Hansruedi Müller Turizam i ekologija

Transkript

1 Hansruedi Müller Turizam i ekologija

2 Naslov izvornika Hansruedi Müller Tourismus und Ökologie Wechselwirkungen und Handlungsfelder R. Oldenbourg Verlag München Wien, Copyright hrvatskog izdanja MASMEDIA d.o.o. Ulica baruna Trenka 13, Zagreb Za nakladnika Stjepan Andrašiæ Biblioteka Turizam Urednik Prof. dr. sc. Darko Prebe ac Struèni konzultant Slaven Ravliæ Suradnica na tekstu Mr. sc. Kristina Buèar Proizvodnja Vjeran Andrašiæ Lektura Antonija Jurèiæ Kazalo pojmova Marija Geiger Raèunalna priprema teksta IdeaLab, Danko Gnjidiæ Marketing u zemlji i inozemstvu Global media marketing, Zagreb Tisak Grafièki zavod hrvatske, Zagreb

3 Hansruedi Müller Turizam i ekologija Povezanost i podruèja djelovanja Prijevod Jasenka Kosanoviæ MASMEDIA 2004, Zagreb

4 CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjižnica - Zagreb UDK : : MUELLER, Hansruedi Turizam i ekologija / Hansruedi Mueller ; prijevod s njemačkoga Jasenka Kosanović. - Zagreb : Masmedia, Prijevod djela: Turismus und Ekologie. - Bibliografija. ISBN I. Turizam -- Ekološki aspekti

5 Sadr aj UMJESTO PREDGOVORA - ulomak iz "Geinog novog ruha" ZAHVALA UVOD I. OSNOVE Znaèenje prirode za slobodno vrijeme i turizam Povijesni pregled Aktualno znaèenje prirode za slobodno vrijeme i turizam Oneèišæenje prirode uslijed slobodnog vremena i turizma Povratno djelovanje na slobodno vrijeme i turizam Umre eno mišljenje Potreba za umre enim mišljenjem Uvod u teoriju sustava Mre ni dijagram Matrica umre enosti Statièki strukturni modeli Dinamièki modeli Turizam kao generator rasta Dinamièki modeli simulacije Pojam ekologije Opæenito objašnjenje pojma Ekologija i djelovanje Odr ivi razvoj Mjerljivost odr ivog razvoja II. OKVIRNI UVJETI Krizna arišta u odnosima èovjeka i okoliša Èovjek i društvo Etièki i psihološki aspekti odnosa prema okolišu Ekološki problemi i etika Ekološka svijest Protuslovlje izmeðu ekološke svijesti i ekološkog ponašanja Ekološka svijest i ekološko ponašanje u turizmu

6 Turizam i ekologija 5.2. Socijalni i ekonomski aspekti ekološkog ponašanja Socijalni aspekti Ekonomski aspekti Spoznajno nesuglasje glede ponašanja prema okolišu Naselje i promet Naselje Razvoj naselja i korištenje površina Povezanost slobodnog vremena/turizma s razvojem naselja Promet Mobilnost i promet Razvoj prometa i ponašanje u prometu Svrha prometa Zagaðivanje okoliša zbog prometa Slobodno vrijeme/turizam i promet Poljoprivreda i industrija Poljoprivreda Zagaðivanje okoliša zbog poljoprivrede Poljoprivreda i turizam u alpskom prostoru Komplementarni odnosi turizma i planinske poljoprivrede Konkurentski odnosi turizma i poljoprivrede Zakljuèci za turizam Industrija Industrijalizacija kao omoguæavanje godišnjih odmora i putovanja Turizam kao industrija III. UZAJAMNO DJELOVANJE TURIZMA I OKOLIŠA Krajolik i tlo Osnove Znaèenje krajolika za turizam Vrednovanje krajolika Ošteæenje krajolika uslijed turizma Trošenje zemljišta Izgled krajolika Arhitektura Tereni za korištenje slobodnog vremena izvan naselja Povratno djelovanje uništavanja krajolika na turizam Flora i fauna (biološka raznolikost) Osnove

