ovu nomenklaturu preuzeo je i F i t s c h e u (13) u najnovijem izdanju Beissnerove knjige o koniferama. Prema tome je naziv naše muinike, one varijacije, koja ima sporo prirašćivanje i koja dolazi općenito u svim staništima, Pinus Heldrei'chii Christ, var. 1 eiu cod e r m i s (An t o i n e) M g i. U literaturi Nijemaca nalazimo također više raznih naziva za to drvo. Najčešće se tu susrećemo s nazivom P a n z e r k i e f e r ili P a n- Slika 1. Karakteristična ispucalost kore mimike (Hranisava). Foto: Fukarek zerföhre prema gotovo pravilno poredanim višekutnim pločama na koril, koje kod tog drveta izgledaju slične viteškom oklopu. (Vidi sliku br. 1). Kod Nijemaca su u upotrebi negdje još i nazivi W e i s s r i n- d i g e Kiefer (bjelokori bor), Seh langenhau t-k i e f e r (zmijokori bor) ili H e 1 d r e ii cjh s K i e f e r (Heldraihov bor). Narodni naziv Bugara za to drvo je crna m u r a, za razliku od molike (Pinus Peuce Orisb), koja je bjela mura. Ova razlika u nazivima osniva se na boji krošnje (iglica), koja je kod munike, iz daljine gledana, tamnija nego krošnja molike. Talijani ovaj svoj bor iz Kalabrije i Bazilikate nazivaju i 1 p i n o 1 a r i c a t o, pravije P i ö c a (prema B. Longo 10). ispravniji. 1 Ovo je već Hayek (90) naglasio i u svojim radovima usvojio ovaj naziv kao 351 ч *

20 Zanimljivo je, da je literatura zabilježila više raznih narodnih naziva toga drveta u Grčkoj. Za područje Olimpa izgledaju svi ti nazivi manje više slični, te su oni možda, radi teškoće jezika krivo zabilježeni. Christ (1) bilježi (prema navodu Heldreich-a) naziv rhemoaga; Boissier (14) (također prema navodu Heldreich-a) rem tala, a prema M a i r e et Petit men gin u (15) ovaj je naziv rompolo. Na planini Pindu zabilježio je Formanek narodni naziv za svoju Pinus Pindica rh obol os, a Maire et Petitmeng in sličan naziv za muniku r o b u o 1 o. Markgraf (12) je u Albaniji zabilježio dva narodna naziva za muniku. Na mjestu, gdje rastu obje varijacije zajedno, narod ih dobro razlikuje i za svaku ima poseban naziv. Var. t у p i c a nazivaju p i s h ekuqe crveni bor, avar. leucodermis pischebardhe bijeli bor. Dr. Bošnjak zabilježio je. da Arnauti na našoj teritoriji nazivlju muniku g v e n. Narodni naziv toga drveta u našim krajevima je različit. Pančić (16) je prvi zabilježio njegov naziv -»munika«sa napomenom, da narod u Crnoj Gori pod tim imenom to drvo vrlo dobro razlikuje. Naziv»m u n i k a«najčešće je kod nas u upotrebi. Iz Pančićevih radova prenesen je u stručne knjige, te je tako taj naziv došao u stručnu upotrebu. Tomu nazivu slični su još neki lokalni! nazivi, primjerice mulika (Sandžak) i muljika (Orjen). Iz iste osnove potječu nazivi moljika i mol je vi na, koje je zabilježio Beck. Naziv munika ili još bolje m u n j i k a, koji se također čuje, dade se vrlo lahko dovesti u vezu sa munjom gromom. Nije isključeno, da je narod tim nazivom nazvao to drvo htijući istaknuti česte udarce gromova u ovo istaknuto i smolom bogato drvo. 4a Šumarski savjetnik Belamarić čuo je od seljaka u Hercegovini, da se to drvo zove muljika zbog njegove kore, koja je svjetlo sive boje kao riječni mulj. U Hercegovini je češći naziv za to drvo smrč ili smrčika i prema njemu nastali, su neki mjesni nazivi kao: Smrčeva kosa, Suva smrčevina itd. Naziv munika, osobito naziv mulika ima svoju nezgodnu stranu u tome, što je vrlo sličan nazivu molike (Pinus Peuce Grisb), i s ovom se može vrlo lahko zamijeniti. Petrović (17) piše, da se to drvo na Koritniku jednostavno naziva bor, doćim crni bor je tamo pitomi bor. 5 Bošnjak saopćuje u pismu, da to drvo u Prokletijama takođe zovu samo bor, ali se čuje još i naziv»1 uč e v i n a«. Košanin (26) bilježi, da taj bor na Sar planini (Seoce) zovu»c r n i b o r«, jer je molika tamo»bijeli bor«, a pravog crnog ili bijelog bora tamo uopće nema. * Prelazeći na daljnja izlaganja vrijedno je da se upoznamo sa geografskim raširenjem i! staništima ovoga bora. S time u vezi potrebno je prethodno istaći neke glavne i općenite karakteristike raširenja i pridolaska ove vrste. * a Vidi o tome i članak Đ. Orlić U zubačkim i krivošijskim planinama u Hrvatskom planinaru str Za crni bor poznat je naziv lučika, koji je u upotrebi kod Hercegovaca. 5 Dr. Petrović je zabilježio također, da munikove češere na Koritniku zovu bočke. Raspitkivao sam se u Hercegovini za neki slični ili posebni naziv za češere munike, ali sam mogao doznati, da tamo za to nemaju nikakav poseban naziv, nego češere zovu šišarice ili šešarke, isto kao i one crnog i drugih borova. 352

21 Kao osnova poznavanja raširenja munike mogu nam odlično poslužiti zanimljiva istraživanja Dr. Koša ni na (18). Ko sanira je u više rasprava iscrpno obradio vegetaciju tzv. tercijernog bilja, tj. bilja i šumskog drveća, koje potječe još iz tercijerne vegetacije našeg kopna. On stavlja ovdje na prvo mjesto oba naša endemna bora muniku i moli k u. Sjeverna granica njihovog areala primaknuta je obalama Jadranskog, Jonskog i Egejskog mora i proteže se po planinskom lancu, kome je početak na Čvrsnici i Prenju u Hercegovini te»ide sjevernom Crnom Gorom (planina Sinjavina) 6, prelazi Prokletije nešto malo istočnije od Žljeba, polovi Šar planinu i ide na jug do Peristera, gdje skreće na istok i prelazi vijencem Nidže na Pirin, Rilo i Rodope.«Za samu muniku važe ove granice sa manjim izmjenama i nadopunama, koje su nastale otkrićem novih staništa, sve do Peristera. Odavde se prekida ova granica tako, da izvan područja, koje je tako ograničeno sa istoka i sjevera i koje se od Peristera odnosno Galičice pruža na jug do ispod planine Pinda imamo dvije sasvim odijeljene skupine staništa, i to skupinu na Pirimu i Ali Botušu u Bugarskoj i skupinu <na tesalskom Olimpu. Zapadna granica areala sasvim je primaknuta obalama Jadranskog i Jonskog mora. Ona ide sa sjevera na hercegovačkim planinama Čabulji i Prenju, prolazi sredinom Crne Gore ispod Moračkih Brda, prelazi na južne obronke Komova, zatim prolazi Albanijom preko Tirane, Elbasana i Berata, te ma jugu zaokružuje planinu Pind. Kao što je bio slučaj kod istočne granice areala, i ovdje imamo dvije grupe staništa van ovih povučenih granica, i to staništa na Orjenu i Lovćenu i staništa u Akrokeraunskim planinama, južno od Valone. Ovako shvaćen areal munike sastoji se iz jednog centralnog dijela i četiri odjelite grupe staništa. K tome treba još dodati staništa u Kalabriji i Bazilikati u Južnoj Italiji, koja se jedino nalaze van Balkanskog poluotoka i koja su istovremeno najzapadnija staništa munike. Iz toga izlazi, da je centralni areal munike jedan relativno uzan pojas, koji se proteže paralelno sa obalama Jadranskog i Jonskog mora, na većoj Ш manjoj udaljenosti od morske obale. U pogledu sjeverne odnosno za muniku i istočne, granice areala, već je i sam Košanin naglasio, da ona ne označuje samo»termičku granicu već i zonu različite vlažnosti.«u ovom području uslijed blizine mora kiše su obilnije i češće nego u sjevernijim kontinentalnim predjelima. Klimatski karakter ovoga planinskog lanca, na kome se nižu staništa munike, izražen je u obilju zračne vlage i oborina, koje ovamo donose tople i vlažne struje Mediterana. Ove se zračne struje od mora kreću kroz duboko usječene doline rijeka, oplakuju okolne planine i na svom uzlaznom putu u planinskim predjelima dolaze u dodir sa hladnim kontinentalnim strujama; tu se naglo ohlađuju, a posljedica toga su stalne i obilne oborine u cijelom tom prelaznom području. Ako pogledamo meteorološku kartu tih predjela, na kojoj su povučene izohiete, vidjet ćemo, da se područje najviših godišnjih oborina proteže po istom tom planinskom lancu, na kome se-nalaze staništa munike. 6 Ovdje treba unijeti neke ispravke pošto su staništa na Durmitoru i Bjelopoljskoj Bjelasici sjevernija, odnosno istočnija od onih na planini Sinjavini, a ta'kođer i stanište na Berimu kod Čečeva (koje je kasnije sam Košanin otkrio) mnogo istočnije od Žljeba. 353

22 Anomaliju u tom pogledu čine staništa u Sandžaku kod Plevalja I staništa kod Negbina u Srbiji. Ova se staništa nalaze u čisto kontinentalnim predjelima, pa stoga, kao i zbog drugih razloga, nisu unesena u ovaj areal. 0 ovim staništima bit će još posebno govora. Južna i zapadna granica areala jele (Abies pectinata Mili) ismrče (Pi c e a excelsa Lk.) na Balkanskom poluotoku gotovo se poklapa sa sjevernom odnosno istočnom granicom areala munike. Odnos ovih areala vrlo zanimljiv. Staništa munike u sjevernom i istočnom dijelu svog protezainja sastaju se sa staništima jele odnosno smrče. Takav slučaj imamo, primjerice, na sjevernim i istočnim granicama planina Prenja i Čvrsnice u Hercegovini. Oranica između ovih areala nije oštra i izrazita. Unutar areala jele odnosno smrče nailazimo još na pojedine skupine rnunika, ali tu ti tolikoj mjeri prevladavaju mlađe otpornije i bolje prilagođene vrste, jela ili smrča, a poglavito bukva, koja čini glavnu vrstu u tim šumama, da o nekim izrazitim staništima munike ovdje ne možemo govoriti. Muniku nalazimo ovdje samo još ondje, gdje se uslijed osobina zemljišta nisu mogle naseliti spomenute vrste. Lijep primjer za to pružaju nam 1 i staništa na planini Bjelašnici (Hranisava), gdje munika tvori jedan isprekidani uzani pojas na gornjoj granici visoke šume, na strmim kamenitim rebrima il na stijenama, koje se gotovo okomito ruše sa vrha planine. Nekoliko skupina munike na stijenama, koje su postepeno već zauzele smrča i donekle bukva, sasvim je potisnuto i pokazuje jasan prijelaz u čista smrčeva staništa. Prema ovome izilazi, da munika nalazi optimalne uvjete uspijevanja i naseljavanja u prelaznim kontinentalno mediteranskim (submediteranskim) predjelima. Ovakva staništa su visoke planine uz samu morsku obalu i oni planinski predjeli, koji se nalaze iznad dubokih riječnih dolina mediteranskih pritoka. Glavna karakteristika staništa munike su spomenuti odnosi prema mediteranskim saobraćajnicama tj. prema riječnim dolinama, koje su otvorene prema Mediteranu. Ova zanimljiva činjenica, i ako poslije kraćeg razmatranja jasno upada u oči, nije bila tako jasna mnogim istraživačima. Glavni je razlog bio za to, što su se kroz literaturu uporno provlačili mnogi netočni navodi o staništima, pa se tako nije mogla dobiti jasna i pregledna slika o raširenju munike. Tako nalazimo još i u skorašnjem vrlo zapaženom članku Dr. Markgrafa (12) naveden priličan broj ovakvih netočnih staništa. Saževši sve ovo, što je ukratko rečeno o staništima munike, dobivamo jasnu sliku njenog raširenja. Ako se poslužimo priloženom skicom staništa (vidi s 1 i k u b r. 2) vidimo, da su gotovo sva staništa skupljena oko većih rijeka, pritoka Jadranskog i Jonskog mora, dakle u poriječjima rijeka: Neretve, Morače, Cijevne, Bijelog i Crnog Drina, Mati, Arsena, Semena, Vojuše i Škumbe. Staništa na planinama Pirinu i Ali Botušu u Bugarskoj spadaju u istu kategoriju staništa, pošto se il ona nalaze nad dolinom rijeke Strume, pritoke Egejskog mora. Druga kategorija staništa bila bi ona, koja se nalaze u planinama, koje se gotovo neposredno uzdižu sa morske obale. Ovamo spadaju staništa na Orjenu, Lovćenu u Akrokeraunskim planinama kod Valone, na Olimpu i staništa u Kalabriji i Basilikati u Južnoj Italiji. U prvu kategoriju staništa spadaju planine oko srednjeg toka rijeke Neretve, ogranci Prenja, Čvrsnice i Čabulje. Ovdje je utjecaj mediteranskih struja jasan i očit. Stanište na planini Preslici, nad Neretvinim pri- 354

23 tokom Trešanicom, i stanište iznad sela Orušće u planini Visočici, svojom ekspozicijom 1 jasno pokazuju smjer, odakle dolaze struje iz Neretvine doline. Na najsjevernijm staništima, na planini Hranisavi, dopiru vjetrovi i tople struje iz doline Neretve preko nižeg Ivanjskog sedla i preko blagih padina Žepske planine. Analogno ovim odnosima staništa oko doline Slika 2. rijeke Neretve, nalazimo sličan raspored u slivovima rijeka Morače i Cijevne, a naročito je ovaj odnos karakterističan za poriječje Crnog i Bijelog Drima. Ovako postavljen odnos staništa munike ispada nam još jasniji, kada uspravimo netočno navedena njena staništa, što ćemo i učiniti na kraju ovoga priloga. 355

24 Potrebno je ipak naglasiti, da je današnje raširenje munike pod velikim utjecajem čovjeka; osim toga i druge otpornije vrste šumskog drveća igraju kod toga značajnu ulogu. 0 tome će biti govora u jednom od narednih priloga. Konačno, radi boljeg upoznavanja staništa, treba istaknuti relativno strogu vezanost munike za vapnenu podlogu. Na svim staništima, na kojima sam do sada imao prilika promatrati mimiku a to su hercegovačke planine Prenj, Čvrsnica, Visočica, Preslica; bosanska Hranisava te crnogorske planine Durmitor, Snijavina, Moračka Brda i Komovi ona dolazi na podlozi od trijadičkih i jurskih vapnenaca i dolomita. I prema podatcima u literaturi 1, njena staništa u drugim planinama vezana su na vapnenac. K. M. MiiMer (19) drži, da je mimika mnogo strožije vezana za vapnenu, nego molika (Pinus Pence Grisb) za silikatnu podlogu. Iznimku čini samo mali broj staništa munike, koja dolaze na silikatu. Na ovim staništima, u najmanju ruku, munika pokazuje smanjenu vitalnost. Tako na pr. na planini Galičici u Macedoniji, prema jednom pismenom saopćenju T. Soške, nađen je na silikatu samo jedan njezin»fertilni šib«. Prema Dr. Petroviću (17) munika na silikatnoj podlozi raste i na Devetku u Nerodimskom srezu, te kod Cerovačkog Vrha u okolini Ošljaka. Također i Dr. Bošnjak saopćuje (pismeno), da na Čaf-Boru dolazi na silikatnoj podlozi. Zanimljivo bi bilo ispitati ova staništa i usporediti ih sa onima u najbližoj okolici, koja se nalaze na vapnencu. Dr. P e- trović zaključuje, da je mimika»krečna biljka«, ali da može izuzetno doći i na silikatnoj podlozi. Što se tiče njenog visinskog prostiranja valja ukratko reći, da se njena stabla nalaze već u visini od cea 900 do cea 1800 metara nadmorske visine. Donja granica njenih sastojina nije jasno izražena. Nju nalazimo kao pojedinačna stabla ili manje skupine u bukovim submontanim šumama, a na mjestima i u društvu sa grabom i drugim vrstama Carpinetuma. Njene sastojine pretežno čiste ili sa vrlo malo primjesa drugih vrsta nalazimo tek na gornjoj granici prirodnih visokih šuma. Optimum i glavno prostiranje ide od cea 1000 do 1600 metara. Na planinama Preriju i Čvrsniici munika tvori pojas između bukovih subalpinskih šuma i pojasa klekovine. Ove sastojine su jednolične i sa vrlo malo primjesa, grmlja ili drveća. Gornja granica njenog dopiranja također nije jasno izražena. Iznad njenih zatvorenih sastojina nalazimo je u grupama ili pojedinačno sa klekovinom ili na otvorenim položajima i u visinama do 1800 metara. Prema Hayeku (90) dopire munika na sjevernoj strani! planine Olimpa gotovo do 2500 m. nadmorske visine. I. OKOLINA RIJEKE NERETVE 7 /. Bjelašnica planina u Južnoj Bosni (jugozapadno od Sarajeva) Na ovoj su planini dva veća staništa munike, koja su međusobno jasno odjeljena i prilično udaljena. Između njih nalazi se poveće područje visokih šuma (Lanište Lapov dol), u kojem nema ni jednog stabla munike. To je potrebno istaknuti!, jer neki autori oba ova staništa označavaju kao jedno pod nazivom»bjelašnica planina«. Osim razlike u lokalitetima, 7 Ovu grupu staništa označuje Markgraf (12) sa nazivom»stamgebiet der Narenta (Neretva) im der Herzegowina und Bosnien«. 356

25 ekspoziciji i nadmorskoj visini, ova dva staništa razlikuju se međusobno i jasno istaknutim ekološkim, a naročito sociološkim odnosima. a) Hranisava planina. Pod tim nazivom poznat je sjeverni dio planine Bjelašnice, koji se strmo ruši, gotovo okomitim stijenama, na šumski predjel Mehinu Luku. Ovdje se staništa mimike nalaze u uskom, samo mijestimiice proširenom isprekidanom pojasu, na gornjoj granici visoke šume, ispod spomenutih okomitih zidova planine. Ovaj pojas isprekidan je točilima kamenja i plazmama usova (lavina). Lokaliteti staništa su: ispod Male Hranisave (iznad lovačke kuće Mehina Luka), Crvene Stijene ispod Velike Hranisave (Hadži-Hasanovog vrha), nekoliko manjih skupina unutar visoke šume jele, bukve i smrče iznad Paljike, i konačno Slika 3. Stanište mimike na planini Preslici. Foto: Fukarek na vapnenačkim stijenama Kozjače. Ovo stanište na Kozjaci utvrđeno je danas kao najsjevernije stanište munike 43 44'45" sjeverne širine. Ta je staništa otkrio svojevremeno ornitolog Reiser (vidi Kerner 20), a F i a 1 a (21) ih označuje kao»nedaleko od Opančaca:* jedan circa 6 km dugi šumski pojas, koji se sastoji iz starih stabala, gotovo bez podmlatka.«opančak je jedna istaknuta glavica u gornjoj visoravni planine, dosta udaljena od ovih staništa tako, da ovaj naziv može dovesti do zablude. Stanište na Kozjaci, prema jednom primjerku u herbaru zemaljskog muzeja u Sarajevu (leg. H. Ritter), označeno je i! nazivom»stijene iznad vrela Kradenika«, što odgovara oznaci šireg lokaliteta. * Točno bi bilo: Ojpančak. Pisac. 357

26 b) Preslica planina. Stanište na ovoj planini spada u sjeverozapadni hercegovački dio planine Bjelašnice, koji pada spram doline potoka Trešanice, jednog od pritoka rijeke Neretve, Ono se nalazi u stijenama Visa ii Pieševca, iznad sela Brđani (blizu istoimene stanice na željezničkoj pruzi Sarajevo Mostar). Ove stijene nalaze se ispod velikog područja jelovih i bukovih šuma, te prema tome na relativno niskom položaju. Glavni dio staništa nalazi se na grebenu Qolog Brda. Ovo stanište je jedno od najlakše pristupačnih staništa; od željezničke stanice može se do njega doći za nepun sat laganog hoda. Međutim, na veliku žalost, ovo je stanište sigurno jedno od najopustošenijih. Qotovo po cijelom području stoje pa- Slika 4. Mlade mutiike na grebenu Qolog Brda (Preslica). Foto: log. Fu'karek njevi i leže podpaljena i oborena stabla. Teren je opustošen intenzivnom pašom toliko, da nigdje nema traga nekom podmlatku. Na sjevernoj strani Golog Brda i Pieševca te nešto u strmim nepristupačnim stijenama, sačuvalo se je još nekoliko manjih skupina. Prema pričanju mještana, ovdje je nekad mimika tvorila velike i lijepe sastojine, kojih danas nema. Na njihovom mjestu, gdje teren nije strm i plitak, naselila se je bukva, a pod gusto sklopljenim bukovim sastojinama naći ćemo još gdjegdje po koji neistrunuli panj munike. Prema jednoj fotografiji iz H em p e l-w i l li e lm a (22) na strani 160, može se zaključiti, da su tu rasla lijepa i visoka stabla još u nedavnoj prošlosti. 358

27 2. Visočica planina Na ovoj planini sigurno je utvrđeno do sada samo jedno stanište i to u Bijelim Stijenama (Borova Qlava 1643 m) iznad sela Grušča blizu Dugog Polja. To je stanište prvi put označio F i a 1 a (23) prema usmenom saopćenju Reilsera. Stanište se nalazi u strmim, prema sjeverozapadu eksponiranim stanijenama vapnenca i rastrošenog dolomita. U zapadnom produženju ovog staništa nadovezuju se manje skupine muneke i crnih borova unutar bukove sastojine (predio Humac iznad sedla Krstac). Na istom mjestu, kod F i a l e (23), nalazimo (također prema saopćenju Reiser a) navedeno il stanište»u zidinama Lađanice dola«. Ovdje je, navodno, Reiser našao»primjerak«munike odnosno»samo jedno Slika 5. Stanište munike u Bijelim stijenama na planini Visočiei. Foto: Fukarek drvo između hiljada crnih borova«č (Vidi i Fiala 21). Uzaludno sam tragao za ovim primjerkom i obašao sam cijeli predjel oko doline Lađanice, no munike tamo, nažalost, nisam nigdje našao. Moguće je, da je ona tu nekad rasla, pa je u međuvremenu posječena. Iz tog razloga ovo stanište treba označiti za sada još kao sumnjivo, dok se eventualno ne nađu neki sigurniji dokazi. 3. Prenj planina Na ovoj planini nalaze se sigurno najljepše sastojine munike. Prema Bečku (24), koji ju je tu prvi pronašao i! proučio, tvori ona ovdje jedan značajan pojas vegetacije u najvišoj šumskoj zoni, koji se proteže gotovo 359

28 kontinuirano oko cijele planine, isprekidan samo mjestimice okomitim stijenama. Već Beck bilježi gotovo sva glavna staništa na ovoj planini! i njenim ograncima. Tako spominje Borašmcu (leg. Degen) Bjelašnicu, Veliku Kapu, TIsovicu, Kantar, Prenj, Četinje, Herac, Lupoglav, Zelenu Qlavu, Polica, Glogovo i! dolinu potoka Bijele. Fiala (21) još dodaje k ovim staništima i stanište na Riječici (Lešini) iznad varošice Ostrošca, a Petratschek (25) navodi lokalitete probnih stabala munike u Bukovom Lazu i Dubokom Potoku (?) u dolini potoka Idbra. Prema navodima staništa, koje je naveo Beck, izgledalo bi, da munika na ovoj planini pokriva samo njene vrhove i najviše planinske kose. Međutim kod Bečka su samo označeni glavni predjeli, u kojima dolaze staništa munike, pa je potrebno pojedina staništa točnije označiti. Na Zelenoj Glavi, najvećem vrhu planine, nema nigdje ni jedne jedincate munike. Da bi dobili što pregledniju sliku rasporeda staništa munike na ovoj planini, poslužit će nam priložena skica (Vidi sliku b r. 6.). Na ovoj skici označena su sva staništa munike, koja su do sada poznata u predjelima oko rijeke Neretve. Staništa na planini Prenju, a isto tako i ostala staništa, označena su, prema zabilješkama na terenu, bez nekog naročito točnog premjeravanja. Za našu potrebu, za upoznavanje samog rasporeda ii karaktera njenih staništa, ovakvo označavanje može podpuno zadovoljavati. Da bi se lakše i preglednije moglo na skici pratiti ova staništa u savezu sa opisom u tekstu, povezali smo ih u više izrazitih skupina. Te se skupine nižu na sjevernoj strani planine, od istoka prema zapadu, zatim prelaze na južnu stranu planine i idu od zapada na istok pa se konačno vežu za početnu skupinu. a) Boračka Draga. U zapadnom produženju doline, u kojoj leži Boračko jezero, nastavlja se duboko u planinu usječeni fluvio-glacijalni prodor Boračke Drage. Oko nie se nižu staništa munike: Breza, Boračka Mera, Vodeni Kuk, Lišaj, Rudo Polje (Rudi! Doći, Ruda Lastva?), Brdnici Somine, Ravna Planina, Crvenica, ispod Poslušnika i ispod Samograda. Ova staništa u luku okružuju Boračku Dragu od istoka prema zapadu. b) C r n o Polje Jezerce. Nastavljajući se na staništa u sti* jenama Boračke Drage nalaze se i unutar subalpinske bukove šume, koja pokriva veliki! dio kraške visoravni Crnog Polja, pojedine veće skupine munike. Nekoliko takvih skupina nalazi se oko planinarske kuće»prijatelja Prirode«iznad vrela Čezme. Na Crnopoljskom Osobcu i prema sedlu Prevorcu (Prijevorac), zatim od Bunar Lokvice na Tvrđi, na Poslušniku i na Borašnilci nalazimo vrlo lijepo razvijene munikine sastojine manjega prostranstva. Na Osobcu (2026), na njegovim južnim i zapadnim padinama, u Vlasnom Dolu i Velikim Barama nastavljaju se sastojine munike (dobro očuvane i gotovo bez ikakvih stranih primjesa) i, protežu se prema Jezercu, gdje se razbijaju u nekoliko manjih skupina (Stolovi, padine Taraša;»Izgorjela koliba«). c) Konjička Bijela. Između Borašnice i Velike Kape kao u nekom pravilnom luku okružuju strme stijene izvorište i gornji tok potoka Konjičke Bijele. Ove stijene su obrasle gotovo na cijelom svom protezanju većim i manjim sastojinama munike. Počevši od padina Borašnice staništa se protežu ispod Tvrđe (Zubca), Osobca, u Skoku, Sačmaliu ispod Taraša, u Rakovom Lazu, pod Velikom Motikom u Mlječnom Dolu, 360

29 Slika L

30 ispod Velike Kape, ispod kote 1830, na Dudića Kukovima i nastavljaju se preko Ploče u Pasje Doline. Iz zidova Osobca, Taraša i Velike Motike munika prelazil na gornju visoravan planine i ovdje tvori nekoliko krasnih sastojina. koje graniče sa borom klekovinom. d) Konjička Bjelašnica Ti sovica Id bar Najveći i najljepši kompleks sastojina mimike nalazi se na jugozapadnim padinama Konjičke Bjelašnice iznad doline Tisovice (vidi sliku 10). Ove sastojme vežu se preko Tisovice i gornjeg Idbra sa sastojinama oko Crnih Kosa, ispod Cetinia i Međuprenja. Staništa su ova: ispod Podotiša, iznad Ivrde Vode na Bjelašnici, ispod Gradine, na glavicama u dolini Tisovice Slika 7. Stare mimike iznad Lučina u planini Prerija. Foto: Dr. Radivoje Simonović ispod Kantara, Vrela za Kantarom (samo nekoliko osamljenih stabala) i u dnu Tisovice. Na K. Bjelašnici oko Pasjih Dolina i oko stanova Bjelašnica (na kamenitim glavicama unutar bukove šume), kota 1520, kota 1559, Borova Olava, (okolo starih stanova velika množina niskih od stoke obrštenih razasutih primjeraka), Smrč, na putu sa Bjelašnice u Rapte, Djevojački Kuk, zatim prelaze preko Gornjih Tonatišta, Zmijhica, Bukovog Laza ispod Tisovice, obuhvataju gornji tok Idbra te prelaze preko Crnih Kosa, Gole Glavice, Točila, Grebena ispod Cvitinja (Cetini a) na Letukin Grad, Letukino Obi je, Međuprenj (Milanova koliba), u Gvozdinama. Burin Klis (Risovac), Suvu Smrčevinu i Veliki Stog. Ponešto odijeljeno od ovog niza dolazi: munika na strmim stijenama Rječice i Lisine (Lešine) iznad doline potoka Idbra. 362

31 I e) Glogovo Luč i ne. U ovoj grupi! staništa munika dolazi u strmim stranama gornjeg toka potoka Mostarske Bijele, ma Preniskom Gvozdu, na padinama Heraća i u dolini Lučine na mnogo mjesta (vidi sliku 7). Na Glogovu, iznad stare lovačke kolibe, munika tvori lijepu sastojinu, koja se penje gotovo do vrha Velikog Prenja (vidi sliku kod Maly-a 27) i prelazi na strane, koje su okrenute Lučinama. Na raskršću puteva, koji vode sa Glogova u Tisovicu i u Lučine, nalazi se jedna veća sastojina munike, u kojoj su sva stabla vrlo karakterističnoe sabljastog rasta. U gornjem dijelu doline Lučina, na padinama Lupoglava i Galica, Slika 8. Munikova sastojina na Velikom Preriju. Debla pokazuju sabljast rast usljed pritiska snijega. Foto: Dr. Radivoje Simonović mumika dolazi u malim skupinama na izloženim nepristupačnim stijenama. f) Poljica Pri tres Gruča Bijele Vode. Ova su staništa na južnoj strani planine vrlo zanimljiva, ali su radi svoje teže pristupačnosti još slabo proučena. Od istočnih padina Lupoglava prelaze manje skupine (i tzv. samice osamljena stabla) na Borni Do, Poljica, prelaze u Strmi D6 na stanove Kosovac, oko provalije Pritres, uspinju se na padine Kapljuca i Velike Babe, prelaze ispod Male Vršine na Ploče i stanove Gruča te preko vrela Ledenice, Rive (kota 1635), Domazetove kolibe pokraj Jezera uspinju se na Kamenac i Plavac i prelaze na Bijele Vode. Na Bijelim Vodama okružuju stanove Obalj i preko Prevorca i Siverdija spajaju se sa staništima Boračke Drage. 363

32 4. Porim i Prislab planina Ova staništa nadovezuju se na ona u planini Prenju ispod Bijelih Voda. Neki autori ih pribrajaju masivu Prenja, a neki ih opet izlučuju kao posebne. Ona se nalaze na jednoj međuplanini, koja čini prelaz između Prenja i mostarskog Veleža. U blizini njihovoj nalazi se veliki šumski! masiv Crna Gora, u kome nema staništa munike, iako bi! mnogi lokaliteti odgovarali zahtjevima ove vrste.* Staništa na Porimu i Prislab planini, prema tome, vrlo su zahvalna za proučavanje. Njih je otkrio V a n d a s (28), kasnije ih bilježe D i m i t i z (29) i drugi sa naznakom Rujišta i Velike Drage. 5. Čvrsnica planina. Staništa na ovoj planini, koja se proteže iznad doline rijeke Neretve, zapadno od planine Prenja, bilježi prvi Beck (30). Kod njega nalazimo Slika 9. Borašnica i strme njene strane koje padaju spram Bijele. Mimika prekriva gotovo cijelu stranu (Prenj planina). Foto: Fukarek posebno označene pojedine dijelove ove planine: Plasu, Mamicu, Muharnicu i Malu Čvrsnicu. Kasnije je utvrđeno, da na Mamici nema muinike. Fiala (31) označuje nova staništa u Maloj Čvrsnici i to Smrčevu Olavu, Vezoviea stan, Daviidovića stan i pri dnu Jelenka (»pod Jelenkom«). Iz pripovijedanja pastira doznao je Fiala, da su»onuda bile oveće šume«od vrste Pinus leucodermis, koje su planinštaci posjekli za gorivo i građu svojih koliba. Bošnjak (32) označuje staništa Masna Luka, Međuplasa i Plasa»u suvislim šumama, u pojasevirna širokim više od 200 m (Masna Luka). Pojedinačno i u malim skupinama prelazi i 1800 m, i svuda po Velikoj i Maloj Čvrsnici i Plaši.«Zanimljivo je njeno prildolaženje sa mediteranskom vrstom Salvia officinalis na Javorku u Plaši. * Ovo pitanje treba još proučiti, naročito zbog toga što je Crna Gora jedan prašumski, prilično neispitani, kompleks. 364

33 Prema priloženoj skici dolazi staništa na masivu Plaše na Plasa grebenu, Lolinjaku, pod lokvom Crepuljom, oko stanova Jagre na Braniče vcu, na putu za Drijenč, u točilima i stijenama Drijenča, na Ravnom Drijenču (oko lovačke kolibe) u Klapavicama, na južnim» padinama Velikog Sljemena, na vrelu Zastolju, na Malom Sljemenu prema Raulji, na Raulji i protežu se preko Muharnice u Valu pod Velikim Velincem. Na skici nisu označena staništa u Muharnici, pošto još nisu detajtiije pregledana il istražena. U prodoru Dive Graboviee nastavljaju se ova staništa sa Plasa grebena i idu strmim padinama preko vrela Jelenka ispod Oštrovače i Drinjače na Strmenicu, gdje nailazimo na prekrasne visoke eksemplare i dalje po strmim stranama ispod Hajdučkih Vrata, ispod Lokve pod Vel. Slika 10. Sastojina muoike u stranama Konjičke Bjelašnice nad Tisovicom (Prenj planina) Foto: Fukarek Viliincem, ispod Velikog Kuka prelaze na Medžed, Dubravu, Preslicu i na strme strane Paljike. Oko planinarskog doma H. P. D.»Bjelašnice«pod Velikim Viiincem, muniku nalazimo kao osamljeno i uslijed jakog vjetra, koji tu vlada, kao nisko i nešto zakržljalo drvo (Kulidžanov i Spasin stan). U Maloj Čvrsnici staništa su pod Jelenkom, u Težovnici oko Lokve Vijarak, zatim oko Vejzovića i Davidovića stana, te otuda prelaze u strme stijene, koje se ruše u dolinu Drežanke. Ovdje se nalazi jedno od najinteresantnijih staništa u terasama Strmoglavnice i na Kozlovom vratu. U stijenama, koje se nastavljaju prema sjeverozapadu od Strmoglavnice (Borova Olava, Oruđe, Draga), nalazimo muniku na više mjesta sve do 365

34 visoravni Bara. Ova staništa (na slici označena isprekidanom linijom) nisu još detaljno pregledana. Na sjevero-zapadnim padinama planine prema jezeru Blidinja, munika tvori vrlo prostrane i lijepe sastojine u Mrcinoj Dragi i na Pržulji iznad Masne Luke. U smjeru prema Sovičkim Vratima nalazimo je još Slika 11. Mimika u dolini Tisovice na Prcnj planini. Slika 12. Munika ispod stijena Male Hranisave. Foto: Fukarek na nekoliko mjesta (Risovac, a vjerojatno i na Orolovom Kuku, što još treba sigurno utvrditi). 6. Čabulja planina Na ovoj planini, koja se nadovezuje na planinu Čvrsnicu, od koje je odijeljena dolinom Drežanke, nalazi se nekoliko većih staništa munike. Ova je staništa prvi otkrio Beck (24), alii uz to otkriće nije naznačio 366

35 pojedine lokalitete. Istom Handel-Mazzetti (33) označava stanište Runjeva Kosa u najgornjem dijelu Drage, koje pripada ovoj planini. D r. Bošnjak (34) spominje Veliku Vlainju iznad doline Drežanke, a D r. Siraonović (pismeno) stanište Krkovaču. U stijenama, koje se uzdižu iznad Drežanke, na ovoj planinu nalaze se veće skupine nekih četimjara, koje bi, po svoj prilici, mogle biti munike. Do njih je vrlo teško doći i bit će potrebno, da se bolje ispitaju. Ova staništa, zbog nesigurnosti o njihovom položaju, označena su na skici isprekidanom linijom. (Široka Točila, Laštve, Nad Vilinim Poljem više Vrda). Slika 13. Mlada munika u zatravnjenom točila Male Hranisave Foto: Fukarck U ovom pregledu dat je u kratkim crtama popis svih do sada poznatih staništa munike na planinama Bjelašnici, Visočici, Prenju, Čvrsnici odnosno u području rijeke Neretve. Kod nabrajanja pojedinih staništa izostavljeni su detaljni podaci o visinskom položaju, ekspoziciji, karakteru sastojine, pratiocima itd., pošto je to jedno opširno pitanje, o kome će bitil govora u jednom od narednih priloga. U vezi sa ovim staništima treba istaći zanimljivu činjenicu, koja se je već i Bečku (35) učinila značajnom: da u planinama Veležu, Crvnju, Leliji, Zelengori, Volujki i Maglicu, premda su i! one u glavnom izgrađene od trijadičkih i jurskih vapnenaca, nema ni jednog staništa munike. Ove nabrojane planine protežu se između munikinih staništa u okolini rijeke Neretve i njenih staništa u sjevernoj Crnoj Oori na Durmitoru i Sinjavini Ova činjenica još je jedan od značajnih dokaza, koji govore u prilog tvrdnji, da se s t a- 367

36 ništa munike nalaze u jasnoj ovisnosti od mediteranskih struja, koje dolaze dolinama većih rijeka u k o p n o. Zanimljivo je, da na planini Veležu kod Mostara, koja se nalazi nad dolinom rijeke Neretve, nema nigdje ni jednog stabla munike. Ovome je glavni razlog, što su povoljna staništa, strme i okomite stijene, u kojima bi se mogla naseliti munika, okrenute sjeveru. U ostalim prirodnim staništima munika, kao eminentno drvo svijetla, zauzima južne i jugozapadne ekspozicije, pa prema tome na ovoj planini ne nalazi povoljne uvjete za naseljavanje. Pitanje, koje bi se ovdje moglo postaviti, da li je ona nekada možda i rasla na ovoj planini, vrlo je teško riješiti!. Utjecajem čovjeka i paše mnoga su se njena staništa znatno izmijenila i suzila, pa prema tome ne bi bilo nemoguće, da je i sa planine Veleža vremenom iskorijenjena. Slika 14. Munika u. točilu Drijenča u planini Čvrsnici. Foto: Suljagić II. PRIMORSKE PLANINE U OKOLICI BOKE KOTORSKE. /. Planina Orjen Na ovoj planini nalaze se klasična staništa, u kojima se je F r a n j o Maly prvi puta susreo sa sastojinama ovoga drveta. Antoine (2), prema pričanju F. Maly-a, označuje ova staništa sa nazivom»krivoš i i e«, d i s t r i k t Risano (Risan), na planinil B j e 1 o j Gori i O r j e n u, gdje munika čini lijepe sastojine i odatle prelazi i u Crnu Goru. D r. V a n d a s nešto kasnije spominje staništa na Gubaru, a prema njemu Fiiala (21) i Beck (4) označuju daljnja staništa na grebenima 368

37 Prase, Vučijeg Zuba i Gnjile Grede, (Beck (4) osim toga navodi Jastrebicu, Štirovnik, Subru i jugozapadne obronke planine, otkuda munika prelazi sve do Konjskog u Hercegovinu, dok se na drugoj strani protežu njene sastojine sve do Nenovog polja u Crnu Goru. Adamović (36) dodaje spomenutim 'staništima još i Pazuu, Zubački Kabao, Svitavac i Bugainju Gredu, a A. 0 1 i v a (37) Dobrošticu i također (pismeno) staništa na Maloj Subri, Orjenskoj Lokvi, Borovniku i Crljenoj Gredi. Prema tome staništa rnunike pokrivaju sve grebene i kose ove planine. Ova staništa su, sigurno, među svima jedna od najzanimljivijih i mjima bi bilo vrijedno posvetiti posebnu pažnju kod istraživanja.* 2. Planina Lovćen Na ovoj planini nalazi se samo jedno stanište munike i to na vrlo strmim i nepristupačnim strminama -grebena Štilrovnika. Tu je muniku otkrio još godine botaničar T. Pichler (vidi Pit to ni 38) i pri tome zabilježilo, da to drvo ovdje sačinjava prostrane sastojine, a mještani da sijeku i snose njegovo drvo za ogrijev u Kotor. U točnost ovoga navoda posumnjao je Beck (30). On je, vjerojatno na temelju putnog izvještaja P a nč i ć a (39), koji je za planinu Lovćen od borova zabilježio samo crni bor, smatrao, da je ovo stanište pogriješno zabilježeno. Prošlo je zatim dosta vremena dok se je ovo putanje raščistilo. Tek Adamović (40) ispravlja nepotrebnu sumnju Bečka, pošto se je sam uvjerio, da na toj planini sigurno raste munika. Ada m o v i ć, međutim, nije više tu našao neke prostrane sastojine, nego samo još circa stabala munike na vrlo strmim padinama planine, koje su gotovo nepristupačne ljudskoj nozi. Ovaj srazmjerno mali broj stabala, i još k tome na jednom od vrhova planine, koji leži van uobičajenih planinskih puteva, mogao je vrlo lako umaći pogledima istraživača. U novije vrijeme ovo potvrđuje i Rohlena (41). III. SJEVERNA CRNA GORA I PODRUČJE RIJEKE MORAČE /. Planina Durmitor Za ovu planinu postojao je već od ranije jedan sumnjiv podatak o pridolaženju nekog bora, navodno molike, na sjevernim njenim obroncima. Kod Roleoe (42) nalazimo zabilježeno, prema jednom usmenom saopćenju Reis er a, koji! je opet to saznao od mještana, da na obroncima oko Male Crne Gore, iznad kanjona potoka Sušice, u stijenama, raste molika (Pin us peuce Grisb.). Prema jednoj bilješci sam Reiser kasnije primjećuje, da se to odnosi na muniku, pošto ona dolazi i u susjednim planinama, Sinjavini i Morač'kim Brdima. Međutim, do po- * Prema jednom elaboratu izrađenom za te predjele (još iz god.) vidi se, da munika dolazi i na mjestima zvanim Privor, Kakspna Greda, Duge, Dobri Dd, Glavica više Ledenice (više Ade) i pod Gubarom. U gospodarskoj osnovi ove su šume zajedno sa dijelovima Štirovnika, Jastrebice i Gubara predviđene kao servitutne šume sa probirnom sječom i proredama bukve. Dio tih šuma na Praši, Vučjem Zubu, Jastrebici (Kršljivi mramor), Međugorju, Boroviku i Buganji Gredi uzet je kao zaštitne šume, a u manjem dijelu predviđa se sječa bukve probirnom sječom u svrhu prodaje. Riješenjem (banske uprave u Cetinju (br /34) proglašen je veći dio ovih šuma kao»stalno zaštitu e.«369 f

