Nastavni plan i program za osnovnu πkolu

Transkript

1

2

3 Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Republika Hrvatska Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta

4 Nakladnik: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta Za nakladnika: prof. dr. sc. Dragan Primorac, ministar Tekst uredili: doc. dr. sc. Dijana Vican, Ivan MilanoviÊ Litre, dipl. teol. Lektor: Tomislav Ladan, prof. Recenzenti: prof. dr. sc. Izabela SoriÊ, prof. dr. sc. Slavica BaπiÊ, doc. dr. sc. Antun ArbuniÊ, doc. dr. sc. Maja LjubetiÊ, doc. dr. sc. Igor Radeka Naslovnica: Boris LjubiÊiÊ / STUDIO INTRNATIONAL GrafiËka priprema: SAND, Zagreb Tisak: GIPA, Zagreb Naklada: Zagreb, kolovoz CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuëiliπna knjiænica - Zagreb UDK (497.5) NASTAVNI plan i program za osnovnu πkolu / <tekst uredili Dijana Vican, Ivan MilanoviÊ Litre>. - Zagreb : Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta, ISBN I. Nastavni planovi -- Osnovno πkolstvo -- Hrvatska c Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta Trg hrvatskih velikana 6, Zagreb, Hrvatska Tel: (0) Fax: (0) mail: HNOSpotpora@mzos.hr URL: ISBN

5 Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Zagreb, 2006.

6

7 SADRÆAJ Predgovor... 7 NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA OSNOVNU KOLU Uvod Odluka o nastavnom planu i programu za osnovnu πkolu Ciljevi i zadaêe odgoja i obrazovanja u osnovnoj πkoli Temeljne odrednice odgojno-obrazovnoga i nastavnog rada prema HNOS-u Nastavni plan za provedbu nastavnoga programa Odgojno-obrazovni, πkolski i nastavni rad Odgojno-obrazovni oblici, metode i sredstva izvannastavnoga i izvanuëioniëkog rada Rad s darovitim uëenicima Rad s uëenicima s posebnim potrebama Nositelji odgojno-obrazovne djelatnosti u osnovnoj πkoli Odgojno-obrazovna djelatnost struënih suradnika u osnovnoj πkoli kolska knjiænica Integrativni odgojno-obrazovni sadræaji za osnovnu πkolu HRVATSKI JZIK LIKOVNA KULTURA GLAZBNA KULTURA STRANI JZICI NGLSKI JZIK NJMA»KI JZIK FRANCUSKI JZIK TALIJANSKI JZIK KLASI»NI JZICI LATINSKI JZIK GR»KI JZIK MATMATIKA PRIRODA I DRU TVO PRIRODA BIOLOGIJA KMIJA FIZIKA POVIJST GOGRAFIJA THNI»KA KULTURA INFORMATIKA TJLSNA I ZDRAVSTVNA KULTURA KATOLI»KI VJRONAUK SUDJLOVALI U IZRADBI NASTAVNOGA PLANA I PROGRAMA ZA OSNOVNU KOLU

8

9 Predgovor Nastavni plan i program za osnovnu πkolu rezultat je rada neposrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti u πkoli - uëitelja, pedagoga, psihologa, defektologa, knjiæniëara te mentora, savjetnika i sveuëiliπnih nastavnika na poboljπanju odgojno-obrazovnoga i nastavnog rada u osnovnoj πkoli. Poboljπanje je usmjereno na rastereêenje gradiva u svim nastavnim predmetima, osuvremenjivanje odgojno-obrazovnih sadræaja, predmetno i meappleupredmetno povezivanje sadræaja na horizontalnoj i vertikalnoj razini, na uravnoteæenu raspodjelu po razredima, preciznije uobliëenje odgojno-obrazovnih ciljeva i zadaêa prema razvojnim razinama uëenika. Unoπenje promjena u opseg, kvalitetu, primjerenost, povezanost i osiguravanje kontinuiteta odgojnoobrazovnih sadræaja svakako nije znak cjelovite preobrazbe i najviπe kvalitete rada osnovnoπkolskoga sustava odgoja i obrazovanja. S Hrvatskim nacionalnim obrazovnim standardom (HNOS) uveden je nov pristup pouëavanja u osnovnoj πkoli, usmjeren na uëenika umjesto na sadræaj, ostvareno je primjerenije umijeêe pouëavanja, a istodobno je postignuta ciljna ujednaëenost s predπkolskom, srednjoπkolskom i visokoπkolskom razinom hrvatskoga odgojno-obrazovnoga sustava. Kako bi se dobile odreappleenije, jasnije i ËvrπÊe smjernice za provedbu promjena u sustavu odgoja i obrazovanja, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta RH je izradilo razvojni dokument Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja , koji je Vlada RH usvojila 9. lipnja 2005., te poduzelo joπ dva znaëajna koraka. Prvo, uvelo je ksperimentalni nastavni plan i program za osnovnu πkolu 2005./2006., i drugo, po prvi je put primijenilo vanjsko vrjednovanje odgoja i obrazovanja provodeêi nacionalne ispite meappleu uëenicima prvih razreda gimnazija. UËinci istraæivanja ovih pristupa promjenama sustava odgoja i obrazovanja posluæit Êe za (re)definiranje odgojno-obrazovnih smjernica u svim sastavnicama koje Ëine razinu obveznog osnovnog odgoja i obrazovanja, te odreappleivanje prioritetnih promjena o kojima Êe πkole i svi zainteresirani biti obavijeπteni i sustavno ukljuëeni u daljnja poboljπanja obveznog odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Okvir promjena u osnovnoj πkoli za prosvjetnu i πiru hrvatsku javnost naznaëen je u VodiËu kroz Hrvatski nacionalni obrazovni standard za osnovnu πkolu (2005.), a s primjenom Hrvatskoga nacionalnoga obrazovnog standarda oæivljen je senzibilitet uëitelja i drugih prosvjetnih djelatnika za promiπljanjem bolje vlastite prakse i odluënost da se unaprijedi uëenje u πkoli. Zahvaljujem Ëlanovima svih predmetnih povjerenstava i povjerenstvima drugih odgojno-obrazovnih podruëja, djelatnicima Agencije za odgoj i obrazovanje, recenzentima, sveuëiliπnim profesorima i drugima koji su predano radili na poboljπanju nastavnih sadræaja i koji ustrajavaju na podizanju kvalitete odgojnoobrazovnoga i nastavnog rada u osnovnoj πkoli. Nova hrvatska πkola dopuπta, omoguêuje i poziva njezine nositelje da izraze svoju struënost i ostvare najviπa postignuêa svoga poziva, kako u podruëju sveukupnoga πkolskog æivota, tako i u prihvaêanju provedbe ovoga nastavnog plana i programa kao πkolskoga dokumenta otvorenoga za promjene i daljnja poboljπanja. MINISTAR prof. dr. sc. Dragan Primorac