7 Sadr aj Flora Fauna Znaèenje flore i faune za slobodno vrijeme i turizam Uèinci slobodnog vremena i turizma na floru i faunu Infrastruktura specifièna za turizam i slobodno vrijeme Specijalna prijevozna sredstva za turiste Skijaške staze Luke s pripadnim objektima Zabavni parkovi, zelene površine, sportski tereni Specifiène aktivnosti vezane uz turizam i slobodno vrijeme Alpsko skijanje Vodeni sportovi Paragliding Trendovski sportovi Ekskurs: zaštita cretova i turizam Potencijalna opasnost od turizma Pravne moguænosti Ekskurs: Šuma i turizam Znaèenje šume za turizam "Novovrsne šumske" štete (umiranje šume) Umre enost turizma i šume Glavni problemi šumskih šteta iz perspektive turista Zrak Osnove Znaèenje zraka za slobodno vrijeme i turizam Oneèišæenje zraka zbog slobodnog vremena i turizma Smještaj Cestovni promet potaknut slobodnim vremenom i turizmom Izvancestovni sektor Zraèni promet u turizmu Povratno djelovanje na turizam Voda Osnove Znaèenje vode za slobodno vrijeme i turizam Utjecaji turizma na vodu Turizam i oneèišæenje vode Turizam i potrošnja vode

8 Turizam i ekologija Bazeni, parkovi, tereni za golf Sukobi oko vode Ureðaji za proizvodnju umjetnog snijega Povratno djelovanje na turizam Klima Osnove Uèinci turizma na klimu Povratno djelovanje klimatskih promjena na turizam Pomicanje granice snijega prema veæim visinama Otapanje ledenjaka Otapanje trajno smrznutog tla Pomicanje granice magle naviše Uèestalost ekstremnih vremenskih prilika Promjena flore i faune Podizanje razine mora IV. KLJUÈNI EKOLOŠKI ÈIMBENICI Energija Osnove Potrošnja energije u turizmu Zraèni promet Potrošnja energije zbog turizma u Švicarskoj Povratno djelovanje na turizam Otpad Osnove Slobodno vrijeme i turizam kao uzroènici otpada Smještaj i prehrana Velike priredbe Industrija sportskih potrepština Turoperatori Zrakoplovne kompanije Povratno djelovanje na turizam Ostavljanje otpada Zbrinjavanje otpada V. PODRUÈJA AKTIVNOSTI Menad ment Pojmovi Poslovna etika Obrasci razmišljanja rukovodeæeg osoblja u sklopu poslovnog morala poduzeæa

9 Sadr aj Dimenzije ekološkog menad menta Sustav ekološkog menad menta Ekološki marketing Ekološki znak za kvalitetu Energetska bilanca transporta Davanje legitimnosti energetskoj bilanci transporta Osnovice za izraèun i rezultati Zakljuèak Aktualna situacija i provedba Politika Prostorno planiranje Pojam i cilj prostornog planiranja Instrumenti prostornog planiranja u Švicarskoj Prostorno planiranje i turizam Revizija Zakona o prostornom planiranju Prometna politika Promet i prometna politika Instrumenti i mjere ekološki odgovorne prometne politike Provjera ekološke neškodljivosti prometne politike Osnova, svrha Tijek i sudionici Objekti koji podlije u provjeri ekološke neškodljivosti Prednosti i nedostaci provjere ekološke neškodljivosti Regionalna politika: Interreg i Regio Plus Interreg III Regio Plus Ekološki ciljevi nacionalnih politika turizma Politika nevladinih organizacija Naèela turistièkog razvoja koji ima buduænost Agenda 21 Rio Povelja o ekološki prihvatljivom turizmu Konvencija o Alpama Uviðavni turizam VI. ISTRA IVANJE U TURIZMU Stanje u istra ivanju i nove paradigme Snimka stanja i procjena potrebe za istra ivanjem Nove paradigme u istra ivanju