38 tvrde jedne ili druge pretpostavke nije došlo ni do današnjih dana. Kroz to područje prolazili su mnogi botaničari, ali nisu nigdje ništa zabilježili o nekoj naročitoj vrsti bora, premda bi im to istaknuto drveće svakako moralo pasti u oči. Na stranama iznad potoka Sušice, u strmim stijenama, raste obični crni bor, od koga je danas, nakon»g ospodarenj a«jedne firme, kako sam mogao doznati, ostalo vrlo malo primjeraka na životu. Međutim, na suprotnoj, južnoj strani planine nalazi se jedno sigurno utvrđeno stanište mimike u blizini! katuna Dobri Do, ispod Žute (Boljske) Grede, u klancu Kliještina, iznad doline potoka Komarnice (Dragišnica), jednog pritoka rijeke Pive. Ovo je stanište otkrio D r. Bošnjak (43). Iste godine (1934.) naišao sam i ja na to stanište (vidi F u k a r e k 44) prilikom uzaludnog traganja za Pančićevom omorikom u Drobnjacima. 2. Planina Sinjavina (Sinjajevina) Već u radovima geologa Hasse rta (45) nalazimo zabilježeno, da u najvišoj zoni ove planine dolazi! primorski Pin us hale pen sis u velikim sastojinama. Ovaj podatak za ovu mediteransku vrstu, na tako visoikom planinskom staništu, bio je odmah jasan nekim botaničarima (vidi Roh lena 42), da se mora odnositi ili na muniku ili na crni bor. Nešto kasnije otkriva Reiser (46) na toj planini veće sastojine muniike i prema tome je potvrđeno, da se je Hassertov navod o alepskom boru odnosio na muniku. I. B o š n j a k (43) spominje ova staništa i označuje ih»pod Jablanovim Vrhom na vrh Lipova, po okomitim stranama, koje se sa lijeva ruše u potok Plašnicu«. Ovom staništu treba pridodati još dva sigurno utvrđena staništa u sjeverozapadnom dijelu planine. Ta se staništa nalaze na Borovoj Olavi i Ćulavu u blizini katuna Mileee, iznad doline Štitarice. Stanište u gornjem dijelu Bistrice u Mišovića Borju zabilježio sam prema pismenom saopćenju ing. Velimira Jakića iz Plevalja. 3. Moračke planine Spomenuti geolog Hassert (45) zabilježio je također, da alepski bor»u visini od 1650 m. iznad mora potiskuje bukve, i na Sinjavini susjednom području Somine planine«. Istovremeno, kada je otkrio staništa mimike na planini Sinjavini, zabilježio je Reiser (46) njena staništa i u Gornjoj Moračil. Točnije podatke u literaturi o ovim staništima za sada još nemamo. Jedna skupina tih staništa nalazi se oko Babjeg Zuba, Stola i Torina. Ovdje, između Moračkog Gradišta i Oble Glave te na suprotnim južnim padinama, oko Dedovog Dola, nalaze se vrlo lijepe sastojine munike, prilično očuvane, sa snažnim il. izgleda, vrlo starim stablima. Prema pričanju pastira ove se sastojine protežu dalje na sjevernoj strani planine, ispod Babjeg Zuba, a na južnoj strani ispod Stola i u Kokorincu. Druga grupa staništa nalazi se na suprotnoj strani iznad Morače, u predjelu oko Moračke Kape. Veća staništa nalaze se ovdje ispod Gradine i oko katuna Jovur. Ove sastojine su, na žalost, u velikoi mjeri, u ono doba kada sam ih obilazio, bile uništene. Danas vjerujem da su tamo jedva preostali pojedini primjerci munike. Naročito je veliko uništavanje ovih sastojina oko katuna Jovur, gdje sam naišao na mnoštvo svježih panjeva, a mogao sam i utvrditi, da su kolibe stočara građene isključivo od drveta munike. Na Somini planini, u kojoj nisam bio, zabilježio sam 370

39 stanište prema Hassertovom podatku. Stanište ispod Manitog Jezera i Piperske Lukavice zabilježeno je prema pričanju mještana i prema vlastitom opažanju, ali za veće udaljenosti. U ovom planinskom kompleksu vidio sam na više mjesta, na primjer u Grlu ispod Vragodola i u Bljušturnim dolovima, sastojine nekih visokih četinjača, za koje, zbog velike udaljenosti, nisam mogao sigurno utvrditi, da li su munike ili obični crni borovi. \ 4. Planina Bjelasica Staništa u ovoj planira otkrivena su tek u najskorije vrijeme. Ona se nalaze u sjevernom dijelu u tzv. Bjelopoljskoj Bjelasici, koja je mnogo manje posjećivana nego što je to slučaj sa južnim i jugozapadnim dijelom planine oko Kolašina i Biogradskog jezera, koji je i relativno dobro istražen. U južnom dijelu planine, koja se ovdje sastoji u glavnom iz silikatnog kamenja, nije nađeno do sada nikakvo stanište muiike. Staništa na ovoj planini nalaze se na vapnencima, kojih ima u sjevernom njenom dijelu, a otkrio ih je Novak (47) na mjestima Lastve, Bardov do, Novakov do i Čukari. Ova se staništa nalaze oko 20 km na jugu od varošice Bijelo Polje. Prema izjavi šumarskog savjetnika Belamarića nalaze se ova staništa u blizini velikog pašnjaka Omar. Za područje sjeverne Crne Gore navedene su četiri planine, u kojima se nalaze staništa munike. U svim tim planinama, sigurno, postoje još neka nepoznata staništa, koja bi trebalo istražiti. I na plaiinama, koje se nadovezuju ma ovo područje, primjerice na Maganiku i Kameniku, prema prilikama terena mogla bi se pronaći! nova staništa munike. Na žalost, ove planine još su vrlo slabo istražene, pa se s toga konačna riječ o staništima munike u tom području ne može još dati. Prema jednom saopćenju ing. V. Jakića ima vrlo mnogo munike i u Rovačkim Brdima kod Kolašina. IV. PODRUČJE RIJEKE CIJEVNE /. Komovi O ovim staništima prvi javljaju Beck i Szyszytowicz (48). Beck, koji je pregledao i proučio botanički materijal, koga je Szyszytowicz sabrao u tim krajevima, utvrdio je staništa munike ma Humu Orahovskom 8 iznad naselja Korita, na padinama planine Cebese, kod sela Mokrog u izvorištu rijeke Tare, kod Katuna (Katuny) na planini Širokar i u šumi Peručici. Spomenuti geolog H a s s e r t (45) navodi, da na Komovima dolazi srednjeevropska limba (P. cembira), što se sigurno ima odnositi na muniku, kao što je to bio slučaj sa njegovim navodom alepskog bora na planini Sinjavini. Kod jezera Rikavac u blizini staništa na Širokaru nalazi se jedno novo stanište munike (između planine Kokure i kote 1434), koje bi trebalo još istražiti i sigurno utvrditi. Drugo novo stanište u ovom području nalazi se na Planinici iznad Vučijeg potoka, sjeverno od staništa Širokar, na mjestu zvanom Binđa. Ovdje mimika dolazi u stijenama k jugu okrenutim, u uskom pojasu iznad mješovite šume bukve i jele. Beck et Szyszytovicz bilježe:»in pasouis Livady montis Hum Orahovski«

40 Stanište munike u šumi Peručici, koje navode Beck i Szyszytowicz, izgleda da je pogriješno zabilježeno. B. Miloj ević (49) navodi, da u»južnoj podgorini Komova, u dolini Peručice, koja je okrenuta J. I., četinara uopšte nema; listopadna šuma ovdje dopire do visine od 1600 m i graniči se neposredno sa travnim regionom.«r oh 1 e na (41) bilježi jedno stanište molike (P. peuce Q r i s b.) u vilsokom gorju, na desnoj obali riječice Peručice. Negdje u istom području na Komovima»otkrilo«je Roh lena srednjeevropski Larix dec id u a, te prema tome njegovi ostali podatci ne smiju se uzeti za potpuno sigurne. Na mjestu ispod katuna Carine, iznad doline potoka, od kojeg se nešto niže stvara riječica Peručica, nalazi se jedna grupa nekih borova, do kojih nisam mogao bliže doći!, nego sam ih samo iz daljeg promatrao. Ti bi borovi mogli biti munike; za svaku sigurnost trebalo bi ovo stanište»u šumi Peručica«još bolje istražiti. Na sjevernim padinama Komova, između vrhova Kučkog i Vasojevićkog Koma, u Međukomlju, iznad doline Ljubaštice, otkrili su D r. R. Simonović i Dr. J. Poljak (50) jedno sasvim novo stanište munike. Markograf (12) u ovo područje broji i stanište na planini Mojanu (prema Baldacci kod Bečka), zatim»jugoistočni masiv Cemdola«odnosno Cijevne (također prema Baldacciu, koji ovdje muniku zove»pino«) i gorski lanaic Parun u sjevernoj Albaniji (prema Nopca 51). Ovim staništima potrebna je jedna sigurna revizija. V. PODRUČJE BIJELOG I CRNOG DRIMA U prelaznom području k slivu Bijelog Drima (sliv rijeke Ibra) nalaze se staništa munike na planini Zeletinu kod sela Kuti, iznad Kutske rječice, koje navodi D. Petrović (17). Na planinskom lancu Trojan spominje pridolazak munike Schwerin (52) prema saopćenju Dr. Schutt a, a D r. Bošnjak potvrđuje ovo stanište pismeno, sa naznakom, da oko karaule Trojan, u visini od cea 2000 metara, munika tvor? čitave šume, a neki njeni primjerci su ogromnih dimenzija. Na planini Rusuliji, prema Dr. Kušanu (53), dolazi munika u klancu Žljebu na najpristupačnijim i strmim mjestima!. Na iistoj planini spominje D. Petrović (17) stanište na Četi. Dr. Urban (54) bilježi, da raste i na Maja Popadiji u visini cea 1650 metara, pod sedlom Karaula. (Prema Dr. Bošnjaku ovdje raste sporadično). Dr. Bošnjak (pismeno) saopćuje također i stanište Zastan pod Maja Rosit, koje su otkrili D r. R. Simonović i D r. J. Poljak. Za sjeveroistočne Prokletije (prema Košaninu:»Rugovsko - meto>hijske planine«) navodi D r. Bošnjak (55), da je u njima»veliko bogatstvo munike«, te spominje 'stanište na Štediimu, u uvali između Rusulije i Alinice, u tzv.»vilinskom Kršu«(po albanski»krš Zanovet«), gdje munika (Bošnjak je naziva muljika) dolazi u zajednici sa molikom. I. Rudsky (56) spominje također obilno pridolaženje munike u ovim planinama. K. Maly (57) navada staništa: Jezerce Cirk kod Vušanja, iznad doline Šala na Maja Kakinjes kod Abata (leg. F. Barcata cum Dr. Patsch). 372

41 J a v o r k a (58) bilježi staništa na Maja Hekurave i to prema Dragobiju, u dolini Valbone (u visini od m.), oko jezera»l'kiemi ponarit«, te staništa Bungaj i Kolgecaj. Hayek (59), prema botaničkom materijalu, koga je skupio D ö r f- 1 e r, označuje stanište munike iznad»bješka mase«, iznad pojasa bukve (od 1800 m na više), u planini Kakinji (Maja Kakiš), zatim (Hayek 60) blizu Gusinja u gornjoj šumskoj regiji Fuša Rudnices. Prema D. Petroviću (17) staništa munike obrazuju u planinama oko Peći: veliki luk. Staništa se tu nižu počevši od Qolog Brda ma planini Žaru (jugoistočno od Dečana), preko»jedova idući za Pločicu«, u Rugovskoj Klisuri prema selu Štupelju, na južnoj strani brda iznad sela Kućišta, na Maja Vjelokuti, za tim (prema Stevi Ivanoviću kod D. P e t r o- v i ć a) u riječici Sušici na Bjelopačkom kamenu, na Haranovom Vrhu, (na već spomenutoj Četi kod Žljeba u Maja Rusoliji), ispod Belega na putu, koji vodi iz Metohije za Ibar i Tutin, te konačno kod Crvenih Voda, gdje se završava ovaj luk. Nova staništa u ovom području navada Novak (47) i to na Vaganici u Djevojačkom Kršu, na Čakoru i u Kotlovima iznad Pećke Bistrice. Dr. Bošnjak (55) je isto tako vidio u Rugovskoj Klisuri, na desnoj strani iznad riječice Bistrice, iznad jedne sastojine molike (P. peuce Grisb.)»visoko gore«neke borove bijele kore, za koje misli da bi mogli biti munike, (možda stanište prema selu Štupelju prema D. Petroviću). U centralnim Prokletijama mimika dolazi prema Dr. Biošnjaku (pismeno) još u Bogičevićskim Kršima i na Čaf-Boru (ovdje pojedinačno na silikatnoj podlozi i u društvu sa molikom). Bošnjak nalazi mimiku i u šumi manastira Dečana, ali misli, da je ona ovdje kulturom unesena. Na Berimu kod Cečeva. sjeveroistočno od Peći (30 km zapadno od Kosovske Mitrovice), prema saopćenju Ktošanina, nalazimo kod Mark grafa (12) zabilježeno jedno, nešto osamljeno i! odjeljeno stanište. Isto stanište potvrđuje i D. Petrović (17) sa naznakom, da se nalazi na Savinoj Vodi kod Berims'kog Kamena, iznad sela Cečeva. D. Ptrović (17) piše, da je vidio nekoliko stabala ovoga bora i»na Devetku spram rečice Topila«u Nerodiimskom kotaru, a također mu. se čini, da kod sela Baca, u gornjem toku rijeke Ibra, na mjestu Borovaru, dolazi nekoliko mladih borova, koji bi mogli biti munike ili crni borovi. Ova staništa zahtijevaju da se još ispitaju i sigurno utvrde. Na ova nabrojana staništa nadovezuju se u južnom produženju staništa na planinama Paštriku, Koritniku, Dalici (Djalici) i Korabu, koja su već poznata i Ko š an imu. Prema D. P e t r o v i ć u (17) ima najviše ovoga bora kod Prizrena na planini Koritniku, gdje obrazuje prostrane šume u visinama do 2000 m. nad morem, spuštajući se do 1200 m. iznad sela D. Rapče. J a v o r k a (58) navodi ova staništa: M. Koritnik iznad potoka Ljuma na»podbregja«(nadm. vis. cea 1700 m.), zatim M. Djalica Ljums iznad Bičaja (cea 1900 m.) te M. Korab iznad Radomira (cea 1400) (1 e g. K ü m m e r 1 e). Na Korabu je našao muniku, prema Markgraf u, (12) i D imo n i e. Staništa na Djalici (Qjaliqua e Lumes) potvrđuje Markgraf (12) i Maly (57). U Šar planini, koja se nadovezuje istočno na planinski, lanac Paštrik Korab, nalaze se također staništa munike, koja nalazimo spomenuta 373

42 к već kod Košanina (61). Markgraf (12) označuje planinu sa»schar-dagh.«tu se spominje stanište na brdu Ošljak. Iz radova I. Rudskog (62) vidimo, da je tu, u stvari, nekoliko staništa i to: iznad Prevalca, predjel»popovo Prase«iznad sela Mušnikova (u visini od m). u okolini Sevca (Struge, Bele Vode, Berova Glava u visini od m.), zatim na zapadnoj padini Ošljaka, na južnoj strani Kodža-Balkana iznad Virova (ove padine»obrasle su skoro do vrha starom, dobro očuvanom munikovom šumom«). Konačno spada ovamo stanište na prevoju Virova, gdje se nalazi mimika u skupinama sa smrčom i drugim vrstama. T. S o š k a (pismeno) pribraja ovamo još stanište na Ostrovici (Sevce) kod Prizrena (serpentin) i stanište na planini Koprivniku. 9! VI. SLIVOVI RIJEKA MATI, ARSENA, ŠKUMBE I SEMENA Markgraf (12) veže sa skupinom staništa na Koritni'ku, Jalici i Korabu staništa u istočnoj Mirditi u Albaniji. Ova staništa pripadaju slivu rijeke Mati odnosno, njene pritoke Fandi, pa je to razlog, da se i ona navedu odvojeno. Ovamo spadaju staništa u Mnela-gorju, koja je, prema Apfelbeck u (63), pronašao Winegut sabirajući neke Coleoptere. 1 Markgraf (12) potvrđuje ova staništa. Na nešto južnije položenoj planini Mal i Šenjitu (Mal i Sheit Sveto Brdo) kod Oroša nalazi muniku Apfelbeck, gdje raste grupimice (»horstweise«) u strmim stjenama. Već od prije spominje No pc sa (64) šume limbe (P. cembra»zirbelkiefer Waldungen«) na Malil Šenjt-u i u Skaljanima. Ovo stanište potvrđuje Maly (57) prema materijalu, koga je skupio Apfelbieck, a također i Markgraf (12), vjerojatno na osnovu vlastitoga istraživanja. Bornmüller (65) bilježi u ovom području stanište munike na Čaf e Štogutu kod Bucaja u distriktu Škreli, gdje ova dolazi u strmim stijenama, na gornjoj granici šume (cea 1400 m. nadm. vis.). Markgraf (12) navodi i stanište na planini Kumra e Lures istočno od Mal i Šenjita. 9 U ovom pregledu data su staništa prema geografskom kriteriju. Većina autora uzima u obzir i administrativno političke, državne i druge granice, što nikako ne odgovara potrebama biljne geografije. Iz tih razloga je kadkada vrlo teško po mjesnom nazivu odrediti točno neko stanište. Uslijed pomanjkanja detaljnih karata ovih predjela, navedena staništa, na žalost, nisam mogao sistematski srediti uz najbolju volju. Ovom prilikom želim upozoriti na vrlo dobre geografske karte raširenja pojedinih vrsta drveća u Macedoniji, koje su izradili ing. H. Em i Drag. S. Petrović, i na kojima su označena pojedina staništa munike. Drag. S. Petrović, u saopćenju o površinama šuma Južne Srbije (Šumarski list sv. 8 i 9 10 str. 379 i 463) daje ove podatke za muniku: Površina čistih mješovitih sastojina Kotar Nerodimski ha 56 ha Gorski 970 Šarnplaninski Pećski Is točki 144 Odnosno, svega skupa ha čistih i 292 ha mješovitih sastojina munike. (Kod mješovitih sastojina označena je površina, koju munika zauzima u dotičnoj smjesi. 374

43 U slivnom području rijeke Arsena raste munika, prema Markgraf u (12) na planini Mal i D a j t i t istočno od Tirane. U slivu rijeke Škumbe dolazi na Mal i Shpatitu južno od Elbasana (također prema Mark graf u 12). U slivu rijeke Semena Markgraf nabraja staništa na planini Tomoru, istočno od Berata, na Qur i Topit planini, blizu Ohridskog jezera, na visoravni Gjonomadhe zapadno od Korče 10 te konačno na planini Qaiičici, jugoistočno od Ohridskog jezera, gdje ju je našao ikošanin, a T. S ošk a saopćuje, da je tu nađen samo jedan fertilni šib ovoga drveta. VII. AKROKERAUNSKE PLANINE Prvi podatak o pridolaženju munike u ovim planinama je interesantan navod Baldacc,i-a (66), prema kome ovdje, Па brdu Kiore,»P i- nus Mughus«tvori»visoke šume«(boschi) Bal da cei (67) piše o tome na drugom mjestu, da klekovina»pinus Mughus constituit Silvas in m. Kiore e. 1. d. Logara usque ad nunmum (Acroceraunia)!«Adamov i ć (68) je među prvima posumnjao u ovaj Baldacci-ev podatak o rastu klekovine i smatra, da bi se mogao odnositi! samo na mimiku. Na prevoju Logara, tik uz brdo Kiore, nalazi se stanište munike, koje Markgraf citira prema Novaku (Repe rt. B e i h. 45 (1927) 4 Ann. 3) i koje je godine stavljeno pod zaštitu, te prema tome i Baldacciev navod o klekovini ima se smatrati kao navod o mimici. VIII. PODRUČJE RIJEKE VO.IUŠE Planina Pind u Epiru Za ovu planinu vezan je nalaz Formanekove Pinus pindica. Premda je Vandas (vidi naprijed) doveo u pitanje posebnu vrstu ovoga bora, kasnije su Haussknecht (69) i S e n t e n i s na ovoj planini sabrali za herbar primjerke prave mimike. Maiire et Petitmengin (15) nalaze, da ovdje mimika raste u društvu s crnim borom. Prema tome više autora potvrđuju sigurnost i tačnost ovih staništa, koja se nalaze na prevoju Zvgos, zatim na brdu Sina u Malakasi, odmah do prevoja Zygos. K ovim staništima treba pridodati i nešto zapadnija staništa na brdu Kuruna u Nemerika gorju, na bivšoj grčko-albanskoj granici i staništa kod Papingona, u planinama južno od Konice, koja prema Baldacci-u citira i potvrđuje Ma r k g r a f (12). Primijetiti treba, da M a i r e et Petitmengin (15) spominju na Pindu i stanište»iznad Said Pasche«, koje poslije nije više potvrđeno. 1 Haussknechtov navod staništa» in m. Peristeri supra Chalici«, koji je poslužio kao osnova netačnom navodu, da na rnacedonskom Perisieru istočno od Prespanskog jezera također raste munika, odnosi se na jedan predio u planini Pindu, koji nosi! ovaj naziv. IX. PLANINA OLIMP U TESALIJI Na ovoj planini našao je botaničar H e 1 d r e i c h prvi puta ovo drvo već u godini 1851, te su prema tome staništa na ovoj planini najprije poznata. H e 1 d r e ic h, odnosno Christ, Boi ssier i drugi, kojima je 10 Prema jednom podatku Bourcata u Revue de Geograf. 10 (1922) 53 (citirano prema Markgrafu 12). 375

44 H e 1 d r e i c h poslao grančice ovoga zanimljivoga drveta, i koji su prvi pisali o tome nalazu, na žalost, ne spominju nikakve točnije lokalitete staništa munike na ovoj planinu. A d a m o v i ć (8) također spominje samo velike šume munike na planini Olimpu. Tek kod H a у e k a (70) nalazimo točno označene pojedine lokalitete staništa, koje je on u zajednici sa Handel Mazzetti-em iobašao i istražio. Staništa su, prema tome: na južnim padinama planine, iznad regije jele, iznad Sparnosa Т) 11. Steno udolini Mavroiongo (H. M.), na putu za Kalyvia, u visini od m., (H. M.), na padinama spram doline Enipeo (H.), u dolini Enipeo iznad Ag. Dionysios (H. M.), na usponu za Maltu (H. M.), na istočnoj padini vrha Skala Ш. M.). na Kalyvia Vrissula oko 1800 m. (H. M.). Također i prema jednoj fotografiji! iz knjižice M. Kure-Lemont Oiympe Paris et Neuchätel navodi Hayek stanište munike u gornjem dijelu doline Xerolakki. X. PIRIN I ALI BOTUŠ PLANINA Jedina staništa munike istočiije od rijeke Vardara nalaze se na planinama Pirinu i Ali Botušu u Bugarskoj. Već Velenovsky (71) postavlja pretpostavku na temelju jedne dobivene grančice nekog bora, da negdje na Rodopama ili na Trojanskom Balkanu raste»b o s am s k a P i n u s leucodermi s.«sam on, na žalost, nije proslijedio ovim tragom tako, da je to pitanje ostalo otvoreno. A damo vic (72), naprotiv, nakon botaničkog istraživanja nekih bugarskih planina naročito ističe, da mimika u ovim planinama nigdje ne dolazi. Tek godine objavljuju S t o j a n o v i Stefanov (73) sigurne podatke o pridolaženju munike na bugarskim planinama 11 '*. U jednoj raspravi Dimi t rova (74) nalazimo za Pirin planinu navedena staništa: El Tepe; oko rijeke Benderice (Bansko), oko izvorišta Bjele-rjeke (Mekonijsko), Džindžiricit i Suhidol (Bansko). Kod M. Müllera (19) nalazimo u jednoj detaljnoj mapi unesena ova staništa munike na planini Pirinu. Također i Paskov (88) daje iscrpan popis i opis ovih staništa. O pridolaženju munike na planini Ali Botušu nalazimo iscrpne podatke kod S t o- j an ova (89). Zanimljivo je uzgred istaknuti, da su ova bugarska staništa poznata tek od god. a ograničena su samo na dvije planine, pa su i pored toga bugarski učenjaci svojim radovi m a obogatili literaturu vrlo značajnim prilozima i mnogo doprinijeli za poznavanje ove vrste. XI. JUŽNA ITALIJA U prvim se je vremenima istraživanja i proučavanja munike i njenih staništa držalo, da to drvo dolazi samo na malo planina Balkanskog poluostrva. Postepenim otkrivanjem novih staništa širio se je poznati areal munike na Balkanskom poluotoku. Kao najzapadnije njeno stanište smatra se stanište Runjeva Kosa na planini Čabolji п Hercegovini, koje je otkrio Hande 1-M a z z e 11 i (33). Međutim godine otkriva B i a g i o Longo (10) njena staništa u Kalabriji i Basilikati, na najjužnijem dijelu 11 Staništa koja je otkrio Hayek, označena su sa (H.), a koja je otkrio Handel- Mazzetti sa (H. M.). 11 a Ova je staništa otkrio šumar K. Baikušev još godine prema P ask ovu (88). 376

45 Apeninskog poluotoka. Ovo otkriće daje jak dokaz u prilog hipotezi o tercijernoj povezanosti kopna Balkanskog i Apeninskog poluotoka. Prema Fioriu (11) mimiku su u njenim [talijanskim staništima stariji botaničari smatrali nekom drugom vrstom i tako je označavali Tako iu je S c h o u w doveo u vezu sa svojim već spomenutim Pinus m a - gellensis, Tenore (1846) i Biondi (1880) smatraju je jednim varietetom Pinus nigriicansa, a Parlatore (1867) i Te r raci a in o (1890) kao Pinus laritio. B. Longo (10) navada njena staništa u planinama: La Spina kod Laurie u Basilikati, na Monte Pollinu, na planinama Orsomarso il na Monte Montea u Kalabriji, Na planini Monte La Spina stanište je Campo dal Qaldo, a na M. Pollina staništa: Pietra del Castello, Porta di! Pollino, Dolcedorme sur Serra della Ciavole, Sera Crispo, Piano del Carpino i Piano di Pollino. Ova staništa spominju u svojim radovima Fiori (11), Adamov i ć (75) i W. L ü d i (76). I Dr. Markgraf, prema materijalu, koga je dobio izravno sa svih ovih staništa, od taljanskih šumara, potvrđuje pridolazak i istovjetnost ovog drveta sa balkanskom munikom. * Prema dosadašnjim istraživanjima i poznavanju munike izlazi, da je ona raširena samo na Balkanskom i u najjužnijem dijelu Apeninskog poluotoka. To se, svakako odnosi na njena prirodna staništa. Međutim postoje u literaturi neki navodi, da to drvo raste i u Maloj Azijii. Tako navada Schwerin (52), da je dobio sjeme»bjelokorog bora (Pinus Heldreiehu Christ)«od Dr. Karla B o 11 e-a, koje je navodno potjecalo iz Male Azije. Točan lokalitet ili neki drugi! podatak, koji bi se odnosio na stanište drveća, sa kojih je sakupljeno to sjeme, nije mogao Schwerin doznati. Iz toga razloga sumnja i sam u istinitost navedenog porijekla toga sjemena. Izgleda, da je to sjeme skupljeno negdje na Olimpu, pa je uslijed neke pomutnje označeno, da potječe iz Male Azije. Drugi podatak o staništu munike u M. Aziji nalazimo kod prof. Bernharda (77), koji piše, da mu je botaničar S t ö g e r s saopćio, da je vidio ovaj bor gdje raste na planini Murat Daglu. Na žalost, spomenuti Stögersjeu međuvremenu umro, pa se ovaj podatak nije mogao ispitati točnije. Iz jednog opširnog članka istog Bernharda (78), u kome obrađuje raširenost vrsta borova u Maloj Aziji, moglo bi se zaključiti, da munika tamo nigdje ne dolazi. Pokušao sam ovo pitanje riješiti, pa sam se obratio s upitom izravno na turske šumare, no, na žalost, nisam do danas o tome dobio nikakvog odgovora. Vjerujem, da su oba gornja navoda o pridolaženju munike osnovana na pogriješnom opažanju ili na zamjenjivanju geografske oznake, pa stoga držim, da se navod o pridolaženju munike u Maloj Aziji ima za sada odbaciti. I o netačnim staništima munike, od kojih su se neka uporno provlačila kroz literaturu i tako spriječavala točan pregled raširenja ovo drveta, vrijedno je kazati nekoliko riječi. U nedavno izašlom djelu botaničara Markgrafa (12), iz koga su crpljeni glavni podatci o staništima munike u Albaniji, nalazi se zabilježen priličan broj ovakvih netačnih sta.- ništa, pa je potrebno to ispraviti. Prvo stanište, kc.je Markgraf navodi u svom popisu staništa stanište na planini Vitorogu kod Donjeg Vakufa u srednjoj Bosni 377

46 otkrio je navodno ornitolog Reiser. U blizini šumarske kuće Ljuša na ovoj planini vidio je Reiser neke borove, koje isprva smatra munikama. Ovaj podatak za to stanište nalazimo zabilježen kod Bečka (24). Međutim je kasnije sam Reiser utvrdio, da su njegove munike na planini Vitorogu obični, Pious nigra. Ispravak Reiserov naveli su. već Ginzberger i Maly (79), pa je to stanište time brisano. Stanište munike na planini Vranu, koja leži sjeverno od planine Čvrsnice u Hercegovini, prvi spominje Beck (30). Međutim Beck piše da»i na Vran planini, i to u području Veliki Vraffl, na sjevernim obroncima dolaze neki borovi, koji su po svim izgledima munike«. Prema tome Beck nije mimiku na toj planini vidio, nego ju je negdje iz daljine, vjerovatno sa obronaka planine Čvrsnice, promatrao. Zapravo je vidio neke borove, za koje nije ni sam bio siguran da li su doista munike. Ovu planinu kao stanište munike nalazimo zabilježenu i kod nekih drugih autora, ali se oni uvijek pozivaju na Beck ove podatke i ostavljaju ih bez komentara. Jednom prilikom obašao sam dio planine Vrana, ali tamo nigdje nisam naišao na muniku. U predjelu Veliki Vran nalaze se veće grupe klekovine (Pinus Mughus), koje iz daleka gledane liče na neke visoke sastojine konifera. Prema tome ovo stanište treba označiti kao nesigurno i eventualno sačekati sigurnije podatke o tome. Navod Kernera (80) da»u Bosni ležećoj planini Crnoj Gori«raste munika, također nije tačan. Planina Crna Qora u Bosni leži na priličnoj udaljenosti od slivnog područja Neretve, i na njoj, sasvim sigurno, nema mi jedne jedincate munike. Ovaj navod osnovin je vjerojatno na pogriješnoj oznaci planine, a odnosi se na Crnu Goru (Jelovinu), a to je dio podgorja planine Prenja u Hercegovini. Da li se taj podatak može odnositi i na predio Crnu Goru kod Ziemlja u blizini munikinih staništa na Porin i Prislab planini, ne može se sigurno kazati, pošto, navodno, u ovom području nema nigdje munike. Nymano v (81) podatak, da munika raste na planini Romaniji!, daleko je od svake točnosti. Iz samog tog podatka, pošto je navedeno da se Romanija planina nalazi! u Hercegovini, a Prenj planina u Južnoj Bosni, izilazi, da je pogriješno naznačen. Na planini Romaniji istočno od Sarajeva dolaze samo crni i bjeli borovi. Isto tako i Gross i Kneucker (82) daju nam jedan neobičan podatak o staništu munike. Oni su muniku, navodno, vidjeli u stijenama iznad rijeke Vrbasa, nad putem koji vodi iz Jajca u Banja Luku. Ova dva botaničara sudjelovali su na jednoj ekskurziji bečkog botaničkog društva po Bosni i Hercegovini, pa su smatrali, da je munika opće raširena u tim tzv. ilirskim krajevima. Na osnovu te pretpostavke oni su borove, koji su sigurno crni borovi, ali nešto neobičnijeg rasta u vapnenastim stijenama nad Vrbasom, smatrali za munike. I u području planine Maglica, na jugoistočnoj granici Bosne i Hercegovine, navodi se medu ostalim 1 i jedno stanište munike. Raniji istraživači ovoga područja (Beck) naročito su naglašavali pomanjkanje staništa munike u planinama, koje se nalaze između njenih staništa okolo Neretve i njenih staništa u Crnoj God. To se odnosi na planine Crvanj, Leliju, Zelen Goru, Volujak, a također i na Maglić. Dr. Bošnjak (83) izvještava sa jedne ekskurzije u područje planine Maglica, da tamo muniku sam nije nigdje vidio. Međutim nešto kasnije, na drugom mjestu (Bošnjak 43) piše, da su njegovi planinarski drugovi Dr. Simonović 378

47 i Dr.-Poljak našli mimiku u Vali, između planine Volujka i Maglilća. Ovo stanište trebalo bi da se nalazi negdje na strmim stijenama iznad potoka Suhe sjeverno od Trnovičkog jezera. Meni je taj predjel vrlo dobro poznat i obašao sam gotovo sva mjesta, gdje bi! se eventualno mogla zadržavati munika. Na žalost, nigdje tamo nisam vidio muniku, a borovi, koji rastu u stijenama Ploča i Makaza kod sedla Prijevora na podgorini planine Maglica, obični su crni borovi. Iz pisanja Dr. Simonovića izgleda, da je i ovdje slučaj sa zamjenom crnog bora i munike. Ovo stanište prema tome nije potpuno sigurno, te bi ga trebalo ponovno istražiti. I borovi, koji se nalaze na Stocu iznad Sutjeske, u blizini Suhe, nisu munike nego su, sasvim sigurno, obični crni borovi. Planina Golešnica kod Velesa u Macedonijil također se spominje među staništima munike, te ju nalazimo zabilježenu i među staništima kod Mark grafa (12). Prvi podatak o nekom pridolaženju munike na ovoj planini nalazimo kod Maly-a (57). Na temelju jednog češera, uz koga je bilo označeno mjesto nalaza»alibegica na planini Golešnici«, koga je donjeo sa jedne naučne ekskurzije Apfelbeck, naveo je Maly ovo stanište. Košanin, koji je dobro poznavao ovu slikatnu planinu i nigdje na njoj nije našao muniku. posumnjao je u ovaj podatak i upozorio Maly-a na mogućnost neke griješke. Na temelju toga upozorenja utvrdio je Maly, da je stvarno taj, po Apf e lbecku sabranu češer, pogrješno etiketiran i da ga je ovaj vjerovatno negdje sabrao u sjevernim Prokletijama, gdje je također prolazio za vrijeme te iste ekskurzije. Ovaj ispravak objavio je Maly (84) u Glasniku Zemaljskog Muzeja, pa je prema tome ovo potpuno kontinentalno stanište munike brisano. Prema jednoj bilješci Beck (30) pretpostavlja, da bi regija četinara na planinama Bertiscusu i Peristeru u Macedoniji mogla biti sastavljena od munike. I Haussknechtov podatak staništa munike na»peristeri supra Chalici«izgleda, kao da potvrđuje ovu predpostavku. Kako smo vidjeli naprijed. Haussknechtovo stanište»p e r is t e rj«nalazi se na gorju Pind u Epiru. Na samom Peristeru u Macedoniji, koji je izgrađen iz silikata i pragorja, pronašao je Griisebach velike sastojine svoje Pin us peuce molike, a kasnije je sigurno utvrđeno, da ovdje na ovoj planini nigdje ne dolazi munika. Kad je već riječ o molici, treba ispraviti i neke netačne navode o raširenju toga drveta. Ing. S. Radulović u jednom zapaženom članku o molici (86) piše da se»na planinama Bosne gube najsjeverniji) po-* sljednji tragovi toga drveta«. Za to navodi, da»postoje radovi Karla Maly-a (Glasnik zem. muzeja za B. i H.) Dr. J. Pančića i drugih. Koliko je meni poznato. K. M a 1 v, a mi P a n č i ć ni itko drugi nije tako nešto napisao. Najsjevernija staništa molike nalaze se negdje u području Komova i u okolici Šekulara kod Berana Prema tome molike nema nigdje u Bosni niti do nje dopire, a ing. Radulović je vjerojatno moliku zamjerilo sa muniko' m u pogledu ovoga podatka. 12 * 12 Naknadno sam ustanovio da istu pogriješku čini D i mit rov u svojoj raspravi o M o 1 i c i, a također i K. M. Müller (19), pa bi bilo možda vrlo potrebno ovo pitanje raščistiti. 379

48 Na početku ovoga priloga naglašeno je posebno značenje nekih kontinentalnih staništa munike. Ta se staništa ističu između ostalih nekim svojim naročito karakterističnim osobinama, pa im stoga treba posvetiti il posebnu pažnju. Jedno takvo čisto kontinentalno stanište navodi se za planinu Murtenicu u Srbiji, u zlatiborskom kotaru. O ovom staništu piše prvi P a n - č i ć (16) i to, da raste»u Velikoj Murtenici ispod Ziatibora drvo, koje naš narod i u Crnoj Gori razlikuje pod imenom munike. Ono je opisano pod imenom Pinus leuoodernis«. Na drugom mjestu piše Pančić (85), da je on našao»dva divlja grma ovog drveta u blizini sela Negvina«, a od mještana je doznao, da to isto drvo raste u velikoj množini na susjednoj planini Murtenici. D r. A damo vic (68) nešto kasnije obilazi ove krajeve i piše, da je uzaludno pretražio cijelu Murtenicu; u njoj nije našao nil jedno jedino drvo munike, nego veliko mnoštvo običnih crnih borova. Prema tome Pančića su mještani krivo obavijestili misleći valjda da je mimika isto što i obični crni bor. Murtenica planina prema tome otpada kao stanište munike, a ostaje samo lokalitet kod sela Negvina (Negbine). Na tome mjestu, gdje je Pančić vidio svoja dva»divlja grma«munike, našao je A dam o vi ć još samo jedno drvo. Drugo je bilo u međuvremenu posječeno. I samom Adamoviću ovaj nalaz munike na jednom tako niskom (700 m nad morem), čisto kontinentalnom staništu izgledao je neobičan. S obzirom na to, da nema nigdje u blizini većih prirodnih sastojina munike i! da su nađena navodno samo dva njena stabla (još k tome na rubu jedne oranice), zaključivao je, da je ovo drveće poniklo iz sjemena, koga su ovamo donijele ptice. Ornitolog Reiser je za potvrdu ove mogućnosti ustanovio, da je sjeme munike iz izmetina ptice krstokljuna (Loxia curvirostra L.) zadržalo klijavost. Ovo zanimljivo stanište bilo bi vrijedno da se dalje istražuje. Mogao sam doznati, da je prije nekoliko godina (1935 g.) i ovo jedino preostalo stablo munike posječeno. I Košanin (18) je zabilježio jedan zanimljiv podatak o jednom drvetu munike na Zlatiboru. On piše, da jedno drvo munike na toj planini služi seljanima kao zapis. To znači, da od tog drveta praznovjerni prolaznici otsjecaju pojedine komadiće, koji im onda služe kao amajlije protiv»uroka«ili za neke druge vračbine. Po svoj prilici to drvo nije bila munika, već prije crni bor. Mogao bi biti to> il jedan od onih»zlatnih borov a«, koji se spominju na Zlatiboru. Sasvim je sigurno, da to drvo više tamo ne postoji, pošto mi o njemu dobri poznavaoci šuma i flore te planine nisu znali ništa kazati. Moguće je to isto ono drvo, koje je i Pančić otkrio. Konačno nam preostaju jedino još tako zvana sandžačka staništa munike. Prvi put nalazimo zabilježeno kod Bečka (30), da postoje, prema pričanju Reisera, staništa munike u Donjim Matarugama kod Plevalja. Sam B e c.k smatra, da su ova, kao i ona po Pančiću otkrivena staništa u Srbiji, još nesigurna i da ih treba još preispitati. Kasnije pišu o tim staništima Oinzberger i Maly (79), da se nalaze»u sjevernoj Crnoj Gori, kod Plevalja u Sandžaku Novi bazar«, ali ne spominju uz to ništa podrobnije. Tek kod Aschers ona i Graebnera (87) nalazimo bliži podatak, da prema izjavi V. Čurčića raste munikovo»jedno jedino veliko drvo iznad manastira Dubovice na visoravni Donje Mataruge«. Iza ove bilješke ne nalazimo o tim staništima ništa više zapisano u litera- 380

