1. OPIS KONSTRUKCIJE I ZATEČENO STANJE

Transkript

1 TEHNIČKI OPIS 1

2 1. OPIS KONSTRUKCIJE I ZATEČENO STANJE Podvožnjak Buzin, dužine 163,60 m, počinje na stacionaži km Objekt se nalazi na dionici autoceste Bregana - Ivanja Reka. Kolnička ploha ima dva vozna traka širine po 3,75 m, zaustavnu traku 2,5 m te dva rubna traka po 0,5 m. Ukupna širina jednog kolnika iznosi 2,5+0,5+2x3,75+0,5 = 11,00 m. Objekt je izveden s dva uzdužna nosača u 5 polja dužine 32,30 i 33,00 m. Svaki nosač ima dvije prijelazne naprave između kolničke ploče i upornjaka. Na nosaču iz smjera Ivanje Reke prema Bregani izvedene su elastomerne prijelazne naprave, a na nosaču iz smjera Zaprešida prema Ivanjoj Reci čelične. Uočena oštedenja prikazana su fotodokumentacijom u točki Fotodokumentacija prijelaznih naprava Slika 1.1 Oštećenja prijelazne naprave prema Zaprešiću Slika 1.2 Detalj oštećenja prijelazne naprave prema Zaprešiću Slika 1.3 Detalj prijelazne naprave prema Zaprešiću na rubnoj stazi Slika 1.4 Detalj prijelazne naprave prema Zaprešiću na rubnoj stazi

3 Slika 1.5 Oštećenja prijelazne naprave prema Ivanjoj Reki Slika 1.6 Detalj oštećenja prijelazne naprave prema Ivanjoj Reki Slika 1.7 Detalj prijelazne naprave prema Ivanjoj Reki na rubnoj stazi Slika 1.8 Detalj prijelazne naprave prema Ivanjoj Reki na rubnoj stazi

4 2. ZAKLJUČAK O STANJU ELEMENATA KONSTRUKCIJE Predmet tehničkog rješenja sanacije su postojede elastomerne prijelazne naprave na nosaču iz smjeru Ivanje Reke prema Bregani. Tijekom obilaska objekta od stane Instituta IGH d.d. na nosaču iz smjera Ivanje Reke prema Zaprešidu uočene su pukotine na asfaltu pored prijelaznih naprava iznad upornjaka. Dio prijelazne naprave je iskočio iz ležišta te je stoga taj dio prijelazne naprave izvađen, a dilatacija je zapunjena asfaltom. Uočena su oštedenja vijaka prijelazne naprave i izmaknuda segmenata prijelazne naprave. Uz rub prijelazne naprave raspucale su se epoksidne pasice tj. smola za brtvljenje. Iz navedenih oštedenja zaključuje se da prijelazna naprava nije zadovoljavajuda i narušena je sigurnost za promet. 3. TEHNIČKI OPIS SANACIJSKOG ZAHVATA 3.1 Načelni postupak sanacije Uklanjanje svih slojeva asfalta i hidroizolacije uz prijelaznu napravu na strani objekta u širini cca 2 m (2 kom) Uklanjanje habajudeg sloja asfalta uz prijelaznu napravu na prijelaznoj rampi u širini cca 2 m (2 kom) Uklanjanje betona i armature uz prijelazne naprave rubnih staza (4 kom) Uklanjanje postojede elastomerne segmentne prijelazne naprave (2 kom) Izvedba novih prijelaznih naprava (2 kom) Izvedba drenažnog kanala (2 kom) Izvedba lijevanog asfalta u širini 2 m na prijelaznoj rampi u jednom sloju debljine 4,5 cm, a na objektu dva sloja ukupne debljine 8 cm Izvedba rebra za ojačanje kolnika 3.2 Detaljni opis radova Uklanjanje asfalta i hidroizolacije Uklanjanje svih slojeva asfalta i hidroizolacije do betonske ploče kolnika na strani objekta u širini cca 2 m te uklanjanje habajudeg sloja asfalta uz prijelaznu napravu na prijelaznoj rampi u širini cca 2 m. Izvodi se frezanjem i po potrebi štemanjem, cijelom širinom kolnika. Nakon uklanjanja sav materijal se trajno zbrinjava. Uklanjanje betona i armature uz prijelazne naprave Odstranjivanje dijelova postojedeg betona potrebno je izvesti hidrorazaranjem - vodenim mlazom visokog pritiska (do 2500 bara, Q > 40 L/min). Time se osigurava da beton dodatno ne raspucava kao što je to slučaj kod primjene mehaničkog odstranjivanja betona. Ovo je važno osigurati ne samo na površinski vidljivom dijelu ab konstrukcije ved i na nivou prionjivosti betona sa postojedom armaturom. Nakon uklanjanja oštedenog sloja betona, postojeda armatura se mora vizualno pregledati. Armatura se ne uklanja bez pregleda projektanta sanacije i dopuštenja nadzora. Uklonjena mjesta kasnije treba obraditi epoksidnim mortom kao izravnajudi sloj ispod prijelazne naprave.