10 Popis pojmova Popis ilustracija Popis literature Pogovor (Darko Prebe ac)

11 Umjesto predgovora (Znatno skraæeni izvadak iz predavanja "Geino novo ruho" koje je Micky Remann odr ao u Todtmossu 1990., povodom konferencije "Obrisi i perspektive kulture u ekološkom okviru"). Rusty Schweickhart jedan je od astronauta koji su u sastavu misije Apollo 9 letjeli u svemir. Samim time bio je turist i imao je zadatak u uvjetima beste inskog stanja testirati ivotnu naprtnjaèu, s kojom bi se sljedeæa misija trebala spustiti na Mjesec. Igrom sluèaja, ukazala mu se prilika da Zemljin ekološki sustav vidi i preispita sa sasvim druge strane. Rustya Schweickharta poslali su iz kapsule vezanog samo "pseæom uzicom". Posada kapsule oèajnièki je pokušavala ukljuèiti kameru. No, nešto je zapelo. Kompjutorski se program zablokirao. U kontrolnom centru u Houstonu veæ su postali nervozni. Cijeli program Apollo ovisio je o tome da sada naprave va ne snimke i provedu va na ispitivanja. Rusty Schweickhart nije kretao jer je morao èekati signal. Pitao se, što mu je èiniti. Vidio je Plavi planet, vidio je fraktalne udoline Himalaje, snijegom prekrivene planine i oblake, koji su se jedni oko drugih vrzmali u kaotiènim, biopoetiènim oblicima i shvatio - sasvim u suprotnosti s onim što je bilo njegov sljedeæi zadatak - ova je Zemlja ivo biæe. Rusty Schweickhart je kasnije rekao da je vjeèno zahvalan èinjenici što je bio prva nezaposlena osoba u svemiru jer mu je ova kratka nezaposlenost bila dostatna da dramatièno promijeni svoju osobnu percepciju o tome što jest i što èini. Kad se vratio na Zemlju, u srcu je nosio ivu sliku Plavog planeta. Rusty Schweickhart je na konferenciji u Budimpešti utemeljio novi mit o Gei, majci Zemlji. Pred šezdeset astronauta iz cijelog svijeta rekao je da ima dojam kako je Gea zaslu ila svoje ime jer da je majka u pravom smislu rijeèi i da se nalazi u procesu reprodukcije. Ona se poraða! Jer ako je Gea ivo biæe - a èini se da se u tome svi sla u - tada nedostaje samo nešto, èime se odlikuju iva biæa: mora se razmno avati jer iva biæa koja se ne razmno avaju to i nisu. Kako to ona èini? Nitko ne zna. No, ipak se vrijedi pozabaviti tom mišlju. Svako roðenje je prirodan, ali izvanredan, dapaèe, katastrofièan dogaðaj. Postoji, meðutim, razlika, fiksiramo li svoj pogled na simptome ili promatramo cilj ovog procesa. Rusty Schweickhart je rekao da ivimo u neznanju obzirom na èinjenicu da je raðanje ono što Geu u ovom trenu tako dramatièno zaokuplja. Kod mnogih ivih biæa koja su tik pred po- 11