10 NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA OSNOVNU KOLU 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkolu iznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice za ostvarenje nastavnoga rada u skladu s odgojno-obrazovnim promjenama, prikazani su vidovi i oblici πkolskoga i nastavnog rada, rada s darovitim uëenicima i s uëenicima s teπkoêama u razvoju, odgojno-obrazovni oblici i metode izvannastavnoga i izvanuëioniëkog rada, odgojnoobrazovna djelatnost nositelja πkolskoga i nastavnog rada. Prikazana je uloga i funkcija neposrednih sudionika πkolskoga i nastavnog rada, te oëekivanja glede njihove uloge u promiπljanju i ostvarenju aktivnosti za sveukupno poboljπanje odgojno-obrazovnoga rada u πkoli i izvan πkole. Objaπnjena je svrha knjiænice kao sastavnoga dijela πkole. Nastavni plan i program za osnovnu πkolu (temeljem Ël. 22. Zakona o osnovnom πkolstvu, Narodne novine, broj 59/90., 26/93., 27/93., 29/94., 7/96., 59/01., 14/01. i 76/05.) sadræajno donosi: 1. NASTAVN PLANOV, i to plan nastavnoga rada po predmetima i po razredima - od I. do VIII. razreda, po tjednom i godiπnjem broju sati, te ukupnom tjednom i godiπnjem broju sati plan izvannastavnih aktivnosti po razredima, te prema ukupnom tjednom i godiπnjem broju sati plan realizacije posebnih programa uëenja stranih i klasiënih jezika plan dopunskoga i dodatnog rada, te sata razrednika 2. NASTAVN PROGRAM, i to program obveznih nastavnih predmeta strukturno ujednaëen za svaki nastavni predmet - s iznesenim ciljevima, zadaêama, odgojno-obrazovnim sadræajima i rezultatima koje treba postiêi pouëavanjem/uëenjem u svakoj temi (odgojno-obrazovna postignuêa) program izbornih nastavnih predmeta strukturno ujednaëen - s iznesenim ciljevima, zadaêama, odgojno-obrazovnim sadræajima i ciljevima koje treba postiêi pouëavanjem/uëenjem u svakoj temi (odgojno-obrazovna postignuêa) posebne programe uëenja stranih i klasiënih jezika - s iznesenim ciljevima, zadaêama, odgojno-obrazovnim sadræajima i ciljevima koje treba postiêi pouëavanjem/uëenjem u svakoj temi (odgojno-obrazovna postignuêa) Nastavni plan i program nove hrvatske πkole pretpostavlja provoappleenje posebnih programa kao integrativnih sadræaja. Osvrt o integrativnim odgojno-obrazovnim programima i moguênostima njihove realizacije dan je u uvodnom dijelu. Daljnji rad na osuvremenjivanju odgojno-obrazovnih i nastavnih sadræaja, kao i djelotvornosti odgojno-obrazovnoga nastavnoga i πkolskog rada temeljit Êe se na znanstveno utemeljenim provjerama i njihovoj znanstvenoj provjerenosti. Izvoappleenje ksperimentalnoga nastavnog plana i programa obveznih i izbornih nastavnih predmeta od prvoga do osmoga razreda osnovne πkole prema elementima Hrvatskoga nacionalnoga obrazovnog standarda (HNOS) ostvareno je tijekom 2005./2006. godine u 49 osnovnih πkola u Republici Hrvatskoj. Realizacija projekta i vrjednovanje uvoappleenja HNOS-a povjereni su znanstvenicima Instituta druπtvenih znanosti Ivo Pilar«. Rezultati vrjednovanja javnosti su predstavljeni 19. lipnja 2006., i objavljeni u studiji Vrednovanje eksperimentalne provedbe Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda. 1 Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja obavio je prve nacionalne ispite s uëenicima prvih razreda gimnazija. Rezultati uspjeha uëenika na tim ispitima bit Êe takoappleer jedan od pokazatelja uëinkovitosti rada u osnovnoj πkoli, odnosno putokaz za provoappleenje promjena u sustav osnovnog odgoja i obrazovanja. 1 Vrednovanje eksperimentalne provedbe Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda, Zagreb: Institut druπtvenih znanosti Ivo Pilar«, 2006.