5 Uklanjanje prijelaznih naprava Oslobađanje sidara prijelazne naprave na obje strane (u betonu kolničke ploče i na prsnom zidu upornjaka) hidrorazaranjem Nakon oslobađanja veza prijelazna naprava se u segmentima duljine 1,10 m podiže i odvozi na deponij Priprema podloge betona za ugradnju novih slojeva epoksidnog morta Pripremu podloge treba izvesti u skladu sa HRN EN Primjena sustava i proizvoda na gradilištu i kontrola kvalitete. Ugradnja epoksidnog morta kao izravnavajudeg sloja ispod prijelazne naprave Na pripremljenoj površini ugrađuje se sanacijski epoksidni mort u debljini do 1,5 cm. Uvjeti sastava i kvaliteta morta dati su u poglavlju: Uvjeti kvalitete materijala za sanaciju. Ugradnja prijelaznih naprava Isti tip prijelaznice odabran je za postavu na kolniku i rubnim pojasima. Izvedbom treba osigurati potpuni kontinuitet prijelaznice u cijeloj širini mosta uključivo i visinsku razliku kolnika i rubnih staza. Sa strane mosta, potrebno je cijelom dužinom prijelazne naprave izvesti drenažni kanalid prema detalju, za dreniranje procjednih oborinskih voda sa nivoa hidroizolacije ispod asfalta. Na nižoj strani kolnika potrebno je na kraju drenažnog kanalida prethodno ugraditi procjednicu (cijev od nehrđajudeg čelika ф30 mm, sa uvodnim prstenom šeširid ). Cijev se ugrađuje u bušenu rupu ф36 mm kroz cijelu debljinu kolničke konstrukcije, korištenjem epoksidnog morta ili podljevnog morta u skladu s HRN-EN s d max =1 mm. Cijev treba biti s donje strane produljena za min 5,0 cm od donjeg ruba kolničke konstrukcije. Na gornjem kraju se ugrađuje šeširid promjena min 8 cm koji ulazi u cijev i koji je epoksidnim ili podljevnim mortom slijepljen s betonom kolničke ploče, upušten u nju toliko da se može slijevati procjedna voda iz drenažnog kanalida. Oko šeširida se lijepi hidroizolacijska traka koja osigurava betoniranje spoja. Ugradnja lijevanog asfalta MA 11, M1 25/55-55 Lijevani asfalt MA 11, predviđen je u strukturi kolničke konstrukcije uz prijelaznu napravu, u slojevima do debljine od 4,5 cm. Na prijelaznoj rampi predviđen je jedan sloj debljine 4,5 cm, a na objektu dva sloja ukupne debljine 8 cm. Izvedba rebra za ojačanje kolnika Potrebno je provesti strojno miješanje komponenata materijala za izvedbu rebra za ojačanje (100/4-6/2 na razmaku 25 cm). Ugradnja se izvodi ručno, u slojevima, duž cijele duljine svakog rebra. Na kraju se izvodi površinski posip koji se ručno izravnava. 3.3 Regulacija prometa Tijekom izvođenja radova na sanaciji mosta potrebno je premještanje cijelog prometa na susjedni most do završetka radova.