49 turi. Markgraf (12), vjerojatno zbog male sigurnosti, ispušta ovo stanište iz svoga popisa. D. Petrović (17) puše također, da u Sandžaku nije nigdje naišao na mimiku. Vjerovatno bi ovo stanište palo sasvim u zaborav, da u najskorije vrijeme nije donjeo kustos sarajevskog muzeja D. S e r g i j e v s k i jednu grančicu i dva češera sa jednog drveta bora iz Sandžaka. Pregledom je utvrđeno, da ova grančica i češeri potječu od jednog drveta munike. Mjesto, gdje raste ovo drvo, nalazi se u blizini sela Ljutići, na visoravni Donje Mataruge, nedaleko spomenutog manastira Dubovice. Prema fotografiji toga drveta, koju je sa sobom donio Sergijevski, vidi se, da je to visoko drvo, neobično jako razvijene krošnje, koja u mnogome odstupa od tipične krošnje munike. Sabrani češeri pokazuju također neka manja odstupanja od češera munike sa hercegovačkih staništa. Zanimljivo je, da je i ovdje slučaj sa samo jednim osamljenim drvetom. Mještani su pričali Sergijevskom, da su prije bila u blizini još dva mlada primjerka, ali da ih je neko posjekao. Ing. Velimir Jaki ć, u vezi s ovim staništem, saopćuje ml, da u Kamenoj Oori i kod sela Obarda, nedaleko od Donjih Mataruga, ima također po jedno drvo munike. Iz do sada sakupljenih podataka O' pridolaženju munike na kontinentalnim staništima, mogu se izvući zanimljivi zaključci. U prvom redu je zanimljivo, da na svim- staništima dolazi samo po jedno ili dva osamljena stabla. Sitne morfološke razlike češera, naročiti rast i eventualno neke anatomske razlike, koje još nisu istražene, dovode do zaključka, da se možda ovdje radi o nekoj varijeteti ili o nekoj klimatskoj formi munike. Pitanje, da li su nekoć na tim mjestima postojale veće sastojine toga drveta, ili je možda točna Adamovićeva predpostavka o prenosu sjemena po pticama, nije još riješeno. Sva ta pitanja čekaju buduća istraživanja i rješavanja. * Iz ovoga pregleda staništa i iz priložene skice (SI. 2) dade se pregledno upoznati današnje geografsko raširenje munike. Uslovljenost pridolaska, klimatski, edafski, i ekološki faktori, razlogom su, što je današnji areal munike razbijen u veliki broj malih otoka. 0 njenom geološkom porijeklu i razvoju postoje različite teorije. Postoji hipoteza, da je razvojni centar munike prije glacijalne periode bio negdje u planinama sjeverne i srednje Albanije. Za vrijeme glacijacije munika se je povlačila bliže mediteranu, a nastankom ponovne toplije klime vraćala se je najlakšim putevirna, kroz doline rijeka, natrag na svoja stara staništa. Zanimljivo je usporediti nekadašnje protezanje diluvijalnih glečera i današnja staništa munike. U gotovo svim planinama, u kojima se nalaze današnja staništa mimike.^ nađeni su tragovi glečerskih cirkova i morena (primjerice u planinama Čvrsnici, Prenju, Durmitoru, Sinjajevini, Komovima, Zeletinu i Prokletijama). Upravo na tim odsjecima, gdje sp se protezali ledenici, nalazimo najljepše i najprostranije (u koliko ih nisu ljudi i stoka oštetili) sastojine munike. Ove i još mnoge zanimljive činjenice nisu do danas istražene i njima treba posvetiti osobitu pažnju. Možda je za nauku zanimljiv historijat i razvoj ovih staništa munike, ali za nas je najvažnije današnje stanje, u kojima se nalaze ta sta- 381

50 ništa. Rješenjem ministarstva šuma jl rudnika broj 30723/36 od na osnovu 121 i 126 Zakona o šumama 13 određena je zabrana sječe stabala munike»s razloga, što je ta vrsta drveća u prirodu dosta rijetka«. Sječa stabala munike dozvoljava se samo u naučne svrhe ili iz šumskouzgojnih razloga a i u tom slučaju mogu se sjeći samo defektna (za život nesposobna) stabla. Međutim, munika se mjestimice sječe nemilice. Neka njena staništa nisu danas ništa drugo, mego panjišta. S obzirom na pridolaženje ove vrste na takvim terenima, gdje osim nje gotovo ni jedno drugo drvo ne može pružiti tlu sigurniju zaštitu, nije,ni čudo, što se na mjestima gdje su posječena stabla munike, stvaraju počeci bujica i vododerina. Možda je danas k r a j m j e v r i j e m e, da se pvo drvo zaštiti jakim mjerama, ne samo zbog toga, što je prirodna rijetkost, nego da bi se zaštitilo i ono zemljište, na kome o n o r a s t e. LITERATURA 1. Christ H. Uebersicht der Europäischen Aibietineen (Pinus Lin.) Naturf. Gess. Basel III. (1863), str Antoine F. Pinus leucodcrmis Ant. Österreichische Botanische Zeitschrift XIV (1864), str (Isto u posebnom izdanju (1865) sa 2 fotografije). 3. Christ M. Beiträge zur Kenntniss europäischer Pinus-Arten Flora. N. F. 1867, str. 83. (Regensburg). 4. Beck Dr. Q. Flora von Südbosnien -und der angrenzenden Herzegowina Annai. d. naturh. Hofmus. II. 1887, str. 60 (38). 5. Formanek Dr E. Zweiter Beitrag zur Flora von Serbien, Makedonien und Thessalien Verhandlungen des naturforsch. Vereines Brunn 1896, str. 9 i Vandas Dr. C. Reliquiae Formanekianae Brunae 1909, str Novak Dr. F. Pinus pindica a Pinus magellensis Rozpravy II. Tfidy Češke Akademie. Ročnik XLIV (1934) č Adamović Dr. L. Die Panzerföhre in Pindus Gebiete. Österrechicsche Botan. Zeitschr. 1906, str Schoiuw J. Les Coniferes d Italie, sous les raports geographiques et historiques. Ann. d. Se. Nat. (Bot.) Ser. III T. III (1845), str Longo B. Intorno al Pinus leucodermis Ant. Annali di Botanica Vol. V. Fase. 2 (1907), str , sa nekoliko fotografija. 11. Fiiori Adriano II Pino Laricato L'Alpe Rivista forest. Italiana. Ann. XVIII (1931), str Markgraf Dr. F. Die Panzerkiefer Mitteilungen der Deutschen Dendrolog;- schen Gesellschaft 43 (1931), str Fitschen J. Handbuch der 'Nadelholzkunde, Berlin 1930, str Boissier E. Flora orientalis. Vol. V. 1884, str Maire R. et Petitmengin M. Etude des Plantes Vasculaires recoltees en Grece (1904). Nancy 1907, str Pančić Dr. J. Flora kneževine Srbije Beograd 1874, str Petrović S. D. O šumskom drveću u Južnoj Srbiji. Šumarski List (1934), str Košanin N. Geološki i geografski momenti u razviću flore Južne Srbije. Zbornik radova posvećen J. Cvijiću Beograd Vidi Šumarski list br. 3/ str Zabrana sječe stabala Pančićeve omorike i mimike. 382

51 19. Müller K. M. ' Pines pence und Pinus leucodermis in ihren bulgarischen Wuchsgöbieten. - Mitteilungen aus d. Staatsforstverwalt. Bayerns 1928, s.tr Kerner A. Schedae ad floram eksiccatam Austro-Hungaricam VI. (1893i), str Fiala F. Zwei interessante Nadelhölzer des bosnischen Waldes Wissenschaftliche Mitteilungen aus Bosnien und d. Herzegowina Bd. I. (1893, s Hempel Q. und Wilhelm K. Die Bäume und Sträucher des Waldes. Knjiga I., str. 158 (sa više slika). 23. Fiala F. Botanički prilozi. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini. Knjiga И. (1892), str Beck Dr. Q. Flora von Bosnien, der Herzegowina und des Sandžak Novi pazar. Wissensch. Mitteilungen aus B. u. H. 9 (1904), str Petratsehek»Bosnien und die Herzegowina auf. d. Millenium Ausstellung ji Budapest«str. 272 i dalje. 26. Košanin Dr. N. Četinari Južne Srbije Glasnik skopskog naučnog društva knj. 1. sv. 1. (1925), str Maly K. Dendrologisohes aus Ilirien Mitteilungen d. Deutschen Dendrol. Gesellschaft Nr. 42. (1930), str Vandas Dr. K. Neue Beiträge zur Kenntnis der Flora Bosniens und der Herzegowina Sitzungsbericht d. k. böhm. Gess. d. Wiss. (1890i), str Dimitz L. Die forstliche Verhältnisse und Einrichtungen Bosnien und d. Herzegowina. 30. Beck Dr. G. Die Vegetationsverhältnisse der Illyrischen Länder (1901), str Fiala F. Prilozi flori Bosne i Hercegovine Glasnik Zem. Muzeja u Đ. i H sv. 8 i 4, str Bošnjak Dr. K. Iz Hercegovačke flore. Glasnik Hrvat, prirodoslov. društva God. XLI XLVIHI (1936), str Handel-Mazzetti Dr. H. Eine botanische Reise in Bosnien und d. Herzegowina. Sonderaibdr. aus d. XV. Jahrber. d. Naturwissen. Orientvereins Wien 1910, str Bošnjak Dr. K. Cafoulja planina. Hrvatski planinar 1935, str Beck Dr. G. Die alpine Vegetation der südbosnisch-herzegowinischen Hochgebirge. Verhandl. d. K. zoolog.-'botan. Gess. in Wien 1888, str Adamović.Dr. L. Die Pflanzenwelt Dalmatiens. Leipzig 1911, str Oliva A. Botanička ekskurzija na planinu Subru Hrvat, planinar 1940, str Pittoni J. C. Thomas Pihler's Reise nach Dalmatien und Montenegro im Jahre Österreichische Boten. Zeitschrift. 1869, str Pančić Dr. J. Botanische Bereisung von Montenegro im Jahre Österreichische Botan. Zeitschrift 1874, str Adamović Dr. L. Die Panzerföhre im Lovćengebirge. Magyar, botan. Lapok 1908, str Rohlena J. Fünfter Beitrag zur Flora von Montenegro. Aus dem botan. Inst. d. Böhm. Univers, in Prag II 433. Sitzungsber (1912) str Rohlena J. Ueber der Verbreitung der Pinus peuce Gris. in Montenegro. Allgemeine Botanische Zeitschrift 1907, str Bošnjak Dr. K. Prilog poznavanju durmitorske vegetacije. Acta Bofanica Vol. X. (1935) str Fukarek P. Picea omorika Panč., njena vrijednost u šumarstvu i pitanje njenog areala. Šumarski List 1935, str Hassert Dr. K. Beiträge zur physischen Geographie von Montenegro. Ergänzungsheft Nr 113 zu i»petermans Mitteilungen«1895, str Reiser Otmar Materialien zu einer Ornis Balcanica. Bd. IV. Montenegro. 1896, str

52 47. Novak Dr. F. Pirn Heldreichii Christ stationes novae. Presfia. Včstnik československe botaničke společnosti v Praze. Vol. XI. (1932). 48. Beck Dr. Q. et Szyszytowicz Dr. I. Plantae ä Dre Ign. Szyszylowick in itinere per Cernagoram et in Albania adjecemte anno 1886 lectae. Rospr. i Spraw. Wydz. matem. przyr. Akad. Umiejet. Tom. XIV. Krakov (1888), str Milojević B. 2. Komovi. Glasnik geografskog društva sv. XIX (1933), str Poljak Dr. J. Komovi. Hrvatski planinar Sv. 2. str Nopcsa. Geographie und Geologie Nordalbaniens. Geolog. Hung Schwerin Dr. F. Botanische und forstliche Mitteilungen über Koniferen. Mitteilungen d. Deutsch. Dendrol. Gesellsch str Kušan Dr. F. Nalazišta runolista u sjeveroistočnim Prokletijama. Hrvatski planinar 1936, str Urban Dr. S. Na vrhovima Prokletija. Hrvatski planinar 1938, str Bošnjak Dr. K. Botanička ekskurzija u Prokletije. Priroda XXVM 1937, str Rudski I. Botaničke znamenitosti Štedima u Crnoj Gori. Priroda XXV (1935), str. 107 (sa jednom slikom)., 57. Maly K. Saopštenja o dešavanju nekojih Pinus-vrsta na 'balkanskom poluostrvu. Glasnik Zem. Muzeja u B. i H. XXXII 1920, str Javorka Dr. A. Additamenta ad floram Albaniae VII. Anthophyta. Magyar Tudomänyos Akademia Balkän-kutatäsai. III St Hayek Dr. A. Zweiter Beitrag zur Kenntnis der Flora von Albanien. Denkschrift. d. K. Akademie d. Wissensch. in Wien. Mat.-natw. Bd , str Hayek Dr. A. Beitrag zur Kenntsnis der Flora des Albanisch-Montenegrinischen Grenzgebiete. Denkschrift d. k. Ak. d. W. Mat. natw. Bd str Košanin N. 0 vegetaciji severoistočne Aribanije. Glasnik Srpskog Geografskog Društva Sv. 3 i , str Rudski I. O vegetaciji planine Ošljaka. Glasnik Hrvatskog Prirodoslovnog društva , str Apfelbeck V. Neue Koleopteren gesammelt während einer Forschungsreise nach Albanien und Monitenegro. Sitzungsberichte der K. Akademie d. Wissenschaften Mth.-natw. Klasse Bd. CXVI. Abt. I. 1907, str Nopcsa F. Das Katholische Nordalbanien. Foldrajzi Közlemenyek. Budapest, godina? str Bornmüller J. Zur Flora von Montenegro, Albanien und Mazedonien. Magyar Botanika! Lapok XXXII. (1933), str. HO. 66. Baldacci A. - Itenerari Albanesi. Bolletino dela Societä Geografica Italiana. Fase. VI, VII, Villi. Roma (1900), str Baldacci A. Rivista critica della collezione botanica fata nel 1892 in Albania. Malpighia Anno 1894, str Adamović Dr. L. Die Pflanzengeographische Stellung und Gliederung der Balkanhalbinsel. Denkschrift d. Math.-Naturwis. KI. d. Akad. d. Wissenschaft. Bd. LXXX. (1907), str Haussknecht C. Syrnbolae ad floram graecam. Mittheilungen d. Thüringischen botanischen Vereins N. F. Х1И. (1897), str Hayek Dr. A. Ein Beitrag zur Kenntnis der Vegetation und der Flora des thessalischen Olymp. Beihefte zum Botanischen Centraltolatt Bd. XLV. (1928), Abt. II, str Velenovsky J. Flora Bulgarica. Supplementuro I. (1898), str Adamović Dr. L. Die Verbreitung der Holzgewächse in Bulgarien und Ostrumelien. Denkschrift, d. K. Akad. d. Wissensch. Math.-natw. Kl. Bd. 84. (1909), str Stojanov N. i Stefanov B. Flora na Blgarija. Sofia (1924), str

53 74. Dimitrov T. Isledvane na sjemenni material! ot bora Pinus leucodermis Ant. Godišnjik na Sofijskija Universitet (1927), str Adamović Dr. L. Die Pflanzengeographische Stellung und Gliederung Italiens. Jena Lüdi Werner Beitrag zur regionalen Vegetationsgliederung der Appeninhalbinsel. Ergebnisse der Intern. Pflanzgeogr. Excurs Bern 1939, str Bernhard R. Fagus orientalis Lipsky im Taurus. Mitteil. d. Deutschen Dendr. Gesellschaft. 1938, str Bernhard R. Die Kiefern Kleinasiens. Mitteil. d. Deut. Dendr. Gesellschaft. 1931, str. 29' Ginzberger Dr. A. u. Maly K. Exkursion in die ihyrisehen Länder 1906, str Kerner Schedae ad floram excisskatam austro-hungaricam. Vienae Nyman Conspectus florae Europae. Supplement II , str Gross L. u. Rneucker A. Unsere Reise nach Istrien, Dalmatian, Montenegro, der Hercegovina und Bosnien. Allgemeine Botanische Zeitschrift No , str Bošnjak Dr. K. Na nepoznatim i poznatim stazama u Crnoj Gori. Hrvatski planinar 1932, str Maly K. Ispravak k' mojem radu: Saopštenja o dešavanju nekojih Pinus-vrsta na balkanskom poluostrvu. Glasnik Zem. Muzeja s B. i li. 1923, str Pančić Dr. J. Dodatak»Flori Kneževine Srbije«1884, str S6. Radulović Ing. S. MoLka na planinama Nidže-Kožuf. Šumarski List. 1939, tor. 7, str Ascherson P. u. Graebner P. Synopsis der Mitteleuropäischen Flora 2. Aufl. Bd. I. Leipzig 1913, str Paskov I. Razprostranenieto na černata mura (P. leucodermis) v Pirin-planina. Gorski Pregled god. XVIII (1932) str. 31S. 89. Stojanov N. Vrhu rastitelnostta na pl. Ali Botuš. Godiš, na Sofijsk. Univ. Fiz. m. fakultet, kn. XVII Hayek Dr. A. Die Panzerföhre u. ihr Vorkommen auf dem thessalischen Olymp. Centralblatt für das gesamte Forstwesen Heft 5/6, str ZUSAMMENFASSUNG Zu den seltenen Holzarten der Balkanhalbinsel gehört auch die Panzerkieier. Angaben -und Abfassungen über die Panzerkiefer, ihre Standorte, Wachstumsart und Eigenschaften finden wir in verschiedenen meist ausländischen Zeitschriften und Büchern zerstreut. Der Autor nahm sich vor, dies ziemlich umfassende Material über die Erforschung dieser Holzart in einigen Beiträgen zu ordnen, zu erweitern und übersichtlich klarzulegen, dies umsomehr, da die Panzerkiefer wegen ihrer geringen Ansprüche auf den Standort eine wichtige Rolle in der Karstaufforstung spielen wird. Der Zweck dieser Beiträge ist, endlich ein klares und übersichtliches Bild über die Verbreitung und Eigenschaften dieser interessanten Holzart zu bekommen. An erster Stelle bringt dieser Beitrag die Geschichte der Entdeckung dieses Baumes und die Namen, die dieser in der wissenschaftlichen Literatur erhalten hat. Der erste Entdecker der Panzerkiefer war der Botaniker Theodor Held reich, der sie auf dem Berge Olymp vorfand. Dr. H. Christ, ein schweizer Botaniker, gibt ihr die erste wissenschaftliche Beschreibung und den Namen Pinus H e 1 d - reichii. Etwas später entdeckt diese Baumart Franz Maly auf dem Orjen Gebirge und Franz Antoine gibt ihr die wissenschaftliche Beschreibung, sowie den Namen Pinus leucodermis. Nachher bekam die Panzerkiefer die Namen Pinus p r e n j a nach Günther Beck und Pinus p ia d i c a nach Eduard Formanek. 385

54 Nach neuzeitlichen Forschungen Dr. Markgrafs hat die Panzerkiefer zwei Variationen, die sich nach mehreren Merkmalen unterscheiden und zwar, eine Variation, die dem Funde Heldreichs auf dem Olymp, die andere dem Funde Malys. auf dem Orjen Gebirge entspricht. Markgraf gibt als genau und richtig dieser Art den Namen Pinus Heldreichii Christ und den Variationen die Namen: typica Markgraf und 1 e u c o d e r m i s (Antoine) Markgraf. Ferner ist die Verbreitung der Panzerkieler im geographischen Sinne dargestellt, wobei die Aufzeichnungen K o š a n i n s und anderen erwähnt sind, die schon früher den Zusammenhang der Standorte dieser Holzart mit klimatischen und geologischen Faktoren und anderen Vorgängen bestätigten. Besonders wird die Abhängigkeit der Standorte vom Einflüsse der mediteranen feuchten Luftströmmungen, die durch tiefe Täler der grossen Flüsse ins Land eindringen, betont. Karakteristisch für die Standorte der Panzerkiefer ist die Tatsache, dass diese im überwiegenden Falle die Hänge erwähnter Flusstäler streichen. Der Verfasser teilt die Standorte der Panzerkiefer in folgende Gruppen: I. Stromgebiet der Neretva und Umgebung II. Das Gebirge in der Umgebung von Kotor III. Nord-Montenegro und das Gebiet des Flusses Morača IV. Flussgebiet der Cijevna V. Flussgebiet des schwarzen und weissen Drim VI. Flussgebiet der Mati, Arsen, Skumba und Semeni VII. Das Akrokeraunische Gebirge bei Valona VIII. Flussgebiet der Vojuša IX. Olymp Gebirge in Thessalien X. Pirin und Ali-Botosch Gebirge im Bulgarien XI. Süd-Italien, Calabrien und Basilicata. In diesem Beitrage wird festgestellt, dass in der Literatur einige Gegenden als Standorte der Panzerkiefer unrichtig angegeben sind. An erster Stelle kommt hier in Frage das Vorkommen der Panzerkiefer in dem Gebirge von Klein-Asien (beziehungsweise Murat-Dagh Gebirge). Der Autor ist der Meinung, dass die bestehenden Angaben sehr zweifelhaft sind und demnach kann er diesen die Richtigkeit nicht zusprechen. Unrichtig sind auch die Standorte der Panzerkiefer auf dem Gebirge Vitorogin Mittelbosnien (nach Reiser bei G. Beck), Vran Gebirge (nach Beck), Crna gora in Bosnien (nach Kerne r), Romania Gebirge östlioh von Sarajevo- (nach N y m a n), das Flusstal des Vrbas zwischen Jajce und Banja Luka (nach Gross und Kneuder), das Maglić Gebirge (nach Dr. Simonović und Dr. Pol jak bei Dr. Bošnjak) und das Gebirge Golešnica bei Veles (nach Apfelbecik bei M a J y). Besondere Aufmerksamkeit widmet der Verfasser den ausschliesslich kontinentalen Standorten der Panzerkiefer. Nach Angaben Dr. Pančić sind in der Nähe des Dorfes Negbine am Rande des Murtenica Gebirges in Serbien zwei Stämme der Panzerkiefer vorgefunden, die in der Zwischenzeit, leider, gefällt sind, welches die Erforschung dieses Standortes ziemlich erschweren wird. Einzelne Stämme der Panzerkiefer findet man noch immer in Sandžak (bei den Dörfern Ljutići und Obrade, und' in der Kamena gora) vor. Das einzelne Vorkommen dieser Stämme ist sehr merkwürdig und es wird einer gründlichen Erforschung dieser Gebiete benötigen um gültige Schlüsse betreffs dieser Standorte zu ziehn. Zum Schlüsse wird die Notwendigkeit betont, die einzelnen Standorte der Panzerkiefer unter Naturschutz zu stellen, zwecks Schonung und Erhaltung dieser seltenen und hochinteressanten Holzart. ^^ Der Verfasser 386

55 / SAOPĆENJA PRILOG POVIESTI NAŠEGA ŠUMARSTVA Dobrotom predsjednika ogulinske imovne općine g. Josipa Fröhlicha iz Brinja dobio sam dva naredna štampana priloga, koji se odnose i na povijest našega šumarstva i koje ovdje priopćujem. NARODU KRAJIŠKOM LIEPI I LJUBEZNI POZDRAV! U starinstvu domovine naše bila su sretna vremena, kad su stari Bani naši narod svoj u sabore sazivali, te kao otci s diecom svojom' o sreći domovine Ijubezno se dogovarali. Tieh liepšieh i čestitieh vremenah odavna je već nestalo bilo, jer nastadoše zla vremena, u kojima smo takove Banove imali, koji nit od našeg roda ni plemena, već tudjini nemilostivi biše, koji s nami mi u nasern jeziku govoriti neznadoše. Raduj se, mili narode naš, jer od kada smo opet iza tolikieh zalah jedno dobro naše, Bana Jelačića, stekli, ogramulo je žarko sunce domovini našoj, vratja nam se sreća i razvija krila naša slava starodavna. Kad je dični glas i k vami, vitežki krajišnici, doletio, da je milost carska svietlog Bana Jelačića na to visoko dostojanstvo podigla, uzigrala su junačka serca vaša, jer znala je sirotna krajina, da je i njoj opet sunce ogramulo, i da je ona otca zadobila, koji će se za nju pobrinuti znati. I zaista u toj nadi, vitežki narode krajiški, ti se prevario nisi, jer perva je briga našeg Bana bila, da izlieči gerdne rane tvoje. Sazvao je dakle kako sa svieh stranah domovine naše tako i iz krajine zastupnike i drugu uglednu gospodu, te pretresavši molbe tvoje, učinio je u propisih vaših takove promiene, da će vam sve potežkoće vaše s jumačkieh ramenah spasti, i da ćete i vi u svakoj struci blagostanja napriedovati moći. Nove ove propise primio je sabor jednodušno, i šalje ih po priloženoj molbi njih Veličanstvu milostivom caru i kralju našem na previšnje potverdjenje, koje moćna zaštita naša svietli Ban će takodjer naskoro izraditi znati. Polaštice ovieh novieh propisali za krajinu uvidit ćete iz sliedećih točkah: 1. Stupit ćete i vi kao dio našieh kraljevinah na ustavno polje, to jest, zakoni i propisi za vas neće se kao dosad bez vas satvarati, nego pošiljat ćete na sabor ovaj i odsele svake godine zastupnike svoje, da se o sreći i potrebi domovine naše s ostalom bratjom i s svietlim Banom svojim posavietovati možemo. Neće dakle moći svatko komu na um pane bez vašeg znanja propise vam krojit, da pod njima stenjete vi i potomstvo vaše. 2. Narodni jezik naš uvodi se u sve poslove službene; zato neće trebat dieci vašoj tudje jezike učiti, već u školah koje će se bolje urediti u svom jeziku sve učiti, što će njoj na korist služit, i moći će tako sve časti postignuti. Kod poglavarstva i sudišta ne ćete kroz tudja usta govoriti, koja istinu nikada pravo ne tolkuju. 3. Neće vam se izvan u vojničkoj službi, po vojničkom prepisu, (t. j. po Tereziani) suditi. 4. Ukidaju se potežkoće iztiečuće iz reškriptah bivšeg Hofkriegsratha. 5. Zemlje vaše podpuna će vlastitost vaša biti, kojom baratati možete, kako vami drago, samo tri rali da podkućnice bude. 6. Obćinski pašinci vlastitost su obćinah, kojom obćine vladat budu mogle. 7. Iz deržavnih šumah dobivat ćete i vozit smieti svaki dan od ležećeg derva, a bukovinu i ljeti sieći. 8. Špekulacija s sumarni neće smieti bez privoljenja obćinah počimat se. 9. Gradju i dasku dobivat ćete što se lakše bude moglo. 387

56 10. Branjevine odredit će obćine u šumi. 11. Imat ćete beaplatnu žirovinu i pašu po šuman i po proplancih. 12. Kod prodaje i promiene gruntah moći će se kontrakt i kod kumpanie 'bez regimenta učiniti. 13. Vinograde smije svatko zasadjivat na svojoj zemlji kako kome drago. 14. Posljednji član jedne kuće more i zemljišta u testamentu kom mu drago ostaviti. 15. Tergovini i zanatu more svatko bez ušterba vojničke službe podati se. 16. Mladež, more bez zaprieke nauke učiti. 17. Osim zemljišta more svaki krajišnik zgrade i blago i sve drugo imati. 18. Dioba će se i na tri rali zemlje dopustjati, (bez da treba kao dosad najmanje tri čoeka ma svakoj strani biti; samo ima se svaki obvezati kad na njega red dojde, da će svoju službu odslužiti,. 19. Dioba neće na regiment ići. Sub numeri prestaju. 20. Kako rat prestane i mir se povrati, neće se više vojnik krajiški na više nego samo na četiri godine u soldate upisivati, jer uvodi se kapitulacia od četiri godine. 21. Svi vojnici vadit će se onda samo na kocke, tako da se nikom krivo učiniti neće. 22. Svatko more miesto sebe u vojnike i zamienika stavit. 23. Vojska krajiška neće "se više bez dozvoljenja sabora umnožiti. 24. Krajina neće odsele više vojnikah nego i druge pokrajine carstva na vojnicu slati, već po razmierju dušah, od koliko dušah jedan vojnik se iz drugieh pokrajinah slao bude, od toliko i iz krajine. 25. Svaki vojnik dobit će mondur, i na straži i u drugoj službi plaću kao i regulaš. 26. Krajiški vojnici moći će i na 15 danah na stražu ići, da onda kod kuće mirni budu. 27. Carska rabota posve ukida se. 28. Obćinska rabota također ukida se. Obćine imat će same svoje poslove obveršivati. 29. Krajina će odsele zavisit samo od njih Veličanstva cara austrianskog, pa od svog bana, regimenta i kumpanie. ineće trebati dakle krajišniku izvan ako samo kod cara milost traži, u Beč od nemila do nedraga prošnje slati, već kad potežkoću kakvu ima, kojoj drugacie odoljeti nije, a on štap u šake, pa do bana svoga! Jer kod bana vodit će jedno verhovno saboru odgvorno poglavarstvo sve poslove krajiške, kod koga će za krajinu samo takove osobe postaviti se, koje su u krajini služile, i tamošnja obstojateljstva podpuno poznadu, da nebuđe kao dosad da vam onaj sudi, koji vas ni vaše zemlje nikada ni vidio, dakle ni potežkoće vaše znao nije. 30. Kod regimentah vodit će poslove pod predsiedničtvom oberstara verhovnom deržavnom vieću odgovorno regementsko vieće. 31. Kod kumpaniah vodit će poslove pod predsiedničtvom kapetana kumpaninsko praviteljsko vieće, u kom će sidjeti i glasovati pet prisežnieh starešinah. 32. Sve častnike izim savietnikah kod deržavnog vieća naimenuje Ban, ove posljednje nj. Veličanstvo. 33. Sudišta će se po načinu porotah urediti. 34. Priedlozi za časti oficirske imat će se od svieh štopskih oficirah podpisivati. 35. Svi poslovi vaši kod poglavarstvah i sudištah obavljat će se javno, jer svatko uviditi može, da ono što je pravo, kriti se ne treba. 36. Dalnje polaštice prikopljene su u posebnih zaključkih saborskih od. 1 do. 32. Osim toga svega nastavit će se viećanje o još nekojih poieškoćah krajiških, o školah, tridesetnicah, sudištih, svešteničkoj plaći, ženidbi oficirskoj bez kaucie i t. d 388

57 dokle samo drugi važni poslovi se obave, dotični odbori svoje operate izrade, i sabor se opet sazove. Iz ovog svega vidite vi, bratjo krajišnici, na koliko se proteže brižljivost dobrog Bana vašeg i želja sabora ovog vas sretne i zadovoljne vidjeti. Zato mila bratjo, čuvajte se onakovieh ljudih, koji za navratiti vodu na magjarske inline, narod bune, i proti našem ljubljenom Banu i saboru laži razprostiru, čuvajte se onih, koji vas na to nagovaraju, da se poglavarstvu svome nepokorite, jer mila bratjo, samo medju gorskom zvieradi poglavarstva 1 nije, i zato poglavar je tu onaj, tko je jači, lija zecu, vuk lisici, medvieđ obodvoma. Od ovih gore izbrojenih polašticah uvesti će se posebnom zapoviedi na vaša poglavarstva od strane svietlog Bana našeg sve što se uvesti može odmah, te sve drugo kako potverdjenje od njih Veličanstva dojde. Ako bi vam jošter isto na sercu ležalo, odkrit ćete moći to svake godine na obćem saboru, gdie ćemo se razgovarat i savjetovat kao bratja s bratjom, dieca jedne majke s otcem svojim Banom Jelačićem. :Iz priložene molbe na njihovo Veličanstvo uvidit ćete, kako se tužimo pred carskim prestoljem, na nepravedna nasertanja ljutieh našieh nepriateljah Magjarah, koji su bili milostivog cara tako obmamili, da je na neprestano klevetanje njihovo glas se bio već raznio, da je obće ljubljeni Ban naš časti svoje lišen, zato gdie neće da izda domovinu svoju pod magjarski jaram, već vieran caru vieran je i domovini svojoj. Premda se viest ova potverdila nije, ipak žalostju je serca naša napunilo, da se toli vriedni muž i poglavar naš od naših nepriateljan tako bezobrazno napada, i zato izjavismo, da mi dok je i jednom junaku u domovini našoj glasovitoj glava na ramenu, da mi onoga ostaviti nećemo, koji je muževnom odvažnostju dobnu našem ako treba zertvovat se odlučio, da mi onog ni u ikakvoj biedi ostavit nećemo, koji nas u sreći svojoj ostavio nije. Bog živi svietlog Bana našeg, jedinu moćnu zaštitu našu, diku i otca domovine naše, Bana Jelačića! U Zagrebu 'dana 10. serpnja OD STRANE ZASTUPNIKA«KRAJIŠKIH na saboru trojedne kraljevine. POSEBNI ZAKLJUCKI SABORSKU na prošnje krajiške dosad na saboru pretresane.. 1. Uslied. 13. novog ustava krajiškog prosto je krajišnikom gorski kesten u deržavnoj šumi bezplatno kupiti, izim branjenicah bujad kositi i roviti.. 2. Proplanci u šumah smatraju se kao šuma ista, i zato na njima paša, košenje i rov bujadi bezplatno se dozvoljava.. 3. Izvoženje ležećih dervah iz šumah dozvoljava se za svaki dan u nedielji.. 4. Siečenje bukove gradje i ljeti se dopušta.. 5. Marva nefcrajišnikah nipošto se bez dozvoljenja obćinah u šume ni obćinske pašince krajiške na pašu puštati ne smije.. 6. Krajišnici mogu s privolienjem obćinah i regimentskog poglavarstva gdie to okolnosti nuždno čine, stanove imati i graditi.. 7. Izkerčeni okrajci šumski izvan hunkah, mogu se krajišnikom pripisati.. 8. Lugari nesmiju bez dovoljnoga uzroka poradi šumskog kvara, kad im se svidi, kuće preiskavati.. 9. Pečeti (cedulje) na pašu i žirovinu ukidaju se Na vlastitoj zemlji mogu krajišnici šume podizati Ženidbe se imadu krajišniku ne kao dosad, već kod okružnog kumpaninskog poglavarstva dopustjati. 389

58 . 12. Ciena.morske soli obaljena je posebnim člankom saborskim na cienu kako je u Dalmacii Predprege (Vorspann) imadu se u arendu dati Siečenje i izvoženje dervah za oficire, činovnike, svetjenike, škole, pisarne, straže i t. d. neka se u arendu dade Krajišnici nijesu ni za plaću dužni pod moraš na javno dielo kakovo ići, nego sve što se je dosad carskom robotom delalo, imade se ucienice privatnim osobam povieriti, koje će dijelo za pogodjenu plaću iz deržavne kase (graditeljskog fonda) učiniti Pravo bezplatnoga dervarenja, paše, žirovine, proteže se na sve stanovnike ц krajini Krajišnici mogu bez obične pratnje vojničke na kordunu na svoje zemlje ići Obćinski magazini, gdie to obćine zahtievaju, mogu se ukinuti, žito i magazini prodati, i iz ti eh novacah shodne fundacie po želji obćinah «činiti Mierne zemlje slunjskieh ikrajišnikah na kordunu nek im se kao pravedna stečevina predadu i porezu podvergnu Tamničare (reštance) koji pod sudom stoje, neka hrani deržava Žitni 'dugovi, koje su siromašni krajišnici dužni, nek im se poklone Dugovi, koje je Francezka za krajiške žitelje Austrii predala, nek se deržavnom vleću poviere, da ih ono onim kojim spadaju, izplati Naknade već ustanovljene za požare od turske strane uzročene, nek se priličnim putem izposluju Cieniocem kvarovah nek plati onaj dangubu, koji je kvar učinio Služeći krajišnici nek nadalje o trošku deržavnom liefce dobivaju U službi nemoćni (invalid) 1 postanim krajišnikom i unteroficirom, koji su dugo služili, neka se primierna podpora dade Svi siromašni krajišnici imadu pravo u toplicah perve banovačke regimente bezplatno u obćinskom kupalištu kupati se Straženje na kordunu ima se bolje urediti, i gdie je moguće, broj poštah umaliti Krajiški kapitali (Grenzvermögens, Grenzbildungs, Religions, Arbeits und sonstige Fonds) neka se našem domaćem deržavnom vieou na uipravljanje predadu, tako isto da se u Beču ležeće obćinske i cerkvene glavnice izplate i u našoj domovini na kamate dadu Izpisane zemlje nek onaj, tko ih je izpustio, opet si pripisati dati more Izplatjenje mondura kog su krajišnici sami nabavili, i u Italiu ponieli, nek se po bečkom ministeriu što skorie izposluje Mierenje zemaljsko (Kataster) ima se što prie moguće bude učiniti Krajina rnagjarskoga ministeria nepriznaje, nit priznati hoće. Opazke. O daljnjih poteškoćah krajine nastavit će sabor viećanje svoje, naime o školah, harmicah, plaćanju svega svešteničtva, o sudištih, ženidbe oficirah i činovnikah bez kaucie, o šumskom gospodarstvu i t. d. odmah kad dotični odbori operate svoje sastave, i odgodjeni sabor ovaj se opet sazove. Priopćio: Ing. Z. Turkalj 390

59 ŠUMARSTVO U HRVATSKOM NOVINSTVU Hrvatsko novinstvo prati i rad našeg»hrvatskog šumarskog lista«. Ne samo bilješkom o izašlom ibroju, nego i ovećim izvadcima i osvrtima. Tako dnevnik»hrvatski narod«od 15. kolovoza, te dnevnik»hrvatsko gospodarstvo«(zagreb, Frankopanska ulica 24) u broju od 5. kolovoza. Od suradnje šumarskog značenja istaknuti je: 1. Prikaze o imovnim općinama povodom zaključaka ovih, da predaju cjelokupnu svoju imovinu državi, državnom eraru uz osiguranje obskrbe potrebnim drvetom iz ovih i drugih šuma. Na prvom je mjestu izjava ministra šumarstva i rudarstva g. ing. Ivice Frkovića suradniku»hrvatskog naroda«, koja je tiskana u broju 28. srpnja. Prikazavši postanak imovnih općina, njihovu bit, poteškoće s kojima se mnoge imovne općine već desetljećima bore g. ministar je naglasio:»imovne su obćime jednodušno odlučile, da svoj posjed dadu u vlastništvo države, pa su tako spremile bolji put i za budućnost svojih šuma i za mogućnost pokrića svojih potreba na drvu. Ta je odluka od epohalne važnosti za čitavo naše šumsko gospodarstvo, ali ona ima i svoje šire značenje. Predstavnici naših imovnih obćina, svi ljudi iz najširih narodnih slojeva, jasno su očitovali svoju jaku i čvrstu vjeru u svoju državu. Država će primiti i šume imovnih obćina pod svoje okrilje, svojim će ugledom ona zajamčiti pokriće narodnih potreba jednako i na najbolji način. Osim toga sama činjenica, da je u zaključivanju prevladala svijest o društvenoj pravdi, jer će moći drvo dobiti svi građani zemlje, pokazala je shvaćanje našeg naroda o zajednici potreba, zajednici probitaka i probitcima zajednica.«izjavu g. ministra prenijeo je u cijelosti i dnevnik»hrvatsko gospodarstvo«u broju od 30. srpnja. O imovnim općinama donijeli su članke i zagrebački dnevnici»novi list«(u br. od 7. VIII.), te»hrvatski glas«(u br. od 21. V'IIL). U članku»hrvatskog glasa«naglašena je i pozitivna uloga, koju su imovne općine odigrale u hrvatskom narodu do današnjeg dana pošumljavanjima, izgradnjama u svom 1 gospodarstvu, kupovanjem veleposjedničkih šuma, kao i doprinosima za opće kulturne i gospodarske svrhe u što je isplaćena U današnjoj vrijednosti svota od 650 milijuna Kuna. 2. U»Hrvatskom gospodarstvu«izašla su i dva članka s netočnostima o našim šumama. Te netočnosti, a koje dovode do krivih zaključaka, nalaze se u člancima»bogatstvo Hrvatske u šumama«>(u broju od 11. srpnja), te»problemi drvarske industrije«(u broju od 12. srpnja). To su netočnosti statističkog značenja, podaci o našim šumama, o njihovom sastavu i njihovoj konkretnoj proizvodnji. Iz prvog članka izlazi, da imademo povoljan razmjer dobnih razreda, naročito u Bosni. Taj odnos za Bosnu prikazan je kao 33,15% šuma u starosti do 40 godina, 25,33%»» od godina, te 41,52%»» preko 80 godina. Težište ovog odnosa leži u tome, da je poredaj dobnih razreda povoljan obzirom na iskorištavanje, jer preko 40% svih šuma zrelo je, odnosno blizu zrelosti za sječu. Preko 7% bilo bi tih šuma više nego li je normala. U apsolutnom iznosu to znači ha s najmanje 10, (deset milijuna) m 3 drveta spremnog odmah za sječu! Stvarni je omjer pak sasvim drugi: do 40 godina starosti imade 46%, od 41 80»»» 26%, a preko 80»>»» 28%. Dakle najstariji dobni razred imade za 5% manje površine nego li bi normalno trebalo biti. To su podaci iz statistike šuma za god., a tko i malo pozna bosanske šume, 391