11 2. ODLUKA O NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU ZA OSNOVNU KOLU Na temelju Ëlanka 24. Zakona o osnovnom πkolstvu (Narodne novine, broj 59/90., 26/93., 27/93., 29/94., 7/96., 59/01., 14/01. i 76/05.), ministar znanosti, obrazovanja i πporta Republike Hrvatske donosi ODLUKU o nastavnom planu i programu za osnovnu πkolu I. Ovom se odlukom donosi Nastavni plan i program za osnovnu πkolu u Republici Hrvatskoj. Nastavni plan i program za osnovnu πkolu primjenjuje se od πkolske godine 2006./2007. Dosadaπnji nastavni plan i program tehniëke kulture i izborne nastave informatike (objavljen u Prosvjetnom vjesniku, posebno izdanje, broj 2, lipanj 1999.) ostaje u primjeni za 6., 7. i 8. razred osnovne πkole. II. Sadræaj Nastavnoga plana i programa iz toëke I. sastavni je dio ove odluke. III. S danom stupanja na snagu ove odluke prestaje vaæiti Odluka o nastavnom planu i programu za osnovnu πkolu (Prosvjetni vjesnik, posebno izdanje, broj 2, lipanj 1999.), osim za program tehniëke kulture i izborne nastave informatike iz toëke I., stavak 3 ove odluke. IV. Ova odluka stupa na snagu s danom donoπenja i objavit Êe se u Narodnim novinama. KLASA: /06-05/00041 URBROJ: Zagreb, 3. kolovoza MINISTAR prof. dr. sc. Dragan Primorac

12 3. CILJVI I ZADAΔ ODGOJA I OBRAZOVANJA U OSNOVNOJ KOLI Osnovna πkola predstavlja obveznu razinu odgoja i obrazovanja, kojoj je funkcija osiguravanje stjecanja πirokog opêeg odgoja i obrazovanja. S opêim odgojem i obrazovanjem uëenici dobivaju temeljna znanja potrebna Ëovjeku za æivot, otvara im se moguênost daljnjega πkolovanja, postiæe se jednakost odgojno-obrazovnih moguênosti, a s obvezom polaæenja osnovne πkole sprjeëava se njihovo odgojno-obrazovno diskriminiranje i druπtveno marginaliziranje. Osnovna razina odgoja i obrazovanja odnosi se na pouëavanje uëenika onim znanjima i na razvijanje onih kompetencija koje Êe im biti potrebne za obnaπanje razliëitih uloga u odrasloj dobi. Stjecanje znanja u smislu usvajanja brojnih Ëinjenica i generalizacija samo po sebi nije dostatno Ëovjeku za æivot, pa opêe obrazovanje podrazumijeva primjenu najdjelotvornijih naëina pouëavanja onim odgojno-obrazovnim sadræajima koji su temelj za razvijanje intelektualnih, druπtvenih, estetskih, stvaralaëkih, moralnih, tjelesnih i drugih sposobnosti, praktiënih vjeπtina i odlika osobnosti, kontinuirano prilagoappleenih razvojnoj dobi uëenika i primjerenih uëenikovim predznanjima i æivotnim iskustvima. UËenike treba osposobiti za razumijevanje i otkrivanje svijeta u kojemu æive, razumijevanje proπlosti i sadaπnjosti u svijetu prirode i druπtva, Ëovjekovom odnosu prema prirodi i druπtvu, ljudskom stvaralaπtvu, materijalnim i duhovnim vrjednotama, te meappleuljudskim odnosima. Funkcija i uloga πkole znaëajno je promijenjena i ne moæe se reducirati na druπtveno-kulturnu reprodukciju. Druπtveno-politiËke, gospodarske, radno-tehnoloπke, informacijske i druge promjene, promjene u svijetu rada i sve dinamiëniji razvoj znanosti, nameêu πkoli zahtjev za uspostavljanjem nove kulture pouëavanja i uëenja, koja Êe pridonijeti razvoju aktivnih i odgovornih pojedinaca, otvorenih za promjene, motiviranih i osposobljenih za cjeloæivotno uëenje. Od πkole se oëekuje da uëenike nauëi uëiti. Opredijeljenost za europski suæivot znaëi prihvaêanje novih druπtveno-kulturnih vrijednosti, novih standarda u svim æivotnim podruëjima, ali istodobno Ëuvanje vlastitih kulturnih i povijesnih vrijednosti i nacionalnog identiteta. Osnovni odgoj i obrazovanje sadræi etiëku dimenziju potrebnu za æivot dostojan Ëovjeka. Zato je razvoj stavova, miπljenja, motivacije i volje sastavni dio pouëavanja i uëenja u osnovnoj πkoli. Osobne i druπtvene vrijednosti ispunjavaju æivot svakoga Ëovjeka. UËenike valja pouëiti druπtveno prihvatljivim vrijednostima. U tom smislu od πkole se oëekuje promiπljanje o vrijednostima i dugoroënim odgojno-obrazovnim ciljevima te djelovanje u skladu sa zajedniëki usuglaπenim druπtveno-kulturnim vrijednostima i odgojno-obrazovnim ciljevima. Opredijeljenost Hrvatske jest stvaranje i razvijanje druπtva znanja. Nacionalna odgojno-obrazovna politika usmjerena je na stvaralaπtvo, inovativnost, kompetitivnost, osposobljenost za usavrπavanje, te potrebu cjeloæivotnog obrazovanja. 2 Njima treba teæiti na svim razinama formalnog odgoja i obrazovanja, a obvezni odgoj i obrazovanje Ëine njihov temelj. Ciljevi odgoja i obrazovanja u osnovnoj πkoli su: osigurati sustavan naëin uëenja o svijetu, prirodi, druπtvu, ljudskim dostignuêima, o drugima i sebi, poticati i kontinuirano unaprjeappleivati intelektualni, tjelesni, estetski, druπtveni, moralni, duhovni razvoj uëenika, u skladu s njegovim sposobnostima i sklonostima, stvoriti moguênosti da svako dijete uëi i bude uspjeπno, osposobiti uëenike za uëenje, nauëiti ih kako uëiti i pomoêi im u uëenju, pripremiti uëenike za moguênosti i iskuπenja koja ih Ëekaju u æivotu, pouëiti uëenike vrijednostima dostojnih Ëovjeka. Suvremeno druπtveno-kulturno okruæenje pretpostavlja odgoj i obrazovanje odgovorne, istinoljubive, tolerantne i solidarne osobe, osobe stvaralaëkoga duha, s dubokim osjeêajem za oëuvanje nacionalne i kulturne baπtine, te poπtivanje vrijednosti drugih kultura i naroda. S obzirom na odgojno-obrazovne ciljeve, odgojnoobrazovni rad u osnovnoj πkoli valja usmjeriti na cjeloviti razvoj uëenika imajuêi u vidu druπtvene, politiëke, gospodarske, informacijsko-tehnoloπke, globalizacijske i druge promjene. Promjene πkolskoga pouëavanja/uëenja posebice su usmjerene na uravnoteæeno i povezano obrazovno i odgojno djelovanje. U tom smislu uëenike valja pouëiti o i osposobiti za æivljenje prema: najsuvremenijim spoznajama iz jeziënoga, matematiëkoga, prirodoslovnoga, druπtvenoga, tehnoloπkoga, informacijsko-komunikacijskoga, umjetniëkoga, zdravstveno-tjelesnog podruëja i podruëja opêe kulture i religije, zahtjevima promjenjivoga svijeta, πto iziskuje visoko razvijene spoznajne sposobnosti, sposobnosti apstraktnoga miπljenja, sposobnosti samostalnoga uëenja i samostalnoga rjeπavanja problema, trajno razvijena intelektualna Ëuvstva, te sposobnosti za ostvarivanja humanih meappleuljudskih odnosa, vrijednostima znanja i uëenja kao individualnoga i druπtvenog dobra, individualnim i kolektivnim pravima i odgovornostima, graappleanskom moralu, opêim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima koje izviru iz nacionalne i europske tradicije, 2 Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja , Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta, 2005., str