6 4. UVJETI KVALITETE MATERIJALA ZA SANACIJU 4.1 Epoksidni mort za izravnavanje kolničke ploče Koristi se dvokomponentna epoksidna smola za izradu morta za izravnavanje površine betona kolničke ploče na mjestima uklopa s cementnim slojevima (u debljini od 0,5 cm do 1,5 cm). Mort se miješa s punilom od kvarcnog pijeska (d= 1 mm) u omjeru koji dopušta ravnomjernu i homogenu izvedbu morta u sloju predviđene debljine. Prionjivost na beton podloge: - srednja vrijednost (N/mm 2 ) min 2,0 N/mm 2 - najmanja vrijednost (N/mm 2 ) min 1,5 N/mm Reprofilacijski mort klase R4 (fc=45 N/mm 2 ) Mort se koristi u debljini sloja od 2-3 cm za sve reprofilacije AB elemenata konstrukcije. - d max 4 mm - Tlačna čvrstoda betona nakon 28 dana (HRN EN 12190) 45 N/mm2 - Prionjivost (EN 1542) 2,0 MPa - Termička kompatibilnost (smrzavanje-odmrzavanje): prionjivost nakon 50 ciklusa (EN ) 2,0 MPa - Modul elastičnosti (EN 13412) 20 GPa 4.3 Prijelazne naprave Nove bešavne poliuretanske prijelazne naprave na nadvožnjaku moraju omoguditi ukupne pomake 90 mm. Duljina svake prijelazne naprave je 13,50 m, a širina korita za ugradnju poliuretanske naprave 75 cm. Prijelazna naprava kao kompletan gotovi građevinski proizvod treba imati Hrvatsko tehničko dopuštenje ili Europsko tehničko dopuštenje za ugradnju na dilatacijama mostova s odgovarajudim pomacima. 4.4 Epoksidni premaz kao podloga za hidroizolacijsku traku Koristi se dvokomponentni epoksidni temeljni namaz bez otapala sa posebnim dopuštenjem za upotrebu kao podlogu za izravnavanje površine ugrađenog betona, prije postavljanja trake. Namaz se nanosi u količini g/m 2 do zasidenja. Svježi premaz se treba posuti suhim kvarcnim pijeskom (d= 0,5/1,2 mm) u količini od g/m 2. Nevezani pijesak treba, po stvrdnjavanju epoksidne smole, ukloniti. Dubina hrapavosti ovako izvedenog osnovnog premaza treba biti najmanje 0,5 mm. Epoksidna smola Epoksidna smola treba biti bez otapala i punila, niske viskoznosti, otporna na visoke temperature i mora zadovoljiti uvjete iz tablice 10. Tablica 1: Uvjeti kvalitete epoksidne smole Svojstvo jedinica mjere uvjet a postupak ispitivanja TL-BEL-EP, mpa s 4000 Viskoznost kod 12 C HRN EN ISO 3219 TL-BEL-EP, % (m/m) 1 Ostatak nakon žarenja EN ISO