60 priznat će realnost ovih podataka. Za šume Hrvatske razlike su nešto blaže, ali opet previsoko označene. Drugi je članak izjava Franje Baričevića, drvnog veleobrtnika i potpredsjednika Industrijske komore u Zagrebu. U tom je članku nespretna formulacija podataka o prirastu i sječivoj drvnoj masi:»na području Nezavisne Države Hrvatske imademo oko četiri milijuna hektara šuma. Oko 14 milijuna prostornih metara morao hi iznositi godišnji prirast drva, da je naše šumsko gospodarstvo do sada bilo vođeno na temelju razumne gospodarske politike. Mi, međutim sječemo godišnje samo oko šest do sedam milijuna prostornih metara, a da pri tome ne diramo u glavnicu, odnosno da sječemo samo godišnji prirast.«u ovoj izjavi kondicional»morao bi«gubi se pred milijunskim brojkama. Tvrdnja pak, da se sječom od sedam milijuna m 3 ne dira u glavnicu, već da se sječe samo prirast, smjela je. Inače se naglašuje potreba organiziranja prodaje, naročito za malu industriju, a o tome je bilo riječi i u»šumarskom listu«već god. (u br u članku log. O. Piškorića: Kojim putem?). 3. U dobrom prikazu»gorski Kotar regionalna jedinica hrvatskog gospodarstva«(»hrv. gosp.«od 17. VII.) naročito je naglašena važnost šuma za taj kraj, u kojem se razvio»posebni tip seljaka, koji je seljak i radnik, jer vidimo da obrađivanje zemlje samo upotpunjuje njegovo uzdržavanje. Težište je njegova prihoda i aktivnosti u drvnom veleobrtu«. Ovaj se članak može dobro upotriebiti kod rada na provedbi misli upravljanog gospodarstva i za Gorski Kotar, kao jednu»regionalnu jedinicu hrvatskog gospodarstva, a potom i za osnovu sveukupnog gospodarskog života Hrvatske. O primjeni smjernica upravljanog gospodarstva (dirigirane, planske privrede) u šumarstvu pisano je i u»hrvatskom glasu«(od 14. VIII., a prenijelo»hrvatsko gospodarstvo«u br. od 15. VIII.), koji je napisan povodom uzakonjenja Državnog ureda za šumske proizvode u okviru Ministarstva šumarstva i rudarstva (u Zakonskoj odredbi o podjeli ministarstva na odjele i o djelokrugu odjela). 4. Članci izašli u zagrebačkom»notvom listu«:»šume u Posavini«(dne 31. VII.), te»nastaje doba rada i reda«(dne 1. VIII.) informativnog su značaja. Prvi uglavnom prikazuje zem. zajednicu Posavski Bregi, a drugi šumarstvene prilike u kutinskom kotaru naglašujući:»stalne amnestije za šumske štete su zabrinjavale, jer je to bila stalna neprilika za naše šume, za čije odgajanje je potrebno dugi niz godina.«jednakog je značenja i članak»o našim planinskim pašnjacima«tiskanom u»hrvatskom glasu«od 27. VII. 5. Državni tajnik g. Ing. Mirne Rosandić u obliku razgovora sa suradnikom»hrvatskog gospodarstva«(dne 31. VII.) prikazao je važnost gradnja cesta, koje se vrše iz navjere od 280 milijuna Kuna na području Like, odnosno Velebita: Gračac Obrovac, Gospić Karlobag, Perušić Štirovača Jablanae, od Vratnika preko Malog Halana do ceste Gračac Obrovac, te drugih manjih, kako za lokalne potrebe, tako i za opću korist, jer će tim cestama biti olakšan pristup najljepšim predjelima Like i Velebita, te tako neposredno promiče putničarstvu u ovim od prirode divnim krajevima.»ovi radovi vršit će se u režiji ministarstva šumarstva i rudarstva, kako bi se režijski troškovi što više smanjili, da bi narod od toga imao što veće zarade. Ja sam uvjeren, da su ovi radovi pravi put boljim i ljepšim danima naše ispaćene Like i da će u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj Lika biti preporođena, jer će gospodarski oživjeti i predstavljati napredan dio naše Nezavisne Domovine«, završio je g. državni tajnik. 6. Na dan obljetnice smrti Josipa Kozarca sve dnevno novinstvo donijelo 1 je članke u kojima je Kozarac prikazan kao književnik i u kojima je naglašena njegova vrijednost kao šumarskog stručnjaka. Ovim člancima, kao i predavanjima na državnoj krugovalnoj postaji osvježen je ovaj svijetli lik i dan poticaj za njegovo dublje proučavanje. P. 392

61 STANJE DRVNIH ZALIHA U ŠUMAMA KRIŽEVAČKE IMOVNE OPĆINE.* Povodom odgovora kolege g. ing. Fraučiškovića na primjedbe kolege g. ing. Logera (vidi Šumar. List broj 6 i 7 ех 1941.) glede umanjivanja drvnih zaliha u našim šumama, ponukan sam, da iznesem kretanje drvnih zaliha šuma imovne općine križevačke od njezina postanka do danas. Drvne zalihe ustanovljene su: 1. Prigodom segregacije god. 2, ГОз 2. Prigodom sastavka osnova god. 3, m 3. (Ovdje nema drvne zalihe naknadno kupljenih šuma: Medjuvodje preko Ilove i Lipovca). 3. Prigodom sastava osnova 1929./31. god. 4, m 3 (Ovdje je već uračunata i zaliha Medjuvodja i Lipovca). 4. Osnove iz 1929./31. radi nekih kardinalnih pogriješaka ne u računskom pogledu t. j. možda radi pogriješno ustanovljene drvne zalihe stavljene su van snage i pristupijeno je sastavu novih osnova. Prema dobivenim podatcima U god ustanovljena je drvna zaliha sa 4 milijuna m 3. Od zalihe, ustanovljene godine 1939., odpada na hrastovinu iznad 50 cm. prs. promjera m 3. Ovdje je još istaknuti, da opreza radi u navedenoj zalihi nije uzeta u račun zaliha sastojina ispod 20 god. starosti, koja se nalazi na površini od k. j. U god kupila je imovna općima od zagrebačke nadbiskupije posjed u Prečecu cea 450 k. j. (To su sastojine ispod 2 god. i nisu uzete u gornji račun). Nadalje je kupila u god posjed u Lendavi u površini od k. j. za iznos od 26, Din. Niti drvna masa tih šuma nije и gornjem računu. Sve što je prikupljeno, kupljeno je od prihoda, koji su dobiveni prodajom drva iz matičnih šuma. Dakle, uzevši u obzir, da u zalihi ustanovljenoj nije uračunata zaliha sastojina ispod 20 godina i onih kupljenih u Prečecu i Lendavi, i ako se i to uzme u račun, slijedi, da imovna općina križevačka ima danas u svojim šumama više nego dvostruko veću drvnu z a 1 i h u, od one koju je. dobila prigodom segregacije i pored svega toga, što je tri puta provedena revizija katastra pravoužitnilka, pa i t. zv. djelfoenicima podijeljeno selišno pravo u jednakom iznosu, kao i temeljnim zadrugama. No treba naglasiti da ovo nikako ne znači, da bi se iz gornje konstatacije mogao izvesti zaključak, kako je stanje šuma imovne općine križevačke normalno t. j. da je normalna drvna zaliha, ali svakako znači veliki napredak u gospodarstvu. Za taj napredak je svakako najzaslužniji, što valja i ovdje istaći, dugogodišnji ravnatelj ove imovne općine, gosp. Ante Mark, šum. nadzornik u mirovini. Ing. V. Radošević RIBARSTVO I ŠUMARSTVO 1. Jcš godine pisao sam u Šumarskom Listu opširno, kako bi se imalo urediti ribarstvo u Hrvatskoj i Slavoniji. Godine proglašen je zakon o slatkovodnom ribarstvu u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji, i počelo se raditi oko rješavanja toga pitanja. Bila su imenovana županijska povjerenstva za priznavanje prava ribolova i jedno takovo zemaljsko povjerenstvo. Izašla je i provedbena naredba. Vlasnici ribolova prijavljivali su svoja prava i doprinijeli dokaze. * Bili bismo iskreno zahvalni i ostalim našim drugovima, kad bi nam javili stanje drvnih zaliha u svome području. Uredništvo. 393

62 Erar i velika imanja predložila su vrlo lijepo izradjene nacrta voda, za koje su tražili priznanje prava ribolova i gruntovne izvatke kao i katastralne listove. Vodile su se rasprave na licu mjesta kod općina, kotarskih oblasti i županija. Napokon su neka županijska povjerenstva donesla i odluke o priznanju prava ribolova. Kod zemaljskog povjerenstva za priznanje prava ribolova trebalo je tada taj materijal srediti te osnovati i voditi katastar ribolovnih prava. Ali upravo ovdje je zapelo. Kod zemaljske vlade nije bilo ribarskog referenta koji bi taj materijal sredjivao. Bilo se je uobičajilo u ono doba, da pravnici, koji su bili po volji ili po nevolji premješteni iz provincije vladi u Zagreb, dobivaju kao prvi posao ribarski katastar. Svaki od ove gospode je znao dobro, da će se za 2 6 mjeseci osloboditi toga posla. Pravili su se t. zv.»š i b e r i«, spisi su se ili vraćali na kakovogod nadopunjenje ili su se spremali u»skontrum«a to znači u ormar, da tamo čekaju nasljednika. Kroz godine se je ormar punio dok se do vrha nije napunio. U to je nastupilo ratno i poratno razdoblje, kad se uopće nije više mislilo na ribarstvo. Istom godine pokušao je savjetnik B., da pokrene ribarsko pitanje i spasi ostatke ribarskog katastra ali se nije gotovo nijedno sresko načelstvo odazvalo tome pozivu. Tek godine odlučio je tadanji šef poljoprivrede kod banske uprave R., kao pasionirani ribić, da sredi ribarstvo. Pozvao me je na suradnju, u koju sam se rado odazvao."' Kad smo tražili onaj čarobni ormar sa ribarskim katastrom, našli smo ga prazna. Da li je istina ili je to bio samo dobar izgovor, nije ustanovljeno govorilo se je, da je neki suludi i pokojni podvornik sve spinse o ribarstvu prodao, jer je bio uvjeren, da više ne će trebati. Jednog dana spazih, kako kažnjenici nose iz podruma sabornice u košarama spise u peć za centralno grijanje pa podjoh da izbliza vidim, kakvi su spisi. Vidio sam, da su to bili slučajno spisi baš županijskog povjerenstva za priznanje ribolova a onda i neki drugi spisi od povjestne važnosti. Spasio sam sve, i ribarske spise; lijepo sam ih sortirao i spremio. Bilo je tu starih povelja i osobito lijepih nacrta ribjih voda kr. ravnateljstva šuma u Zagrebu. Za sebe sam sačuvao popis svih prijava prava ribolova iz godine do Povjerenstvo za priznanje prava ribolova, koje je bilo imenovano po novom ribarskom zakonu iz godine u banovini Hrvatskoj i koje radi sada za cijelu Nezavisnu Državu Hrvatsku, služi se u glavnom tim popisom kao dokazom, da su vlasnici ribolova prijavili svoje pravo po starom ribarskom zakonu. 2. Danas se radi po spomenutom ribarskom zakonu od 1937., toji je, u glavnom, dobar. Ribarska referada povjerena je kotarskom gospodarskom izvjestitelju i u tom leži razlog, što do danas nije uspjelo urediti to pitanje. Zar nije pir i rod no, da ribarsko gospoda r s tv o vod'i šumar, koji upravlja šumama, u kojima izviru rijeke i potoci, koji upravlja i lovom, koji ima lugare i čuvare lova i može uspješno zaštititi i ribolov? * Poznato nam je, da se je pisac ovih redaka spremio stručno u inozemstvu da bude ribarski referent kod Hrvatske-Slavonske-Dalmatinske zemaljske vlade. Pošto, međutim, ondašnja zemaljska vlada nije smjela ozbiljno ulaziti u tu»zajedničku državnu stvar«morao je otići u Bosnu. Tamo je uspješno kao šumar radio preko 20 godina na poslovima ribarskim. Uredništvo. 394

63 Kotarski gospodarski izvjestitelj na kotaru ima i previše posla sa raznim granama seljačkog gospodarstva i ne može se uspješno baviti još i sa ribarstvom, koje ie,. barem ono gdje su pastrve, najčešća u šumi, izvan njegova dohvata. On vrlo često nema kada ni da pročita, a kamo li da prouči i da se bavi ribarskim pitanjem, odnosno organizacijom ribarstva. Iz iskustva znam, da se ribarski izvjestitelj, agronom, kad je požurivan za rješavanje spisa o ribarstvu, opravdava sasvim ispravno, da je preopterećen drugim poslovima i da ne može svršavati sve poslove, koji se od njega traže. A to se mora i uvažiti. O tom je već pisano i u Šumarskom Listu godine kada smo upozorili šumarske inženjere, da se posvete ribarskoj struci, jer je ribarstvo blizu šumarstvu upravo kao i lovstvo. Mislim, da bi gospodarski stručnjaci bili vrlo zahvalni kolegama šumarima, da oni preuzmu brigu za ribarstvo. Sigurno nema gotovo ni jednog gospodarskog izvjestitelja koji bi bio za to ljubomoran na šumara, što mu uzima tu suvišnu brigu. Ovo je gola istina, koja nikoga ne boli i ne vrijedja. Za samo ribarstvo bi ovako rješenje bilo sretno i korisno. U resoru ministarstva seljačkog gospodarstva mogla bi ostati ribogojilišta kao zavodi, ako to ministarstvo želi.""ministarstvo šumarstva kupovalo bi od tih ribogojilišta potreban nasad. Sa mal'oi dobre volje dalo bi se to sve urediti. Nije važno kojem ministarstvu će spadati ribarstvo već je važno gdje ima više izgleda za napredniji i korisniji rad i uspjeh. Glavni je posao čuvati, gajiti i pametno uživati! Iskusili smo, kako nema koristi, da se sa ribogojilišta donosi mladj (mala ribica) i sa velikim troškovima nasadjuje u potoke; dok se sa velikim troškom vrši to nasadjivanje, na drugoj se strani upravo nerazumno riba uništava a osobito u doba mrijestenja. Ne može vlast toliko ribe nasaditi, koliko je mogu krivolovci potamaniti. Jedan čuvar ribolova u cijelom kotaru ne može mnogo sačuvati. Ali svi lugari i čuvari lova mogu ipak nešto O branit i. Kako su nesavjesni politički upravni činovnici režima, kioji su, srećom, prošli, skrivili uništavanje šuma i lova, skrivili su i uništavanje ribe.»strah šumu čuva«, on mora da čuva lov i ribolov. Šumari zajedno sa ozbiljnim upravnim činovnicima im o g u i moraju sačuvati otvoreno narodno prirodno blago, šumu, divljač i ribu. Iskrena želja jednog ribarskog športaša za što uspješnijim radom na polju ribarstva rodila je upravo originalnu ideju. On je predložio, da se jednom državnom športskom savezu povjeri organizacija i uprava ribarstva u cijeloj državi. Nije baš skromno odvažiti se na takav posao, koji zadaje brige i šumaru, koji radi baš u sredini, o kojoj je riječ. Svi pravi ribari, oni od zanata kao i oni športaši, žele, da se pristupi ozbiljnom' radu oko zaštite i unapredjivanja ribarstva. Oni ne pitaju u koji će to resor spadati, oni žele samo to, da se po zakonu odmah otpočne sa radom. Ovo sam napisao zato*, jer sam doznao, da će se gorski potoci staviti pod šumarski nadzor i upravu. To bi bila, možda, polovična mjera. Mislim da je pravo urediti jednom to cijelo pitanje; imamo iskustvo, koje nas jasno upućuje, kako treba raditi. Na O'vo svoje mišljenje čuo sam već primjedbu, kako nije vjerojatno, da bi ribarstvo bolje napredovalo i uspijevalo u rukama šumara, jer da šumari nisu mogli sačuvati ni šume ni lova. Morao sam na to odgovoriti, da zato nisu odgovorni šumari, već mnogi bivši narodni zastupnici, koji su svim silama radili protiv zaštite i šume i lova (kao i ribolova) samo zato, da na uništavanju narodnoga imetka steku što veću popularnost. A danas je, hvala Bogu, to i takvo vrijeme prošlo. M. D. 395

64 ŠUMSKO GOSPODARSTVO U SLOVAČKOJ»Gardista«, dnevni list, što izlazi u Bratislavi, u svome broju od 6. ožujka o. g. osvrće se na šumsko gospodarstvo Slovačke. Ni za nas nisu bez interesa podatci u tome članku: Šume su najveće bogatstvo Slovačke, čija se vrijednost penje iz dana u dan. Dužnost je i države i svakoga šumoposjednika, da u svome interesu gospodari sa šumom kako treba. U tom pogledu treba da još mnogo uče šumoposjedniei slovački, kaže taj list. Prema brojidbenim podacima ministarstva poljoprivrede, čitava je površina Države 3, ha, a od toga je šume 1, ha, dakle 38,33%. Mnoga zemljišta, koja su dosad pod poljoprivrednnm obradom, postepeno se pošumljavaju, tako, da će za koju godinu biti pola Slovačke pod šumom. Državnih šuma ima danas ,69 ha, općinskih ,95 ha, a privatnih ha. Državne i veće privatne šume imaju gospodarstvene osnove. Gospodarstvo općinskih i urbarskih šuma, čija je površina iznad 50 ha, pod državnim je nadzorom; manjim šumama upravljaju sami pojedinci bez svakoga nadzora. Godišnja je proizvodnja drveta: 2, m 3 četinjavog i 2, rn 3 lisnatog drveta a ukupno 4, m 3 Najveća je proizvodnja u župi Zvolen, gdje se godišnje siječe preko 1 mil. m 3 lisnatog drveta. Po površini se slovačke šume dijele ovako: manjih od 50 ha ima u ukupnoj površini ha od 50 do 500 ha ha a preko 500 ha ha U prvoj je skupini veći dio (91, ha) privatnih šuma, u drugoj skupini su većinom šume koje se zajednički iskorišćavaju, (232, ha), dok u trećoj skupini državne šmr.e zauzimaju 381, ha. Po vrstama drveća imamo ove podatke: smreka: 28, 1%, jela 11.8%, bijeli bor 6.3%, ariš 0.9%, hrast 11.6 /o, bukva 31.7 /o, druge listače 9.6 /o. Po uzgoju ima: visokih šuma 84.2%, srednjih 6.9%, i izdanačkih 8.9%. U državnim šumama je gospodarstvo intenzivno, a tako i kod većih privatnih šumskih posjeda. Manje, zajedničke i privatne šume daleko su od dobroga gospodarenja, jer se državni nadzor proteže danas samo na određivanje godišnjega etata i na kontrolu, da li su sječine pošumljene. Zbog toga propada mnogo vrijednosti: mnogo gradjevnoga drveta ide u ogrijev, a mnogo vrijednoga materijala propada u šumi. Ministarstvo poljoprivrede želi, da i u ovim šumama uvede valjano gospodarenje. Prema tim namjerama posjednik bi dobio potrebnu količinu ogrijeva, koja bi se proizvela i podijelila pod nadzorom države, a ostalo drvo, sposobno za prodaju, prodala bi osoba, kojoj je povjeren nadzor dok bi šumovlasnik dobio samo novce. Na taj način će mnogo više drveta biti i za domaću industriju i za izvoz. Na sličan način će trebati postupati i sa onim malim privatnim šumama, koje nisu pod nadzorom države. One danas daju samo ogrijev, pa je prema tome i tu potrebna intervencija države. Priopćio: B. * 396

65 Sjednica povjerenstva za polaganje državnih stručnih izpita činovničkih vježbenika s fakultetskom spremom. Dne 16. kolovoza ove godine održana je u ministarstvu šumarstva i rudarstva sjednica izpitnog povjerenstva za državne stručne izpite činovn. vježbenika s fakultetskom spremom. Predsjedavao je šum. savjetnik g. ing. Mihovil Markić. Povjerenstvo je odobrilo pristup izpitu sliedećim kandidatima: MHić ing. Žarku, Lakić ing. Ivanu, Krpan ing. Jurju, Potočić ing. Zvonimiru, Pavletić ing. Franji, Mihaljević ing. Bartolu, Zgorelec ing. Pavlu, Emrović ing. Borivoju, Hrženjak ing. Ferdi, Lukačić ing. Petru, Severinski ing. Vladimiru, Šandrovčan ing. Miji, Georgijević-Špiler ing. Emilu, Belonin ing. Nikoli, Renko ing. Stanislavu i Schank ing. Johannu. Prema tome ima u svemu 17 pravodobno prijavljenih kandidata. Što se tiče razporeda samog izpita odredjeno je u smislu postojećih propisa sliedeće: Izpit počima dne 20. studenoga ove godine. Toga će se dana održati sjednica povjerenstva i prijavljivati kandidati u zgradi Šumarskog doma (Vukotinovićeva 2). Izrada pismenih zadataka održat će se u toku 21. i 22. studenog, dakle u svemu dva dana. Ustmeni izpit će se održavati od 24. dio 26. studenog, odnosno u svemu 3 dana, u koliko naravno ne nastupe kakovi razlozi, uslied kojih će se ustmeni izpit morati produljiti. Terenski se izpit predvidja za dane 27. do 29. studenog, dakle u svemu 3 dana. Kao objekt terenskog izpita izabran je kompleks Maceljske gore, napose šumski posjedi baruna Ottenfelsa, Filipa Deutscha sinova i Krapinske tvornice pokućtva d. d. Izpiti pismeni i ustmeni obavit će se u prostorijama Šumarskog doma u Zagrebu (Vukotinovićeva 2). KNJIŽEVNOST DVIJE PUBLIKACIJE»SILVAE ORBIS«1. Međunarodna središnjica za šumu (Internationale Forstzentrale, Le Centre international de Sylciculture, The International Forestry Centre) u Berlinu preuzela je između ostaloga, i zadatak, da proučava najvažnija šumarska pitanja sa međunarodnoga gledišta i da objelodanjuje rezultate toga rada. Tome zadatku udovoljava publikacijama, koje izdaje pod naslovom»silvae Orb is«šume svijeta. Manje stvari izilaze od studenoga u časopisu»i п t e rs у 1 v a«, koji izlazi svaka tri mjeseca, dok samostalne publikacije»sylvae Or to is«izilaze u slobodnim, rokovima. Što se tiče predmeta, koji se obrađuju u izdanjima»sylvae O r b i s«, zanimljiv je zaključak međunarodnoga šumarskog kongresa u Budimpešti iz god., a prema kome je potrebno, da se obrade, između ostaloga, poglavito pitanja o uređivanju maloga šumskoga posjeda, o p o š u m 1 j i v a n j u g o 1 j e t i, o z a- drugarstvu u šumskom gospodarstvu, o šumskom sjemenju te o šumskim pašnjacima. 397

66 Međunarodna središnjica za šumu razdijelila je svoj program na tri odjela: I. odjel šuma (temeljna biološka i ekološka pitanja) obrađuje 1. tlo, 2. botaniku, 3. zoologiju 4. metereologiju; II. odjel šumarsko-tehnički radovi (tehnička pitanja u najširem smislu riječi, koja izilaze iz bioloških i gospodarskih strana šumskoga gospodarstva obrađuje 5. uzgoj šume, 6. uređenje šume, 7. iskorišćavanje šume; izvoz drveta, i iskorišćavanje nuzgrednih proizvoda, 8. uporabu drveta 9. uređenje bujica 10. pošumijavanje goleti; Ш. odjel gospodarenje sa šumom, obrađuje 11. šumarskopolitička pitanja, 12. gospodarenje sä privatnim Sumama, 13. drvno tržište, 14. kulturno značenje šume. Središnjica daje najšire mogućnosti privatnoj inicijativi. Radove svojih suradnika štampa u svescima»s у 1 v a e O r b i s«. Geslo je središnjice: promičba šumarstva na svim područjima. 2. Pied nama su dva sveska»s i 1 v a e Or bis«i to: a) Repertoire international des periodique forestiere (Franz Orünwoldt) i b) La Legislation sur le reboisement des terrains incultes (Dr Qeza Lunoz). Ad a) Prva publikacija (200 str. 8 ) iznosi popis časopisa i drugih povremenih izdanja, koja obraduju razna šumsko-gospodarska pitanja i iznose u jasnom pregledu čitavu današnju šumarsku djelatnost u svijetu. U uvodu nalazimo veoma zanimljive napomene. Ako utporedimo broj časopisa sa brojem štampanih knjiga, brzo ćemo doći do zaključka, da je broj knjiga nesrazmjerno manji od broja časopisa. Dok je, primjerice, godine broj tiskanih knjiga iznosio jedva nešto preko 250, dotle je broj časopisa u užem smislu iznosio oko 400, a u širem smislu Ovaj broj časopisa pokazuje, da se godišnje u njima tiska barem 8000 radova iz područja šumarske struke. Za to upravo časopisi pokazuju, kako se izgrađuje šumarstvo u potonjim decenijima. Radi toga je pregled časopisa u obliku bibliografije veoma potreban i znači korisnu novinu u šumarstvu. Kao vodič služila je misao, da prilikom izbora pojedinih časopisa treba uzeti sve ono, što zanima šumara. Za to su u ovoj publikaciji napomenuti i oni časopisi, koji se ne odnose baš na šumu. Tako je s obzirom na povezanost sa šumom, obraćena osobita pažnja i časopisima, odnosno povremenim izdanjima, koji govore o divljači i o zaštiti prirode. U zemljama, u kojima nema šumarskih časopisa, uzeta su obzir povremena izdanja o šumi, odnosno o šumskom gospodarstvu. Gradivo je u ovoj publikaciji obuhvaćeno ovako: 1. Najprije su navedeni časopisi koje izdaju međunarodne ustanove, a onda časopisi raspoređeni su kontinentima, odnosno zemljama, kolonijama i dominionima, u kojima izlaze. 2. Časopisi pojedinih zemalja navedeni su abecednim redom. 3. Posebno je izrađen indeks abecednim redom, pa indeks geografski. 4. Za svaki časopis, ukoliko je to bilo moguće, navedeni su svi potrebni podaci: naslov, ustanova, koja ga izdaje, uredništvo i urednik, tiskara, godina osnivanja, način izlaženja, oblik, cijena i t. d. Ova će publikacija dobro poslužiti svakomu, tko prati ili želi pratiti rad u šumskom gospodarstvu u svijetu, jer su časopisi i druga povremena izdanja najbolje ogledalo toga rada. A d. to) Druga publikacija (264 str., 8o) od velikoga je interesa za šumarsku struku, jer nema pitanja u šumarstvu, koje bi više zanimalo i stručnog čovjeka i najšire 398

67 narodne slojeve, nego što je privođenje kulturi zapuštenih zemljišta odnosno pošumljavanje ogoljenih površina. Sigurno je, da je veliki dio golijeti nastao zbog nepažljivoga rada čovjekova, zbog njegovoga nemara i njegovoga neznanja. Qolijeti se stvaraju i danas, negdje brže a negdje sporije, već prema stanišnim prilikama i izravnom ili neizravnom radu čovjekovom. Današnje doba, međutim, mnogo radi u pravcu stvaranja uvjeta za što bolji život čovjekov. Pošumljavanje je na prvom mjestu ono, koje na najvidniji način pokazuje težnju čovjekovu za ostvaranje tih uvjeta. Vraćane proizvodnji površina, koje danas ne daju koristiti čovjeku, ili ih daju u neznatnoj mjeri, pripada među kulturne radove prvoga reda. Nije potrebno naročito isticati javni interes, za koji je vezano pošumljavanje, jer je općenito poznata uloga, koju ima šuma za čovječanstvo: utvrđivanje zemljišta, osobito strmina, koje se obrušavaju, uređenje režima voda, uređenje bujica, zaštita kulturnih zemljišta protiv usova, zaštita naselja i plodnih zemljišta u dolinama, uređenje močvarnih zemljišta, zaštita kultura od vjetrova, vezanje živoga pijeska, zaštita protiv erozije itd. U savezu s time poznate su činjenice, da uništiti šumu znači isto što i razarati, a pošumljavati znači isto što i stvarati bogatstvo. Činjenica je, da je pošumljavanje najizrazitije izražavanje altruističkih težnja čovjekovih, jer od toga rada ima najveće koristi samo buduće pokoljenje. Prema tome uništavanje šume vidljiv je znak egoizma, jer redovno donosi neposredne koristi samo onome, koji uništava šumu. S obzirom na opću važnost pošumljavanja, donosili su češće međunarodni kongresi svoje zaključke ističući važnost pošumljavanja za čovječanstvo uopće. Zakonodavstvo svih prosvijećenih država obraća veliku pažnju pošumljavanju. Jedne države imaju posebne zakone baš za pošumljavanje, a druge u zakonu o šumama predviđaju sve što treba uraditi za pošumljavanje. Imajući pred očima sve ove momente, u ovoj su publikaciji razrađena ova pitanja: 1. Na kojim površinama treba pošumljavanjem izvesti poboljšne mjere? 2. Što je u pojedinim zemljama propisano, da se izvedu poboljšni radovi (pošumljavanje, asanacije, drenaža, uređenje bujica i t. d.). 3. Koje mjere dolaze u obzir, da se pomognu posjednici zemljišta radi pošumljavanja Ш radi kakvih drugih poboljšnih mjera na njihovim zemljištima (pomoć u novcu i pomoć u naravi). 4. Koje su mjere propisane za čuvanje i zaštitu pošumljenih zemljišta, da bi se ta zemljišta zaštitila protiv novoga ogoljavanja. Svako od ovih pitanja razrađeno je u posebnom poglavlju; oslonac za to razrađivanje nalazi se u zakonskim odredbama pojedinih zemalja. Prilikom razrađivanja prvoga pitanja istaknuta su zemljišta, koja su određena za zaštitne šume; posebno su istaknuti živi pijesci, a poslije toga su razmotrena druga zemljišta zemljišta iscrpljena i napuštena, golijeti i čistine, iscrpljeni pašnjaci 1, paljevine, određene površine poljoprivrednih zemljišta, gdje treba podići šumu, uzgajanje drveća po red puteva i po međama, uzgajanje vjetrobrana. U drugom poglavlju izlaže se uloga, koju država preuzima za izvođenje poboljšnih mjera. Ta je uloga utvrđena zakonima. Razne države imaju vrlo raznoliko zakonodavstvo. Posebno se ističe uloga uzadruženih vlasnika zemljišta, poselbno obaveza pojedinaca a posebno pogodnosti, koje država daje pošumljivaču ogoljenoga zemljišta; posebno je istaknut rok, u kome valja izvoditi pošumljavanje i t. d. U trećem poglavlju izlažu se načini, na koje država pomaže radove oko pošumljavanja. To je prije svega davanje pomoći u novcu i naravi, onda davanje izrađenih osnova za rad, upravljanje radovima oko pošumljavanja, promlčba pošumljavanja i odgajanja naroda. 399

68 U četvrtom dijelu istaknute su mjere oko zaštite zemljišta, koja su određena za pošumljavanje, kao i onih, na kojima je izvršeno pošumljavanje. U petom dijelu su opće napomene o zakonskim mjerama u raznim državama, a koje se odnose na pošumljavanjt. Ovo djelo daje vrlo lijep prikaz o zakonodavstvu, koje se odnosi na pošumljavanje zapuštenih zemljišta. Kulturna nastojanja pojedinih naroda, i u Evropi i na drugim kontinentima, dolaze u navodima zakonskih odredaba u ovome radu do punoga izražaja. Njima se možemo i mi obilno koristiti -u svome nastojanju, da zakonskim mjerama osiguramo uspostavu, a onda i održavanje proizvodnje na staništima, gdje ;e dosad nije bilo. B. IZ DRUŠTVA UPLATA ČLANARINE I UPISNINE U MJESECU LIPNJU GODINE Redoviti članovi: Antoljak Rudi, Zagreb Din za god i upis; Balen Josip, Zagreb Din za god. 1941; Dropučić Stjepan, Našice Din za god i upis; Dragosavljević Stevo, Vrbanja Din za god i upis; Daić Matija, Zagreb Din. 100 za god. 1941; Grahovac Petar, Zagreb Din. 50. za I. polg. 1941; Gremer Milan, Vinkovci Din za god i upis; Pihler Milan, Zagreb Din za god. 1941; Radošević Josip, Zagreb Din za god. 1941; Stivičević Nikola, Vinkovci Din za god. 1941; Spiranac Mirko, Sv. Ivan Zelina Din za god. 1941; Straser Rudi, Topusko Din. 50. za I. polg. 1941; Schank Johan, Nemila Din za god i upis; Šulentić Ferdinand, Spačva, Din za god Članovi pomlatka: Pintarić Konrad, Petrovaradin Din. 30. za I. polg Pretplata za Šumarski List: Našička tvornica tanina i paropila, Zagreb Dinara 100. za god UPLATA ČLANARINE I UPISNINE U MJESECU SRPNJU Redovitih članova: Ambrinac Josip, Zagreb Din za god. 1940, i upis; Bilić Dragutin, Tomislavgrad Din. 50. za H. polg. 1941; Birt Vjekoslav, Kloštar Ivanić Din za god. 1941; Belecki Nikola, Makarska Din za 1941; Dorčić Dragomir, Gospić Din za god i upisnina; Drnić Milan, Podsusjed Din za god. 1941; Horvat Ivo, Zagreb Din. 48. za I. polg. 1941; Heim Johan, Oriovac Din za god. 1941; Jelenić Ivo, Vinkovci Din za god i 1941; Ježić Miroslav, Mostar Din za god. 1941; Jenić Božidar, Derventa Din za god. 1941; Korica Vladimir, Okućani Din za god. 1941; Lončarić Stjepan, Lipovljani Din za god. 1941; Loger Lavoslav, Zagreb Din. 60. za I. polg. 1941; Mahovlić Josip, Zagreb Din. 50. za II. polg. 1941; Novak Aleksander, Glina Din za god. 1941; Perušić Andrija, Zagreb Din. 50. za II. polg. 1941; Radimir Dragutin, Zagreb Din za 1941; Rohr Petar, Našice Din za 1940, i upis; Slović Zvonimir, Ogulin Din za 1941; Strapajević Đuro, Gospić Din za 1941 i upis. Izvanrednih članova: Tvrtković Stjepan, Travnik Din. 50. za I. polg Članova utemeljitelja: Vladimir Bosiljević, Vojni Križ, Din za II. obrok. 400

69 Članova pomlatka: Cividini Rudolf, Zagreb Din. 50. za 1941; Mirth Karlo, Zagreb Din. 25. za II. ipolg. 1941; Hladiš Ivan, Vukovar Din 25. za II. polg Pretplata za Šumarski List: Pavić Mirko, Banjaluka Din, 50. za I. polg. 1941; Ravnik Fran, Sarajevo Din za god. 1941; Ravnateljstvo šuma brodske imovne općine Vinkovci, i za -njenih 11 šumskih uprava Din za II. polg. 1941; Vučković Dušan, Cetinje Din za god. 1941; Ravnateljstvo šuma petrovaradinske imovne općine u Hrvatskoj Mitrovici.n Din za god PROMJENE U SLUŽBI Imenovani su: Ing. Luka Podni 1 e, za šumarskog vježbenika kod državne šumarije u Tomislavgradu; Ing. Cvjetlko Ivančan, šumarski nadzornik 5. grupe za ravnatelja šuma đurđevačke imovne općine u Bjelovaru; Ing. Đuro Š k 1 e b a r, diplomirani inžinjer šumarstva u Zemunu, za šumarskog vježbenika kod ravnateljstva šuma petrovaradinske imovne općine u Hrvatskoj Mitrovici; Ing. Danijel Despot, građevinski inženjer, Zagreb, za tehničkog višeg pristava 7. grupe kod odjela za šumarstvo ministarstva šuma i rudnika u Zagrebu; Stjepan Š a r č e v i ć, za oficijala 8. grupe kod ravnateljstva državnih šuma u Zagrebu ; Dane P r p i ć, honorarni službenik središnjice za ogrijev Min. šuma i rudnika u Zagrebu, za oficijala 9. grupe kod odjela za šumarstvo istog ministarstva u Zagrebu; Ing. Spol jarić Vladimir, šumarski vježbenik u Jasenovcu za upravitelja iste šumarije; Ing. Adolf R o ž i ć, šumarski vježbenik 8. grupe kod ravnateljstva šuma đurđevačke imovne općine u Bjelovaru; Lovro Orlić, zvaničnik 3. grupe, ravnateljstva državnih šuma u Vinkovcima za akcesistu 10. grupe kod istog ravnateljstva; Bozo Zdunić, za tehničkog vježbenika kod ravnateljstva državnih šuma u Gospiću; Ing. Muhamed S u r u 1 i z, šumarski vježbenik ravnateljstva šuma gradiške imovne općine u Novoj Gradiški za šum. pristava 8. grupe, kod istog ravnateljstva. Ing. Kazimir B r a j k o v i ć, dnevničar zvaničnik, kod ravnateljstva državnih šuma,u Mostaru, za tehničkog vježbenika kod istog ravnateljstva; Smail Id r izb e g o v ić, lugar II. grupe zvaničnika, za oficijala 9. grupe kod državne šumarije u Vitezu; Milan Knežević, biv. tehnički inspektor 5. grupe kod ravnateljstva državnih šuma u Sarajevu, za savjetnika IV. grupe 1. stepena kod istoga ravnateljstva; Ing. Vsevolod A 1 a b o v s k i, šumarski pristav 8. grupe kod ravnateljstva šuma imovne općine ogulinske u Ogulinu, preuzet je u državnu službu Nezavisne Države Hrvatske od odsjeka za šumarstvo banske uprave na Cetinju; 401

70 Promaknuti su: Ing. Stjepan Š kopač, za šumarskog ravnatelja 4. grupe 1. stepena kod ravnateljstva šuma gradiške imovne općine u Novoj Gradiški; Ing. Josip Z a 1 u š k i, za šumarskog višeg pristava 7. grupe i upravitelja državne šumarije jamenske u Moroviću; Ing. Petar Valentić, za šumarskog savjetnika 4. grupe 1. stepena kod odjela za šumarstvo ministarstva šuma i rudnika u Zagrebu; Ing. Ivan Grbac, za šumarskog savjetnika 3. grupe 2. stepena kod ravnateljstva državnih šuma u Banjaluci; Zlatko Lukičić, za računskog višeg kontrolora 5. grupe kod odjela za šumarstvo ministarstva šuma i rudnika u Zagrebu; Halil Osmanagić, za šumarskog povjerenika 6. grupe kod državne šumarije u Zepcu; Premještena su: Ing. Mafcso Hr an ilovi ć, kotarski šumar 4. grupe 2. stepena od kotarske oblasti u Zagrebu, za šumarskog nadzornika u istom svojstvu kod odjela za šumarstvo ministarstva šuma i ruda u Zagrebu; Ing. Ljufoomir S t j e p a n o v i ć, šum. pristav 7. grupe od državne, šumarije SokolO'Vae, za šum. višeg pristava 6. grupe i upravitelja državne šumarije u Banjaluci; Ing. Julije Hut er er, šum. pristav 8. grupe od državne šumarije ц Travniku, kod državne žutnarije u Han-Pijesku; Ing. Stanislav Urumović, kotarski šumar б. grupe od kotarske oblasti u Delnicama, za višeg pristava kod ravnateljstva državnih šuma u Mostaru; Vladimir P e ć a r i ć, zvaničnik 3. grupe od ravnateljstva šuma u Zagrebu za oficijala 9. grupe kod ravnateljstva državnih šuma u Banjaluci; Ing. Josip J o z i ć, šumarski ravnatelj 4.' gruipe 2. stepena od ravnateljstva đurđevačke imovne općine u Bjelovaru, za šumarskog savjetnika 4. grupe 1. stepena i taksatora ravnateljstva državnih šuma u Vinkovcima; Ing. Ante Dobrić, šumarski nadzornik 5. grupe od pododsjeka banske vlasti u Splitu za šumarskog nadzornika 4. grupe 2. stepena i upravitelja državne šumarije u Karlovcu; Ing. Dragutin Čepelak, šumarski vježbenik od državne šumarije u Brčkom, kod ravnateljstva državne šumarije u Vinkovce; Ing. Tomo L u c a r i ć, šumarski vježbenik od državne šumarije u Vinkovcima, za šumarskog vježbenika i upravitelja državne šumarije u Brčkom; Ing. Josip Pšorn, kotarski šumar 6. grupe od kotarske oblasti na Sušaku, kod kotarske oblasti u Virovitici u istom svojstvu; Ing. Gustav Štiglmajer, šumarski pristav 8. grupe od šumarije križevačke imovne općine u Garešnici kod odjela za šumarstvo ministarstva šuma i ruda u Zagrebu ; Ing. Vladimir Filipović, šumarski vježbenik od ravnateljstva državnih šuma u Vinkovcima, kod Kotarske oblasti -u Iloku; Ing. Franjo Kalac, šumarski pristav 8. grupe od ravnateljstva državnih šuma u Sarajevu za upravitelja državne šumske manipulacije u Vojniću; Ing. Vladimir Severinski, šumarski vježbenik od državne šumarije u Garešnici za upravitelja državne šumarije u Virovitici; Ing. Josip Herman, kotarski šumar 4. grupe 2. stepena od kotarske oblasti u Virovitici za šumarskog nadzornika u istom svojstvu kod ravnateljstva državnih šuma u Tuzli; Ing. Zvonimir Car, šumarski sisi pristav 7. grupe od državne šumarije u Virovitici k ravnateljstvu državnih šuma u Tuzli; 402