13 temeljnim ljudskim pravima i pravima djece, sadræajima i naëelima zdravoga æivljenja, slobodi moralnoga rasuappleivanja te slobodi miπljenja, svijesti i savijesti naëelima poπtivanja razliëitosti i interkulturalnog razumijevanja. Odlike osobnosti kojima valja teæiti u odgoju i obrazovanju u osnovnoj πkoli su: samostalnost, inicijativnost, istraæivaëki duh, stvaralaëki interes, komunikativnost, poπtenje, pravednost, samopouzdanje, poπtivanje drugoga i briga o drugome, tolerancija i razumijevanje, samostalno i kritiëko miπljenje, miroljubivost, odgovornost, osjeêaj za jednakovrijednost i jednakopravnost svih ljudi, solidarnost, suradniëki duh te samosvjesnost. 4. TMLJN ODRDNIC ODGOJNO- OBRAZOVNOGA I NASTAVNOG RADA PRMA HNOS-u Konceptualno unesena promjena u odgojno-obrazovnu i nastavnu djelatnost u πkoli odnosi se na usmjerenost pouëavanja na uëenika. Ona podrazumijeva: prilagoappleivanje nastavnih oblika, metoda i sredstava rada pojedinaënim potrebama uëenika, kako bi se osigurao odgojno-obrazovni uspjeh svakog uëenika, odabir i primjenu nastavnih oblika, metoda i sredstava koji Êe poticajno djelovati na razvoj svih podruëja uëenikove osobnosti, planiranje i pripremu nastavnoga rada u skladu s postavljenim kratkoroënim odgojno-obrazovnim ciljevima i vrijednostima, tako da je svrha uëenja odreappleenoga odgojno-obrazovnog sadræaja jasna uëitelju, uëenicima, ali i roditeljima/skrbnicima, uvaæavanje uëenikovih predznanja i neposrednoga iskustva, uzimanje u obzir utjecaj medija i drugih pouëavatelja«u uëenikovom okruæenju, planiranje i pripremu πkolskoga i nastavnog rada prema sposobnostima uëenika, stvarajuêi razlikovne sadræaje, diferencijalne djelatnosti, diferencijalno ustrojstvo i tempo nastave, praêenje uëenikovih podruëja interesa i uvoappleenje njemu primjerenih oblika pouëavanja i uëenja, koji Êe omoguêiti aktivno, samostalno uëenje i praktiëno djelovanje uëenika, uporaba primarnih izvora znanja, nastavnih sredstava i drugih izvora koji potiëu promatranje, samostalno istraæivanje, zakljuëivanje, znatiæelju te uëenje kako uëiti, stvaranje ugodnoga razrednoga i πkolskog ozraëja koje Êe odraæavati interes i motivaciju uëenika za uëenje, stvaranje πkolskoga i razrednog ozraëja koje se temelji na meappleusobnom poπtivanju, iskrenosti, razumijevanju i solidarnosti, upuêivanje na samostalno uëenje kod kuêe, upuêivanje u tehnike uspjeπnog uëenja i sustavno praêenje izradbe domaêih zadaêa, identificiranje i praêenje darovitih uëenika i uëenika s teπkoêama u uëenju, pruæanje pomoêi uëenicima s teπkoêama u razvoju i senzibliziranje ostalih uëenika za njihove potrebe, pomoê i suradnju, poticanje razvoja darovitih uëenika i omoguêivanje njihovoga stvaralaπtva sustavno ocjenjivanje uëenika, primjenjivanje razliëitih vrsta ocjenjivanja s obzirom na odgojnoobrazovne ciljeve, dosljedno pridræavanje standarda ocjenjivanja i redovito, razloæno izvjeπêivanje o uëenikovom napretku o uëenju i razvoju, redovito praêenje te pravodobno, jasno i razvidno, uobliëeno i zbrojno vrjednovanje uëenika s konstruktivnim povratnim informacijama o uëenikovom napredovanju, razvoju i ponaπanju, na naëin da uëenici i roditelji/skrbnici razumiju potrebu odgojno-obrazovnoga interveniranja i naëin daljnjega razvoja i poboljπanja, uvoappleenje i praêenje samovrjednovanja uëenika i meappleusobnoga vrjednovanja uëenika u razredu, ocjenjivanje vlastitoga rada (samovrjednovanje) uëitelja glede postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva, naëina njihova postizanja i ishoda nastavnoga rada te rada i rezultata uëenika, redovitu i trajnu suradnju s drugim uëiteljima u obliku rasprava o povezanosti i postojanosti odgojno-obrazovnih sadræaja s drugim odgojnoobrazovnim podruëjima i/ili predmetima, razmjene miπljenja o vrsnoêi metoda i sredstava pouëavanja, moguênosti organizacije i dr., te poticanje profesionalnoga entuzijazma, redovitu i trajnu suradnju s roditeljima u smislu jasno podjeljene odgovornosti glede ostvarivanja ciljeva odgoja i obrazovanja u πkoli, odnosno u nastavi svakoga pojedinog predmeta, razumljivu komunikaciju, dogovorena naëela rada u πkoli, naëin praêenja uëenikova rada kod kuêe, i zahtijevanje dosljednosti u njihovu provoappleenju, djelotvornu iskoriπtenost vremena na nastavnom satu i u πkoli. 11