7 Vrijeme miješanja i obrade min 10 TP-BEL-EP, Otvrdnjavanje: - tvrdoda nakon 7 dana - vrijeme otvrdnjavanja kod normalne klime - vrijeme otvrdnjavanja kod 12 C i 85 % relativne vlažnosti zraka -- h h Udio nehlapljivih sastojaka % (m/m) 98 TP-BEL-EP, HRN EN ISO 2815 TP-BEL-EP, HRN EN ISO 3251 Upijanje vode u očvrslom stanju % (m/m) 2,5 TP-BEL-EP, a Odnosi se na smjesu komponenata TP-BEL-EP Technische Prüfvorschriften für Reaktionsharze für Grundierungen, Versiegelungen und Kratzspachtelungen unter Asphaltbelägen auf Beton (Njemački standard za brtvljenje i zaštitu betonskih cestovnih temelja ispod asfalta na mostovima) Osim uvjeta navedenih u tablici 1, epoksidna smola mora biti otporna na vlagu sukladno TP-BEL-EP (točka 3.2.5) i otporna na visoke temperature prema TP-BEL-EP točka 3.3.3). Uporabljivost reakcijske epoksidne smole na mladom betonu dokazuje se ispitivanjem prema TP-BEL-EP (točka 3.4). U svrhu identifikacije proizvoda, proizvođač mora navesti sljedede podatke o svojstvima pojedinih komponenata reakcijske epoksidne smole: gustodu određenu prema normi EN ISO , infracrvenu spektralnu analizu prema normi DIN 51451, termogravimetrijsku analizu prema TP-BEL-EP točka Osim toga proizvođač ili dobavljač mora dati sve relevantne podatke vezane za postupak primjene (oznaku proizvoda, broj šarže i datum proizvodnje, omjere komponenata, potrebnu količinu materijala, vrijeme obrade, minimalno potrebno vrijeme čekanja za ugradbu bitumenske trake). Pijesak za posipavanje Pijesak za posipavanje i obradu epoksidnom smolom mora biti kvarcni, uvjeta kvalitete prema tablici 11. Pijesak se uzorkuje sukladno normi normi HRN EN 932-1, a priređuje za ispitivanje prema normi HRN EN Bitumenska traka za hidroizolaciju na kolniku Bitumenska traka za izvedbu hidroizolacije na kolniku se polaže u jednom sloju zavarivanjem, najviše 5 dana od ugradnje osnovnog hladnog epoksidnog premaza. Bitumenska traka mora zadovoljiti uvjete iz OTU/2001, Knjiga IV, tablice i za: -Debljinu trake od 5 mm, Bitumenske trake Za izradu brtvenog sloja upotrebljavaju se plastomerne polimerne bitumenske trake s uloškom od poliesterskog filca. Gornja strana polimerne bitumenske trake za zavarivanje obavijena je talkom ili finim mineralnim posipom, a donja strana talkom ili folijom. Bitumenska traka mora biti homogena, jednolike debljine, bez nabora i oštedenja.

8 4.6 Drenažni sloj Filtarski sloj drenaža za odvodnju procjednih voda s površine hidroizolacije. Izvodi se od šljunka (riječnog granulata, frakcije 8-16 mm), uvaljanog u dvokomponentnu epoksidnu smolu. 4.7 Lijevani asfalt MA 11, M1 25/55-55, u slojevima do d=4,5 cm Lijevani asfalt MA 11, predviđen je u strukturi kolničke konstrukcije uz prijelaznu napravu, u slojevima do debljine od 4,5 cm. Kao vezivo mora se primijeniti tip bitumena PmB 25/55-55 prema HRN EN Tehnička svojstva i drugi zahtjevi te potvrđivanje sukladnosti agregata određuju se, odnosno provode, prema normi HRN EN Sve prema uvjetima kvalitete propisanim u Tehničkim uvjetima za asfaltni kolnik, lipanj Fizičko-mehanička svojstva bitumenske mješavine moraju odgovarati zahtjevima u tablici 1. Tablica 1: Fizičko mehanička svojstva bitumenske mješavine za sloj MA 11 HRN EN Točka 5.9 (a) Tablica 8 Točka 5.9 (a) Tablica 9 Dubina utiskivanja, l, mm l min1,0 l max3,0 Točka 5.9 (a) Tablica 10 Najvedi porast dubine utiskivanja nakon 30 min, l nc, mm l nc0,4 (a) uzorci se spravljaju prema normi HRN EN , a utiskivanje se ispituje sukladno Dodatku D norme HRN EN , točka D.14, tablica D.5, točka D.5.1 Tablica 2: Granulometrijski sastav i minimalni udio bitumena za sloj MA 11 Točka norme HRN EN Otvor sita [mm] Prolaz kroz sito [%(m/m)] Granulometrijski sastav, točka (a) Minimalni udio bitumena, točka (b) (a) ispituje se prema normi HRN EN ,2 90 do do do ,25 25 do 45 0,063 20,0 do 30,0 B min (c) B min6.0 (b) topivi udio veziva određuje se prema normi HRN EN ili HRN EN (c) pri određivanju minimalnog udjela bitumena aktualne bitumenske mješavine (B akt ), B min se korigira faktorom ( =2,65/ a ); ( a je prividna gustoda smjese agregata u aktualnoj bitumenskoj mješavini, određena prema normi HRN EN i izražena u Mg/m 3 ) Najvišu i najnižu dopuštenu temperaturu bitumenske mješavine za upotrijebljeni bitumen (PmB 25/55-55) obavezno navodi proizvođač bitumenske mješavine (HRN EN :2006/AC:2008, točka 5.8).