71 Ing. Ante Sprečkić, šumarski vježbenik od ravnateljstva državnih šuma u Mostaru, za upravitelja državnih šuma u Olovu; Ing. Salih D j e r z i ć, šumarski viši pristav 7. grupe od državne šumarije u Varešu, za upravitelja državnih šuma u Carevoj Ćupriji; Ing. Mustafa M e h i ć, šumarski pristav 8. grupe od državne šumarije u Zavidovićima, za upravitelja državnih šuma u Vozući; Ing. Juraj Bakranin, šumarski viši pristav 7. grupe od državne šumarije u Otočcu, za upravitelja državne šumarije u Graeanici; Ing. Tugomil Rogina, šumarski pristav 8. grupe od šumarije brodske imovne općine u Cerni, za upravitelja državne šumarije u Teslicu; Ing. Stefan Su šee, šumarski vježbenik od državne šumarije u Bihaću, za upravitelja državne šumarije u Bjeljini; Ing. Stjepan Maček, šumarski pristav 8. grupe od odjela za šumarstvo ministarstva šuma i rudnika u Zagrebu, za upravitelja državne šumarije u Zvorniku; Ing. Husein Ima novi ć, šumarski vježbenik od državne šumarije u Srednjem, za upravitelja državne šumarije u Tešnju; Ing. Ljubomir Gavran, šumarski nadzornik 5. grupe od državne šumarije u Teslicu, u istom svojstvu kod ravnateljstva državnih šuma u Banjoj Luci; Ing. Mladen Mrzi jak, šumarski vježbenik od ravnateljstva šuma križevačke imovne općine u Bjelovaru, za upravitelja državne šumarije u Bosanskoj Gradiški; Ing. Franjo B a 1 z a r, šumarski vježbenik od državne šumske manipulacije u Carevoj Ćupriji, za upravitelja državne šumarije u irujevcu; Ing. Vlado Supek, šumarski pristav 8. grupe od državne šumarije u Turbetu, za upravitelja državne šumske manipulacije u Bosanskom Novom-. Ing. Rudolf Amtoljak, šumarski vježbenik od odjela za šumarstvo ministarstva šuma i ruda u Zagrebu, za upravitelja državne šumarije u Bosanskoj Krupi; Ing. Ivan Rebac, šumarski vježbenik od ravnateljstva državnih šuma u Mostaru, za upravitelja državne šumarije u Bihaću; Ing. Ljudevit Rilke, šumarski vježbenik od ravnateljstva šuma gradiške imovne općine u Novoj Gradiški, za upravitelja državne šumarije u Sanskom Mostu; Ing. Ivan Heim, šumarski pristav 8. grupe od šumarije gradiške imovne općine u Oriovcu, za upravitelja državne šumarije u Drvaru; Ing. Makso S t a n j k o v i č, šumarski pristav 8. grupe od prometne uprave državne šumske željeznice Usora Pribinić, za upravitelja državne šumarije u Šipovu; Ing. Antun F a b i j a n, šumarski pristav 8. grupe od državne šumarije u Zavidoviću, za upravitelja državne šumarije u Glamoču; Ing. Ante Lovrić, šumarski viši pristav 7. grupe od ravnateljstva državnih šuma u Zagrebu, za taksatora državnih šuma u Sarajevu; Ing. Fabijan Jurković, šumarski nadzornik 4. grupe 2. stepena od ravnateljstva državnih šuma u Gospiću, za režijskog referenta državnih šuma u Sarajevu; Ing. Hilmija D u b r a v i ć, kotarski šumar 8. grupe, od kotarske oblasti u Fojnici u istom svojstvu kod ravnateljstva državnih šuma u Sarajevu; Ing. Krešimir Reicherze r, šumarski pristav 8. grupe od gradiške imovne općine u Novoj Kapeli, za upravitelja državne šumarije u Ilidži; Ing. Nikola Brkljačić, šumarski vježbenik od križevačke imovne općine u Sv. Ivanu Zatonu, za upravitelja državne šumarije u Okruglici; Ing. Džemil Krehić, šumarski vježbenik od ravnateljstva državnih šuma u Sarajevu, za upravitelja državne šumarije u Rogatici; Ing. Franjo Janković, šmarski vježbenik od državne šumarije u Novoj Gradiški, za šumarskog vježbenika kod državne šumarije u Foči; 403

72 Ing. Mijo Lip ie an in, šumarski vježbenik od šumarije gradiške imovne općine Sumetlica Begovica, Nova Gradiška, za šumarskog upravitelja državne šumarije u Varešu; log. Vinko Gaste, šumarski pristav 8. grupe öd ravnateljstva državnih šuma u Sarajevu, za upravitelja državne šumarije u Zenici; Ing. Ante Mijić, šumarski vježbenik od kotarske oblasti Hvar, za upravitelja državne šumarije u Žepču; Ing. Igo Oraš, šum. nadzornik 5. grupe od šumarije otočke imovne općine u Vrbovinama, u istom svojstvu kod ravnateljstva državnih šuma u Mostaru; Ing. Ante D u i ć, kotarski šumar 7. grupe od koparske oblasti u Delnicama 1 za šumarskog višeg pristava kod ravnateljstva državnih.šuma u Mostaru; Ing. Ćemal P i z v a n b e g o v i ć, šumarski viši pristav 7. grupe od državne šumarije u Stocu, za upravitelja državne šumarije u Konjicu; Ing. Valter Muck, v. d. ravnatelja 4. grupe 2. stepena od ravnateljstva otočke imovne općine u Otočcu, za šumarskog nadzornika u istom svojstvu i upravitelja državne šumarije u Prozora; Ing. Mijo B a 1 a i ć, šumarski viši pristav 7. grupe od državne šumarije u Krasnu, za upravitelja državne šumarije u Ljubuškom; Ing. Dragutin Bilić, šumarski vježbenik od državne šumarije u Tomislavgradu za upravitelja državne šumarije u Turbetu; Ing. Josip 2 e ž e 1 i ć, šumarski pristav 8. grupe od državne šumarije u Dragancu, za upravitelja državne šumarije u Bileću; Ing. Josip K a t i ć, šumarski viši pristav 7. grupe od državne šumarije u Otoku, za upravitelja državne šumarije u Ljubinju; Ing. Petar Lukačić, šumarski vježbenik od državne šumarije u Karlovcu, za upravitelja šumarije stajske imovne općine u Karlovcu; Ing. Tomislav Vuković, šumarski vježbenik, od državne šumarije u Bosanskoj Dubici, za upravitelja šumarije II. banske imovne općine u Dubici; Ing. Josip J e z o v š e k, šumarski vježbenik od ravnateljstva državnih šuma u Mostaru, za upravitelja šumarije II. banske imovne općine u Dvoru; Ing. Fedor Polkovnikov, šumarski vježbenik od državne šumarije u Vlasenici, kod ravnateljstva križevačke imovne općine u Bjelovaru; Ing. Branimir Ga vranić, šumarski pristav 8. grupe od državne šumarije u Drvaru, kod ravnateljstva križevačke imovne općine u Bjelovaru;.Ing. Mirko Perčić, šumarski vježbenik od ravnateljstva državnih šuma u Sarajevu, za upravitelja šumarije krievačke imovne općine u Sv. Ivanu Žabnu; Ing. Stjepan Mikša, šumarski nadzornik 4. grupe 2. stepena od ravnateljstva državnih šuma u Tuzli, za upravitelja šumarije ikriževačke imovne općine u Bjelovaru; Ing. Josip Lipovac, šumarski vježbenik od povjerenstva za likvidaciju ekspropriiranih šuma u Delnicama, za upravitelja šumarije križev. imov. općine u Garešnici; Ing. Marijan Tomac, kotarski šumar 7. grupe od kotarske oblasti u Iloku, za upravitelja šumarije otočke imovne općine u Korenici; Ing. Mirko Muzin i ć, šumarski viši pristav б. grupe od državne šumarije u Potocima, za upravitelja šumarije otočke imovne općine u Vrbovinama; Ing. Eduard Š o 1 i ć, šumarski viši pristav 7. grupe od državne šumarije u Bihaću, za upravitelja šumarije ogulinske imovne općine u Plaškom; Ing. Stjepan M i h a 1 i ć, kotarski šumar 7. grupe od kotarske oblasti u Petrinji, za upravitelja šumarije ogulinske imovne općine u Ogulinu; Ing. Vladimir Majstorović, šumarski nadzornik 4. grupe 2. stepena od ravnateljstva šuma petrovaradinske imovne općine u Hrvatskoj Mitrovici, za šumarskog nadzornika u istom svojstvu kod ravnateljstva šuma križevačke imovne općine u Bjelovara; 404

73 Ing. Danilo Trumić, šumarski nadzornik 5. grupe od ravnateljstva šuma petrovaradinske imovne općine u Hrvatskoj Mitrovici, za šumarskog nadzornika,u istom svojstvu kod ravnateljstva šuma đurđevačke imovne općine u Bjelovaru; Ing. David Vuksanović, šumarski viši pristav 6. grupe od šumarije petrovaradinske imovne općine,u Kamenici, u istom svojstvu kod ravnateljstva državnih šuma u Vinkovcima; Emil Tornić, nađoficijal 7. grupe od ravnateljstva šuma petrovaradinske imovne općine u Hrvatskoj Mitrovici u istom svojstvu kod ravnateljstva šuma gradiške imov. općine u Novoj Gradiški; Adam Res an ovi ć, nađoficijal 7. grupe od ravnateljstva šuma petrovaradinske imovne općine u Hrvatskoj Mitrovici u istom svojstvu kod ravnateljstva šuma brodske imovne općine u Vinkovcima; Dragutin Pečenovski, oficijal 8. grupe od ravnateljstva šuma brodske imovne općine u Vinkovcima, u istom tsvojstvu kod ravnateljstva šuma petrovaradinske imovne općine u Hrvatskoj Mitrovici; Slavko L e ž a i i ć, oficijal 9. grupe od ravnateljstva šuma petrovaradinske imov. općine u Hrvatskoj Mitrovici, u istom svojstvu kod ravnateljstva šuma ogulinske imov. općine u Ogulinu; Petar Matijević, nadlugar I. grupe zvaničnika od državne šumarije u Gospiću, za akcesistu 10. grupe kod ravnateljstva državnih šuma u Gospiću; lug. Stjepan Beraković, šumarski vježbenik od šumarije otočke imovne općine u Otočcu, u istom svojstvu kod šumarije petrovaradinske imovne općine u Ogru; Ing. Miroslav K o c h, kotarski šumar 7. grupe od kotarske oblasti na Rabu, u istom svojstvu kod ravnateljstva državnih šuma u Gospiću; Ing. Ivan Radetić, šumarski vježbenik od državne šumarije u Novom Vinodolu, za upravitelja državne šumarije u Drežnici; Ing. Bogumil Čop, upravitelj šumarije ekspropriiranih šuma u Gerovu 7. grupe, u istom svojstvu za upravitelja državne šumarije u Otočcu; Ing. Franjo Košćak, šumarski vježbenik od državne šumarije u Prozoru za upravitelja šumarije petrovaradinske imovne općine u Moroviću; Ing. Mirko Gregačević, šumarski vježbenik od šumarije II. banske imovne općine u Dubici, za upravitelja državne šumarije u Kosinju; Ing. Milan Androi ć, šumarski vježbenik od ravnateljstva državnih šuma u Mostaru, za upravitelja državne šumarije u Donjem Lapcu; Ing. Josip Doga n, šumarski pristav 8. grupe od ravnateljstva državnih šuma u Sarajevu, za upravitelja šumarije brodske imovne općine u Cerni; Ing. Petar Go rupi ć, šumarski pristav 8. grupe od državne šumarije u Jasenovcu, za upravitelja šumarije brodske imovne općine u Starim Mikanovcima; Ing. Branko Jindra, šumarski vježbenik od kotarske oblasti u Požegi, za upravitelja šumarije brodske imovne općine u Trnjanima; Ing. Ivo Navrati!, šumarski viši pristav 6. grupe od ravnateljstva državnih šuma u Sarajevu za taksatora u istom 1 svojstvu kod ravnateljstva šuma petrovaradinske imovne općine u Hrvatskoj Mitrovici; Ing. Hinko Run je, šumarski nadzornik 6. grupe 2. stepena od ravnateljstva državnih šuma u Vinkovcima, u istom svojstvu kod ravnateljstva šuma petrovaradinske imovne općine u Hrvatskoj Mitrovici; Ing. Nikola Loparić, šumarski pristav 8. grupe od državne šumarije u Konjicu, u istom svojstvu kod ravnateljstva šuma petrovaradinske imovne općine u Hrvatskoj Mitrovici; Ing. Dragan Tonković, šumarski vježbenik od ravnateljstva državnih šuma u Vinkovcima, za upravitelja šumarije petrovaradinske imovne općine u Moroviću; 405

74 Ing. Viktor Ržehak, šumarski vježbenik od ravnateljstva državnih šuma u Banjoj Luci, za 'upravitelja državne šumarije u Krasnom; Ing. Cvjetko Kras oj ević, šumarski vježbenik od ravnateljstva državnih šuma u Vinkovcima, za upravitelja državne šumarije petrovaradinske imovne općine u Klenku. Ing. Eduard Foreyt, šumarski pristav 8. grupe od šumarije đurđevačke imovne općine u Pitomači, u istom svojstvu kod ravnateljstva šuma đurđevačke imovne općine u Bjelovaru; Ing. Vinko Lacković, šumarski vježbenik od ravnateljstva državnih šuma u Tuzli, za upravitelja šumarije đurđevačke imovne općine u Pitomači; Ing. Seid Kreso, šumarski vježbenik od državne šumarije u Višegradu za šum. vježbenika kod ravnateljstva šuma gradiške imovne općine u Novoj Gradiški; Ing. Muhamed S urni iz, šumarski vježbenik od državne šumarije u Rogatici, za šum. vježbenika kod ravnateljstva gradiške imovne općine u Novoj Gradiški; Ing. Mihajlo Androšević, šumarski vježbenik državne šumarije u Lipovljanima, za upravitelja šumarije gradiške imovne općine u Oriovcu; Ing. Mladen Novakov i ć, šumarski vježbenik od ravnateljstva državnih šuma u Mostaru, za upravitelja šumarije gradiške imovne općine -u Novoj Kapeli; Ing. Hrvoje F ran c išk o v i ć, šumarski vježbenik od kotarske oblasti u Travniku, za upravitelja šumarije gradiške imovne općine u Banovoj Jarugi; Ing. Franjo Kr eč, šumarski vježbenik od kotarske oblasti u Virovitici, za upravitelja šumarije gradiške imovne općine u Okučanima; Ing. Josip Markunović, šumarski pristav 8. grupe od državne šumarije u Fojnici za upravitelja šumarije gradiške imovne općine Šumetlica-Begovica, sa sjedištem u Novoj Gradiški; Ing. Vladislav Belt ram, šumarski viši pristav 7. grupe od državne šumarije u Vrbanji, za upravitelja šumarije otočke imovne općine u Otočcu; Ing. Bernard H ruska, kotarski šumar 8. grupe od kotarske oblasti u Požegi,.a sjedištem u Kutjevu, za upravitelja državne šumarije u Vrbanji; Ing. Dušan Kl ep a c, šumarski vježbenik od odjela za šumarstvo ministarstva šuma i rudnika u Zagrebu, za upravitelja državne šumarije u Stocu; Ing. Marko Topic, sximarski nadzornik 5. grupe od ravnateljstva državnih šuma u Tuzli, u istom svojstvu kod ravnateljstva državnih šuma u Banjaluci; Dragutin M a j n a r i ć, manipulativni činovnik 9. grupe od šumarije ekspropniranih šuma u Delnicama, za oficijala kod ravnateljstva šuma I. banske imovne općine u Glini; Ing. Đuro Strapajević, šumarski savjetnik 4. grupe 1. stepena od odjela za šumarstvo i rudarstvo u Zagrebu, za šumarskog savjetnika 3. grupe 2. stepena i ravnatelja državne lugarske škole u Otočcu; Ing. Josip Mahovlić, šumarski nadzornik 5. grupe od odjela za šumarstvo ministarstva šuma i rudnika u Zagrebu, za šumarskog ravnatelja 4. grupe 1. stepena kod ravnateljstva državnih šuma u Gospiću; Josip C e z n e r, kotarski predstojnik 4. grupe 1. stepena od kotarske oblasti u Travniku, za šumarsko-pravnog savjetnika iste grupe i stepena kod ravnateljstva drž. šuma u Banjaluci; Zlatko VI ah in i ć, manipulativni vježbenik od ravnateljstva državnih šuma u Gospiću kod ravnateljstva državnih šuma u Zagrebu; Ing. Franjo Presećki, kotarski šumar 8. grupe od kotarske oblasti u Metkoviću, za šumarskog pristava iste grupe kod ravnateljstva šuma u Zagrebu; Ing. Zvonimir Car, šumarski viši pristav 7. grupe od ravnateljstva državnih šuma u Tuzli, za upravitelja državne šumarije u Virovitici; 406 i

75 ilng. Bogdan Z a s t a v n iko v i ć, šumarski nadzornik 5. grupe od državne šumarije u Bosanskom Petrovcu, za šumarskog nadzornika iste grupe kod ravnateljstva šuma gradiške imovne općine u Novoj Gradiški; Ing. Tomo Bikčević, šum. vježbenik od ravnateljstva šuma brodske imovne općine u Vinkovcima za upravitelja državne šumarije u Bosanskom Petrovcu; Ing. Nikola Šepić, šumarski viši pristav 7. grupe od državne šumarije na Mljetu, iste grupe kod ravnateljstva državne šumarije u Mostaru; Mihovil J ergo vi ć, akcesista 10. grupe od ravnateljstva otočke imovne općine u Otočcu, za oficijala 9. grupe kod odjela za šumarstvo ministarstva šuma i rudnika u Zagrebu; Ing. Rafael M o 11, šumarski viši pristav 7. grupe od šumarije brodske imovne općine u Rajevu Selu, u istom položaju kod ravnateljstva državnih šuma,u Tuzli; Ing. Franjo K a 1 a c, šumarski pristav 8. grupe od državne šumske manipulacije u Vojniću, za upravitelja šumarije brodske imovne općine u Rajevom Selu; Ing. Vladimir Severinski, šumarski vježbenik od državne šumarije u Virovitici, za upravitelja državne šumske manipulacije u Vojniću; Ljuba Prpić, manipulativni vježbenik od odjela za šumarstvo ministarstva šuma i rudnika u Zagrebu, kod ravnateljstva državnih šuma u Gospiću; Ing. Aleksander Balkovski, šumarski viši pristav 7. grupe od ravnateljstva državnih šuma u Tuzli, za šumarskog višeg pristava iste grupe kod ravnateljstva šuma gradiške imovne općine u Novoj Gradiški; Ing. Petar Komljenović, šumarski vježbenik od ravnateljstva državnih šuma na Sušaku, kod ravnateljstva državnih šuma u Mostara; Ing. Vladimir J e 1 a č a, šumarski vježbenik cd ravnateljstva državnih šuma na Sušaku, kod ravnateljstva državnih šuma u Sarajevu; Ing. Branko Kraljić, šumarski vježbenik od ravnateljstva državnih šuma na Sušaku, kod kotarske oblasti u Metkoviću; Ing. Nikola B r k 1 j a č i ć, šumarski vježbenik od državne šumarije u Okruglici, za upravitelja šumarije križevaeke imovne općine u Svetom Ivanu Žabnu; Ing. Mirko Peršić, šumarski vježbenik, od šumarije križevačke imovne općine u Sv. Ivanu Žabno, za upravitelja državne šumarije u Okruglici; Ing. Stanislav Unumović, šumarski viši pristav 6. grupe od ravnateljstva drž. šuma u Mostaru, za kotarskog šumara iste položajne grupe kod kotarske oblasti u Irigu; Ing. Valter Muck, šumarski nadzornik 4. grupe 2. stepena od državne šumarije u Prozoru, u istom svojstvu kod ravnateljstva šuma petrovarađinske imovne općine u Hrvatskoj Mitrovici; Milan Adžija, manipulativni vježbenik, od ravnateljstva državnih šuma na Sušaku, kod ravnateljstva državnih šuma u Gospiću; Emanuel Samardžija, akcesista 10. grupe od ravnateljstva državnih šuma u Gospiću, u istom svojstvu kod kotarske oblasti u Bileću. Otpušteni su: Ing. Gavrilo MTVOŠ, šumarski vježbenik kod državne šumarije u Jasenku; Ing. Žarko Dimit r ij ević, šum. viši pristav 7. grupe kod brodske imovne opčine u Trnjanima; Ing. Milan Sola ja, šumarski viši pristav 7. grupe kod ravnateljstva šuma II. banske imovne općine u Petrinji; Ljuban J a s ić, oiicijal 9. grupe kod ravnateljstva šuma II. banske imovne općine u Petrinji; Ing. Svevlad Tregubov, šumarski pristav 8. grupe kod ravnateljstva državnih šuma u Banjaluci; 407

76 Ing. Miron Jevdjenić, šumarski vježbenik kod ravnateljstva šuma u Banja- Luci; Img. Svetozar Nestorović, šumarski viši pristav 6. grupe kod ravnateljstva šuma ogulinske imovne općine u Ogulinu; Ing. Zaharije Babić, šumarski nadzornik 5. grupe kod ravnateljstva državnih šuma u Vinkovcima; Ing. D o r d e S t o j a d i n o v i ć, šum. vježbenik kod ravnateljstva šuma đurđevačke imovne općine u Bjelovaru. Ing. Gavrilo Mrvoš, šumarski vježbenik kod državne šumarije u Jasenku; Ing. Žarko Dimitrijević, šum. viši pristav 7. grupe kod brodske imovne općine u Trnjanima; Ing. Milan Š o 1 a j a, šumarski viši pristav 7. grupe kod ravnateljstva šuma II. banske imovne općine u Petrinji; Ljuban Jasić, oficijal 9. grupe kod ravnateljstva šuma II. banske imovne općine u Petrinji; Ing. Svevlad Tregubov, šumarski pristav 8. grupe kod ravnateljstva državnih šuma u Banjaluci; Ing. Miron Jevdjenić, šumarski vježbenik kod ravnateljstva šuma u Banja Luci; Ing. Svetozar Nestorović, šumarski viši pristav 6. grupe kod ravnateljstva šuma ogulinske imovne općine u Ogulinu; Ing. Zaharije Babić, šumarski nadzornik 5'. grupe kod ravnateljstva državnih šuma u Vinkovcima; Ing. Dorđe S t o j a d i n o v ić, šum. vježbenik kod ravnateljstva šuma đurđevačke imovne općine u Bjelovaru; Zahvalili su se na državnoj službi: Ing. Marijan To mac, šumarski viši pristav 7. grupe i upravitelj šumarije otočke imovne općine u Korenici; Ing. Mihajlo Ivanov, kotarski šumar 8. grupe kod kotarske oblasti u Prijepoliu. Umirovljeni su: Ing. Sava B elan ovi ć, šumarski ravnatelj 4. grupe 1. stepena kod ravnateljstva petrovaradinske imovne općine u Hrvatskoj Mitrovici; Ing. Ilija Lončar, šumarski ravnatelj 4. grupe 1. stepena kod ravnateljstva državnih šuma na Sušaku; Ing. Marin Kelez, šumarski savjetnik 4. grupe 1. stepena kod ravnateljstva državnih šuma na Sušaku; Ing. Alfons Kauders, šumarski savjetnik 3. grupe 2. stepena odjela za šumarstvo ministarstva šuma i rudnika u Zagrebu; Ing. Marko Še ib et i ć, šumarski savjetnik 4. grupe 1. stepena kod ravnateljstva šuma petrovaradinske imovne općine u Hrvatskoj Mitrovici; 408

77

78 ISKAZ prodanog materijala izrađenog u režiji na području ravnateljstva šuma u Gospiću na dan 26. srpnja godine. 'o As '5 б. 5 i Državna šumarija rt a. o ЈХ Ravna Gora Fužine a 3 м O Novi- Vinodol Drežnica Vrhovine Jela trupci m J celulozno drvo prm Cijena isklična trup. cei. dostalna trup. cei. Kuna Željeznička stanica na koju gravitira izvoz Lokve n V n n V n Moravice Skrad Vrata и Vrbovsko Ћ п п Gomirje п n Ogulin n Novi-Vinodol Ogulin И п V Lička Jesenica Т) Vrhovine Pl. Jez. Rudopolje «Udalj. od želj. stan. km

79 Redni broj skupine Državna šumarija Jela celulozno trupci drvo m 5 prm. isklična trup. cej. Cijena dostalna trup. cei. Kuna Željeznička stanica na koju gravitira izvoz Udalj. od želj. stan. km Plitvička Jezera Javornik rt rt rt Ostrožice Pl. Jezera Otočac Senj Kosinj Jablanac V Gospić, dne 7. kolovoza Ravnateljstvo. Broj: 4219/1941. Kotarska oblast u Vel. Gorici. OGLAS dražbe hrastovih stabala. i Na osnovu odobrenja bivšeg- odjela za šumarstvo Banske Vlasti Banovine Hrvatske broj: 6243/1941. od ovime se daje na znanje da će se kod kotarske oblasti u Vel. Gorici dana 5. (peti) rujna u 11 sati prije podne održavati javna pismena dražba 90 komada hrastovih stabala z. z. Okuje procjenjenih na 133 m 3 hrastove građe I. II. i III. razreda, te 134 komada pragova. Isklična cijena je Dinara. Pobliži dražbeni uvjeti mogu se vidjeti u uredu ove oblasti za vrijeme uredovnih sati. Kotarski predstojnik: Kraljić, v. r. 411

80 OGLAS prodaje m 3 trupaca četinjača. Kod ravnateljstva državnih šuma u Sarajevu, soba broj 35-36, održat će se na osnovu riešenja ravnateljstva šuma broj /41. a na temelju 51. zakona o šumama i čl uredbe M. s. 268./36. na dan 6. rujna godine u 11 sati po odredbama zakona o državnom računovodstvu prva dražba u skraćenom roku za prodaju oko m 3 četinjastih pilanskih trupaca izrađenih u režiji državne šumarije Srednje. Četinjasti trupci prodaju se u 6 (šest) skupina po l.ooo m 3, a svaka skupina čini poseban dražbeni objekat. Izklična ciena za ove trupce određuje se sa din 330. po 1 m 3 postavno vagon želj. postaja Ivančici. Fond za pošumljavanje uključen je u prednjoj cijeni. Uslovi za ovu prodaju mogu se vidjeti svakog radnog dana.u režijskom odsjeku ovog ravnateljstva. Jamčevina u iznosu od din za svaku skupinu polaže se u gotovom ili u obveznicama novčanih zavoda Nezavisne Države Hrvatske, koje niesu pod stegom, na blagajni ovog ravnateljstva, najdalje do 10 sati na dan dražbe. Pismene ponude imaju biti zapečaćene u kuverti sa oznakom: '»Ponuda za kupnju četinjastih trupaca kod državne šumarije Srednje«i dostavljene najkasnije do 11 sati na dan dražbe obično. Učestvovati na dražbi može svako lice, koje je sposobno za vršenje pravnih poslova. Propisno bi'ljegovane ponude za pojedinu skupinu sa din 200. u taksenim markama i sa priloženom namirom o položenoj jamčevini, treba da sadrže izjavu, da su ponuđaču uslovi dražbe poznati i da pristaje da se po njima nadmeće. Dostalac snosi troškove raspisa ove dražbe. Ravnateljstvo drž. šuma Sarajevo Broj: /41. N A S I tvornica tanina i ZAGREB, Maru Sve vrste c к paropila 1 i ć e v t r tvrd OGLASI A d. d. g 18. o g i me k og drva Đurđenovac, Ljeskovica, Andrijevci, PILANE: Novoselec-Križ, Karlovac, Klenak, Podgradci, Zavidovići, Begovhan Tvornica tanina, parket a, bačava : ĐUR ĐENOVAC Impregnacija p ra g ova i stupova : K A R L O V A C Tvornica sanduk a i 1 j u š en e robe : P O D C R A D C I 412.

81 35. ZAGREBAČKI ZBOR PRVI MEĐUNARODNI SAJAM U NEZAVISNOJ DRŽAVI HRVATSKOJ IX Uobičajene povlastice. 413

82 Službena tečajnica zagrebačke burze ođ 2. travnja V r s t a đ r V a ođ Din đo Drvo Hrastovina Cijena po m 3 Ispiljeni polovnjaci. Neokrajčane piljenice Okrajčane piljenice Listovi (Feullieta) 2 ni Četvrtače (Chevrona).... П.... III. čistače (Qoar) I. \rste 1. na više.. II bočniee (Sur dosse) I. vrste... н blistače (Quartier) I. vrste... II.... bočniee (Sur dosse) I. vrste... И.... I I.,, blistače 1.00 m i više I. vrsti bočniee 1.00 m i više... od 50 cm dnlj. na više kom. 36/ M I. vrste od br. Vi З 1 /» ) ) P. St. utov. Ш» п n ш м Bukovina Okrajčane piljenice. Neokrajčane piljenice. Okrajčane piljenice. Neokra,čane piljenice. Jasenovi,,... Meko Piljeno koničasto drvo Piljeno paralelno drvo... I I.... I., đ гv o : Merkantilna tesana građa: I. III n *» > Cijena po komada: Hrastovi brz stupovi Hrastovi želj. pragovi Bokovi željez. pragovi Hrastova skretnička gr Gorivo Drveni u g a 1j. 10, 250,, 15/ /20 180,, 13/ /22, drvo Cijena po kg: * ш par. vag. Novska par. vag. Novska (Uredovno određene cijene) Urednik Dr Ing. Josip Balen. Izdalo Hrvatsko šumarsko društvo u Zagrebu, Vukotinovićeva ulica 2. Tisak Narodne tiskare, Zagreb, Kaptol 27. Za tiskaru odgovara Rudolf Vedo, Zagreb, Kaptol 27.

83 IZVJEŠTAJ HRVAT SKOG ŠUMARSKOG DRUŽTVA O RADU U GODINI 1940/41. ZAGREB TISAK NARODNE TISKARE U ZAGREBU, KAPTOL 27

84 ' - /

85 POZIV NA <64><II>REDOVITU GLAVNU GODIŠNJU SKUPŠTINU HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŽTVA Prema zaključku sjednice družtvenog odbora od 5. svibnja godine pod toč. 11. sazivam redovnu glavnu godišnju skupštinu Hrvatskog šumarskog društva za dan 14. rujna godine. Skupština će se održati u Zagrebu u prostorijama društva»merkur«perkovčeva ul. br. 1. (pored Šumarskog Doma) s početkom u 9 (devet) sati prije podne. Dnevni red skupštine jest ovaj: 1. Rieč predsjednika. 2. Izvještaj upravnog i nadzornog odbora o radnoj godini 1940/41. uz prethodni izbor zapisničara skupštine. 3. Rasprava o proračunu za godinu Promjene u upravnom odboru. 5. Izbor mjesta za narednu glavnu skupštinu. 6. Eventualije. Priedloge za glavnu skupštinu treba predložiti tako, da budu u tajničtvu družtva najkasnije do 13. rujna o. g. u 12. sati. U Zagrebu, 23. kolovoza Predsjednik Hrvatskog šumarskog društva: Ing. A. Abramović, s. r. Dopust za državne činovnike, te povlastica na željeznici zamoljeni su sa strane nadležnih ministarstava. 3

86

87 ČLANOVI GLAVNE UPRAVE HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŽTVA U ZAGREBU Počasni predsjednik: Ing. Bogoslav Kosović, pomoćnik ministra šuma i rudnika u m. Zagreb. Predsjednik: Ing. Ante Abramović, pročelnik odjela za šumarstvo ministarstva š. i r. Zagreb. Po> d p r e d s j e d n ic i 1 : Ing. Petar Ostojić. savjetnik ministarstva š. i r., Zagreb. Ing. Čedomil Koludrović, šumarski nadzornik, Split. Ta jnilk: Ing. Vladimir Bosiljević, šumarski pristav Vojni Križ. Poslovn'i tajnik: Ing. Oskar Piškorić, šumarski pristav ministarstva š. i r. Zagreb. Blagajnik: Oskar Dremil, šumarski savjetnik u m. u Zagrebu. Odbornici: Ing. Petar Prpić, šumarski ravnatelj u m. Zagreb. Ing. Ivan Asančaić, šumarskar savjetnik Djakovo. Ing. Rasim Bećiragić, ravnatelj šuma u Sarajevu. Ing. Dane Bulat, šumarski savjetnik Mostar. Ing. Makso Fischer, ravnatelj šuma brodske imovne općine Vinkovci. Ing. Ivan Godek, šumarski pristav ministarstva š. i r. Zagreb. Ing. Josip Jozić, šumarski savjetnik Vinkovci. Ing. Krešimir Katie, šumarski nadzornik ministarstva š. i r. Zagreb. Ing. Ilija Lončar, ravnatelj šuma u m. Sušak. Ing. Mihovil Markić, šumarski savjetnik ministarstva š. i r. Zagreb. Ing. Petar Matković, šumarski! vježbenik Split. Ing. Milan Rosandić, državni tajnik Zagreb. Ing. Stjepan Škopac, ravnatelj šuma gradiške imovne općine Nova Gradiška. 5

88 Zamjenici odbornici: Ing. Rudolf Antoljak, šumar, vježbenik i upravitelj šumarije Bos. Krupa. Ing. Zvonko Badovinac, viši šumarski pristav Zagreb. Ing. Drago Kajfež, šumarski! savjetnik Zagreb. Ing. Mirko Medaković, šumarski savjetnik Zagreb. Ing. Božidar Petračić, šumarski pristav Vinkovci Ing. Pero Valentić, šumarski nadzornik Zagreb. ' :.. ". :.. Nadzorni odbor: Ing. Mihovil Pećina, šumarski savjetnik Zagreb. Ing. Vilim Piršić, ravnatelj državnih šurna Vinkovci. Milan Drnić, šumarski savjetnik u m. Podsusjed. Zamjenici nadzornog odbora: Ing. Miihovil Mujdrica, šumarski savjetnik ministarstva š. i r., Zagreb. Ing. Halid Muftić, šum. savjetnik ministarstva š. i r. Zagreb. Urednik Hrvatskog Šumarskog Lista: Dr. Ing. Josip Balen, sveučilišni profesor Zagreb.. -.

89 IZVJEŠTAJ upravnog i nadzornog odbora o minuloj radnoj godini I. TAJNIČKI IZVJEŠTAJ predložen 64. (II.) redovnoj glavnoj godišnjoj skupštini Hrvatskog šumarskog družtva dne 14. rujna godine. Prva puna godina rada Hrvatskog dfuštva prošla je. Godina dana, koja je naročito važna za nas Hrvate, koji nakon osam stoljeća dočekasmo Nezavisnu Državu Hrvatsku. Jedna godina svjetskog viienja, koja je držala i velik broj naših članova pod vojničkim oružjem, pa ni rad družtva nije onakav kakav bi bio u vremenu mirnog rada na stručnome poslu. Ali ono što je radjeno, radjeno je za dobro družtva, za dobro struke, za dobro Hrvatske. Prema zaključku potonje glavne skupštine (koja je održana dne 15. kolovoza godine) ova skupština trebala se održati u Splitu. Zbog vanrednih prilika ovlastio je upravni odbor na svojoj sjednici od 5. V. o. g. društvenog predsjednika, da sam odluči o mjestu i danu saziva glavne skupštine. Tako se skupština održava u Zagrebu na dan 14. rujna. Iz družtvenog rada minule radne godine t. j. od prošle skupštine do kraja mjeseca kolovoza o. g., istaći nam je: 1. Na redovnoj glavnoj godišnjoj skupštini od 15. kolovoza god. izabran je upravni odbor, koji će prema čl. 22. družtvenih pravila, vršiti upravu društva kroz dvie godine. Medjutim već tokom ove godine došlo je do promjena: a) Obzirom, da je tajnik Ing. Vladimir Bosiljevič bio uslijed premještanja i rata otsutan iz Zagreba, to nije mogao obavljati tekuće tajničke poslove. Stoga je upravni odbor na sjednici od 15. prosinca god. zaključio, da se vršenje tajničkih poslova povjeri! Ing. Oskaru Piškoriću, kao poslovnom tajniku, koji je i preuzeo ove poslove 1. ožujka o. g. b) Na sjednici upravnog odbora od 5. svibnja o. g. zahvalio se na uredništvu»hrvatskog šumarskog lista«ing. Petar Prpić. Uredništvo Šumarskog lista odbor je povjerio prof. Dr. Josipu Balenu. Ove promiene predlažu se skupštini pod posebnom točkom dnevnog reda. 2. Prema zaključku potonje skupštine izvršen je popravak, našeg družtvenog doma. Raspoložive pričuve za ovu svrhu, koja je iznosila okruglo Dinara, obnovljena je ulična i dvorišna fasada društvenog doma. Ova je obnova temeljita, jer je stara žbuka obijena u cjelosti do opeke, a zatim je izvršeno ponovno žbukanje i bojanje. Radove je izvršio gradjevni poduzetnik Stanko Hauptfeld. Podroban obračun utro- 7

90 ška usliedit će u blagajničkom izvještaju za god No time nije još dovršen cieli popravak, jer treba obnoviti naličje na drvenini prozora s dvorišne strane. Od ostale gotovine preporučilo se upravnom odboru, da jie uloži u vriednu nekretninu. U obzir je došao jedan mali posjed s kućom na moru u Kaštel Kambelovcu, ali radi nastalih prilika ovaj kup sada ne može doći u obzir. 3. Na 1. kolovoza o. g. Hrvatsko šumarsko družtvo preuzelo je od pripremnog odbora Saveza šumarskih družtava cieli arhiv i imovinu biv. Jugoslovenskog šumarskog udruženja. Ovom predajom primilo je Hrvatsko šumarsko družtvo i Kereškenjijevu zakladu. Novčano stanje bit će prikazano u blagajničkom izvještaju za god Tokom prošle radne godine osnovan je svega jedan klub šumara Hrvatskog šumarskog društva i to u Splitu. 5. Najjača afirmacija Hrvatskog šumarskog društva jest njegov stručni časopis»hrvatski šumarski list«. Osnovan pred 65 godina, naš Šumarski list jest ujedno i najstariji hrvatski stručni časopis.»hrvatski šumarski list«nije samo najjača afirmacija našeg družtva, nego i hrvatskog šumarstva. On odlazi! diljem ciele Europe i tako su stručnjaci ove upoznati s naš'ilm radom, našim problemima preko sadržaja glavnih članaka, koji su tiskani u njemačkom ili francuskom jeziku. Šumarski lilst time vrši ujedno i narodno-promičbenu ulogu, a naročito od tada, od kada je i u naslovu istaknuto, da je to hrvatski šumarski list. Prije rata list je izlazio redovito, kako su se članovi mogli sami uvjeriti Redovno ilzlaženje bit će i u buduće. Sadržaj mu je prema stigloj suradnji, budući da nastojanje urednika za širu i sistematsku suradnju kod kolega nailazi nažalost na slabi odziv. Suradnju u listu ne znači isticanje piščeve osobe, nego je ono slika našeg doba, našeg rada, naših nastojanja. Samo one stvari, koje su zabilježene u šumarskom listu, ostat će trajno zabilježene i pristupačne u svako doba. Možda će po koja stvar poslužiti neposredno praksi našim nasljednicima makar ta bila i u službenim izvještajima. Ali i najbolji službeni izvještaji nestat će u brdu spisa i samo slučajno mogu biti spašeni od propasti i ostati pristupni onome, kome će biti potrebni. Pored pomaganja lista svojom suradnjom, članovi bi ga trebali materijalno pomoći i za nj raditi 1. Redovna članarina društva razumljiva je sama po sebi. Članarina danas sa svojini godišnjim iznosom od 100 Kuna pokriva tek 70% današnjeg troška šumarskog lista. U prvom polugodištu god. pojedini broj Šumarskog lista stajao je 12,67 dinara uz nakladu od 800 komada. Uz veću nakladu pojedini broj bi bio jeftiniji, jer se troškovi sloga razdiele na veći broj, a oni eine glavni dio tiskanja. Članovi bi mogli i trebali pomoći list sakupljanjem pretplatnika i slanjem oglasa. Zar nije žalosno, da su od pilanara i trgovaca drvetom krajem god. njih samo petorica bili pretplatnici»hrvatskog šumarskog lista«? Zar ih ne bi moglo biti 400 t. j. skoro toliko, koliko i družtvenih članova? Kada bi bilo više takovih pretplatnika, list bi donosio i naročiti materijal, koji bi udovoljavao neposredno njihovim potrebama, ali koji bi! ujedno bio od koristi i samim šumarima a naročito danas u doba režije. Druga je mogućnost slanja oglasa o prodajama, koje se vrše kod pojedinih šumarskih ustanova. S oglasima su u vezi i izvje- 8