14 5. NASTAVNI PLAN ZA PROVDBU NASTAVNOGA PROGRAMA NASTAVNI PRDMTI BROJ SATI TJDNO (NAJMANJ GODI NJ) PO RAZRDIMA I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. OBVZNI PRDMTI 1. HRVATSKI JZIK 5 (175) 5 (175) 5 (175) 5 (175) 5 (175) 5 (175) 4 (140) 4 (140) 2. LIKOVNA KULTURA 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 3. GLAZBNA KULTURA 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 4. STRANI JZIK 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 3 (105) 3 (105) 3 (105) 3 (105) 5. MATMATIKA 4 (140) 4 (140) 4 (140) 4 (140) 4 (140) 4 (140) 4 (140) 4 (140) 6. PRIRODA 1,5 (52,5) 2 (70) 7. BIOLOGIJA 2 (70) 2 (70) 8. KMIJA 2 (70) 2 (70) 9. FIZIKA 2 (70) 2 (70) 10. PRIRODA I DRU TVO 2 (70) 2 (70) 2 (70) 3 (105) 11. POVIJST 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 12. GOGRAFIJA 1,5 (52,5) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 13. THNI»KA KULTURA 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 14. TJLSNA I ZDRAVSTVNA KULTURA UKUPNO OBVZNI PRDMTI (RDOVITA NASTAVA) IZBORNI PRDMTI 3 (105) 3 (105) 3 (105) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 18 (630) 18 (630) 18 (630) 18 (630) 22 (770) 23 (805) 26 (910) 26 (910) 15. VJRONAUK 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 16. STRANI JZIK 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 17. OSTALI IZBORNI PRDMTI UKUPNO IZBORNI PRDMTI (IZBORNA NASTAVA) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 4 (140) 6 (210) 6 (210) 6 (210) 6 (210) POSBNI PROGRAMI KLASI»NIH JZIKA 18. LATINSKI JZIK 3 (105) 3 (105) 3 (105) 3 (105) 19. GR»KI JZIK 3 (105) 3 (105) UKUPNO POSBNI PROGRAMI OSTALI OBLICI NPOSRDNOGA ODGOJNO-OBRAZOVNOGA RADA 3 (105) 3 (105) 6 (210) 6 (210) 20. DOPUNSKA NASTAVA I DODATNI RAD 1+1 (35+35) 1+1 (35+35) 1+1 (35+35) 1+1 (35+35) 1+1 (35+35) 1+1 (35+35) 1+1 (35+35) 1+1 (35+35) 21. IZVANNASTAVN DJLATNOSTI 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 22. SAT RAZRDNIKA 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 12