9 4.8 Polimerom modificirani bitumen PmB 25/55-55 Tehnička svojstva, ispitne metode i uvjeti modificiranog bitumena dani su u tablici 3. Točka norme Tablica 3: Tehnička svojstva, ispitne metode i uvjeti polimerom modificiranog bitumena Tehničko svojstvo HRN EN Ispitna norma Razred Tip 25/55-55 Zahtjev Penetracija na 25 C (Pen), 0,1 mm HRN EN Točka razmekšanja (PK), C HRN EN Energija kohezije, 10 C HRN EN i HRN EN J/cm 2 5 C Točka paljenja, C HRN EN ISO Gustoda na 25 C, kg/m 3 HRN EN navesti Točka loma po Fraassu, C HRN EN Tablica 2 Elastični povrat na 25 C, % HRN EN Stabilnost pri skladištenju PK, C Pen, 0,1 mm Otpornost na otvrdnjavanje (HRN EN ) Tablica 2 HRN EN i HRN EN 1427 HRN EN i HRN EN NR Promjena mase, %(m/m) HRN EN ,5 Zadržana penetracija, % HRN EN Porast točke razmekšanja, C HRN EN Pad točke razmekšanja, C HRN EN Elastični povrat na 25 C, % HRN EN Rebra za ojačanje kolnika Prijelazne naprave su potencijalno izložene oštedenjima uslijed udara vozila ili ralica za čišdenje snijega. Iz tog razloga je potrebno izvesti ojačanje samog asfalta u zoni ispred i iza prijelazne naprave. Prijelazno ojačanje se izvodi ugradnjom žljebova u sloju asfalta, ispunjenih masom vede krutosti. Žljebovi se izvode zarezivanjem asfalta, koso na smjer vožnje, te ugradnjom mase za ojačanje, na bazi polimerne smole. Rebra za ojačanje se ugrađuju ili pod kutem od 45º u odnosu na konstrukciju prijelazne naprave ili pod kutem od 45º u odnosu na os kolnika, pri čemu se voditi računa da pravac kretanja kotača uvijek prelazi preko najmanje dva rebra. Razmak između rebra iznosi 25 cm. Rebra za ukrutu se izvode u širini od 2,0 cm, a debljina rebra je 4-6 cm. Duljina pojedinačnog rebra iznosi 100 cm. Rebra za ojačanje kolnika su dvokomponentna mješavina koja se sastoji od epoksidne smole i stupnjevane mješavine agregata (0-1 mm), čine se postiže visoka razina stabilnosti i vrlo dobra fleksibilnost.