91 staji o izvršenim prodajama, jer su one orijentacija za one, koji izlažu prodaji svoj izr.adj.eni materijal. 6. Pitanje muzeja u toku je razmatranja. Činjetiica je, da je muzej u današnjem svom stanju mrtav i bez svrhe. A morao bi biti! stalna izložba šumarstva, šumarstva kako prošlosti tako i sadašnjosti. Da muzej oživi, potrebne su mu u prvom redu veće prostorije, a zatim stručno vodstvo. Kako je muzej od općeg i šumarskog i kulturnog značenja, to je razumljivo, da tu zadaću naše društvo može vršiti samo uz doličnu materijalnu pomoć Države. 7. U ime pomoći iz društvenih redovitih sredstava isplaćeno je udovama po proračunu za god Dinara, a üz sredstava za god dinara Klubu studenata šumarstva. Iz Kereškenjijeve zaklade nije ništa isplaćivano, jer društvo nije njome raspolagalo. 8. Sa strane društva naročito je bilo poticano rješenje imovnih općina, zatim priznanje godina kolegama šumarskim inžinjerima, vrijeme, koje su proveli kao razni dnevničari i nadničari, zatim je potaknuto deputatnog drveta za šumarske službenike kod upravnih vlasti, Medjutim naglasiti je, da je većina članova upravnog odbora i na odlučujućim mjestima tako, da ovi neposredno izvršuju ono, za što bi u drugom slučaju trebali davati možda inicijativu. 9. Dne 21. kolovoza o. g. pala je 35-a obljetnica smrti Josipa Kozarca. Družtvo se pobrinulo, da ova obljetnica ne prodje nezapažena u hrvatskoj javnosti. U tu svrhu priredjena su dva predavanja na državnoj krugovalnoj postaji i to o Kozarcu kao umjetniku (po Dru Lj. Marakoviću) i o Kozarcu kao šumarskom piscu (po Dru. J. Balenu). I dnevno novinstvo odazvalo se upozorenju društva na ovu obljetnicu i u svojim novinama donielo prükaze o Josipu Kozarcu kao hrvatskom književniku i kao šumarskom stručnom piscu.»hrvatski šumarski list«nažalost nije mogao donietii cielii jedan svezak kao»kozarčev«t. j. svezak u kojem bi pored prikaza piščeve ličnosti bio prikazan po koji isječak slavonske" šume, naročito hrastika. Zamoljena suradnja nije stigla. 10. Konačno nekoliko statističkih podataka: a) Broj članova na dan 31. kolovoza iznosio je: redovitih 411 izvanrednih 15, pomladka 36, utemeljitelja 10, dobrotvora 5, dakle u svemu 477 članova. b)»hrvatski šumarski list«tiska se u nakladi od 800 primjeraka. Pored nabrojenim članovima list se još otprema pretplatnicima (njih 48), u zamjenu za druge časopise (26 kom.) te u ime poklona 6 komada. Zamjena s inozemnim časopisima tokom prošle godine nije bila redovita. c) Društvena knjižnica imade svezaka knjiga. Minule godine knjižnica je povećana za 15 svezaka, a u toku je kupnja još nekoliko šumarskih djela stranih stručnjaka. Iz knjižnice posudjeno je svega 250 knjiga. Krajem god. izradit će se dopuna kataloga naše knjižnice, koji je izradjen i izdan godine. d) Administracija društva očituje se u primljenih i rješenilh spisa. U Z a gr e biu, 31. kolovoza Tajnik: Ing. Vladimir Bosiljević, s. r. 9

92 10

93 Stanje imovine zaklada Hrvatskog šumarskog društva koncem godine A. Stanje imovine: Tek. broj P r e d m e t Vrijednost koncem god Opaska : Dinara P A. A k t i v a 1 Blagajaičko stanje u gotovom novcu Nekretnina : Zgrada Šumarski Dom"... 2, Sbroj :.... 2, Depozit za popravak Šumarskeg Doma" Ukupna aktiva:.. 2, B. Pasiva 1 Dug 2, B. Stanje zaklada: U Zagrebu 31. prosinca Predsjednik: Ing. Ante Abramović Nadzorni odbor : Ing. Mihajlo Mujdrica Ing. Halid Muffić Blagajnik : Oskar Dremil 11

94 12

95 13

96 Broj: IZVJEŠTAJ NADZORNOG ODBORA HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŽTVA U ZAGREBU SASTAVLJEN DNE 26. KOLOVOZA GODINE Potpisani članovi nadzornog odbora H. Š. D. pregledali su danas cjelokupno blagajničko poslovanje Hrvatskog šumarskog družtva počam od poslijednje škontracije dne 13. kolovoza god. do danas i to: Sve račune, knjige, vrijednosne papire, knjige fondova i uložnice, kontrolirali blagajnu i ispitali blancu za budžetsku godinu i sve pronašli u potpunom redu. Cjelokupni izdaci nisu prekoračili budžetom predvidjene sume. Stanje Borošićeve literarne zaklade Kuna Zagreb, 26. kolovoza godine. Nadzorni odbor: Ing. Halid Muftić, v. r. Blagajnik: Oskar Dremil, v. r. Ing. Mihajlo Mujdrica, v. r. 14

97 15

98 16

99 NAČELA HRVATSKOG USTAŠKOG POKRETA 1. Hrvatski narod jest samosvojna narodna (etnička) jedinica. On je narod sam po sebi, te u narodnosnom smillu nije istovjetan s ni jednim drugim narodom, niti je dio ili pleme bilo kojega drugoga naroda. 2. Hrvatski narod ima svoje izvorno povijesno ime Hrvat, pod kojim se je pojavio u davno povijesno doba, pod kojim je prije godina došao u današnju svoju postojbinu, te pod kojim živi sve do danas. Toga imena ne može i ne smije zamijeniti nikakvo drugo ime. 3. Svoju današnju postojbinu učinio je hrvatski narod već u pradavna vremena svojom domovinom, u njoj se trajno nastanio, s njome srastao i dao joj izvorno i naravno ime Hrvatska. To ime ne može se i ne smije se zamijeniti s ni jednim drugim imenom. 4. Zemlja, koju je u pradavno doba hrvatski narod zaposjeo, te koja je postala njegovom domovinom, prostire se na više pokrajina, koje su posebna pokrajinska imena imale dijelom još prije dolaska Hrvata, a druga su pokrajinska imena nastala poslije, nu sve te pokrajine sačinjavaju jednu jedinstvenu domovinu Hrvatsku, te nitko nema prava da bilo koju od tih pokrajina svojata za sebe. 5. Hrvatski je narod u svoju domovinu Hrvatsku došao kao potpuno slobodan narod, i to u vrijeme seobe naroda vlastitom pobudom, te je tu zemlju osvojio i svojom za uvijek učinio. 6. Hrvatski je narod u svoju domovinu Hrvatsku došao potpuno izgrađen (organiziran) ne samo obiteljski, nego i vojnički, te je odmah po dolasku osnovao svoju vlastitu državu sa svima obilježjima državnosti. 7.. Svoju vlastitu državu Hrvatsku, osnovanu već onda, kada su mnogi drugi narodi živjeli još potpuno nesređeni (neorganizirani), hrvatski je narod održao kroz sve vjekove pa do konca svjetskoga rata, a nije je se kao ni prava na nju, nikada, pa ni koncem svjetskog rata, bilo kojim činom ili bilo kojom zakonitom odlukom odrekao, ili to svoje pravo na koga drugoga prenio. Tek mu je koncem svjetskoga rata tuđinska sila spriječila, da dalje vrši svoja vrhovnička (suverena) prava u vlastitoj svojoj državi Hrvatsko}. 8. Hrvatski narod imade pravo svoju vrhovničku (suverenu) vlast u svojoj vlastitoj Državi Hrvatskoj na cijelom svome narodnom i povijesnom području oživotvoriti, t. j. svoju potpuno samostalnu i Neezavisnu Hrvatsku Državu opet uspostaviti. Tu uspostavu imade pravo izvršiti svim sretstvima, pa i silom, oružja. Hrvatski narod ne vežu nikakve međunarodne niti državopravne obveze iz sadašnjosti, niti iz prošlosti, koje nisu u potpunoj suglasnosti sa ovim načelima, niti će se na takove u svojoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj obazirati. 9. Hrvatski narod ima pravo na sreću i blagostanje kao cjelina, a isto tako pravo ima i svaki pojedini Hrvat, kao član te cjeline. Ta sreća i blagostanje mogu se oživotvoriti i ostvariti za narod kao cjelinu i za pojedince kao članove cjeline, jedino u posve samostalnoj i Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, koja ne smije i ne može biti sastavnim dijelom u ni jednom obliku ni jedne druge države ili bilo kakove ine državne tvorevine. 10. Hrvatski narod ima svoje vrhovničko pravo (suverenitet) po kome on jedini ima vladati u svojoj državi i upravljati sa svim svojim državnim i narodnim poslovima. 1

100 Hrvatsko šumarsko društvo 11. U hrvatskim narodnim i državnim poslovima u samostalnoj i Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ne smije odlučivati nitko, tko nije po koljenima i po krvi član hrvatskoga naroda, te isto tako ne smije o sudbini hrvatskoga naroda i Hrvatske Države odlučivati ni jedan strani narod, ni država. 12. Seljaštvo nije samo temelj i izvor svakoga života, nego ono i samo po sebi sačinjava hrvatski narod, te je kao takovo nosilac i vršilac svake državne vlasti u Hrvatskoj Državi. I kraj toga svi stališi hrvatskoga naroda sačinjavaju jednu narodnu cjelinu, budući i ostali stališi u hrvatskom narodu, kojih su članovi pripadnici hrvatske krvi, imaju ne samo svoj korijen i porijetlo, nego i trajnu obiteljsku vezu sa selom. Tko u Hrvatskoj ne potječe iz seljačke obitelji, taj u 90 slučajeva od stotine nije hrvatskoga porijekla, ni krvi, već je doseljeni stranac. 13. Sva tvarna (materijalna) i duhovna dobra u Hrvatskoj Državi vlasništvo su naroda, te je on jedini vlastan s njima raspolagati i s njima se koristiti. Prirodna bogatstva hrvatske Domovine, napose njezine šume i rude ne mogu biti predmetom privatne trgovine. Zemlja može biti vlasništvo samo onoga, koji je obrađuje sam sa svojom obitelju, t. j. seljaka. 14. Temelj svake vrijednosti jest samo rad, a temelj svakog prava jest dužnost. Stoga u Hrvatskoj Državi rad označuje stupanj vrijednosti svakoga pojedinca i ima predstavljati temelj cjelokupnoga narodnog blagostanja. Nitko ne može imati nikakvih posebnih prava, nego samo dužnosti prema narodu i državi, koje jedino daju svakome pravo na obezbjeđeni život. 15. Vršenje svih javnih dužnosti (funkcija) vezano je na odgovornost. Svatko, tko u ime naroda ili Države vrši javne poslove bilo kakove vrsti, odgovara sa svojim dobrom i sa svojim životom za sva djela i propuste. Nu dužnost i odgovornost prema cjelini imadu biti temeljem svake djelatnosti u pose'bničkom (privatnome) životu svakog pojedinca, člana hrvatskoga naroda. 16. Težište ćudoredne (moralne) snage hrvatskoga naroda leži u urednom i vjerskom obiteljskom životu, njegove gospodarske snage u seljačkom gospodarstvu, zadružnom životu i prirodnom bogatstvu hrvatske zemlje, obrambena snaga u sređbotvornim (organizatornim) i prokušanim vojnim vrlinama. Prosvjetni i kulturni napredak hrvatskoga naroda temelji se na prirodnoj narodnoj darovitosti i prokušanoj sposobnosti na polju nauke, znanosti i prosvjete. Veleobrt, obrt, kućno rukotvorstvo i trgovina imaju biti ruka pomoćnica u sveukupnom seljačkom i općem narodnom gospodarstvu. Te grane života imaju biti polje časnoga rada, te vrelo dostojnoga života radnika, a ne sredstvo gomilanja narodne imovine u rukama glavničara (kapitalista). 17. Skladno gajenje, promicanje i usavršivanje svih narodnih vrlina i grana narodnog života, zadaća je svih pregnuća javnoga rada i držvne vlasti kao takove, jer one daju potpuno jamstvo opstanka, vjekovnog bivstvovanja i blagostanja sadanjih i budućih pokoljenja cjelokupnog hrvatskog naroda, te opstojnosti i sigurnosti Nezavisne Države Hrvatske. Na ovim načelima temelji hrvatski ustaški pokret svoj rad i borbu, te kroči otvoreno i odvažno naprijed k cilju, t. j. k potpunom oslobođenju hrvatskoga naroda i uspostavi samostalne i nezavisne Države Hrvatske. Dano u Glavnom ustaškom stanu dana 1. lipnja godine Ustaški Poglavnik Dr. Ante Pavelić v. r.

101 Zakoni, pravilnici, normativna rješenja (1) ZAKONSKA ODREDBA o državnoj vladi Nezavisne Države Hrvatske. I. ODSJEK. Sastav vlade. 1. Državnu vladu Nezavisne Države Hrvatske sačinjavaju: predsjednik vlade, podpredsjednik vlade i ministri. Kao posebna ustanova u sklopu državne vlade postoji zakonodavno povjerenstvo s predsjednikom na čelu, koji je po činu ministar. 2. Predsjednika vlade, potpredsjednika vlade i ministre imenuje i skida Poglavnik. Odredbe o njihovom imenovanju i skidanju supotpisuje predsjednik vlade. Predsjednik vlade, podipredsjednik i ministri prije nastupa službe polažu pred Poglavnikom zakonom propisanu prisegu, podpisuju iskaz imovine svoje i svoje obitelji te izjavu, pozivom na ustašku (prisegu, da se cijeloga vremena dok god budu vršili dužnosti službe, povjerene im po državi, neće baviti nikakvim drugim privrednim poslom, i da neće primati nikakve nagrade i naplate u bilo kojem obliku, osim plaće, koju im država za rad podjeljuje. 3. Državna vlada donosi svoje odluke u sjednicama, kojima predsjeda Poglavnik, njegov zamjenik ili predsjednik odnosno podpredsjednik vlade. II. ODSJEK. Nadležnost. 4. Državna vlada vrši državnu upravu, koja se obavlja u: predsjeđničtvu vlade, podpredsjedničtvu vlade i u slijedećim ministarstvima: ministarstvu vanjskih poslova, ministarstvu hrvatskog domobranstva, ministarstvu pravosuđa i bogoštovlja, ministarstvu unutarnjih poslova, državnoj riznici, ministarstvu prometa i javnih radova, ministarstvu nastave, ministarstvu zdravstva, ministarstvu seljačkog gospodarstva, ministarstvu obrta, veleobrta i trgovine, ministarstvu šumarstva i rudarstva te ministarstvu udružbe. 5- U nadležnost ministarstva svakoga za svoj djelokrug spadaju poslovi oko ustrojstva državnih oblasti, ustanova i poduzeća, vrhovno vođenje cjelokupne državne uprave i vrhovni nadzor nad upravnim oblastima, njihovim ustanovama, poduzećima i organima; pripremanje prijedloga zakona i zakonskih odredaba kao i poslovi, koji su im posebnim zakonskim odredbama određeni. 6. Naročito spadaju u nadležnost: 1. predsjedničtva vlade: održavanje jedinstvenosti i istosmjernosti u upravi i u odlukama vlade; predhodni prijedlozi Poglavniku o svima zakonskim 1 odredbama; supotpisivanje svih rješenja Poglavnika, kojih izvršenje ne spada u nadležnost samo pojedinog ministra; obća državna brojidba (statistika), državna izvještajna služba, državna promičba (propaganda) i u suradnji s ministarstvom domobranstva 3

102 Hrvatsko šumarsko društvo postrojavanje krugovalne (radio)-službe; blagajna kod predsjednika vlade i računarski dvor. 2. ipo-dpredsjedničtva vlade: vršenje onih poslova, koje mu Poglavnik odnosno predsjednik vlade naročito povjeri. Podpredsjednik je zakoniti zamjenik predsjednika vlade. 3. ministarstva vanjskih poslova: zastupanje i predstavljanje države u inozemstvu, zastupanje probitaka (interesa) državljana i državnih pripadnika u inozemstvu, međunarodni ugovori, diplomatska i konzularna služba te izvještajna služba os inozemstvu. 4. ministarstva hrvatskog domobranstva:.ustrojstvo, uprava i zapovjedništvo kopnene, pomorske i zračne vojske i svih sredstava narodne obrane; vojna nastava, vojno zdravstvo, vojno sudstvo za sve pripadnike domobranstva, oružničtva, a za kažnjiva djela, koja se progone po službenoj dužnosti i za cjelokupno osoblje javnog prometa i krugovalne službe; postrojavanje i nadzor zrakoplovnog prometa; suodlusivanje sa ministarstvom prometa i javnih radova kod osnivanja i izgradnje državnih željeznica, cesta i luka, osnivanje i odobravanja izgradnje privatnih željeznica; suodlusivanje kod postrojavanja pošta, brzojava i brzoglasa (telefona); suodlusivanje s ministarstvom unutarnjih poslova u obćim pitanjima državnog javnog reda, mira i sigurnosti, a s predsjedništvom vlade u postrojavanju krugovalne (radio)- službe, te stegovna vlast nad cjelokupnim osobljem javnoga prometa i krugovalne službe. 5. ministarstva pravosudja i bogoštovlja: uprava cjelokupnog pravosuđa uključivo upravnog suda s izuzećem vojnih sudova; državna tužiteljstva, kazneni zavodi, nadzor nad odvjetnicima, međunarodna pravna pomoć, prema potrebi suradnja u pripremi zakonskih odredaba iz nadležnosti drugih ministarstava, uređivanje položaja i pravnih odnosa svih vjeroispovjesti i njihovog svećenstva, vjerski poslovi javno-pravnog značaja. 6. ministarstva unutarnjih poslova: briga za javni red i poredak, za osobnu i imovinsku sigurnost, za javno ćudoređe; sva unutarnja uprava, u koliko nije pojedinim zakonskim odredbama izričito predana u nadležnost drugih ministarstava; rasna politika, državljanstvo, državno pripadnićtvo, zavičajnost, očevidnost građana, nadzor nad tiskopisima i slikopisima, nad društvima skupštinama i sastancima; oružničtvo osim ustrojstva, stege, nastave i uprave, te nadzor nad samoupravama. U nadležnost ministarstva unutarnjih poslova spadaju i svi oni državni poslovi, koji se ni po kojem zakonskom propisu, a ni po sličnosti posla ne mogu uzeti da spadaju u nadležnost kojeg drugog ministarstva. 7. državne riznice: sastav državnog proračuna i završnih računa; uprava s državnim primitcima i izdatcima; očevidnost cjelokupne državne imovine, uprava one državne imovine, koja nije pridržana pojedinim zakonskim odredbama drugim ministarstvima, novac, pjeneznica, državna navjera (kredit), zastupstvo državnih stvarnih probitaka, javne zaklade, državni monopol, popis zemljišta (katastar), nadzor nad gospodarenjem samoupravnih tijela, srećke, Hrvatska državna banka i nadzor nad novčarstvom. 8. ministarstva prometa i javnih radova: državni promet; postrojavanje, uprava i iskorišćavanje državnih željeznica; nadzor nad pomorskim i riječnim brodarstvom; nadzor nad pomorskim ribarstvom; određivanje, odnosno odobravanje cijena na svim željeznicama i brodovima, koji vrše javni promet; briga za uzdržavanje luka, u sporazumu s ministarstvom domobranstva te obrta, veleobrta i trgovine; osnivanje i izgrađivanje državnih željeznica, cesta i luka; osnivanje i odobravanje izgradnje privatnih željeznica; nadzor nad prevozom robe i putnika kopnenim, 4

103 Zakoni, pravilnici, normativna rješenja vodenim i zračnim putem u suradnji s ostalim ministarstvima, u koja ti poslovi zasjecaju; ustrojstvo, uprava i iskorišćivanje pošte, brzojava i brzoglasa u sporazumu s ministarstvom! domobranstva; javni radovi: osnivanje, izgradnja i uzdržavanje svih državnih zgrada, cesta, mostova i ostalih građevina, nadzor nad izgradnjom i uzdržavanjem samoupravnih i posebničkih građevina, nadzor nad gradnjom samoupravnih i ostalih cesta (puteva), određenih za javnu uporabu; radovi vodopisni (hidrografski), sreditbeni (regulationi), poboljšnji (melioration!) i vodoobskrbni, zatim iskorišćivanja vodnih snaga i nadzor nad istima,; radovi odnosno nadzor nad munjostrojarskim i parnim uređajima, državna izmjera; u suradnji s ministarstvom domobranstva osnivanje i izgradnja državnih željeznica, izgradnja i uzdržavanje luka; nadzor nad gradnjom i iskorišćivanjem samoupravnih i posebničkih željeznica i prevoznih sredstava preko rijeka i jezera, suradnja u cestovnom redarstvu; nadzor nad javnim radovima samoupravnih tijela i radom privatnih inžinjera, arhitekata i građevnih poduzetnika. 9. ministarstva nastave: cjelokupna nastava izuzev niže i srednje stručne nastave, briga i nadzor nad naučnim, književnim i umjetničkim društvima, ustanovama i picsvjetnim zavodima; školske knjige i tiskanice, nadzor nad svima zakladama sporazumno s ministarstvom, koje upravlja zakladom; Hrvatska državna tiskara. 10. ministarstva zdravstva: ustrojstvo sveukupne zdravstvene službe, vrhovni nadzor nad svim zdravstvenim poslovima, zavodima i ustanovama, nad ljekovitim vrelima i kupalištima; društvovno (socijalno) zdravstvo; nadzor nad liječničkim i ljekarničkim komorama, ljekarnama, zdravstvenom nastavom i odgojem zdravstvenog osoblja; nadzor nad odgojem naroda u pogledu zdravstva i zdravlja; briga o izvršenju zdravstvenih zakonskih odredaba i naredaba; suzbijanje zaraznih bolesti; proizvodnja i nadzor nad posebničkom proizvodnjom ljekova i cjepiva. 11. ministarstva seljačkog gospodarstva: poljodjelstvo, stočarstvo, ribarstvo, živinarstvo i zemljišno-pravni poslovi, napose: uprava i unapređivanje svih grana poljskog gospodarstva, biljne proizvodnje i peradarstva; niža i srednja gospodarska nastava, poljsko-gospodarski zavodi i ustanove javnoga značaja, poljskogospodarska navjera (kredit), poljsko-gospodarska brojdba (statistika); uzgoj svih domaćih životinja (govedarstvo, konjarstvo, svinjarstvo, ovčarstvo, kozarstvo i sitno stočarstvo) stočarske postaje i zavodi za primijenjeno živinoznanstvo (zoologija); zdravstvo i liječenje svih domaćih životinja, nadzor nad prometom stoke i stočnim proizvoda; zemljišna preinaka (agrarna reforma), poboljšavanje zemljišta, naselivanje (kolonizacija), spajanje i zaokruživanje posjeda (komasacija), zemljišne zajednice, kućne zadruge i seljačko zadrugarstvo; nužni prolazi i poljsko redarstvo. 12. ministarstva za obrt, veleobrt i trgovinu: gospodarska politika; obrt i veleobrt, trgovina unutarnja i vanjska, promicanje ovih privrednih grana; niža i srednja struč. nastava za obrt, veleobrt i trgovinu, zaštita veleobrtnog vlasnietva; mjere i utezi, carinska politika, poštanska štedionica, čekovni i klirinški promet; u suradnji s državnom riznicom; novčarstvo, burze, osiguravajuća društva; putničarstvo (turizam); u suradnji s ministarstvom seljačkog gospodarstva i udružbe prehrana i obskrba; nadzor i određivanje visine nadnica i cijena živežnim namirnicama sa svrhom suzbijanja skupoće; suradnja s ministarstvom domobranstva te prometa i javnih rado, va u pitanjima izdavanja dozvole za osnivanje parobrodarskih poduzeća, nadzor nad njima, pomorskog i riječnog redarstva, te očevidnosti i nadzora svih vozila. 13. ministarstva šumarstva i rudarstva: uprava svih državnih i ostalih šuma, koje po zakonskim propisima spadaju pod državnu upravu; nadzor nad svim ostalim šumama u pogledu uprave i iskorišćivanja; pošumljivanje, uređivanje bujica, lov, lovno i šumsko redarstvo; nadzor nad rudarskim pravima, uprava državnih 5

104 Hrvatsko šumarsko društvo rudnika i nadzor nad rudarskim posebničkim poduzećima i bratimskim blagajnama; niža i srednja šumarska i rudarska nastava; rudarsko redarstvo. 14. ministarstva udružbe: nadzor nad svima javnim društvima, odobrenje osnivanja novih i usklađivanje rada i zadaća pojedinih društava radi obćih probitaka; briga za uboge, nemoćnike i sirotčad, čovjekoljubna društva i ustanove, društvovno osiguranje u suradnji s ministarstvom zdravstva, zatim posredovanje rada, nadzor nad radom i radničkim ustanovama, posredovanje u službovnim i radnim odnosima i sporovima; određivanje najnižih nadnica i plaća, suzbijanje skupoće; izseljeništvo; tjelesni uzgoj mladeži i šport. 16. zakonodavnog povjerenstva: izradba, supotpisivanje, tumačenje i objavljivanje svih zakona i zakonskih odredaba; usklađivanje odredaba, provedbenih i drugih naredaba, propisnika i uputa pojedinih ministarstava međusobno i s postojećim zakonskim propisima; izdavanje Narodnih novina, zbornika zakona i naredaba. III. ODSJEK. Ustrojstvo ministarstava. 7- Pojedine grane državne uprave mogu se odredbom Poglavnika spojiti u jedno ministarstvo, a isto tako i iz postojećeg ministarstva izlučiti i pridodati drugom ili osnovati novo ministarstvo. 8. Svaki ministar je samostalan poglavar svoga ministarstva. Prema potrebi može Poglavnik imenovati i ministre bez lisnice s posebnim zadaćama. 9- Kod sebe ili kod pojedinog ministarstva može u iznimnim slučajevima Poglavnik na prijedlog predsjednika vlade imenovati državne tajnike, koji u pravilu vrše dužnost pomoćnika ministra za sve ili za nekoliko upravnih grana. Državnom tajniku može se povjeriti vršenje dužnosti poglavara jednog odjela umjesto odjelnog predstojnika ili drugi državni poslovi. On je izvan grupa činovničkog zakona. 10. Odsutnog ministra zamjenjuje drugi ministar, kojega na prijedlog predsjednika vlade odredi Poglavnik. Dok se odsutnom ministru ne odredi zamjenik, redovite poslove vrši državni tajnik, koji vrši poslove pomoćnika ministra, ako takav postoji. 11. Ministarstva se dijele prema granama državne uprave na odjele, a ovi prema potrebi na odsjeke i pododsjeke. Podjela ministarstava na odjele vrši se zakonskom odredbom. Podjelu odjela na odsjeke i pododsjeke kao i raspodjelu poslova u njima propisuje ministar prapisnikom. Odjelom upravlja odjelni predstojnik. Odjelni predstojnici su činovnici, a imenuje ih Poglavnik na prijedlog odnosnog ministra. Pročelnike odsjeka i pododsjeka imenuje odnosni ministar. 12. Radi pravilnog, brzog i jednoličnog rada državne uprave predsjednik vlade izdaje odredbe o unutarnjem poslovanju u svima ministarstvima. Ministri mogu svaki u svome ministarstvu osnovati vijeća stručnjaka u svrhu savjetovanja i pomoćne ustanove. 13. Svi službeni spisi ministarstva izdaju se pod podpisom ministra ili u njegovo ime pod podpisom službenika, koji je ovlašten na podpis. 6

105 Zakoni, pravilnici, normativna rješenja Državno IV. ODSJEK. ravnateljstvo. 14. Za osobito važne i opsežne poslove državnog i narodnog života mogu se odredbom Poglavnika osnovati posebna državna ravnateljstva. Na čelu svakog državnog ravnateljstva stoji državni ravnatelj, kojega imenuje Poglavnik na prijedlog predsjednika vlade. Državni ravnatelj sudjeluje u ministarskom vijeću samo, ako se radi o predmetima, koji se odnose na poslove odnosnog ravnateljstva ili koji su s tim poslovima u neposrednoj vezi. 15. Državna ravnateljstva neodvisna su od ma kog ministarstva i podložna su izravno pri-dsjedničtvu vlade. Državna ravnateljstva su pravne osobe javnog i privatnog značaja. Sviiko državno ravnateljstvo ima svoj samostalni proračun u kome uz druge svoi'j prnode iskazuje kao prihod svotu, koju dobiva iz općeg državnog proračuna za svoje s>vthe. 16. Poglavnik određuje odredbom svakom državnom ravnateljstvu prigodom osnutka djelokrug i ovlasti. Unutar tih ovlasti može državno ravnateljstvo u sporazumu s predsjednikom vlade izdavati naredbe, potrebne za obavljanje poslova, za koje je osnovano. Sve državne i samoupravne oblasti dužne su državnim ravnateljstvima u njihovom radu pružati svaku pomoć. V. ODSJEK. Odgovornost ministara, državnih tajnika i državnih ravnatelja. 17. Ministri i državni ravnatelji odgovorni su Poglavniku. Poglavnik može optužiti ministre, državne 4:ajnike i državne ravnatelje za povrjedu zakona učinjenu «službenoj dužnosti. Za štete, koje ministri, državni tajnici i državni ravnatelji učine drugima povrjedom svoje službene dužnosti, odgovaraju s državom solidarno. 18. Ministri, državni tajnici i državni ravnatelji mogu biti optuženi kako za vrijeme trajanja svoje službe tako i za deset godina poslije njenog prestanka. 19. U svim slučajevima, u kojima je za kažnjivo djelo, za koje ministar odnosno državni tajnik i državni ravnatelj odgovara, određena kazna u postojećim zakonima, ministar odnosno državni tajnik i ravnatelj kaznit će se kaznom, koju ti zakoni određuju. Ako za kažnjiva djela, za koja ministar odnosno državni tajnik i državni ravnatelj odgovara, nisu predviđene u postojećim zakonskim propisima kazne, kaznit će se zatvorom do 5 godina. Ministar odnosno državni tajnik i državni ravnatelj, koji bude osuđen na kaznu zatvora, gubi sposobnost za javna zvanja na deset godina, računajući od dana pretrpljene ili oproštene kazne. 7

106 Hrvatsko šumarsko društvo 20. U kaznenu odgovornost za kažnjiva djela, koja ova zakonska odredba predviđa, ministar odnosno državni tajnik i ravnatelj odgovoran je i građanski za štetu nanesenu državi. 21. Ministrima i državnim tajnicima sudi po postojećim propisima stol sedmorice u Zagrebu. 22. Osuda stola sedmorice je odmah izvršna. Ona se saobćuje predsjedniku vlade radi izvršenja. VI. ODSJEK. Prelazile i zaključne odredbe. 23. Predsjednik vlade će odlučiti, koje je ministarstvo nadležno za provedenje već postojećih zakona, odnosno zakonskih odredaba, ako nastane dvojba uslijed diobe pojedinog postojećeg ministarstva ili izmjene njegove nadležnosti. U ostalim slučajevima ovlašćen je, u slučaju potrebe, davati obvezna tumačenja predsjednik zakonodavnog povjerenstva. 24. Ova zakonska odredba stupa na snagu danom proglašenja u»narodnim novinama«, a tim danom prestaju vrijediti sve njoj protivne odredbe. Provedenje povjerava se predsjedničtvu vlade. U Zagrebu, dne 24. lipnja Poglavnik: Dr. Ante Pavelić, v. r. Broj CLXVIII-499-Z. p Predsjednik Zakonodavnog povjerenstva: Dr. Milovan Žanić, v. r. (2) ZAKONSKA ODREDBA O IZMJENI ZAKONSKE ODREDBE O DRŽAVNOJ VLADI NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE 1. U -u б. toe. 7. zakonske odredbe o državnoj vladi Nezavisne Države Hrvatske od 24. lipnja tor. CLXVIII-499 Z. p brišu se riječi:»i nadzor nad novčarstvom«, pa se mjesto toda dodaje točkazarcz i iza toga riječi:»poštanska štedionica, čekovni i klirinški promet, novčarstvo, burze, osiguravajuća društva, sve to u suradnji s ministarstvom za obrt, veleobrt i trgovinu«. U istom paragrafu, u točki 12. brišu se riječi:»poštanska štedionica: čekovni i klirinški promet; u suradnji s državnom riznicom: burze, osiguravajuća društva«. Mjesto toga dolaze riječi:»suradnja s državnom riznicom u pitanjima poštanske štedionice, čekovnog i klirinškog prometa, novčarstva, burze, osiguravajućih društava«. U -u 11. stavci trećoj riječi:»odjelni predstojnik«i»odjelni predstojnici«zamjenjuju se riječima:»pročelnik odjela«i»pročelnici odjela«. 8

107 Zakoni, pravilnici, normativna rješenja 2. Ova zakonska odredba stupa na snagu danom proglašenja u Narodnim novinama. U Zagrebu, dne 2. srpnja Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske: Dr. Ante Pavelić, v. r. Broj CLXXXII-584-Z. p Predsjednik Zakonodavnog povjerenstva: Dr. Milovan Zanić, v. r. (3) ZAKONSKA ODREDBA O PODJELI MINISTARSTVA NA ODJELE I O DJELOKRUGU ODJELA 1. Predsiedničtvo vlade ima: 1. Glavno tajničtvo predsjedničtva vlade, u djelokrug kojeg spada: 1. uređenje poslovanja predsjedničtva i podpredsjedničtva-vlade te pomoćni uredi,; 2. briga oko održavanja jedinstvenosti i jednosmjernosti u upravi i u odlukama vlade; 3. osobni uredi predsjednika i potpredsjednika vlade; 4. osobni odnosi za službenike: a) Poglavnikovih ureda, b) ureda predsjedničtva i podpredsjedničtva vlade, c) Računarskog dvora, d) Hrvatske državne tiskare i e) krugovalne službe osim stegovne vlasti nad njenim službenicima, i 5. sastav prijedloga i izvršenje proračuna za Poglavnikove urede, za predsjedničtvo i podpredsjedničtvo vlade i za Računarski dvor. II. Državni izvještajni i promičbeni ured, u koji spada: obća državna izvještajna služba i promičba, suradnja s ministarstvom unutarnjih poslova kod osnivanja i nadzora svih tiskopisa u granicama zakona o porabi tiska te nadzora slikopisa (filma); u suradnji s ministarstvom hrvatskog domobranstva ustroj krugovalne službe, čuvajuć u krugovalnom radu u pogledu obćenitog pravca suglasje s ministarstvom nastave. III. Ured obće državne brojitbe, koji prikuplja, sređuje i objavljuje podatke obće državne brojitbe i u tu svrhu surađuje sa svim ministarstvima, državnim i samoupravnim oblastima, ustanovama, zavodima i poduzećima. IV. Blagajna kod predsjedničtva vlade, koja vrši poslove propisane zakonskom odredbom od 8. svibnja broj LXVM-104-Z. p Na čelu državnog izvještajnog i promičbenog ureda, ureda obće državne brojitbe i blagajne kod predsjedničtva vlade stoje pročelnici, koji su neposredno pod predsjednikom vlade. Kod predsjedničtva vlade postoji kao posebna državna oblast»računarski dvor«. Pod ipredsjedničtvom vlade kao posebna državna ustanova stoji»hrvatska državna tiskara«, osnovana zakonskom odredbom od 28. travnja broj XXXVI-51-Z. P Ministarstvo vanjskih poslova dijeli se na tri odjela i to: I. otoci, II. političko-pravni, i III. konzularno-gospodarski 9

108 Hrvatsko šumarsko društvo 2. U I. odjel (obći) spada: tajničtvo ministra, ustroj struke, protokol, ceremonijal, diplomatske povlastice, diplomatske putne izprave, odlikovanje stranih državljana, osobni odnosi službenika, glasnička služba, sastav prijedloga proračuna i njegovo izvršenje, računarsko-gospodarstveni poslovi, briga za zgrade, našastar ministarstva i predstavničtava u inozemstvu, šifra, prijevodna pisarna i ovjerovljivanje službenih i posebničkih pisama i izprava. U II. odjel (političko^ravni) spadaju: politički odnosi s inozemstvom, međunarodni ugovori i nagodbe, političko povjerenstvo za održavanje granica; u suradnji s ministarstvom udružbe briga za Hrvate u inozemstvu; obavještavanje inozemstva i naše javnosti o vanjskoj politici Nezavisne Države Hrvatske, podržavanje veza s inozemnim i domaćim novinstvom, pregled stranog novinstva, izradba obavijesti (biltena), arhiv izprava, izdanja (publikacije) o našoj zemlji, obavještavanje o radu ministarstva i naših predstavničtava, promičba u inozemstvu, podržavanje kulturnih veza s inozemstvom, primjena propisa međunarodnog, građanskog i upravnog prava u pogledu eksteritorijaliteta, konzularnog prava, ratne štete, pravna pomoć i pravna zaštita naših državljana i državnih pripadnika pred inozemnim sudovima i upravnim oblastima, pravna pitanja u vezi s prestankom Jugoslavije, praćenje razvoja međunarodnog prava i davanje mišljenja o svim međunarodnim pravnim pitanjima. U III. odjel (konzularno-gospodarski) spada: primjena ugovora i nagodbi o nastanjivanju, vize putničkih izprava, počastni konzuli i strani konzularni zastupnici, egzekvature i patentna pisma, tražbine u inozemstvu i cjelokupna privreda u vezi s inozemstvom, privredna pitanja međunarodnog značaja; u suradnji s nadležnim ministarstvima međunarodni promet i putničtvo; u suradnji s ministarstvom udružbe izseljeničtvo i useljeničtvo, družtvovna pitanja i zaštita naših radnika u inozemstvu. 3. Ministarstvo hrvatskog domobranstva ima: Obći odjel ministarstva hrvatsko«domobranstva; giavni stožer domobranstva s odjelima: ofočim, operativnim, etapnim, odjelom za ustrojstvo, odjelom za očevidnost, nastavnim odjelom, odjelom za ratnu povijest, prometnim odjelom i odjelom za predvojničku i poslijevojničku naobrazbu; upravni i glavni stožer, i glavno računarsko nadzorničtvo. Samo ministarstvo hrvatskog domobranstva dijeli se na osam odjela i to: I. odjel (osobni); II. -odjel (popunitbeni); III. odjel (pravosudni); IV. od'jel (zdravstveni); V. odjel (za konjarstvo i veterinu); VI. odjel (za naoružanje i tehničku opremu ; VII. odjel (vojno-gospodarski i upravni); VIII. odjel (narodna zaštita). U djelokrug Obćeg odjela ministarstva hrvatskog domobranstva spadaju: svi predmeti vojničkog značaja, koji su izvan djelokruga glavnog stožera ili pojedinih odjela ministarstva; pripremanje prijedloga Poglavniku, službeno obćenje ministra sa stranim vojnim predstavnicima i vojničkim osobama и zemlji i inozemstvu, sa stranim diplomatskim predstavnicima kao i s glavnim ustaškim stanom, u koliko toi spada u djelokrug ministarstva hrvatskog domobranstva; službeno obćenje ministra sa svim ministarstvima, građanskim oblastima i osobama u pitanju, koja nemaju vojnički značaj; sva 10