15 6. ODGOJNO-OBRAZOVNI, KOLSKI I NASTAVNI RAD Odgojno-obrazovni rad u osnovnoj πkoli ostvaruje se redovitom i izbornom nastavom, te dopunskim i dodatnim radom s uëenicima. Redovita nastava odnosi se na obvezno ukljuëivanje djece starosne dobi od πest do petnaest godina u odgojnoobrazovni rad osnovne πkole, koji se u pravilu organizira kao razredna nastava za uëenike od I. do IV. razreda i kao predmetna nastava za uëenike od V. do VIII. razreda. Redovita nastava ostvaruje se unutar jednoga razrednog odjela koji se formira od uëenika istoga razreda. Izuzetak Ëine kombinirani razredni odjeli koji se mogu formirati za sve uëenike od I. do IV. razreda ili za uëenike od V. do VIII. razreda u planinskim i otoëkim πkolama. Izborna nastava odnosi se na uëenikov osobni izbor odreappleenoga nastavnog predmeta iz ponude nastavnih predmeta kao izbornih odgojno-obrazovnih sadræaja u πkoli. Izborni nastavni predmet postaje obvezni nastavni predmet u πkolskoj godini u kojoj se uëenik za njega opredijelio. O uëenikovom izboru i obveznosti pohaappleanja izborne nastave potrebno je obavijestiti roditelje/skrbnike. Svrha organiziranja izborne nastave je omoguêivanje slobode u kreiranju odgojno-obrazovnoga procesa, proπirivanje i produbljivanje znanja i sposobnosti u onom odgojno-obrazovnom podruëju za koje uëenik pokazuje posebne sklonosti i pojaëan interes. Dopunski rad predstavlja posebni odgojno-obrazovni program koji se odnosi na uëenika i/ili skupinu uëenika koji ne prate redoviti nastavni program s oëekivanom razinom uspjeha, pa se privremeno za njega/njih organizira oblik pomoêi u uëenju i nadoknaappleivanju znanja, stjecanju sposobnosti i vjeπtina iz odreappleenih nastavnih podruëja ili viπe nastavnih predmeta ili samo jednoga nastavnog predmeta. Dopunski rad se moæe organizirati za sve nastavne predmete izuzevπi likovnu, glazbenu, tehniëku i tjelesnu kulturu i izborne predmete. Ovaj oblik nastave sluæi i kao posebna pomoê djeci graappleana Republike Hrvatske koji se vraêaju iz inozemstva. Dopunski rad se tada organizira radi bræega prevladavanja odgojnoobrazovnih razlika glede razliëitih πkolskih sustava, uspjeπnijega prilagoappleavanja novom πkolskom okruæenju, te kao efikasan naëin prevladavanja jeziënih prepreka u sluæenju materinjim jezikom. Dodatni rad oblik je rada u πkoli koji se organizira za darovite uëenike. Razina odgojno-obrazovne πkolske i nastavne uëinkovitosti ne ovisi samo o kvaliteti i opsegu odgojnoobrazovnih i nastavnih sadræaja, i oblicima nastavnoga rada, nego i o stupnju osposobljenosti uëitelja za primjenu najadekvatnijih oblika, metoda i sredstava πkolskoga, nastavnoga i izvanπkolskog rada. UËitelji trebaju biti osposobljeni za rad u svim oblicima nastavnoga i πkolskog rada, te svim vidovima odgoja i obrazovanja - frontalnom, skupnom i individualiziranom radu s uëenicima. Iako se izbor odreappleenoga odgojnoobrazovnog vida prvenstveno temelji na objektivnim moguênostima πkole, Ëesto je zadræavanje tradicionalnih oblika i vidova vezano uz navike u nastavnom radu. PreporuËuje se viπe timskoga promiπljanja i unoπenja promjena koje Êe poveêati kvalitetu nastavnoga i πkolskog rada. 7. ODGOJNO-OBRAZOVNI OBLICI, MTOD I SRDSTVA IZVANNASTAVNOGA I IZVANU»IONI»KOG RADA Izvannastavne aktivnosti u osnovnoj πkoli podrazumijevaju uëiteljevu slobodu kreiranja odgojnoobrazovnoga rada i smisao za stvaralaπtvo, a istodobno i uspjeπan poticaj za angaæiranje uëenika za rad izvan redovite nastave. Izvannastavne aktivnosti obiëno su povezane s odreappleenim nastavnim predmetom ili su interdisciplinarne naravi. NaËini i metode realizacije izvannastavnih aktivnosti preteæito su radioniëkoga, projektnoga, skupnoistraæivaëkoga, samoistraæivaëkog tipa odgojnoobrazovnoga rada, terenske nastave i/ili drugih aktivnih didaktiëko-metodiëkih pristupa. Ovaj oblik aktivnosti organizira se za sve uëenike - uëenike prosjeënih sposobnosti, darovite uëenike, uëenike koji zaostaju za oëekivanom razinom uëenja i uëenike s posebnim potrebama. Naime, prakticiranje izvannastavnih aktivnosti pretpostavlja samostalnu uëeniëku odluku o ukljuëivanju, πto odraæava i njihovo htijenje za veêim uspjehom, a pokazuje i veêu motivaciju za uëenjem u slobodnijim okruæenjima pouëavanja/uëenja. Sadræaji i podruëja ostvarenja izvannastavnih aktivnosti veoma su raznolika. To su: literarne, dramske, novinarske, filmske radionice, likovne radionice, organiziranje πkolskog radija i πkolskih novina, projekti - umjetniëki stilovi i razdoblja (odjeêa, komunikacija, obrasci ponaπanja, prehrana, itd.), glazbeni projekti (prepoznavanje trajnih vrijednosti i kvaliteta u umjetniëkoj glazbi i ostalim glazbenim pravcima, primjerice, pop, rock, jazz i dr.), zborsko pjevanje, itd., prirodoslovno-matematiëko podruëje, koje omoguêuje iskustveno uëenje i razmatranje odnosa, primjerice, Ëovjek i biljke, Ëovjek i æivotinje, pokusi iz kemije, kemija u okoliπu, kemija u svakodnevnom æivotu, meteorologija, istraæivanje uzroka i posljedica prirodnih nepogoda, kartografija, genetika, astronomija i sl., πportsko-zdravstveno-rekreacijsko podruëje koje se odnosi na stjecanje πportskih vjeπtina i sposobnosti (nogomet, koπarka, odbojka, πah...), uëenje druπtvenih plesova, folklora, ovladavanje vjeπtinama i sposobnostima korektivne gimnastike, vjeæbama relaksacije i dr., 13