10 5. TEHNIČKI UVJETI ZA RADOVE I MATERIJALE 5.1 Opde odredbe za radove Tijekom sanacijskih zahvata, ugrađene materijale efikasno zaštititi od pojačanog vjetra, i zaštititi od temperature <+5ºC i >+ 25ºC. Izvoditelj radova mora organizirati i izvoditi sve radove na sanaciji betonske konstrukcije, najprikladnije primjeni i sukladno Projektu uz primjenu svih propisanih mjera zaštite i važedih propisa struke i prakse. Svi radovi na sanaciji moraju biti koordinirani i po dinamičkom planu od strane nadležne službe odobreni. Kod pripreme, izvedbe i kontrole kvalitete treba se pridržavati uvjeta iz projekta, a za odredbe koje nisu specificirane treba se pridržavati važedih normativa i propisa. Sve radove treba izvoditi iz prethodno ispitanih i tijekom radova kontroliranih materijala. Uzimanje uzoraka u svrhu kontrolnih ispitivanja obavlja ovlaštena organizacija ili izvoditelj, pod kontrolom nadzornog inženjera. O uzimanju uzoraka treba sastaviti zapisnik s potpunim podacima. 5.2 Čuvanje i njegovanje izvedenih elemenata slojeva Njegovanje i zaštita počinju u fazi nabave, prijevoza i uskladištenja osnovnih materijala na bazi polimercementnog veziva, akrilata i epoksida, koji ne smije biti izložen vlazi a naročito temperaturama <+5ºC i >+ 30ºC. Spravljanje reparaturnih mortova kao i izvedeni radovi (slojevi) moraju biti efikasno zaštideni od negativnih utjecaja naglog sušenja, a naročito niskih i visokih temperatura. Predviđeno vrijeme za njegovanje je minimalno 7 dana. Slojevi na bazi epoksida i akrilata moraju biti efikasno zaštideni od mogudih vlaženja, niskih i visokih temperatura tijekom spravljanja i ugradnje, prljanja prašinom i mehaničkih oštedenja. 5.3 Hidrodemoliranje Uklanjanje betona u debljinama predviđenim projektom treba izvesti hidrodemoliranjem (vodenim topom s tlakom na mlaznici do 2000 bara). Nije mogude koristiti postupak razbijanja betona ručnim alatima da bi se tako razmrvila struktura preostalog betona (nastajanje mikropukotina koje ne bi kasnije omogudavale dobru prionjivost novog sanacijskog betona, a predstavljaju porozan i propusan sloj u zoni armature). Osim toga ovakvim načinom bi se djelomično oštetila armatura (točkasta oštedenja koja su prva mjesta za početak eventualne korozije tijekom eksploatacije), te bi se udaranje o šipke armature prenosilo na dijelove koji se ne čiste, što bi u mladom betonu, vjerojatno, uzrokovalo mikropukotina u zaštitnom sloju na mjestima šipki, što nije dopušteno za konstrukciju u ovakvim uvjetima i sa ovakvim zahtjevima. 5.4 Spravljanje materijala za ugradnju pri sanaciji Spravljanje je dozvoljeno samo strojno sa prisilnim miješanjem uz maseno doziranje komponenti. Svi materijali moraju biti zaštideni od oborina, niskih i visokih temperatura. Kapacitet spravljanja mora biti prilagođen vremenu obrade materijala koji se primjenjuje. Transport organizirati tako da se izbjegne svaka mogudnost gubitka materijala, moguda segregacija i onečišdenje.

11 5.5 Uvjeti kvalitete podloge za nastavak određene vrste radova Armirano-betonska podloga Vlačna čvrstoda prionljivosti 1,5 N/mm2 Hrapavost cca 3 mm ph otvorene površine betona > 11,5 Otvorenost strukture 50% (vidljivih zrna agregata) Vlažnost prilagođena sustavu koji se nanosi