12 Turizam i ekologija raðanjem, mo e se primijetiti ekstreman rast potrebe za energijom. Oslobaðaju se štetne tvari koje se fizièkim sredstvima jedva mogu ukloniti. Ni kod Gee to nije drukèije. Što znaèi da se ivuæi planet razmno ava, vjerojatno si ne mo emo predstaviti. Ipak, moramo prevaliti i zadnji korak hipoteze o Gei i pokušati si predoèiti ono nemoguæe poroðaj - jer bi nam se, inaèe, moglo dogoditi da svojom ignorancijom prouzroèimo dolazak mrtvoroðenèeta na svijet. Mo emo si, štoviše, dopustiti da ne znamo što Gea namjerava jer biæe s nekoliko milijardi godina na grbaèi zna više od nas, koji ovuda bauljamo tek nekoliko desetaka godina kontinuirane svijesti. Mi mo emo znati upravo onoliko, koliko nam ona to dopusti. Ako bismo se, dakle, mogli slo iti oko toga da Gea raða, iz toga bi proizašao jasan zahtjev: zaštita trudnice Zemlje! Njezinu trudnoæu, meðutim, mo emo èuvati samo ako se smatramo simbiontima, a ne pukim korisnicima. Moramo, dakle, naæi naèin kako æemo od parazita postati simbionti. Nije to lako jer zahtijeva radikalnu promjenu onoga što smo i èime se smatramo. Treba poæi od toga da Gea voli takva stvorenja, koja æe iz gliba izaæi tako da sama sebe izvuku dr eæi se za vlastitu kosu. Još jedno razmišljanje na kraju: ako Gea ivi, ako je roðena, ako sama raða, metaforièki ili uistinu, tada je jasno da æe jednog dana i umrijeti. Na sreæu, znamo da se ne umire trenutaèno, èim se pomisli na smrt. Znamo, takoðer, da nerazmišljanje o smrti ne donosi vjeèni ivot. I Gea ima nepredvidivo pravo na smrt. Pri svoj našoj dobroj volji, pri svem našem anga manu oko ivota ovo ne smijemo previdjeti jer to ne bi bilo u skladu s onime što znamo o ivotu. Misao da majka Zemlja raða je nova. Je li stoga apsurdna? Nalazimo se u situaciji da tehnološki pritišæemo po gasu, a mitološki gledamo u retrovizor. Stvarne probleme percipiramo tek onda kad se pojave u prošlosti. William James je o tome jednom rekao: "Na poèetku svi ka u da je apsurdno, a na kraju ka u da su to cijelo vrijeme znali". Osobina je novoga da prije nije postojalo. Micky Remann 12

13 Zahvala Mnogi su pripomogli objavljivanju ove knjige. Od sveg srca se elim zahvaliti svojim suradnicima i suradnicama, Martinu Flügelu za obradu osnova, Katrin Peter za aktualizaciju nebrojenih podataka, a takoðer i Sabini Hosmann za bri ljivu obradu ilustracija i zahtjevno oblikovanje knjige. Posebnu zahvalnost dugujem Renati Wildhaber koja je knjigu pregledala. Konaèno, elim se zahvaliti svima onima od kojih sam, citirajuæi ih kako dolikuje, posudio ponešto iz njihove duhovne riznice. Namjera mi je bila ne samo korektno navesti njihove misli, nego ih interpretirati, prenijeti na turizam i dalje ih razvijati. Nadam se da mi je to uspjelo! S ciljem jeziène jednostavnosti i lakše èitljivosti teksta odustali smo od istovremene upotrebe enskog i muškog oblika. U svakom sluèaju, upotrijebljeni oblik ukljuèuje oba roda. Ovu knjigu elim posvetiti svima onima koji koraèaju putem ekološke i društvene odgovornosti, koji te e odr ivom razvoju - na osobnom, poslovnom i politièkom planu. Nadam se da æe ih biti mnogo! Bern, u prosincu 2002., Hansruedi Müller 13