16 njegovanje nacionalne i kulturne baπtine, koje se odnose na izradbu i realizaciju projekata o istraæivanju zaviëaja, etnologije, turistiëke kulture i sl., oëuvanje prirode i okoliπa te zdravoga naëina æivota - istraæivanje zaviëaja i oëuvanje njegova okoliπa, uëenje o oëuvanju okoliπa, stjecanje kulture æivljenja u zdravom okoliπu za zdrav okoliπ, druπtveno-humanistiëki projekti i radionice (graappleanski odgoj i obrazovanje, prava djece i ljudska prava), uëeniëko zadrugarstvo - seosko gospodarstvo, domaêinstvo, pëelarstvo, osnovne tehnike kukiëanja, vezenja, pletenja, ureappleenje πkolskih vrtova i sl., tehniëko stvaralaπtvo (tehniëke inovacije, tehnike modeliranja i graappleenja, maketarstvo, i dr.). Izvannastavne aktivnosti su najdjelotvorniji naëin sprjeëavanja druπtveno neprihvatljivoga ponaπanja, a iznimno su poticajne za samoaktualizaciju uëenika i samostalno-istraæivaëko uëenje. IzvanuËioniËka nastava je oblik nastave koji podrazumijeva ostvarivanje planiranih programskih sadræaja izvan πkole. U izvanuëioniëku nastavu spadaju: izleti, ekskurzije, odlasci u kina, kazaliπta, galerije i druge ustanove, terenska nastava, πkola u prirodi i drugi sliëni organizirani oblici pouëavanja/uëenja izvan πkole. Cilj izvanuëioniëke nastave je uëenje otkrivanjem u neposrednoj æivotnoj stvarnosti, u kojemu se uëenici susreêu s prirodnom i kulturnom okolinom, ljudima koji u njoj æive i koji su utjecali na okolinu. Rad izvan πkole potiëe radost otkrivanja, istraæivanja i stvaranja, pogodan je za timski rad, utjeëe na stvaranje kvalitetnih odnosa unutar odgojno-obrazovne skupine te potiëe intelektualna Ëuvstva. Pri organizaciji ovoga oblika rada valja voditi raëuna o interesima, moguênostima i sposobnostima uëenika. IzvanuËioniËka nastava treba koristiti moguênost interdisciplinarnoga povezivanja sadræaja razliëitih nastavnih predmeta. Pogodnost ovoga oblika nastave jest lakπe i bræe uëenje. Vaæno je temeljito planiranje aktivnosti izvan uëionice, s jasno osmiπljenim ciljevima i zadaêama, sadræajno i metodiëki adekvatno pripremljeno. NajËeπÊi oblici izvanuëioniëke nastave su πkolski izleti, πkolske ekskurzije te program poznat kao πkola u prirodi«. Plan i program ovih aktivnosti utvrappleuje se godiπnjim planom i programom rada πkole. kolski izlet je poludnevni ili cjelodnevni zajedniëki odlazak uëenika i uëitelja u mjestu u kojemu je πkola ili izvan njega, a koji organizira i izvodi πkola u svrhu ispunjavanja odreappleenih odgojno-obrazovnih ciljeva i zadaêa. kolska ekskurzija je viπednevno putovanje radi posjeta prirodnim, kulturnim, povijesnim, πportskim i tehniëkim odrediπtima izvan sjediπta πkole, u skladu s odreappleenim ciljevima i zadaêama πkole. kolske ekskurzije mogu trajati najdulje tjedan dana. Razrednik je duæan upoznati roditelje s planom i programom izleta ili ekskurzije prije poëetka provedbe. kola u prirodi je oblik nastave koji se organizira viπednevno na posebno odabranom prirodnom odrediπtu s odgovarajuêim uvjetima zatvorenoga i otvorenog prostora za pouëavanje i uëenje. Program kola u prirodi temelji se na godiπnjem nastavnom planu i programu osnovne πkole. 8. RAD S DAROVITIM U»NICIMA Teænja za visokim odgojno-obrazovnim standardima i postignuêima zahtijeva pridavanje veêega znaëenja otkrivanju iznadprosjeëne i darovite djece i stvaranju moguênosti za razvijanje njihove darovitosti u jednom ili viπe podruëja. ZadaÊa uëitelja je zamijeniti uobiëajenu razrednu situaciju u kojoj su se sadræaji, metode i oblici rada prilagoappleavali prosjeënoj veêini u razredu. UoËavanje darovitih uëenika i poticanje razvoja njihove darovitosti izradbom programa u skladu sa sklonostima, interesima, motivacijom i sposobnostima darovitih uëenika je obveza uëitelja i struënih suradnika u osnovnoj πkoli. Dva najëeπêa pristupa koja se koriste za potrebe darovitih uëenika u osnovnoj πkoli su: izradba i realizacija posebnoga ili obogaêenoga odgojno-obrazovnog programa i akceleracija programa. Primjena izradbe i realizacije posebnoga ili obogaêenoga odgojno-obrazovnog programa za darovitog uëenika ili skupinu darovitih uëenika pretpostavlja: identificiranje darovitoga uëenika, odnosno dijagnosticiranje darovitosti izradbu programa rada za jednog ili skupinu darovitih uëenika, formiranje tima struënjaka koji Êe pratiti njegov/njihov rad, osiguravanje uvjeta za ostvarenje programa (satnica, nastavna sredstva, literatura, oblici pouëavanja, odnosno uëenja), vrjednovanje uëenikovih rezultata i postignuêa. MoguÊnosti obogaêivanja programa za darovitoga uëenika ili uëenike su raznovrsne. Program se moæe odnositi na svako odgojno-obrazovno podruëje, a pristup sadræaju je dublji, individualno voappleen, Ëesto povezan s drugim podruëjima, interaktivan, a moæe biti pod vodstvom mentora izvan πkole (primjerice, znanstvenika, umjetnika, i dr.). Kod prakticiranja obogaêenog programa daroviti uëenici se ne izdvajaju iz razredne zajednice i πkolskog okruæenja, nego individualno rade na zadacima ili projektima uz struëno voappleenje. Vaæno je voditi raëuna o individualnim potrebama i sklonostima svakoga darovitog uëenika, a napose o njihovoj motivaciji. Akceleracija je oblik nastave kojim se uëeniku omoguêuje zavrπavanje osnovne πkole u vremenu kraêem od propisanog. Odnosi se na one uëenike koji se istiëu izvrsnim postignuêima u dijelu ili svim odgojno- 14