12 6. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE 6.1 Uvod Ovim programom kontrole i osiguranja kvalitete date su smjernice i uvjeti, koje moraju zadovoljiti građevinski radovi i materijali, te montaža konstrukcija, da bi se postigla zadovoljavajuda kvaliteta i trajnost građevina. Osiguranje kvalitete treba postidi tako da se upotrebljavaju samo provjereni i ispitani materijali, provode ispravne i vješte metode gradnje, koji de biti u skladu sa projektom, standardima i propisima i dobrom praksom. Kontrolu kvalitete treba provesti stalnim nadziranjem radova u svim fazama od strane nadzornog inženjera i drugih specijalističkih inspektora i institucija za kontrolu i ispitivanje materijala, kao i svim potrebnim ispitivanjima kvalitete materijala ili gotovih građevinskih elemenata. Materijali koji se koriste za ugradnju trebaju imati valjane dokaze o kvaliteti, bilo da se radi o valjanim ispravama o sukladnosti prema Pravilniku o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i označavanju građevnih proizvoda NN br. 103/08 i NN147/09, bilo da se kakvoda dokazuje ispitivanjem na, u tijeku izvedbe izrađenim uzorcima gradiva spravljenih na gradilištu ili proizvodnom pogonu. 6.2 Nadzor Glavni nadzor nad provođenjem sustava održavanja kvalitete obavlja glavni nadzorni inženjer (kontinuirano). Glavni nadzorni inženjer može imati pomodnike- specijaliste, te prisutnost projektanta koji obnaša projektantski nadzor. U skladu sa zakonskim propisima vanjski nadzor može obavljati i neovisna ovlaštena organizacija za kontrolu kvalitete. Izvoditelj radova mora voditi građevinski dnevnik (prema Pravilniku o vođenju građevinskog dnevnika) koji svakodnevno u vrijeme izvođenja radova ispunjava osoba izvođača, a ovjerava nadzorni inženjer kao i svu ostalu dokumentaciju kakvode korištenih materijala i izvedenih radova. Svi radovi vode se i preuzimaju kroz građevinski dnevnik i to po fazama rada, pri čemu je nužno da za početak radova naredne faze nadzorni inženjer ocjeni kakvodu izvedenih radova, te nakon toga odobri nastavak radova Projektantski nadzor Projektantski nadzor nad izvođenjem predmetnih radova obavlja projektant osobno ili preko svojih suradnika. Taj nadzor vodi brigu da se radovi izvedu prema projektu i njegovim dopunama (ako takove budu postojale) i svrsishodno namjeni koja proizlazi iz projekta. Projektantski nadzor je stalnog karaktera. Projektant ima pravo donositi odluke u slučaju kada se ukaže potreba da se izvrše izmjene pojedinih dijelova projekta, bilo po opsegu, postupku ili redoslijedu izvođenja radova Stručni nadzor Potrebno je osigurati stalni stručni nadzor tijekom izvođenja radova. Nadzorni inženjer je predstavnik vlasnika/investitora, pladen je od vlasnika/investitora i izvršava svoju odgovornost prema njemu. Nadzorni inženjer ima zadatak da kontinuirano prati radove, a za vede radove u punom radnom vremenu. On je odgovoran za tumačenje ugovornih obaveza i izmjena, on uspostavlja kriterije prihvatljivosti, vodi računa da se radovi izvedu u skladu sa projektom i standardima i dobrom praksom, ocjenjuje napredovanje gradnje i određuje dinamiku pladanja graditelju sukladno količini izvršenih radova i ugrađenom materijalu. U slučaju kakvih vedih odstupanja od projektnih postavki, zapažanja ovog nadzora su mjerodavna kod odluke o nastavku rada. Nadzorni inženjer stalno obavještava vlasnika o toku radova i zadovoljenju roka završetka radova. Nadzorni inženjer mora imati tehničko znanje o građevinskim materijalima i izvođenju gradnje i imati iskustvo sa time i mora zadobiti povjerenje i poštovanje vlasnika i izvoditelja.