14

15 Uvod U razgovorima o godišnjem odmoru i putovanjima stalno se pojavljuju izrazi kao što su "najdragocjeniji dani u godini", "desert godine" ili "najpopularniji oblik sreæe". Poznato je da turizam svojim ritualnim, utopijskim i pluralistièkim karakterom bitno doprinosi podr avanju kulturnog identiteta. Pa ipak, turizam je sve èešæe na udaru kritike. Novo je da kritizirani èuje kritiku, razumije i uzima je ozbiljno. Ne radi se o više o elitnoj kritici koja se jednostavno okreæe protiv masovnog turizma, ili o ideološkoj kritici koja paušalno preispituje motive za bijeg turista ili o zelenoj kritici koja uporno javno igoše svaku posljedicu turizma na prirodni okoliš. Kritika, kakva je danas u prvom planu, izra ava nelagodu onih koje turizam pogaða, a odnosi se prije svega na dinamiène sile turistièkog razvoja iz perspektive ciljnih podruèja. Razumni turistièki radnici i sami su primijetili da se granice kvantitativnog razvoja mogu sve jasnije vidjeti i osjetiti. Mnogima od nas sve je jasnije da ivotni stil koji podrazumijevamo ne mo e postati univerzalnim, a to znaèi da ne mo e opstati u buduænosti. Kad bi si, na primjer, ljudi u Indiji priuštili mobilnost kakvu mi imamo, za manje od deset godina potrošile bi se svjetske rezerve nafte. Mnoge su prijetnje postale globalne. "Misli globalno, djeluj lokalno", glasi parola. A višestruke dodirne toèke s turizmom, brojna uzajamna djelovanja izmeðu ekoloških, politièkih, gospodarskih i društvenih promjena i turistièkog razvoja postala su sve izrazitija. Poèevši od Ria stalno se, uz pomoæ velikih konferencija, otkrivaju globalni ekološki problemi i njihova povezanost s proizvodnjom, mobilnošæu i potrošnjom i o njima se diskutira u širokoj javnosti. Prave se nacrti "politièkih Marshallovih planova u svrhu ravnote e" (Al Gore, 1992.) i globalnih poduzetnièkih perspektiva za razvoj okoliša (Schmidheiny, 1992.). U svim je ovim dokumentima vidljivo da je ekološki zaokret u industrijaliziranim zemljama jednako tako va an kao i smanjenje prirasta stanovništva u zemljama Treæeg svijeta. Pritom se smatra da je ekološki zaokret u zemljama Sjevera lakše provediv nego humane mjere demografske politika u zemljama Juga. Nakon svih ovih studija, konferencija i publikacija današnja je generacija stavljena u osjetljivu poziciju jer mi za sebe više ne mo emo reæi - "nismo znali". Posljedice našeg èinjenja i naših propusta postale su predvidive. Jost Krippendorf (1993., str. 30.) napisao je jednom: "Gospodine, ne oprosti im jer vrlo dobro znaju što èine." 15

16 Turizam i ekologija Ovom se publikacijom eli pokušati prikazati današnje, za turizam relevantno znanje o ekološkoj kompleksnosti i iz njega izvesti opæenita naèela o ponašanju s ciljem odr ivog razvoja turizma. U prvom planu stoji generacijska tolerancija, tj. današnjim djelovanjem ne smiju se u znatnoj mjeri ogranièiti opcije buduæih generacija. Radi se dakle o tome, da steèena sloboda putovanja, kao najpopularniji oblik sreæe, bude moguæa i za naše unuke i o tome da turizam kao temelj blagostanja i kulturnog identiteta mnogih regija s ponosom ostavimo u nasljedstvo svojim unucima. To æe, meðutim, biti moguæe samo ukoliko svoj prirodni okoliš oèuvamo i odr imo dostojnim ivota i bogatim do- ivljajima. Pretpostavka za to je ekološki zaokret. Ovim je jasno da je naš pristup doduše antropozofski, ali da odgovornost prema okolišu u njemu igra središnju ulogu. 16