109 Zakoni, pravilnici, normativna rješenja pitanja»vojne Krajine«, u koliko ne spadaju u djelokrug glavnog stožera ili pojedinih odjela ministarstva; pitanja i poslovi obće naravi za oružničtvo; praćenje novinstva u zemlji i inozemstvu s osvrtom na pitanja, koja zanimaju hrvatsko domobranstvo.; podržavanje veza s novinskim i promičbenim ustanovama u državi i u inozemstvu; promičba u hrvatskom domobranstvu i suradnja s ministarstvima i ustanovama u promičbi o pitanjima, koja se odnose na hrvatsko momobranstvo; briga za sgrade, u kojima su smješteni Vojskovodja i ministarstvo hrvatskog domobranstva kao i za uredjaj u tim zgradama; svi poslovi novčano-gospodarstvene naravi za cjelokupno ministarstvo hrvatskog domobranstva. Glavnom stožeru domobranstva kao organu Vojskovođie i ministra domobranstva za zapovijedanje cjelokupnom oružanom silomi pripadaju: poslovi obćeg vodjenja i zapovijedanja; uskladjivanje prijedloga zakona, zakonskih odredaba i naputaka pojedinih odjela ministarstva; očevidnost i osobna pitanja glavno-stožernih častnika; uredništvo»vjestnika vojnih naredaba i zapovijedi«; sva pitanja, koja se odnose na obranu države i pripremanje naroda, države i cjelokupne oružane sile za obranu; proučavanje i izkorišćivanje cjelokupnog prometa u vojničke svrhe u slučaju rata i suradnja s ministarstvom prometa i javnih radova u pitanjima javnog prometa, pomorstva, pošte, brzojava i brzoglasa; krugovalna služba vojske; proučava državu u vojničko-zemljopisnom, privrednom i veleobrtnom pogledu; proučavanje unutarnjih prilika u državi i utjecaj ovih na hrvatsko domobranstvo; razmještavanje i prevoženje dijelova domobranstva; uskladjivanje svih poslova za pripremu države za rat u materijalnom i privrednom pogledu; proučavanje i očevidnost prometnih sredstava, obrta i veleobrta za ratne potrebe; brojitba vojnih obvezanika, stoke, vozila, cjelokupnog tvoriva (materijala) i naoružanja; izradba propisa ustrojbe hrvatskog domobranstva; predradnje za izvršenje spreme (mobilizacije); izradba tajnog ključa i njegova uporaba za cijelo ministarstvo, tajno pismo (kriptografija); četna nastava s izradbom pravila i propisa za nju; nastava u vojničkim školama, izobrazba glavno-stožernih častnika, stožerna putovanja i vojne vježbe; davanje smjernica za predvojničku i poslijevojničku naobrazbu; vojna stručna književnost i povijest, ratni arhiv i vojni muzej. Upravni glavni stožer kao pomoćni organ ministrov u sporazumu s glavnim stožerom domobranstva nadzire skupnu vojnu upravu i gospodarstvo i izdaje smjernice za ustrojstvo vojne uprave: nadzire predradnje za obću privrednu spremu, očevidnost sirovina i njihovu razdiobu, izkorišćivanje obrta, veleobrta i trgovine u vojničke svrhe; u suradnji s mjerodavnim ministarstvima nadzire plansku privrednu upravu, podizanje i uskladjivanje poljoprivrede s obćim državnim probitcima; predlaže ustroj 1 preuredjenje novih ili postojećih privrednih poduzeća i ustanova; prati privredne prilike u susjednim zemljama, Na čelu glavnog stožera domobranstva i upravnog glavnog stožera stoje glavari. U djelokrug glavnog računarskog nadzorničtva spada: nadzor nad cjelokupnim računskim i gospodarstvenim poslovanjem za sve odjele ministarstva i svih zapovjedničtava četa, zavoda i ustanova hrvatskog domobranstva. U djelokrug I. odjela (osobno«) spadaju svi osobni poslovi, očevidnost, prijedlozi za imenovanja, za udjelbu u miru i ratu, činored, promaknuća, umirovljenja i odlikovanja svih djelatnih, pričuvnih i umirovljenih častnika prema prijedlozima glavnog stožera, vrhovnog nadzorničtva, zapovjedničtva vojnih sborova, zračne sile, oružničtva i mornarice odnosno pročelnika odjela ministarstva, vodjenje sposobnih svih častnika; poslovi vojničkih dušobrižnika, vojničkih glasbi i uredjivanje osobnog dijela»vjestnika naredaba i zapovijedi«; poslovi propisa o časti i poštenju. 11

110 Hrvatsko šumarsko društvo U djelokrug II. odjela (popunitbenog) spada: novačenje, razpodjelba i brojitba novaka; očevidnost obveznika (pričuvnika osim častnika); očevidnost stoke i svih vrsti vozila u državi. U djelokrug III. odjela (pravosudnog) spada: izradba prijedloga svih vojno-sudbenih kaznenih i stegovnih zakona, zakonskih odredaba, naredaba i naputaka; nadzor nad cjelokupnim vojnim sudovanjem i vojnim kaznenim zavodima; osobni poslovi pravosudnog osoblja osim onih, koji pripadaju I. odjelu (osobnom); upravmopravni poslovi. U djelokrug IV. odjela (zdravstvenog) spada: izradba prijedloga zakonskih odredaba i naputaka, koji se odnose na zdravstvenu službu u domobranstvu; nadzor nad cjelokupnom zdravstvenom i ljekarničkom službom hrvatskog domobranstva; osobni poslovi za zdravstveno i Ijekarničko osoblje osim onih, koji spadaju u djelokrug I. odjela; zdravstvena brojitba. U djelokrug V. odjela (za konjarstvo i veterinu) spada: izradba prijedloga zakona, zakonskih odredaba, naredaba i naputaka, koji se odnose na konjarstvo i veterinarsku službu u domobranstvu; nadzor nad cjelokupnom veterinarskom službom hrvatskog domobranstva; obskrba domobranstva konjima i uzdržavanje ovih u mirno doba; podpomaganje uzgoja konja u državi u suradnji s ministarstvom seljačkog gospodarstva; osobni poslovi za osoblje veterinarske službe osim onih, koji spadaju u djelokrug I. odjela i brojitba iz područja konjarstva i veterinarske struke. U djelokrug VI. odjela (za naoružanje i tehničku opremu) spada: proučavanje, uzorkovanje, očevidnost i nadzor nad izradbom cjelokupnog naoružanja i tehničke opreme, njihova razpodjela i uskladištenje; izradba tehničkih propisa za nabavu cjelokupnog naoružanja i tehničke opreme; izradba prijedloga zakonskih propisa i naputaka za naoružanje i tehničku opremu; priprema i izvršenje (proračuna za naoružanje i tehničku opremu; nadzor nad zavodima i radionicama u pogledu naoružanja i tehničke opreme; nadzor nad proizvodnjom, uvozom, prodajom i prijevozom oružja, streljiva, baruta i eksploziva; očevidnost obrta i veleobrta, koji zasijeca u oružno-tehničku struku i tehničku opremu domobranstva i tehničko provodjenje nabava i svih radnja iz ovog odjela osim izplata i likvidacije računa. U djelokrug VII. odjela (vojno-gospodarskog i upravnog) spadaju: osobni poslovi častnika i dočastnika upravnog glavnog stožera, intendantskih, gospodarskih i skladištnih osim onih poslova, koji spadaju u djelokrug I. odjela; stručna nastava, školovanje, izobrazba i usavršavanje osoblja vojno-gospodarstvene i upravne struke; ustrojstvo ove struke i njenih stručnih zavoda i ustanova; privredna i novčana pitanja obće naravi i predradnje za sastav proračuna hrvatskog domobranstva; u suradnji s glavnim stožerom predradnje za privrednu spremu i za ustrojstvo gospodarskog dijela domobranstva; odžavanje veza s mjerodavnim ministarstvima u pitanjima gospodarske i privredne struke;.očevidnost sirovina i suradnja pri razdiobi ovih; predradnje za prelaz stanovitih grana veleobrta na ratnu proizvodnju u slučaju potrebe; izkorišćivanje obrta, veleobrta i trgovine u vojničke svrhe i suradnja u planskom upravljanju, podizanju, uskladjivanju poljoprivrede s obeim državnim probitcima; sva pitanja koja se odnose na obskrbu hrvatskog domobranstva; odijevanje i opremanje domobranstva; vojni i častnički odjevni i opremni zavodi, ustanovljenje mirovina i pripomoći častnika, dočastnika, legionara, udovica i sirotčadi, kao i invalidnina; novčani poslovi, izpitivanje i nadzor nad računarskim poslovima i glavna blagajna i nadzor nad 1 izgradnjom vojnih građevina; uprava i nadzor nad uzdržavanjem vojničkih nastanbenih zgrada, zemljišta i drugih objekata domobranstva, koji služe u vojničke svrhe; očevidnost cjelokupnog gradjevinskog osoblja hrvatskog domobranstva, nadzor nad njihovom izobrazbom i njegovim podmladkom. 12

111 Zakoni, pravilnici, normativna rješenja U djelokrug VIII. odjela (narodna zaštita) spada.: izdavanje smjernica i nadziranje priprema za organiziranu zaštitu napadaja iz zraka, za sprječavanje i odstranjivanje svih neposrednih i posrednih opasnosti, ratnih i prirodnih nesreća te za uklanjanje njihovih štetnih posljedica za narodni život, gospodarstvo i promet na cjelokupnom području Nezavisne Države Hrvatske, ustroj i rad narodne zaštite; provedba i nadzor nad samozaštitom; ustroj i rad javnih služba sigurnosti i pomoći narodne zaštite; ustroj i rad vatrogastva; izpitivanje, propisivanje i nadzor nad proizvodnjom, uvozom, prodajom sredstava za potrebe narodne zaštite; priprema razseljavanja u izvanredno, a osobito u ratno vrijeme; propisivanje i nadzor nad izradbom skloništa i zaklona; propisivanje mjera za veleobrt u pogledu narodne zaštite kao i nadzor nad tim mjerama; izobrazba i vježbe obveznika narodne zaštite, osnivanje, uzdržavanje i rad škola, izobrazbenih vojarna, vojarna, vježbališta i domova narodne zaštite; obskrba, oprema, nadzor i rad svih ustanova, zavoda, ureda, uredjaja i jedinica narodne zaštite. Na čelu oibćeg odjela ministarstva hrvatskog domobranstva, glavnog računarskog nadzorničtva i svih drugih odjela stoje pročelnici. Ministarstvu domobranstva su izravno podredjena: zapovjedničtva vojnih sborova, vojno-sbonnih područja, zapovjedničtvo zračnih sila, zapovjedničtvo mornarice; vojne škole, ustanove i zavodi izvan sastava zapovjedničtva, vojnih sborova i vojno-sbornih područja, zračnih sila i mornarice; zapovjedničtvo Vojne Krajine, zapovjedničtvo oružničtva, zapovjedničtvo narodne zaštite, zavodi i ustanove narodne zaštite i zapovjedničtvo predvojničke i poslijevojničke naobrazbe. Nadležnost ministarstva hrvatskog domobranstva u pogledu oružničtva odnosi se na ustrojstvo, stegu, vojničku nastavu, obskrbu i upravu. Vojna uprava se vrši po sbornim područjima, a njeni su organi sborni uredi župa i kotarski vojni uredi. Područja ovih se redovito podudaraju s područjima velikih župa odnosno kotara, 4. U ministarstvu pravosudja i bogoštovlja osniva se samo jedan odjel i to pravosudno-ibogoštovni, koji će se propisnikom po 17. ove zakonske odredbe podijeltti na odsjeke, a prema potrebi i na pododsjeke. U pravosudno-bogoštovni odjel spada tajničtvo ministra, unutarnje poslovanje ministarstva, osobni odnosi za sve osoblje osim karnostnih poslova za pravosudno osoblje; sastav prijedloga proračuna za ministarstvo, njegove ustanove i zavode; izvršenje proračuna, briga za smještaj ureda, sudova i zavoda, uzdržavanje sgrada i računarsko-gospodarstveni poslovi; sudbeno-upravni poslovi redovitih i šerijatskih sudova, državnih tužitelj stava (odvjetničtva) i upravnih sudova; vrhovni nadzor nad upravom sudova i državnih tužiteljstva (odvjetničtava), karnostni izvidi u pogledu pravosudnog osoblja, poslovi po zakonu o odvjetnicima, pravna mišljenja u gradjanskim i kaznenim pitanjima na zahtjev drugih ministarstava i mišljenja o njihovim zakonskim osnovama gradjansko-pravne naravi, poslovi pozakcnjenja, posinjenja, gradjanskog braka, mjestni sudovi, poslovi oko izdavanja krivaca i ostali poslovi medjunarodne pravne pomoći u gradjansko-pravnim i u kaznenopravnim stvarima; zemljištne knjige, izradba nacrta zakona, zakonskih odredaba, naredaba i propisnika iz nadležnosti ministarstva pravosudja i bogoštovlja; prikupljanje i sredjivanje brojitbenih podataka o radu sudova u gradjansko-pravnim i kaznenopravnim stvarima; suradnja sa zakonodavnim povjerenstvom na njegov zahtjev; ustroj i uredjenje kaznenih i sličnih zavoda, nadzor nad radom tih zavoda i nad sudskim zatvorima, pripremanje odredaba o uvjetnom dopustu i pomilovanju kažnjenika; uredjivanje položaja i pravih odnosa svih vjeroispovijesti i njihovog svećenstva te vjerski poslovi javno-pravnog značaja. 13

112 Hrvatsko šumarsko društvo 5. Ministarstvo unutarnjih poslova dijeli se na obći odsjek, koji stoji izravno pod ministrom i-na dva odjela i to: I. upravni i II. ravnateljstvo za javni red i sigurnost. U obći odsjek spada: tajničtvo ministra, osobni poslovi za sve službenike ministarstva, unutarnje poslovanje ministarstva, računarsko-gospcdarstveni poslovi, briga za smještaj ureda i ustanova, uzdržavanje sgrada, našastar i nabave, sastav prijedloga proračuna i njegovo izvršenje i pomoćni uredi. U upravni odjel spadaju: svi poslovi vrhovne unutarnje uprave osim onih, koji spadaju u ravnateljstvo za javni red i sigurnost, poslovi državljanstva, državne pripadnosti, zavičajnosti i rasno-politički; državna sigurnost, promet oružjem i razprskavajućim tvarima (eksplozivima); redarstveni nadzor nad tiskopisom i slikopisom (filmom), družtvima, skupštinama i sastancima; javne knjige o gradjanskom stanju stanovničtva; ustrojstvo i uredjenje oblasti unutarnje uprave, gradova i cbćina, nadzor nad njihovim radom i poslovanjem, pripremanje prijedloga zakona, zakonskih odredaba, naredaba i propisnika iz područja unutarnje uprave; ovjerovljivanje pečata i podpisa oblasti unutarnje uprave, gradova i obćina; oružničtvo, u koliko se ne tiče ustrojstva, stege, nastave i uprave; poslovi, za koje se ni po izričitom zakonskom propisu, a niti po sličnosti posla ne može uzeti, da spadaju u djelokrug kojeg drugog ministarstva. U ravnateljstvo za javni red i sigurnost spada: ustroj i uredjenje cjelokupne redarstvene službe u državi, ustrojstvo i uredjenje svih redarstvenih oblasti u državi, vršenje vrhovne redarstvene nadzorne vlasti izuzev rješavanja u molbenom tečaju; središtnja politička i kriminalna očevidnost; družtvovna pitanja, u koliko spadaju u djelokrug redarstva; željezničko i granično redarstvo, nadzor nad cjelokupnim redarstvenim osobljem u pogledu vršenja službe i ocjene; briga za smještaj državnih redarstvenih oblasti, ustanova, zavoda i organa; uzdržavanje sgrada zapremljenih po državnom redarstvu; redarstveno naoružanje, uniformiranje i oprema; redarstvena stručna nastava; uprava redarstvenih zaklada. Ravnateljstvo za javni red i sigurnost suradjuje u svim pitanjima javne sigurnosti sa ustaškom nadzornom službom. 6. Državna riznica dijeli se na obći odsjek, koji izravno pod ministrom, i na četiri odjela i to: I. za državni proračun i računovodstvo, II. za državne prihode, III. za državne monopole i IV. za državnu imovinu, navjeru i dugove. U obći odsjek spada: tajničtvo državnog rizničara; ustrojstvo i uredjenje financijalnih oblasti, ustanova i zavoda te nadzor nad njima; osobni odnosi službenika državne riznice, njenih oblasti, ustanova i zavoda; mirovine svih grana državne uprave; pravni poslovi iz djelokruga državne riznice, u koliko ne spadaju u nadležnost državnog zastupničtva; pripremanje nacrta, zakonskih odredaba, naredaba i propisnika iz djelokruga državne riznice; unutarnje poslovanje, gospodarstveni poslovi državne riznice i financijalna stručna nastava. U odjel za državni proračun i računovodstvo spada: izradba prijedloga državnog proračuna i njegovo izvršenje, sastav završnih računa, javne zaklade, ukupna računovodstvena služba, pjeneznica; nadzor nad odredjivanjem iprihoda svih samoupravnih tijela i odobravanje samoupravnih proračuna osim slučajeva, gdje je posebnim zakonskim propisom drugačije odredjeno. 14

113 zakoni, pravilnici, normativna rješenja U odjel za državne prihode spadaju: svi poslovi, koji se odnose na odmjeru, ubiranje i nadzor državnih izravnih, neizravnih poreza i državnih pristojbi; carine izuzev carinske politike; vodjenje popisa zemljišta (katastar) i katastralna očevidnost; financijalna straža U odjel za državne monopole spadaju: svi poslovi, koji se odnose na proizvodnju, preradbu i prodaju monopolskih predmeta te pravni poslovi, koji se na to odnose. U odjel za državnu imovinu, navjeru i dugove spada: očevidnost cjelokupne državne imovine; uprava državne imovine i poduzeća, koja nisu pridržana pojedinim zakonskim propisima za druga ministarstva; državna navjera i dugovi; srećke, novac, Hrvatska državna banka; u suradnji s ministarstvom za obrt, veleobrt i trgovinu: poštanska štedionica, čekovni i klirinžki promet, novčarstvo, burze, osiguravajuća društva. Kao posebna ustanova državne riznice za zastupanje državnih stvarnih probitaka postoje državna zastupničtva, kojima je ustrojstvo i djelokrug propisan zakonskom odredbom o državnim zastupništvima. 7. Ministarstvo prometa i javnih radova dijeli se na obći odsjek, koji stoji izravno pod ministrom, i na tri odjela i to: I. za željeznice, autopromet i brodarstvo, II. za pošte, brzojav i brzoglas i III. za javne radove. U obći odsjek spada: tajničtvo ministra, unutarnje poslovanje ministarstva, izradba prijedloga proračuna za ministarstvo i njegovo izvršenje; sastav prijedloga zakona, zakonskih odredaba, uredaba i propisnika u stvarima, koje se odnose na djeloknug odsjeka; osobni poslovi za osoblje ministarstva i računarsko-gospodarstveni poslovi, u koliko se odnose na samo ministarstvo. U odjel za željeznice, autopromet i brodarstvo spada: ustrojstvo, uprava i izkorišćivanje državnih željeznica, automobilskog prijevoza i brodova; ustrojstvo i uredjenjs državnih prometnih oblasti, ustanova, zavoda i poduzeća te nadzor nad njima; odredjivanje odnosno odobravanje cijena na svim željeznicama i brodovima, koji vrše javni promet; u sporazumu s ministarstvom domobranstva i ministarstvom obrta, veleobrta i trgovine osnivanje državnih željeznica i luka; suradnja s istim ministarstvima pri osnivanju i izgradnji posebničkih željeznica i pri izdavanju dozvola za osnivanje parobrodarskih poduzeća; u suradnji s ministarstvom domobranstva, unutarnjih poslova i ministarstva za obrt, veleobrt i trgovinu nadzor nad posebničkim prometnim poduzećima, koja vrše prijenos putnika i robe kopnenim vodenim i zračnim putem; nadzor nad pomorskim i riječnim brodarstvom, lučko redarstvo; briga za uzdržavanje luka; službovni odnosi osoblja državnih prometnih oblasti, poduzeća, ustanova i zavoda osim stegovne vlasti; sastav prijedloga proračuna za državne prometne oblasti, (poduzeća, ustanove i zavode te izvršenje tih proračuna; računarsko-gospodarstveni poslovi; uskladjivanje posebničkih prometnih poduzeća za prijevoz robe i putnika s državnim poduzećima radi izključenja utakmice štetne za državne probitke; prometna, željeznička i pomorska niža i srednja nastava; u suradnji s ministarstvom vanjskih poslova medjunarodna željeznička, autobusna i parobrodarska prometna i pristojbena politika; izradba prijedloga zakona i zakonskih odredaba; propisivanje naredaba i propisnika; pravni poslovi, koji se odnose na pitanja iz djelokruga odjela. U odjel za pošte, brzojav i brzoglas spada: sveukupni poštanski promet i briga za sve poslove, koji stoje u vezi s poštanskom službom; u sporazumu s ministarstvom domobranstva gradjenje i uzdržavanje brzojavnih i brzoglasnih pruga i uredjaja; ustrojstvo žične i bezžične brzojavne i brzoglasne službe; cjenici (tarife) za medjunarcdni i unutarnji poštanski, brzojavni i brzoglasni promet; izradba te propisivanje nare- 15

114 Hrvatsko šumarsko društvo daba i propisnika, koji se odnose na pitanja poštanskog, brzojavnog i brzoglasnog unutarnjeg i medjunarodnog prometa i službe; službovni odnosi za sve službenike državnih pošta, brzojava i brzoglasa osim stegovne vlasti; ustroj i uredjenje poštanskih, brzojavnih i brzoglasnih oblasti, poduzeća, ustanova i zavoda te nadzor nad 1 njima; poštanska brzojavna i brzoglasna stručna nastava; sastav prijedloga proračuna za svu državnu poštansku, brzojavnu i brzoglasnu službu, za sve odnosne oblasti,poduzeća, ustanove i zavode, izvršenje proračuna; računarsko-gospodarstveni poslovni i pravni poslovi i pravni poslovi njegovog djelokruga. U odjel za javne radove spada: ustroj i uredjenje državnih oblasti, ustanova, zavoda i poduzeća te nadzor nad njima; osobni odnosi svih službenika državnih tehničkih oblasti, ustanova, zavoda i poduzeća osim stegovne vlasti; izradba prijedloga zakona i zakonskih odredaba te propisivanje naredaba i propisnika, koji se odnose na pitanja javnih radova; sastav prijedloga proračuna za državne tehničke oblasti, ustanove, zavode i poduzeća te izvršenje tih proračuna; računarsko-gospodarstveni poslovi; osnivanje, izgradnja i uzdržavanje svih državnih sgrada, cesta, mostova i ostalih državnih gradjevina; u suradnji s ministarstvom domobranstva, a u sporazumu s ministarstvom obrta, veleobrta i trgovine, izgradnja državnih željezničkih pruga, željezničkih pristupnih putova i luka; u suradnji s ministarstvima domobranstva, unutarnjih poslova i ministarstva Za obrt, veleobit i trgovinu nadzor nad posebničkim poduzećima, koja vrše prijevoz putnika i robe kopnenim putem; nadzor nad izgradnjom i uzdržavanjem samoupravnih i posebničkih gradjevina; nadzor nad gradnjom samoupravnih i ostalih cesta i putova odredjenih za javnu uporabu; radovi vodopisni, sreditbeni, poboljšni i vodoobskrbni, u koliko zakonskom odredbom nisu izuzeti; izkrišćivanje vodnih snaga i nadzor nad njihovim iskorišćivanjem; radovi munj oštroj arski i parni, nadzor nad munjostrojarskim i parnim uredjajima; nadzor nad gradnjom i izkorišćivanjem samoupravnih i posebničkih željeznica i prijevoznih sredstava preko rijeka i jezera; nadzor nad javnim radovima samoupravnih tijela i radom posebnika (privatnih) inžinjira, graditelja i gradjevnih poduzetnika; zemljištna izmjera (izradba zemljištnog katastra); pravni poslovi, koji se odnose na stvari iz djelokruga ovog odjela; u suradnji s ministarstvom) unutarnjih poslova cestovno redarstvo. Predsjednik vlade se ovlašćuje, da naredbom uzme pod svoj neposredni nadgled osobito važne javne radove. 8. Ministarstvo nastave dijeli se na obći odsjek, koji stoji izravno pod ministrom, i na pet odjela i to; I. za visoko školstvo, znanstvene zavode, umjetnost i književnost, II. iza srednje školstvo, III. za žensko školstvo, IV. za pučku nastavu i V. za promicanje prosvjete. U obći odsjek spada; tajničtvo ministra, osobni odnosi službenika ministarstva, Hrvatskog državnog ureda za jezik; pravni poslovi, izradba nacrta zakona, zakonskih odredaba, naredaba i propisnika; prosvjetne zaklade, obće smjernice za tjelesni odgoj u nastavnim zavodima; suradnja s predsjedničtvom vlade i ministarstvom unutarnjih poslova u cenzuri slikopisa (filma); školske knjige i tiskanice, sastav prijedloga proračuna i njegovo izvršenje; računarsko-gospodarstveni poslovi; suradnja s ostalim ministarstvima u pogledu stručnog školstva i obća prosvjetna brojitba. U odjel za visoko školstvo, znanstvene zavode, umjetnost i književnost spada; briga za sve visoke škole, znanstvene ustanove, umjetničke škole, ustanove, zavode 1 družtva; osobni odnosi službenika takvih škola, ustanova i zavoda; kulturne veze sa 16

115 Zakoni, pravilnici, normativna rješenja sličnim školama, ustanovama i zavodima u inozemstvu; znanstveni kongresi, umjetnička i književna družtva, brojitbeni i računarsko-gospodarstveni poslovi visokih i umjetničkih škola, znanstvenih i umjetničkih zavoda i ustanova. U odjel za srednje školstvo-spadaju: gimnazije, učiteljske i gradjanske škole; osobni odnosi službenika takvih škola; računarsko-gospodarstveni, brojitbeni, upravni i nadzorni poslovi, koji se odnose na te škole. U odjel,za žensko školstvo spada briga za odgoj ženske školske mladeži u ženskim: gradjanskim, srednjim i stručnim školama i nastavnim zavodima; podnošenje izvješća mjerodavnim ministarstvima o zapaženim i utvrdjenim nedostatcima ženskog školskog odgoja i nastavnog (plana kao i predlaganje potrebnih mjera, da se ženske tjelesne i duševne osobine sačuvaju i pravilno razvijaju. U odjel za pučku nastavu spadaju: niže i više pučke škole, škole za defektnu djecu; osobni odnosi službenika takvih škola, računarsko-gospodarstveni, brojitbeni, upravni i nadzorni poslovi, koji se odnose na te škole. U odjel za promicanje prosvjete spada uskladiivanj.e i promicanje prosvjetne djelatnosti pojedinaca i prosvjetnih družtava mimo škole; promičba narodnih prosvjetnih zadataka tiskopisom, slikopisom, kazalištnim dobrovoljačkim i pjevačkim priredbama. Kao posebna ustanova ministarstva nastave, koja je izravno pod ministrom nastave, postoji: Hrvatski državni ured za jezik osnovan zakonskom odredbom od 28. travnja broj XXXIV-46-Z. p Ministarstvo zdravstva ima obći odsjek, koji stoji izravno pod ministrom i odjel za zdravstvo. U obći odsjek spada: tajničtvo ministra, unutarnje poslovanje ministarstva, osobni odnosi službenika, polaganje stručnih izpita liječnika, zubara, zubotehničara i drugoga osoblja zdravstvene službe, pravna pitanja, koja se odnose na djelokrug ministarstva, sastav prijedloga proračuna i njegovo izvršenje, računarsko-blagajničko-gospodarstveni poslovi, izradba prijedloga zakona, zakonskih odredaba, naredaba i propisnika, koji se odnose na zdravstvo te zdravstvena brojitba. U odjel za zdravstvo spada: nadzor nad radom svih liječnika i drugog osoblja zdravstv. službe, ustrojstvo i nadzor liječničkih, ljekarničkih komora i ostalih družtava liječnika, ljekarnika i osoblja zdravstvene službe; stručna pripravna liječnička služba, podjeljivanje prava na naslov liječnika specijalista, škole i tečajevi za stručno usavršavanje liječnika i drugog osoblja zdravstvene i družtvovne službe, osnivanje, uzdržavanje, proširivanje, uredjivanj.e i nadzor nad bolnicama, lječilištima, ambulantama i drugim zdravstvenim ustanovama i zavodima, dozvole za izkorišćivanje ljekovitih vrela, rudnih i klimatskih lječilišta i nadzor nad njma; briga o porastu pučanstva u koliko se odnosi na zaštitu žena u trudnoći, babinjarna i dojenju te dojenčadi i djece do 6 godina; zdravstvena zaštita školske djece; briga oko uzdržavanja i liječenja duševno bolestnih i zaostalih te odpuštenih iz ludnice; liječenje piću odanih osoba (alkoholičara) i skrb za neizlječive; davanje stručne ortopedske pomoći sakatima i kljastima; suzbijanje zaraznih i družtvovnih bolesti, nadzor nad narodnom hranom i živežnim namirnicama, razkužba, zdravstvo sela, naselja, tvornica, radionica i poslovnica; zdravstveno prosvjećivanje naroda; u suradnji s ministarstvom prometa i javnih radova obskrba pitkom vodom, poduzimanje javnih radova u svrhu promicanja zdravstva po selima i naseljima; nadzor nad posebničkim radovima, odobravanje gradjevnih osnova za državne, samoupravne i poeebničke gradjevine u zdravstvenom pogledu i u pogledu obskrbe vodom; izpitivanje i nadziranje pitke vode, kupalištne i odpadne vode; nadziranje radne 17

116 Hrvatsko šumarsko društvo i slobodne atmosfere; osnivanje, držanje i nadziranje ljekarna, suodlučivanje kod odobravanja drogerija i nadzor nad njima; odobravanje lijekova i ljekovitih specijaliteta, nadzor nad prometom i prodajom lijekova, ljekovitog bilja, otrova i narkotika; preizpitivanje (retaksacija) recepata, proizvodnja lijekova biološkog podrijetla i kemijskog sastava; zdravstveni savjetodavni odbor; suradnja: s ministarstvom udružbe u poslovima družtvovnog osiguranja, s ministarstvom šumarstva i rudarstva u poslovima bratimskih blagajna i s ministarstvom prometa i javnih radova u poslovima bolestničkih fondova državnih željeznica. Kao posebna ustanova ministarstva zdravstva postoje: Državni zavod za proizvodnju lijekova i Zavod za izpitivanje lijekova, a za higijenske poslove, bakterioložkoepidemioložke radove, zdravstvenu nastavu i tehničke asanacije ustanovit će se potrebne ustanove, djelokrug i ustrojstvo kojih će se propisati posebnom zakonskom odredbom. 10. Ministarstvo seljačkog gospodarstva dijeli se na obći odsjek, koji stoji izravno pod ministrom, i na tri odjela i to: I. poljodjelski, II. zemljištno-pravni i III. lodjel za živinarstvo. U obći odsjek spadaju: osobni poslovi svih službenika ministarstva, računovodstvo o sredstvima godištnjeg proračuna i sredstvima svih zaklada, koje su pod nadzorom ministarstva; pomoćni uredi ministarstva. U odjel poljodjelski spada: a) poljodjelstvo: ratarstvo, livadarstvo, pašnjarstvo, planinsko gospodarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, povrćarstvo, cvjećarstvo, vinarstvo, suzbijanje biljnih štetnika i bolesti, osiguranje plodina i životinja, državna gospodarska imanja, gospodarske pokusne i nadzorne postaje, gospodarske srednje i niže škole i tečajevi, gospodarske kućanske škole i tečajevi, gospodarska 'promičba, izdavanje i nadzor nad izdavanjem gospodarskih tiskopisa, gospodarska brojitba, proučavanje i ustroj seljačkih gospodarstava, poboljšavanje (melioracija) zemljišta, nadzor župskih i kotarskih agronoma, seljačko zadrugarstvo, kotarske pripomoćne zaklade i gospodarska navjera; b) stočarstvo: govedarstvo, ovčarstvo, kozarstvo, mljekarstvo, svinjarstvo, konjarstvo, peradarstvo, kunićarstvo, pčelarstvo i svilarstvo; osnivanje i nadziranje stočarskih postaja i zavoda za primijenjeno živinozinanstvo (zoologiju), promicanje i nadziranje stočarstva, stočarsko zadrugarstvo, sve to u suradnji s odjelom za živinarstvo; e) ribarstvo i ribnjačarstvo; ribarsko redarstvo uz pripomoć organa pomorskih, redarstvenih i financijalnih oblasti, oružničtva te šumarskih i lovnih zaštitnih organa; ribarsko zadrugarstvo; zavodi i ustanove za promicanje ribarstva; u suradnji s ministarstvom za obrt, veleobrt i trgovinu unovčenje i preradba morske lovine. U zemljištno-pravni odjel spadaju: poslovi zemljištne preinake (agrarne reforme), naseljivanja i preseljivanja (unutarnje kolonizacije i repatrijacije), u koliko izričito ne spadaju u nadležnost Državnog ravnateljstva za ponovu i Zavoda za kolonizaciju; nadzor nad poslovanjem zemljištnih zajednica i plemićke obćine Turopolje, u koliko ove ne podpadaju pod nadzor ministarstva šumarstva i rudarstva; urbarske zajednice u Medjimurju, krajiško pravoužitničtvo, spajanje i zaokruživanje posjeda (komasacija), kućne zadruge, poljsko redarstvo, nuždni prolazi, poslovi po urbarskim propisima, u koliko ne spadaju u nadležnost sudova. U odjel za živinarstvo spada; suzbijanje stočnih zaraza, nadzor nad živinarskim oakterioložkim zavodima i diagnostičkim postajama, držanje i evidencija pasa, higijena živežnih namirnica animalnog podrijetla, promet stokom, veterinarske konvencije, granične živinarske postaje, dozvole za izvoz i uvoz stoke i stočnih proizvoda; briga oko 18

117 Zakoni, pravilnici, normativna riješenja izvršenja živinarsko-redarstvenih odredaba; liječenje stoke, veterinarske ambulante, nabava lijekova i instrumenata, podkivačke škole, izobrazba pomoćnog osoblja, veterinarska promičba i brojitba. Kao posebna ustanova pod nadzorom ministarstva seljačkog gospodarstva postoji Zavod za kolonizaciju, osnovan zakonskom odredbom od 4. svibnja broj UV-Sb-Z P Ministarstvo obrta, veleobrta i trgovine dijeli se na dva odjela i to: I. za gospodarsku politiku i II. za vanjsku trgovinu. U odjel za gospodarsku politiku spadaju ovi poslovi: tajničtvo ministra; unutarnje poslovanje ministarstva, njegovih ustanova i zavoda; osobni odnosi službenika ministarstva, njegovih ustanova i zavoda; sastav prijedloga proračuna i njegova pro- \edba; računarsko-gospodarstveni poslovi ministarstva, ustanova i zavoda; izdavanje dozvola za- osnivanje veleobrtnih poduzeća; carineko-pristojbena (tarifna) pitanja, koja se odnose na privredna poduzeća; carinska politika; nadzor nad stručnim radom privrednih poduzeća nad nabavljačkim i potrošačkim zadrugarstvom, nad stručnim ustrojbama i zajednicama (družtvima, savezima) veleobrtnika, obrtnika i trgovaca te privrednim komorama; unutarnja trgovinska politika; prehrana i obskrba; nadzor u pogledu stručnog rada privrednih ustrojbi trgovaca; uredjenje domaćeg tržišta; izložbe i sajmovi (velesajmovi) u zemlji; javna skladišta; suradnja s državnom riznicom u pitanjima poštanske štedionice, čekovnog i klirinžkog prometa, novčarstva, burze, osiguravajućih družtava, porezne, trošarinske i pristojbinske politike; u suradnji s državnom riznicom osnivanje, likvidacija i nadzor nad javnim i posebničkim novčarskim ustanovama i zavodima; vodjenje putnične politike; ustroj putnične službe u zemlji i inozemstvu; sklapanje putničnih ugovora s drugim državama u suradnji s ministarstvom vanjskih poslova i vodjenje putnične promičbe; putnične priredbe i izložbe u zemlji i inozemstvu u suradnji s predsjedničtvom vlade; u suradnji s ministarstvom domobranstva i sporazumno s ministarstvom prometa i javnih radova odobravanje osnutka i nadzor nad radom prometnih poduzeća, koja obavljaju prijevoz putnika i robe samovoznim (motornim) vozilima; očevidnost i nadzor nad takvim vozilima; suradnja u cestovnom redarstvu s ministarstvom unutarnjih poslova; suradnja s ministarstvom domobranstva, prometa i javnih radova pri osnivanju i izgradnji državnih željeznica, cesta i luka, pri osnivanju i izgradnji posebničkih željeznica i izdavanju dozvola za osnivanje parobrodarskih poduzeća; nadzor nad parobrodarskim poduzećima u pogledu njihovog trgovačkog poslovanja; suradnja s stalim nadležnim ministarstvima u pitanjima prijevoza putnika i robe kopnenim, vodenim i zračnim putem; davanje poticaja u pomorskoj politici i pomorskom redarstvu; nadziranje, izpitivanje i žigosanje plemenitih kovina i mjerila; odobravanje rada postajama za izpitivanje mjerila i buradi, izpitivanje i žigosanje električnih brojila te nadzor nad njima; ustroj i razvitak stručne obrtne, veleobrtne i trgovačke nastave; nadzor nad svim javnim i posebničkim stručnim školama i tečajevima obrtnog, veleobrtnog i trgovačkog smjera; stručno nastavna politika; izradba prijedloga zakonskih odredaba, naredaba i propisnika, koji se odnose na poslove ministarstva. U odjel za vanjsku trgovinu spada;' uredjivanje izvoza, uvoza i provoza; državne posredovne mjere na tržištu u vezi s vodjenjem vanjske trgovine u suradnji s ostalim nadležnim oblastima; uredjivanje plaćevnog prometa s inozemstvom u vezi s uvoznom i izvoznom trgovinom u suradnji s državnom riznicom; vodjenje trgovinskih pregovora i provedba trgovinskih ugovora i sporazuma u suradnji s ministarstvom vanjskih poslova; suradnja s ministarstvom prometa i javnih radova kod vodjenja trgovinsko- 19

118 Hrvatsko šumarsko društvo prometne politike, riječnog i željezničkog prometa; privredno-izvještajna služba na području vanjske trgovine; suradnja u vodjenju carinske politike; imenovanje gospodarskih predstavnika (atašeja) u inozemstvu i nadzor nad njima, suradnja u predmetima iz nadležnosti ostalih ministarstava, u koliko se ovi odnose na uvoz, izvoz i provoz; izradba prijedloga zakonskih odredaba, naredaba i propisnika, koji se odnose na vanjsku trgovinu. Kao posebne ustanove ovog ministarstva postoje; ured za nadzor i odredjivanjc cijena i nadnica, patentni ured, zavod za promicanje obrta i veleobrta i za tehnoijiko izpitivanje sirovina i proizvoda i Hrvatski državni družtvovno-gospodarski zavod. Ustrojstvo i djelokrug svih ustanova propisuje se posebnim zakonskim odredbama, u koliko za pojedine ustanove nije to već učinjeno. 12. Ministarstvo šumarstva i rudarstva dijeli se na dva odjela i to: I. za šumarstvo i II. za rudarstvo i U I. odjel (za šumarstvo) spada: tajničtvo ministra, nadzor i briga oko izvršavanja propisa zakona o šumama, imovnim obćinama. zemljištnim zajednicama, o plemenitoj obćini Turopolje, o izvlaštenim šumama, o lovu, o uredjenju bujica; osobni odnosi službenika šumarske struke; briga i nadzor nad izvršavanjem svih drugih propisa, koji su u vezi sa šumskim gospodarstvom; šumskn redarstvo, sastav prijedloga zakona, zakonskih odredaba, naredaba i propisnika, koji se odnose na šumarstvo; izdavanje načelnih odluka o provodjenju šumsko-gospodarske politike, šumarska niža i sredja nastava, nadzor nad lugarskim školama, tečajevima i lugarskim izpitima, brojitba šumskog gospodarstva, promičba šumarstva, šumsko zadrugarstvo', popis šumskih površina; vrhovni nadzor nad gospodarenjem u svim šumama; vrhovna uprava u gospodarenju državnim šumama i onima, koje su uzete u državnu upravu, s naročitim obzirom na izkorišćivanje u vlastitoj režiji i izkorišćivanje tih šuma; postavljanje stručne šumarske uprave u nedržavnim šumama, odredjivanje sjedišta i obsega šumarija i šumskih ravnateljstava, spajanje šumarija i šumskih ravnateljstava; davanje ovlaštenja šumarskim inžinjirima; promet, veleobrt i trgovina drvetom, vrhovna uprava i nadzor nad šumskoveleobrtniitn poduzećima, uprava državnih veleobrtničkih šumskih poduzeća; izdavanje uputa za izradbu i preizpitivanje gospod'arskih osnova za sve šume, nadzor nad izvodjenjem svih radova oko izradbe gospodarskih osnova, odobravanje gospodarskih osnova i odstupanje od propisa gospodarskih osnova, zaokruživanje (arondacija) te spajanje i zaokruživanje (komasacija) šumskih površina; izvršavanje zakonskih propisa o kolonizaciji, koji su u vezi sa šumarstvom; obskrba pučanstva ogrjevnim drvetom; podizanje i održavanje gradjevina i gradjevinskih naprava, koje su u vezi s uredjenjem, nadzorom, osiguranjem, čuvanjem, upravom i režijskim, izkorišćivanjem šuma; poboljšnji radovi na šumskim zemljištima (melioracije); uredjenje bujica, pošumljivanje krša i drugih šumskih zemljišta, čuvanje prirodnih šumskih ljepota; podizanje, čuvanje i uredjivanje šumskih nasada u okolini izletišta, kupališta, lječilišta, i u narodnim perivojima; lov, lovno redarstvo; cjelokupna računarsko-gospodarstvena sužba i nadzor nad njom kod svih šumarskih ustanova; sastav i izvršenje proračuna; uprava i razpolaganje sa svim zakladama šumskog gospodarstva; nadzor nad imovinom i novčanim poslovanjem u državnom šumskom gospodarenju; izračunavanje šumsko-gospodarske koristi (rentabiliteta); izdavanje propisa o računarsko-gospodarstvenom poslovanju, koje se odnosi na šumsko gospodarstvo. Kao posebne šumarske ustanove u sklopu odjela za šumarstvo postoje: Državni ured za šumske proizvode i Državni zavod za šumarska iztraživanja i pokuse, kojima se djelokrug propisuje zakonskom odredbom. 20