13 6.3 Izvješde o izvedenim radovima Da bi se sačuvali svi podaci o izvedenom stanju, potrebno je po završenom poslu izraditi izvješde o svim izvedenim radovima na sanaciji građevine. Poseban naglasak u tom izvješdu treba staviti na eventualne izmjene u odnosu na predviđeno projektom. 6.4 Specifikacije građevinskih proizvoda Svi građevinski proizvodi koji de se ugrađivati dopremati de se iz pogona i tvornica izvan gradilišta. Za svaki od njih svaka isporuka gradilištu mora imati izjavu o sukladnosti proizvođača i važedu potvrdu sukladnosti s odgovarajudom normom, ako je određenim propisom uvjetovana, odnosno tehničko dopuštenje, ako norma za njega ne postoji. Još prije prve isporuke za svaki novi proizvod, koji de se ugrađivati u građevinu, nadzornom inženjeru treba za njega dostaviti sve potrebne podatke i potvrde o kvaliteti i ishoditi njegovu suglasnost za ugradnju. 6.5 Program kontrole Sanacijski materijali Za vrijeme izvođenja sanacije potrebno je provesti kontrolna ispitivanja kakvode korištenih sanacijskih materijala, prema Programu kontrolnih ispitivanja koji de služiti kao podloga za izradu Završnog izvještaja o provedenim ispitivanjima i postignutoj kakvodi izvedenih radova na sanaciji. PRIONJIVOST SANACIJSKI SUSTAV ELEMENT RADOVI Priprema podloge nakon hidrodemoliranja, prije nanošenja novog betona i sanacijskih mortova TLAČNA I SAVOJNA ČVRSTODA PRIONJIVOST IZVEDENIH SLOJEVA MORTOVA HRN EN 1542 (>1,5N/mm 2 ) Prijelazna naprava ugradnja epoksidnog morta za izravnavanje - 1 serija (3 uzorka 4x4x16) 1 serija (3 alata ф50 mm) AB konstrukcija ugradnja polimercementnog morta - 1 serija (3 uzorka 4x4x16) 1 serija (3 alata ф50 mm) Napomena Ovim tehničkim uvjetima, tehnička svojstva materijala su definirana prema normama HRN EN ili jednakovrijednim uvjetima odnosno normama koje su akreditirane.

14 OBILAZNICA/PODVOŽNJAK BUZIN U KM NA AUTOCESTI A3 TR-001/18 1 ARHIVSKI BROJ: BROJ PRILOGA: KARLO KOPLJAR, mag.ing.aedif. masa za ispunu rebara GRAĐEVINA: SURADNICI: MJERILO: 1:5 DATUM: siječanj, ZAGREB, ŠIROLINA /18 HRVATSKE AUTOCESTE mr.sc. KRUNOSLAV MAVAR, dipl.ing.građ. BROJ PROJEKTA: 75 NARUČITELJ: PROJEKTANT: INSTITUT IGH ZAVOD ZA MATERIJALE I KONSTRUKCIJE ZAGREB, ŠIROLINA 4 HRVATSKE AUTOCESTE TEHNIČKO RJEŠENJE SANACIJA PRIJELAZNE NAPRAVE INVESTITOR: MAPA: SADRŽAJ: masa za ispunu rebara 100 prijelazna naprava LIJEVANI ASFALT MA 11 25/55-55, M1 LIJEVANI ASFALT MA 11 25/55-55, M1 POSTOJEĆI ASFALT POSTOJEĆI ASFALT DETALJ ISPUNE REBRA, MJ 1:2 2 IZVEDBA REBARA ZA OJAČANJE ASFALTNOG KOLNIKA Procjednica Ø30 (nehrđajući čelik) s uvodnim prstenom-"šeširićem" promjera min. 8 cm u rupi obrađenoj epoksidom UPORNJAK Ugradnja polimercementnog morta za izravnanje podloge 2-3 cm Uređenje betonske površine epoksidnim mortom AB KOL. PLOČA Postojeći nosivi sloj asfalta Drenažni kanal 6x4 cm (8-16 mm) Stakleni voal HI ili bit. traka za spoj vruće na hladno cca 7,5 cca 12 Postojeći asfalt Postojeći asfalt Lijevani asfalt MA 11 25/55-55, M1 u dva sloja Epoksidna rebra za ojačanje 100/4-6/2 cm Bešavna prijelazna naprava - izvodi se ispod razine lijevanog asfalta (minimalno upuštanje 1-2 mm radi spriječavanja udara) UGRADNJA BEŠAVNE PRIJELAZNE NAPRAVE, MJ 1:5