17 I. OSNOVE 1. ZNAÈENJE PRIRODE ZA SLOBODNO VRIJEME I TURIZAM 2. UMRE ENO MIŠLJENJE 3. POJAM EKOLOGIJE

18 1. Znaèenje prirode za slobodno vrijeme i turizam 1.1. Povijesni pregled Strah èovjeka od netaknute prirode stari je fenomen. Koliko god da su ljudi sami sebe smatrali dijelom prirode, nije im padalo na pamet izlagati se opasnostima i strahotama mora i planina. Samo onaj tko je na to bio prisiljen iz vojnièkih, administrativnih ili komercijalnih razloga, upuæivao bi se u ta negostoljubiva podruèja. Na ovu opæu procjenu nadovezalo bi se i estetsko vrednovanje, koje bi po analogiji ispadalo negativno (Spode, 1987., str. 3.). Na primjeru Alpa vidljivo je kako su se ljudske predod be i stav prema prirodi mijenjali tijekom vremena. Dugo vremena putnici uopæe nisu spominjali alpski prostor ili su ga spominjali u negativnom kontekstu. Luther u svom Dnevniku putovanja u Rim, primjerice, ni jedan jedini put ne spominje prelazak preko Alpa. Dvoranin Julius Bernhard von Rohr pisao je godine o Gornjem Harzu, za koji ka e: "... da ima pomalo mraèni, divlji, zastrašujuæi i neugodan izgled. U nekim mjestima iznad sebe ne vidiš ništa osim neba, a oko sebe strašne planine i provalije." (citat prema Spodeu, 1987., str 3-4.) Veæ od poèetka 14. st. u literaturi je, doduše, bilo pojedinaènih pozitivnih izjava o planinama, odnosno Alpama (Petrarca, Konrad Gessner). One su, meðutim, došle prerano, a da bi mogle šire utjecati na promjenu mišljenja. Promjena mišljenja o Alpama zapoèela je tek u 18. st. Zaèetnikom se mo e smatrati Albrecht von Haller, sa svojom pouènom pjesmom o Alpama. Ova je pjesma izrazila potpuno novo oduševljenje prirodom koje je u osobi Jean-Jaquesa Rousseaua našlo svoga najistaknutijeg zagovornika i brzo se proširilo. Širenje ideje "povratka prirodi" u vezi je s daljnjim razvitkom društva. S jedne strane, prirodne su znanosti pomagale u razumijevanju dotad neshvatljivih, a time i opasnih dogaðanja u prirodi. Uz to je tehnika ljude dovela u polo aj da se smatraju gospodarima prirode. Tek gubitkom mistiènog i opasnog, skidanjem èarolije s prirode, omoguæeno je stvaranje pozitivnog vrednovanja prirode. S druge strane, mladi su ljudi društveni i ekonomski razvitak, koji je vodio k racionalnom ivljenju, do ivljavali kao ogranièavajuæi faktor. Tako su mnogi mladi pripadnici plemstva, ali i graðanski sinovi iz Engleske i Njemaèke putovali u svijet planina, nekad smatran negostoljubivim i zastrašujuæim, kako bi tamo tra ili prirodu (Spode, 1987., str. 5.). Kako Haller tako i Rousseau suprotstavljali su prirodu planinskog svijeta nemoralu i luksuzu gradova. Prema Halleru, samo je u planinama istinski, prirodni ivot. Ovaj je moralni apel doveo do toga da su 18