119 ч Zakoni, pravilnici, normativna riješenja U odjel za rudarstvo i kovinarstvo spada: obći nadzor i briga oko izvršavanja rudarskih propisa i onih o tekućem gorivu i zemnim plinovima; postavljanje stručne rudarske uprave, briga za sveukupno rudno blago, koristno kamenje i rijedke zemlje; iztraživanje, izkorišćivanje, oplemenjivanje i preradba rudnog blaga; vrhovni tehnički, redarstveni i trgovački nadzor nad svim rudarskim i kovinarskim poduzećima i poslovima; uprava državnih solana, državnih rudarskih i kovinarskih poduzeća i poduzeća za naftu i zemni plin; izdavanje rudarskih prava za iztraživanja i izkorišćivanja; izdavanje dozvola za preradbu rudarskih i kovinarskih proizvoda, nafte zemnih plinova i rudnih voda, kao i dozvola za uredjaje toj svrsi namijenjene; odredjivanje cijena rudarskim i kovinarskim proizvodima; propisivanje i ubiranje rudarskih pristojbi i prihoda od državnih rudarskih i kovinarskih poduzeća; znanstvena geološka i druga snimanja, te izpitivanje zemlje, koristnog i irudnog blaga; briga za pravilnu razpodjelu rudnih goriva, rudarskih i kovinarskih proizvoda i odpada; sigurnost, družtvovna i zdravstvena zaštita rudarskog osoblja; zaštita imovine i rudnog blaga rudarskih poduzeća, vlastnika zemljišta i javnih probitaka; nadzor nad bratimskim blagajnama u suradnji s ministarstvom zdravstva; rudarska brojitba (statistika), rudarska niža i srednja nastava, davanje dozvola ovlaštenim inžinjirima, izdavanje dozvola za poslovanje posebničkih kamenoloma i redarstveni nadzor nad njima; službovni odnosi svega osoblja državne rudarske uprave i državnih rud'arskih i kovinarskih poduzeća; pripremanje zakonskih odredaba i propisnika, koji se odnose na rudarstvo, koristno kamenje, rijedke zemlje, naftu, zemne plinove i rudne vode; sastav i predlaganje proračuna državnih rudarskih oblasti i ustanova, rudarskih i kovinarskih poduzeća te njihovo izvršenje; računarsko-gospodarstveni poslovi; unutarnje poslovanje i pravni poslovi, koji se odnose na rudarstvo; nadzor nad prvcmolbenim rudarskim oblastima; rješavanje žalbi protiv odluka prvomolbenih rudarskih oblasti i rudarsko redarstvo. Kao posebne rudarske ustanove i zavodi usklopu odjela za rudarstvo i kovinarstvo postoje: zavod za iztraživanje zemlje; zavod za izpitivanje rudarskih i kovinarskih proizvoda; ured za razpcdjelu rudarskih i kovinarskih proizvoda; ured za prodaju državnih rudarskih i kovinarskih proizvoda. Ustroj i djelokrug poslovanja ovih ustanova i zavoda propisat će se zakonskom odredbom. 13. Ministarstvo udružbe dijeli se na obći odsjek, koji stoji izravno pod ministrom, i dva odjela i to: I. družtvenog osiguranja, zaštite i skrbi i II. družtvovnih poslova. U obći odsjek spada: tajničtvo m;inistra i službovni odnosi osoblja ministarstva, izradba prijedloga proračuna i njegovo izvršenje, računarsko-gospodarstveni poslovi, unutarnje poslovanje ministarstva i obći pravni poslovi. U odjel družtvovnog osiguranja zaštite i skrbi spada: briga za djecu, mladež, sirotčad i nezakonitu djecu davanjem pravne zaštite i stvarne (materijalne) pomoći; zaštita obitelji, briga za uboge i nemoćne; čovjekoljubna družtva i ustanove te nadzor nad njima, suradnja s ministarstvom obrta, veleobrta i trgovine kod prehrane i obskrbe pučanstva, družtvovno osiguranje i državni nadzor nad svim ustanovama, koje provode osiguranje radnika i namještenika, posredovanje rada i nadzor nad uredima rada, gradnja obiteljskih stanova, briga za ratne i vojne nemoćnike, u suradnji s ministarstvom vanjskih poslova briga za izseljeničtvo, družtvovna brojitba (socijalna statistika) u suradnji s odjelom družtvovnih poslova. U odjel družtvovnih poslova spada: nadzor nad javnim družtvima, odobrenje osnivanja novih Javnih družtava, uskladjivanje rada i zadaća javnih družtava radi obćih probitaka, nadzor nad radom i uskladjivanje odnosa izmedju posloprimaca i poslodavaca. 21

120 Hrvatsko šumarsko društvo staležko-prosvjetni uzgoj i proučavanje družtvovnih odnosa, uporaba slobodnog vremena izvan rada, staležke postrojbe (sindikati posloprimaca, poslodavaca i slobodnih zvanja) i nadzor nad njima, posredovanje i nadzor nad rješavanjem službovnih i radnih odnosa i sporova, nadzor nad radničkim ustanovama i radnim sudovima, odredjivanje najnižih nadnica I plaća, suzbijanje skupoće, tjelesni uzgoj mladeži i šport. 14. Ustrojstvo zakonodavnog povjerenstva propisat će se propisnikom predsjednika toga povjerenstva u suglasju s predsjednikom vlade. Ministarstva podnose zakonodavnom povjerenstvu svoje izradiene prijedloge za tona i zakonskih odredaba s pozivom na pribavljeno predhodno odobrenje Poglavnika. Ovakovo odobrenje pribavit će svako ministarstvo prije izradbe prijedloga zakona odnosno zakonske odredbe, koja se podnosi zakonodavnom povjerenstvu. 15. Pročelnici odjela i onih odsjeka, koji stoje izravno pod ministrom, odgovorni su osobno ministru za poslovanje odjela odnosno odsjeka, koji su im povjereni. Pročelnici odjela i onih odsjeka, koji stoje izravno pod ministrom, sastaju se najmanje dva puta mjesečno na sjednicu pod predsjedničtvom nadležnog ministra radi razpravljanja o načelnim pitanjima, koja po naravi stvari traže skladno i istosmjernost te radi poduzimanja potrebnih mjera za što bolji, pravilniji i koristniji rad u ministarstvu. Ovim sjednicama prisustvuju prema potrebi i pročelnici ostalih odsjeka i pododsjeka. Zapisnik svake ovakve sjednice dostavlja se u prijepisu glavnom tajničtvu predsjedničtva vlade. 16. Odjeli i oni odsjeci, koji stoje izravno pod ministrom, vrše poslove svoga djelokruga samostalno. Odjeli i takvi odsjeci imaju svoju pismaru, potrebne pomoćne ustanove i uručbeni zapisnik. Ovo vrijedi i za urede predsjedničtva vlade. Odjeli (uredi) s njihovim odsjecima i podosjecima kao i pomoćnim ustanovama tvore jedinstvenu cjelinu u ustrojstvu svakog ministarstva. 17. Podjela odjela (ureda) na odsjeke i pododsjeke, broj perovodnih, stručnih i drugih činovnika kao i broj pomoćnog i podvornog osoblja u ministarstvu ustanovljuje se propisnikom o poslovanju pojedinog ministarstva. Ove propisnike izdat će pojedina ministarstva s odobrenjem predsjednika vlad'e u roku od mjesec dana nakon stupanja na snagu ove zakonske odredbe. Odsjekom odnosno pododsjekom upravlja pročelnik, koji se odredjuje odlukom ir redova viših perovodnih odnosno stručnih činovnika. Za poslovanje odsjeka odnosno pododsjeka odgovoran je pročelnik odsjeka pročelniku odjela, a pročelnik pododsjeka pročelniku odsjeka. 18. Razpored perovodnih, stručnih i ostalih činovnika kao i pomoćnog i podvornog osoblja po odjelima (uredima) i odsjecima, koji stoje izravno pod ministrom, vrši se odredbom ministra, a razpofed po ostalim odsjecima, pododsjecima i pomoćnim ustanovama, odredbom pročelnika odjela (ureda). 19. Svi poslovi iz zakonskih odredaba: 1. za gradnju glavnih državnih cesta sa suvremenim kolovozima od 16. svibnja br. C-197-Z. p , 2. o velikim javnim radovima od 24. svibnja broj CXXI-259-Z. p i 3. za izvršenje velikih melioracionih i regulacionih radova u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 24. svibnja broj 22

121 Zakoni, pravilnici, normativna rješenja. CXXII.-260-Z. p prelazi u redoviti djelokrug ministarstva prometa i javnih radova, a ravnateljstva osnovana tim zakonskim odredbama dokidaju se. Dokida se ured za vanjsku trgovinu osnovan naredbom bivše banske vlasti оз 21. rujna broj VII Isto tako se dokidaju privredni inspektorat ministarstva hrvatskog domobranstva i sve posebne državne samostalne ustanove, ustrojene poslije 10. travnja odredbama ministarstava, u koliko se ovom zakonskom odredbom ne predvidja njihovo dalnje postojanje. 20. Ova zakonska odredba stupa na snagu danom proglašenja u Narodnim novinama, kojim danom prestaju vrijediti svi propisi njoj protivni. Propis u zakonskoj odredbi o državnoj vladi od 24. lipnja broj CLXVIII. 499-Z. p , koji se odnosi na Hrvatsku državnu tiskaru i propisi u zakonskoj odredbi o Hrvatskoj državnoj tiskari od 28. travnja broj XXXVI-51-Z. p mijenjaju se i odredjuje se, da Hrvatska državna tiskara spada u djelokrug predsjedničtva vlade. Provedba ove zakonske odredbe povjerava se predsjedničtvu vlade i svim ministarstvima, a njeno mjerodavno tumačenje predsjedniku zakonodavnog povjerenstva. U Zagrebu, dne 9. kolovoza Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske: Broj CCXXXV Z. p Predsjednik zakonodavnog povjrenstva ministar: Dr. Milovan Žanić, v. r. (4) ZAKONSKA ODREDBA O VELIKIM ŽUPAMA. Dr. Ante Pavelić, v. r. 1. Velika župa je državna upravna oblast na odredjenom državnom području. 2. Broj, područje i sjedišta velikih župa propisuje se zakonskom odredbom. 3.. Na čelu velike župe stoji veliki župan. Veliki župan je pouzdanih vlade i vodi cijelu građansku upravu u velikoj župi. Njega imenuje Poglavnik. Veliki župan je izvan činovničkih grupa predviđenih o činovnicima i na njega se ne odnose propisi zakona o činovnicima u pogledu starosti. Odgovornost velikog župana jednaka je odgovornosti ministra. Beriva velikog župana ustanovljuju se posebnom odredbom Poglavnika. 4. Velika župa kao oblast je vlasna u svome djelokrugu ili na poziv nadležnog ministarstva izdavati u granicama zakona za svoje područje naredbe i naloge svim podčinjenim upravnim vlastima. 5. Župa kao drugomolbena državna upravna vlast rješava konačno sve upravne stvari, koje po postojećim propisima rješavaju u prvoj molbi kotarske oblasti, ispostave, gradska poglavarstva i mjesne državne redarstvene! oblasti. 23

122 Hrvatsko šumarsko društvo Kao prvoimolbena oblast rješava sve one upravne stvari, koje su joj naročitim zakonima ili zakonskim odredbama dodijeljene u nadležnost kao prvomolbenoj oblasti. 6. Veliki župan imenuje i premješta unutar župe pomoćno uredsko i podvorničko osoblje velike župe, kotarskih oblasti i općina kao i takovo osoblje područne stručne uprave sve do uključivo IX. grupe, u granicama proračuna. Do redovnog proračuna vršit će to prema brojnom stanju, koje će na prijedlog velikog župana odrediti nadležno ministarstvo. 7. Grad Zagreb je izuzet iz područja i djelokruga velike župe Prigorje i podređen je neposredno državnoj vladi. 8. Velikog župana zamjenjuje u svima poslovima podžupan. Podžupan mora biti svršeni pravnik sa najmanje deset godina upravne službe, a razvrstava se po propisima zakona o činovnicima počam od III. grupe 2. stepena. 9. Za vršenje poslova ima velika župa potreban broj stručnih činovnika i potreban hroj pomoćnog osoblja. 10. Nadležno ministarstvo može u stručnoj upravi uzadružiti dvije ili više velikih župa. 11- Sredstva za pokriće potreba velike župe određuje se državnim proračunom. Do redovmo'g proračuna stavljat će ministarstvo narodnog gospodarstva, za državne financije, velikoj župi na raspolaganje potrebna financijalna sredstva. odjel 12. Dan početka poslovanja svake velike župe proglasit će se u Narodnim novinama. 13. Upravne stvari, koje su započete i u tečaju do dana početka poslovanja župe kod sadašnjih drugomolbenih oblasti, ima se kod tih oblasti dovršiti. velike 14. Provedba ove zakonske odredbe povjerava se svim nadležnim ministarstvima. Autentično tumačenje ove zakonske odredbe povjerava se predsjedniku zakonodavnog povjerenstva pri Poglavniku. 15. Ova zakonska odredba stupa na snagu danom proglašenja u Narodnim novinama. Odredba 8. stavka druga, u koliko se odnosi na potrebno vrijeme dosadanje upravne.službe, ne će se primjenjivati kroz rok od dvije godine. U Zagrebu 10. lipnja Broj: CLIX-345-Z. p Ministar unutarnjih poslova: Dr. Andrija Artuković, v. r. Poglavnik: Dr. Ante Pavelić, v. r.

123 Zakoni, pravilnici, normativna rješenja 1. Zagorje 2. Prigorje 3. Bilogora 4. Pokupje 5. Gora 6. Livac i Zapolje 7. Baranja 8. Vuka 9. Posavje 10. Modruš 11. Vinodol i Podgorje Varaždin Zagreb Bjelovar Karlovac Petrinja Nova Gradiška Osijek Vukovar Brod na Ogulin Senj Savi. Velike (5) župe: 12. Gacka i Lika 13. Krbava i Psat 14. Sana i Luka 15. Usora i Soli 16. Bribir i Sidraga 17. Pliva i Rama 18. Lašva i Glaž 19. Cetina 20. Vrhbosna 21. Hum 22. Dubrava ч Gospić Bihać Banja Luka Tuzla Knin Jajce Travnik Omiš Sarajevo Mostar Dubrovnik ZAKONSKA ODREDBA O PROMJENI POJEDINIH SLUŽBENIH NASLOVA U DRŽAVNOJ I SAMOUPRAVNOJ SLUŽBI. 1. Naslovom»ravnatelj«kao oznakom službeničkog položaja u državnoj i samoupravnoj službi mogu se služiti samo državni ravnatelji, kojih je položaj propisan zakonskom odredbom o državnoj vladi (broj CLXVIII-499-Z. p, od 24. lipnja 1941.). Svim ostalim državnim i samoupravnim službenicima, kojima je po dosadašnjim zakonskim propisima odnosno mjerodavnim upravnim odredbama pripadao naslov»ravnatelj«, mienja se taj naslov u naslov»upravitelj«. 2. Državni odnosno samoupravni službenici, kojima je povjereno vodstvo pojedinog odsjeka, pododsjeka, odnosno pomoćne ustanove ministarstva, državnog ravnateljstva, samostalne državne odnosno samoupravne ustanove ili oblasti, dobivaju naslov»nadstojnik«. 3. Ova zakonska odreba stupa na snagu danom proglašenja u Narodnim novinama, kojim danom prestaju vdediti njoj protivne odredbe. U Zagrebu, dne 16. kolovoza Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske: Dr. Ante Pavelić, v. r. Broj: CCLVIII-1099-Z. p Predsjednik zakonodavnog povjerenstva ministar: Dr. Milovan Žanić, v. r. (6) Na prijedlog ministra šuma i ruda propisujem i proglašujem ZAKONSKU ODREDBU o razrješenju svih dugoročnih šumskih ugovora. 1. Svi postojeći dugoročni ugovori za iskorišćavanje glavnih i sporednih proizvoda državnih šuma kao i šuma imovnih općina, ako nijesu u cijelosti ispunjeni, razrješuju se. 25

124 Hrvatsko šumarsko društvo Dugoročnim ugovorima smatraju se u smislu ove zakonske odredbe svi oni ugovori, koji su sklopljeni na dulji rok od dvije godine dana. 2. Obračuni šumske pristojbe (takse) sa svim ostalim pristojbama za već posječeno drvo kao i za izvršeno iskorišćenje nuzgrednih šumskih proizvoda u koliko nijesu do sada sastavljeni i izvršeni, imadu se sastaviti i izvršiti u roku, kojega će odrediti ministar šuma i ruda. 3. Uređaji, građevine i prometna sredstva s voznim parkom, koja su podignuta radi iskorišćavanja glavnih i sporednih šumskih proizvoda putem dugoročnih ugovora, ne smiju se uklanjati, a ugovorna stranka koja ih je podigla, ima ih do dalje odredbe održavati u upotrebljivom stanju. 4. Ugovorne stranke nemaju prava na bilo kakovu naknadu štete zbog razrješenja usiovora po ovoj zakonskoj odredbi. 5. Provedba ove zakonske odredbe povjerava se ministru šuma i ruda. б. Ova zakonska odredba stupa na snagu danom proglašenja u Narodnim novinama. U Zagrebu 16. svibnja Poglavnik: Dr. Ante Pavelić, v. r. Broj: ХСП-183 Z. p Ministar šuma i ruda: Ing. Ivica Frković, v. r. (7) Na prijedlog ministra šuma i ruda propisujem i iproglašujem ZAKONSKU ODREDBU o stavljanju izvan snage odobrenih šumsko-uređajnih osnova i godišnjih drvosječnih i uzgojnih prijedloga, kao i o zabrani čistih sječa u šumama visokog uzgoja. 1. Ovlašćuje se ministar šuma i ruda da može sve vrste odobrenih šumsko-uređajnih osnova, kao i još neprovedene godišnje drvosječne i uzgojne prijedloge stavljati izvan snage, ako se utvrdi, da su odredbe ovih osnova i prijedloga protivne državnim interesima ili temeljnim zasadama znanosti o naprednom šumskom gospodarstvu. 2. U šumama visokog uzgoja može se dozvoliti čista sječa samo na onim šumskim površinama, koje će ministarstvo šuma i ruda izlučiti za kolonizaciju. 3. Proti rješenju ministarstva šuma i ruda, koje se izda na temelju ove zakonske odredbe, nije dozvoljena tužba na upravni sud. 4. Ministar šuma i ruda propisat će svojim naredbama sve, što je potrebno za izvršenje ove zakonske odredbe. 26

125 Zakoni, pravilnici, normativna rješenja 5. Ova zakonska odredba stupa na snagu danom proglašenja u Narodnim novinama. U Zagrebu dne 16. svibnja Poglavnik: Dr. Ante Pavelić, v. r. Broj ХСШ-184 Z. p Ministar šuma i ruda: Ing. Ivica Frković, v. ir. (8) U pitanju isplate jednokratne pripomoći režijskom osoblju po zakonskoj odredbi LXXX-141 Z. p na temelju mišljenja državne riznice od 25. srpnja br ODLUČUJEM da se namještenicima i radnicima kod državnih i imovinskih šumskih režija, državnih i imovinskih šumskih željeznica, koji su se nalazili na radu prije 1. svibnja god. ima isplatiti jednokratna pripomoć i to: 1. Namještenicima, koji dobivaju mjesečnu nagradu, u visini jednomjesečne nagrade. 2. Namještenicima i radnicima, koji primaju tekuću dnevnicu, u visini 30 dnevnica. 3. Namještenicima i radnicima, kojima se zarada isplaćuje samo za dane kada rade, ima se isplatiti jednokratna pripomoć i to: a) onima, koji su primljeni na rad prije 1. lipnja god. u visini jednomjesečne zarade; b) onima, koji su primljeni na rad u vremenu od 1. lipnja god. do 1. siječnja god. u visini od 50% jednomjesečne zarade; c) onima, koji su primljeni na rad u toku mjeseca siječnja god. u visini od 40% jednomjesečne zarade; d) onima, koji su primljeni na rad u toku mjeseca veljače god. u visini od i0% jednomjesečne zarade; e) onima, koji su primljeni na rad u toku mjeseca ožujka god. u visini od.'0% jednomjesečne zarade; f) ionima, koji su primljeni na rad u toku mjeseca travnja god. u visini od (0% jednomjesečne zarade. Za obračun jednomjesečne zarade pod 3 ima se računati 25 nadnica. Namještenici i radnici, koji su prekinuli rad svojom odlukom, pa su kasnije opet stupili na rad, vrijeme za određivanje jednokratne pripomoći ima se računati od dana ponovnog nastupa rada. 4. Radnici kojima se rad obračunava po jedinici mjere (akord) ili po slobodnoj pogodbi, nemaju prava na ovu jednokratnu pripomoć. 5. Kao osnov za obračun jednokratne pripomoći prema točki 1, 2 i 3, služi vis'na nagrade, dnevnice ili nadnice, koja bi imenovanim pripadala za mjesec lipanj god., pri čemu se izuzimaju sva ostala primanja bilo u novcu ili naravi (kao paušali, kilometraže, stanarine, itd.). Zagreb, 30. srpnja Broj M. Š Ministar šumarstva i rudarstva: Ing. Frković, v. r.

126 Hrvatsko šumarsko društvo (9) Na prijedlog ministra šuma i ruda propisujem i proglašujem ZAKONSKU ODREDBU o središnjici za orjev. 1. Središnjica za ogrjev prelazi iz djelokruga ministarstva narodtiog gospodarstva, odjela za trgovinu, obrt i industriju u djelokrug ministarstva šuma i ruda, odjel za šumarstvo. 2. Ministar šuma i ruda propisat će provedbenom naredbom sve potrebno za preuredjenje i poslovanje središnjice za ogrjev. 3. Ova zakonska odredba stupa na snagu danom proglašenja u Narodnim novinama. Zagreb, dne 30. travnja Broj: XLVIII-72 Z. p Predsjednik zakonodavnog povjereništva pri Poglavniku: Dr. Milovan Žanić, v. r. Poglavnik: Dr. Ante Pavelić, v. r. Na osnovi -a 2. zakonske odredbe o središnjici za ogrjev od 30. travnja broj XLVIH-72-Z. p propisujem ovu PROVEDBENU NAREDBU Cl. l. Središnjica za ogrjev samostalan je ured u sklopu ministarstva šumarstva i rudarstva, kome stoji na čelu pročelnik, imenovan po ministru šumarstva i rudarstva iz redova šumarskih stručnjaka ovoga ministarstva. Potrebno stručno, pomoćno i podvorno osoblje središnjice propisuje i imenuje ministar šumarstva i irudarstva. Cl. 2. Središnjica za ogrjev posluje po propisima ove naredbe. Ona u svome radu ne podleži propisima o državnom računovodstvu. Nadzor nad računarskim poslovanjem središnjice za ogrjev vrši ministar šumarstva i rudarstva. Cl. з. Zadatak je središnjice za ogrjev da ispituje i utvrdjuje poitrebe potrošača na ogrjevu, da utvrdjuje razpoložive količine ogrjeva i da vrši njegovu raspodjelu na ona područja i mjesta, koja se ne mogu obskrbljivati iz svoje okolice. Cl. 4. U izvršenju svoga zadatka središnjica za ogrjev: a) može kupovati, prodavati i proizvoditi ogrjev; b) može prisilno odkupljivati razpoložive količine ogrjeva po maksimiranim cij enama; c) održavat će stalnu vezu s ustanovama za obskrbu onih mjesta, koja se ne mogu obskrbljivati ogrjevom iz svoje okolice i brinut će se za podmirenje njihovih potreba; 28

127 Zakoni, pravilnici, normativna rješenja d) suradjivat će s mjerodavnim državnim ustanovama i poduzećima kao i s posebničkim trgovačkim i veleobrtnim postrojbama. Cl. 5. Središnjica za ogrjev može se poslužiti pravom prisilnog od'kupa razpoloživih količina ogrjeva, kadgod se za to ukaže potreba, a osobito: 1. kad vlastnici razpoloživih količina ogrjeva uskrate prodaju iz slobodne ruke ili po maksimiranim cijenama; 2. kad središnjica za ogrjev nadje za potrebno da izvrši prisilan odkup radi pravilne raspodjele ogrjeva na pojedina područja i mjesta. Kao razpoložive smatraju se sve količine ogrjeva, koje prelaze potrebu za grijanje vlastitih stanbenih i radnih prostorija, za potrebe veleobrtnog pogona kao t za pripadnost (deputat) u ogrjevu vlastitih namještenika, a sve to za vrijeme od godine dana. Cl. ;б. Središnjica za ogrjev vrši prisilan odkup putem nadležne kotarske oblasti (izpostave)i ili gradskog poglavarstva. Na nalog središnjice za ogrjev ove oblasti dužne su' u roku od 48 sati izdati odluku a prisilnom odkupu one količine, koju označi središnjica za ogrjev; uručiti odmah odluku vlastniku ogrjeva i brinuti se, da se prisilno odkupljene količine ogrjeva odmah predaju središnjici za ogrjev, odnosnoi osobi, koju one odredi. Predaja se vrši postavno vagon, brod ili šlep. Utovar u vagon, brod ili šlep uredit će središnjica za ogrjev, odnosno osoba, koju ona odredi, a upravna oblast pružit će pri tome potrebnu pomoć. U slučaju prisilnog odkupa ogrjeva, koji nije utovaren u vagon, šlep ili brod, padaju svi troškovi prijevoza ogrjeva i utovara na teret vlastnika ogrjeva i odbijaju se od odkupnine. Cl. 7. Sve količine ogrjeva od jednog vagona ( kg) i veće imaju se prijaviti središnjici za ogrjev. Pod dužnost prijave podpada ogrjev, čim je od radnika preuzet. Količine, kioije nisu prijavljene u roku odredjenom ovom naredbcm, mogu se oduzeti bez naknade u korist središnjice za ogrjev. Cl. 8. Na prijavu u smislu čl. 7. obvezani su proizvoditelji, odnosno preradjivači, trgovci, zatim sva javna i privatna skladišta i osobe, kojima je ogrjevni materijal povjeren na čuvanje ili uskladištenie, kao i sve druge osobe (fizičke ili pravne), koje raspolažu količinama ogrjeva, od jednoga vagona i više. Pod proizvoditeljima razumijevaju se i one fizičke i pravne osobe, koje u proizvodnom području kupuju ogrjev na malo, a odpremaju u količini od najmanje jednog vagona. Prijava se podnosi u dva primjerka središnjici za ogrjev, koja će jedan primjerak dostaviti nadležnoj kotarskoj oblasti (izpostavi) odnosno gradskom poglavarstvu. Prijava se smatra pravovremeno dostavljenom središnjici za ogrjev, ako se u odredjenom rciku preda preporučeno na poštu. Svaka prijava ogrjeva podnosi se na propisnoj tiskanici po obrascu, koji propisuje središnjica za ogrjev. Tiskanica se dobiva bezplatno kod nadležne kotarske oblasti (izpostave) odnosno gradskog poglavarstva. Prijava sadržava: ime vlastnika,, vrst ogrjeva, količinu, smještaj prema toku proizvodnje i utovarnu postaju, od koje će se ogrjev odpremati. Isto tako treba označiti općinu i kotar, na području kojega se nalazi prijavljeni ogrjev. 29

128 Hrvatsko šumarsko društvo Poduzeća, koja imadu više podružnica ili manipulacija, odnosno pogona, timadu prijavu podnijeti za svaku jedinicu posebno. Osim toga ima podnosilac prijave naznačiti i obrazložiti u opazci, koje količine i vrsti ogrjeva treba za vlastite potrebe, pod kojima se razumijevaju one označene a čl. 5. Količine svega ogrjeva imaju se točno izkazivati prema stanju na dan podnošenja prijave. Cl. 9. Prijava se vrši svaki mjesec najkasnije do trećeg dana u mjesecu, a izvan toga roka, ako se tokom mjeseca količina poveća, a vlastnik želi, da mu se izda odpremna dozvola, kao i u slučaju, čim se količina poveća za 50 vagona iznad već prijavljene količine. Cl. 10. Oduzimanje neprijavljenih količina ogrjeva vrše kotarske oblasti (izpostave) odnosno gradska poglavarstva na nalog središnjice za ogrjev. Odluku o oduzimanju neprijavljene količine, odnosno količine, koju naznači središnjica za ogrjev, dužna je spomenuta upravna oblast donijeti u roku od 48 sati po primitku zahtjeva središnjice za ogrjev. S oduzetim količinama ogrjeva postupa se kao sa zapljenjenom robom. Oduzeti ogrjev predaje se središnjici za ogrjev, odnosno osobi, koju ona odredi. Kotarske oblasti (izpostave), odnosno gradska poglavarstva dužna su središnjici za ogrjev, odnosno osobi, koju ona odlredi, pružiti ptrebnu pomoć, da se zapljenjene zalihe što brže prevezu na utovarnu postaju i utovare u vagon, šlep ili brod. Troškove prijevoza i utovara snosi središnjica za ogrjev. Protiv odluke upravnih oblasti o prisilnom odkupu i oduzimanju neprijavljenih količina ogrjeva ima stranka pravo utoka u redovitom postupku. Utok ne zadržava izvršenje odluke. Cl. 11. Državne i posebničke željeznice, parobrodarska družtva, i sva ostala poduzeća za prijevoz robe ne smiju primati ogrjev, a isto tako nitko ne smije njima predavati na prijevoz bez odpremne dozvole, koju izdaje središnjica za ogrjev. Cl. 12. Molba za izdanje odpremne dozvole sadržava: vrst ogrjeva, količinu, način odpreme (željeznicom, šlepom, brodom, barkom, teretnjakom), ime i prezime (naslov) i prebivalište pošiljača, utovarnu postaju ili mjesto, ime i prezime (naslov) i prebivalište primaoca, odredištnu postaju ili mjesto, ime i prezime (naslov) i prebivalište molioca, ime i prezime (naslov) i prebivalište vastnika ogrjeva, koji je količinu prijavio. Cl. 13. Molbu za izdanje odpremne dozvole za prijevoz ogrjeva podnosi središnjici za ogrjev vlastnik ogrjeva, koji je količinu prijavio ili kupac. Prije izdanja odpremne dozvole, molitelj je dužan platiti u ime upravnih troškova iznos, koji će središnjica za ogrjev povremeno odrediti, (čl. 23.). Cl. 14. Odpremna dozvola sadržava ove podatke: tekući broj izdanja, prebivalište pošiljača ogrjeva, naslovnika, kome se drvo odprema, rok, unutar kojega ima uslijediti odprema, vrst i količinu ogrjeva izraženu po težini, utovarnu i iztovarnu postaju, dan, mjesec i godinu izdanja, pečat središnjice za ogrjev i podpis ovlaštenog službenika, 30

129 Zakoni, pravilnici, normativna rješenja Odpremna dozvola je izprava, koja dokazuje, da s obzirom na obskrbu i pravilnu razpodjelu ogrjevom nema zapreke izvozu odredjene količine ogrjeva s dotičnog područja, a ne zamjenjuje ni u kom pravcu izprave, koje izdaju šumsko-redarstvene oblasti, niti se s njom dokazuje zakonitost stečenja ogrjeva. Cl. 15. Središnjica za ogrjev ispitat će u svakom pojedinom slučaju opravdanost molbe za izdanje odpremne dozvole, te može izdanje dozvole bezprizivno uzkratiti, ako smatra, da bi izdanje odpremne dozvole bilo štetno po opće probitke, a napose po pravilnu obskrbu pojedinih mjesta ogrjevom. Cl. 16. Tovarnom listu mora se priložiti odpremna dozvola zajedno s njenim dvopisom. Utovarna postaja označi! će na izvorniku i dvopisu (kopiji) odpremne dozvole utovarenu količinu, pirebiljegovati d'ozvolu svojim dnevnim žigom i dostaviti izvornik odpremne dozvole bez odlaganja izravno* središnjici za ogrjev. Dvopis odpremne dozvole prati pošiljku. Istovarna postaja nakon izvršenog prijevoza prebiljegovat će svojim dnevnim žigom dvopis odpremne dozvole i odmah ga dostaviti središnjici za ogrjev. Ostala poduzeća, koja se bave prijevozom robe bez tovarnog lista, oznaćit će prigodom utovara robe utovarenu količinu na izvorniku i dvopisu odpremne dozvole i poslati izvornik središnjici za ogrjev. Dvopis odpremne dozvole prati pošiljku, a po izvršenom prijevozu dnžan je prijevoznik i dvopis poslati odmah središnjici za ogrjev uz potvrdu na njemu, da je prijevoz izvršen. Ostale osobe, koje prevoze ogrjev, postupati će ovako: obćinsko poglavarstvo u području, s kojeg se tovari ogrjev, potvrdit će izvozniku na izvorniku i dvopisu oüpremme dozvole količinu utovarenog ogrjeva i dan utovara, pa će izvornik odmah poslati središnjici za ogrjev, dok dvopis dostavlja izvoznik. Tko se zateče pri prijevozu s dvopisom na kome nije naznačena utovarena količina, smatrat će se, da vrši prijevoz bez odpremne dozvole. Prijevoz seljačkim kolima može se vršiti bez odpremne dozvole. Cl 17. Odpremna dozvola vrijedi samo za osobu, kojoj je izdana i samo za onu vrst ogrjeva, koji je u njoj naznačen. Ona se može upotrijebiti samo- jedanput, što vrijedi i za slučaj, ako je ona samo djelomično izkorišćena. Osim produženja roka vrijednosti odpremne dozvole ne mogu se na već izdanoj odpremnoj dozvoli vršiti nikakvi izpravci ili promjene. Produženje roka vrijednosti dozvolit će se samo, ako molba za produženje roka stigne središnjici za ogrjev unutar roka vrijednosti odpremne dozvole. Cl. 18. Sve osobe, koje na dan sklapanja zaključniee o prodaji ogrjeva imaju prijavljenu količinu ogrjeva od najmanje 50 vagona ( kg), dužne su za svaku količinu prodanoga ogrjeva podnijeti zaključnicu (ugovor) o prodaji na odobrenje središnjici za ogrjev. Isto tako dužni su zaključnicu (ugovor) podnijeti na odobrenje svi oni, koji na dan sklapanja ugovora nemaju prijavljenu količinu od 50 vagona, ali će na dan izvršenja ugovora na osnovi ostalih svojih prijašnjih ugovora o prodaji biti dužni dobaviti najmanje 50 vagona. Ostale osobe, koje nemaju prijavljenu količinu ogrjeva od 50 vagona, niti će na dan dobave po zaključnici, za koju se traži odpremna dozvola, biti dužne na osnovi ostalih prijašnjih ugovora dobaviti najmanje 50 vagona, dužne su tražiti odobrenje ugovora o prodaji, samo ako prodana količina prelazi 5 vagona. Spomenuti pravni poslovi nemaju pravne valjanosti, dok ih središnjica za ogrlev ne odobri, 31

130 Hrvatsko šumarsko društvo Cl. 19. U mjestima, gdje bi se pojavila osobita oskudica na ogrjevu, može središnjica za ogrjev propisati provedbu racioniranja potrošnje ogrjeva i odredit prisilnu nabavu lignita uz ogrjevno drvo. CL 20. Prilikom prodaje ogrjeva središnjica za ogrjev ima pravo računati do 2% providbe. Isto tako pripada joj možebitna razlika izmedju nabavne i prodajne cijene. Cl. 21. Prihodi središnjice za ogrjev služit će za pokriće njenih osobnih i stvarnih izdataka; za proizvodnju ogrjeva, te za potpore u svrhu pojeftinjenja ogrjeva, koji se prodaje puteni obćinskih ustanova za obskrbu kao i za pokriće možebitnih gubitaka u poslovanju središnjice za ogrjev. Sredstva središnjice za ogrjev ulagat će se na tekući račun kod Štedionice Nezavisne Države Hrvatske ili kod Poštanske štedionice Nezavisne Države Hrvatske. Odluku o upotrebi ovih sredstava izdaje pročelnik središnjice. Cl. 22. Ogrjevom u smislu ove naredbe smatra se ogrjevno drvo svih vrsti, pilanski odpadci meki i tvrdi, drveni briketi, piljevina, tvrdo celulozno drvo, svi drvni odpadci, koii služe za loženje te drvni ugalj. Cl. 23. Središnjica za ogrjev može za izvršenje ove naredbe izdavati bliže odredbe u granicama svoga zadatka, a naročito o načinu prijavljivanja zaliha o izd'avanju odpremnih dozvola, te odred'jivati visinu upravnih troškova, koji terete stranku. Cl. 24. Kotarske oblasti (izpostave), gradska i obćinska poglavarstva i redarstvene oblasti dužne su u izvršenju ove naredbe suradjivati sa središnjicom za ogrjev, voditi nadzor nad izvršenjem propisaa ove naredbe i izvršivati naloge središnjice za ogrjev. Cl. 25. Tko se ogrješi to propise ove naredbe, kaznit će se novčanom kaznom do Kn, u koliko djelo nije teže kažnjivo po kaznenom zakonu. Novčane kazne izriču po prijavi središnjice za ogrjev nadležne obće upravne oblasti. Cl. 26. Stupanjem na snagu ove naredbe prestaju vrijediti: naredba broj VH. od 22. listopada 1940., naredba broj VII od 21. studenoga kao i uredba o centrali za ogrev M. S od 9. listopada te svi propisi protivni ovoj naredbi. Cl. 27. Ova naredba stupa na snagu danom proglašenja u Narodnim novinama. Zagreb, dne 24. srpnja Broj 458-Z. P Ministar šumarstva i rudarstva: Ing. Ivica Frhović, v. r. 32

131 Domaća stručna djela iz područja Šumarstva s Pisac Agić 0. Balen J. đr. и n n 1«1» Balen-Sagadin Borošić-Sarnavka Čeović Ivo ing. Demić K. C. Fink F. П n» п Hufnagi-Ves. MU. Levakorić A. đr. Mađarevio S. ing. Marinović M. dr. i* tt» Markić M. ing. Nenadić Đ. dr. i» Petračić A. dr. Petrović D. dr. Setinski V. dr. i Ugrenović A. dr. Veseli D. i* i» n n Ш n * Zoričić M. dr. N «1oi knjige Bilinstvo za lug. osoblje 0 proređama Pril. poznav, medit. soma Naš goli krä Pogl. na šumarstvo Bugarske Šumski rasadnici Josip Eozarac Morozov. Nauka o šumi I. Zakon o šumama Zbornik šum. zakona i propisa Lovstvo Badne mašine za obrado drveta Kubični sadržaj klada Površina neobrub. dasaka Površina sređnjača (centreplanks) Prerač. engl, stopa i palaca Kubature popruga (frizera) Praktično uređivanje šuma Đendrometrija Naše šume Privredni značaj lova Šum. privredna geografija Značaj šuma u privr. i kult. životu naroda Osnovi nauke o upravi šumama 0 imovnim općinama Bačun vrijednosti šuma Uređivanje šuma Uzgajanje šuma Šum. i š. privreda u Makedoniji Bujice (litografirano) Vodno graditeljstvo u gosp. i šumarstvu I Pola stoljeća šumarstva Zakoni i propisi o šumama i p. Iskorišćavanje šuma П III IV Zaštita šuma Geodezija Lovstvo i ribarstvo Šumarska botanika Eađenje ćumura Sistematika šum. drvlja Povj. crtice o šum. Bos. i Herc. Sušenje četin. šuma Tumač Zakona o lovu Nabavlja se kod pisca. Vinkovci Zagreb, Rockefellerova 41 в «n H. Š. D. Zgb. Vukotinovićeva 2 pisca. Zagreb. Rockefellerova 41 Tiskara Narodnih Novina. Zgb. Ministarstvo šuma i rudnika Tipografija d. d. Zagreb Drvotržac Zagreb, Praška 6 * n» t»» H. Š. D. Vukotinovieeva 2 n pisca. Zagreb. Palmotićeva 68 Bgd. Novopazarska 48 I n Kr. Srpska Akademija. Beograd pisca. Bgđ. Novopazarska 48 I Zgb. Derenčinova 29 i H. Š. D. Zgb. Vukotinovićeva 2 «pisca, šumarski fakultet. Zagreb и H. Š. D. Zgb. Vukotinovićeva 2 Udruž. stud. šum. Zgb. Vukot. 2 Zavod za vodno graditeljstvo Zagreb. Vukotinovićeva 2 H. Š. D. Zgb. Vukotinovićeva 2 Tipografija d. đ. Zagreb D. Tomičić Zgb. Tehn. fakultet i,» pisca. Sarajevo. Bolnička 15 n 1» n 1*» rt I» Tiskara Nar. Novina Zagreb Din Cijeni > za stuđ članovi 60.- nečian. za član. društ (П pet rata) u 4 ral e) {lanovi nežl

132 INDUSTRIJA ORUŽJA BOROVNIK I VRBANIĆ ZAGREB, Jurišićeva 9 kod Glavne pošte Telefon Preporoda evoj cij. gg. lovcima avoje prvorazredne paške, pištolje i eav lovački pribor. PREUZIMAMO ive a paškaraki zanat laaijecajnće popravke oroija te izvršajemo eve najsavjeanije. Izradjajemo lovačke paške po specijalnim narudžbama Prodajemo najlolidnju lovačka municija. Dajemo savjete i informacije a pogleda lovačkog oroija. Preuzimamo prepariranje raznih životinja Šumska Industrija Filipa Deutsch» Sinovi Vrhovčeva uuca 1 ZAGREB Telefon broj Parna pilana u Turopolju. Export najfinije hrastovine. Na skladišta ima velike količine potpuno sohe hrastove građje svih dimenzija Utemeljeno godine Utemeljeno godine K R N Dl] A gospodarska i šumarska Industrija d. d. u Zagreba Uprava gospodarstva i šumarstva NAŠICE, SLAVONIJA Proizvodi i eksportira svekolike gospodarske i Šumske proizvode <ooanooonr.houuui,«ir»