19 boravci u Alpama postali dio studijskih putovanja mladih ljudi, kao što su to nekad bili boravci u kulturnim središtima Francuske i Italije (Opaschowski, 1989., str. 66.). Sljedeæi korak u turistièkom osvajanju Alpa uslijedio je uz pomoæ alpinizma. Razlièiti izvještaji o osvajanju vrhunaca zamijenili su dotadašnja istra ivanja planina, motivirana prirodnim znanostima. Strahote planinskog svijeta pretvorile su se u divljenje i radost. Tako se alpski turizam poèeo pretvarati u masovni fenomen. Veæ je Englez Leslie Stephen u svojoj knjizi "The playground of Europe" upozorio da bi se alpski krajolik uslijed "vojske planinara i sightseeing-turista mogao pretvoriti u igralište i pješaèku zonu, u turistièko sastajalište Europe" (Opaschowski, 1985., str. 6.). Izgradnja infrastrukture za eljeznièki, cestovni i kasnije zraèni promet, kao i gospodarski bum XX. stoljeæa dodatno su doprinijeli da se ovo proroèanstvo u velikoj mjeri obistini. S jedne strane, i najudaljenija su podruèja postala dostupna, s druge strane putovanja u odabrane centre pretvorila su se u masovni fenomen. Zahvaljujuæi najnovijem razvitku rada, slobodnog vremena i stanovanja, ljudima su pru eni i motivi i sredstva za razvoj u prirodnim prostorima Aktualno znaèenje prirode za slobodno vrijeme i turizam Osnove Danas se prirodi u slobodnom vremenu i turizmu pridaje veliko znaèenje, prije svega zbog njezine funkcije blagostanja i odmora. Priroda ima veliku vrijednost u kontekstu provoðenja odmora. Priroda je uz to baza i kulisa za aktivnosti u slobodno vrijeme i u vrijeme godišnjeg odmora. U vodama se mo e kupati, plivati, roniti, daskati itd. Bre- uljci i gore pru aju moguænosti za pješaèenje, skijanje, planinarenje, vo nju brdskim biciklima, letenje paragliderima i zmajevima i još mnogo toga. Proizvodna funkcija prirode u turizmu poèiva na spomenutim atrakcijama. To se, izmeðu ostalog, vidi po tome što je u turizmu udio tzv. "neproduktivnog" zemljišta najveæi. Dok "produktivno" zemljište u klasiènom smislu obuhvaæa one površine koje se koriste za poljoprivredu, naselja, ceste itd., u "neproduktivno" se zemljište ubrajaju jezera, rijeke, visoke planine, alpski pašnjaci ili šume. Sljedeæa slika prikazuje odnos produktivnog i neproduktivnog zemljišta u pojedinim dijelovima Švicarske. Vidi se da je u regijama, poznatima po atraktivnosti za turiste, udio neproduktivnog zemljišta iznadprosjeèan. Ova èinjenica objašnjava kolika je va nost prirodnog zemljišta za turizam. Neproduktivno je zemljište, turistièki gledano, vrhunski produktivno. 19

20 Turizam i ekologija Slika 1: Odnos produktivnog i neproduktivnog zemljišta u Švicarskoj i u odabranim kantonima Izvor: Krippendorf, J.; Müller, H.R., 1986: Alpe - blagoslov ili noæna mora. Za razvoj turizma u skladu s èovjekom i prirodom, Bern, 1986., str. 12. Provoðenje anketa meðu gostima redovito potvrðuje veliku va nost prirode za turizam. Za 90% Švicaraca "raznolika i nedirnuta priroda" va na je ili vrlo va na, a time ima vrhunski prioritet (Müller i suradnici, 2001., str. 23.). Sliène procjene proizlaze i iz anketa provedenih u drugim zemljama. Neošteæena priroda i lijepi krajolici postali su središnja sastavnica kvalitativno visoko pozicioniranog turizma. Tu se u bliskoj buduænosti ništa neæe promijeniti. Sve prognoze ukazuju na to da turistièka putovanja tendiraju k "zelenim" ciljevima, a buduænost pripada onim mjestima za odmor gdje je priroda netaknuta, a krajolici èisti. Iz ovih je rezultata jasno da se u turizmu prodaje priroda, a to znaèi da se komercijaliziraju slobodna dobra poput krajolika, vode, zraka ili tišine. "Turizam èesto, po pretjerano visokim cijenama prodaje ono što prodavatelj besplatno dobiva jer je to našao veæ gotovo na licu mjesta: natprosjeèno velik broj sunèanih dana primjerice, impozantan brdski krajolik, lijepu, dugaèku, bijelu pješèanu pla u", primijetio je Claus Menzel (1975.) Oneèišæenje prirode uslijed slobodnog vremena i turizma U istra ivanju sveuèilišta Uno iz Tokia (2001.) navedeni su oneèišæenje okoliša, sjeèa šuma i turizam kao glavne opasnosti, posebice za brdske regije. Taj je prikaz, doduše, vrlo pojednostavljen pa, ipak, treba ozbiljno shvatiti višeslojna oneèišæenja okoliša koja mogu proizaæi iz putovanja. Ona se mogu pojasniti pomoæu lanca turistièkih usluga. 20

21 Osnove Slika 2: Lanac usluga "do ivljaj godišnjeg odmora" Izvor: vlastiti prikaz Kod davanja informacija i pri rezervaciji prije svega se troši materijal u obliku papira (prospekti). Za vrijeme putovanja u prvom su planu potrošnja energije, oneèišæenje zraka, potrošnja materijala (odr avanje prijevoznih sredstava) i zakrèene prometnice. Uèinci stanovanja i konzumiranja hrane nalaze se u podruèju trošenja zemljišta i energije, a takoðer i otpad. Aktivnosti na licu mjesta mogu imati manju ili veæu te inu, ovisno o vrsti. Hahn (1989.) je slojevite posljedice turistièkih aktivnosti podijelio u èetiri kategorije: mehanièki uèinci: zbijanje, otvrdnjavanje gornjeg sloja i erozija tla kao i uništenje vegetacije, intenzivno korištenje površina: trošenje površina i promjena izgleda pejza a unos štetnih tvari u zrak, zemlju i vodu: sagorijevanje pogonskih goriva, isparavanje otapala ili curenje kemijskih sredstava, otpad ometajuæi uèinci: buka ili smrad Jasno je vidljivo da sportske aktivnosti uzrokuju veæinu oneèišæenja okoliša. No, niti, naoko, bezazlene aktivnosti kao što je odr avanje vlastitog vrta nisu uvijek bezopasne. Jedna studija pokazuje da se u brojnim obiteljskim vrtovima i okuænicama koristi previše umjetnog gnojiva, kemijskih sredstava za zaštitu bilja i herbicida (BFS, 1996a, str. 10.). Kod ovih fino rašèlanjenih promatranja moramo uvijek upozoravati da je udio turizma, ne samo u lokalnim, nego i globalnim ekološkim problemima, znaèajan, naroèito zbog ogromne potrošnje energije potrebne za postizanje mobilnosti motivirane slobodnim vremenom i turizmom. U izvještaju "Svjetska situacija" World Watch Instituta (2000.) govori se o "dramatiènim naznakama rastuæeg uništavanja okoliša". Ubrzalo se topljenje ledenog sloja na Antarktiku, raspadanje koraljnih grebe- 21

22 Turizam i ekologija na i izumiranje vrsta. Ledena kapa koja prekriva Antarktik prema ovom se izvještaju od stanjila za 42%. Tjeskobno zvuèi pitanje, koliko æe se još dugo turisti moæi diviti moænim ledenim santama Antarktika Povratno djelovanje na slobodno vrijeme i turizam Veliko znaèenje prirode za slobodno vrijeme i turizam daje povratnim efektima još veæu te inu. Štetni uèinak na okoliš naroèito smanjuje vrijednost prirode kao atrakcije i mjesta za odmor. Razlika u atraktivnosti prirodnog okoliša u polazištu i odredištu turista se izgleda smanjuje: uslijed nagrðivanja okoliša neprimjerenom gradnjom, uslijed zagaðenja bukom ili zbog oneèišæenja voda, turistièke destinacije poèinju slièiti gradovima pa sve više i više poprimaju karakter aglomeracija. Ekološki efekti povratnog djelovanja imaju ekonomske implikacije: smanjenje atraktivnosti uslijed štetnih uèinaka na okoliš vodi k jeftinijim i manje unosnim oblicima turizma. Gubitak rentabilnosti pokušava se kompenzirati poveæanjem prometa. Pojaèava se karakter masovnosti. Nedostaje novca za prikladne mjere kojima bi se smanjio štetni uèinak na okoliš. Izlazak iz ovog zaèaranog kruga iznimno je te ak. U ovom se kontekstu èesto ka e da turizam uništava turizam. 22