17 obrazovnim predmetima. Takvim uëenicima se pruæa moguênost svladavanja nastavnih programa iz dva razreda tijekom jedne πkolske godine. Akceleracija moæe biti djelomiëna - kada daroviti uëenik provodi u viπem razredu samo dio πkolskoga dana, sluπajuêi jedan ili viπe predmeta, i potpuna - kada uëenik u jednoj πkolskoj godini zavrπava dva razreda. Akceleracija je zahtjevniji i osjetljiviji naëin ostvarenja potreba darovitoga uëenika. Darovita se djeca istiëu odreappleenim natprosjeënim sposobnostima, πto je za uëitelja zahtjevnije u didaktiëko-metodiëkom pristupu. Vaæno je pritom uzeti u obzir i razinu emocionalne i socijalne zrelosti darovitoga uëenika prije donoπenja odluke o primjeni akceleracije. Dodatnim radom Ëesto se potiëe ukljuëivanje uëenika za sudjelovanje na natjecanjima, susretima i smotrama. Hrvatski πkolski sustav omoguêuje i treêi vid rada s darovitim uëenicima, a to je omoguêivanje ukljuëivanja u posebne povremene odgojno-obrazovne programe koji se organiziraju za skupinu darovite djece unutar same πkole, ili programe kojima se organizira poseban razred za darovite uëenike, a postoje i posebne πkole - glazbene, baletne, likovne, i sliëni programi koji se povremeno organiziraju kao tzv. ljetne πkole, subotnje πkole, programi specijalizacija i sl. 9. RAD S U»NICIMA S POSBNIM POTRBAMA Suvremena hrvatska πkola omoguêuje i potiëe integraciju uëenika s lakim teπkoêama u razvoju u redoviti πkolski sustav, πto ovisi o stupnju teπkoêe i procjeni posebne odgojno-obrazovne podrπke koju uëenici s teπkoêama u razvoju trebaju, odnosno o uvjetima koje pruæa πkola i omoguêuje lokalna zajednica. Prema novim terminologijskim odreappleenjima uëenici s teπkoêama u razvoju kategoriziraju se u uëenike s posebnim potrebama, jer njihova integracija u redoviti osnovnoπkolski sustav podrazumijeva prakticiranje posebnih sadræaja, naëina, metoda rada i vrjednovanja postignuêa. UËenici s lakim teπkoêama u razvoju u pravilu se ukljuëuju u redovite razredne odjele, te svladavaju redovite nastavne programe uz individualizirane naëine rada s obzirom na struënu procjenu posebnoga odgojnoobrazovnog djelovanja, o kojemu miπljenje i prosudbu donosi poseban tim struënjaka. Redoviti sustav odgoja i obrazovanja osnovne πkole omoguêuje dva vida integracije djece s teπkoêama u razvoju: a) potpunu integraciju, i b) djelomiënu integraciju. Potpuna integracija podrazumijeva ukljuëenost uëenika s teπkoêama u razvoju u razredni odjel, izradbu i primjenu posebno prilagoappleenih programa za uëenika s teπkoêom ili teπkoêama u razvoju, koje kreira uëitelj u suradnji s defektologom i drugim struënim suradnicima. S posebnim programom treba upoznati roditelje/skrbnike. NajveÊi broj uëenika s posebnim obrazovnim potrebama potpuno je integriran u redovne razredne odjele i to na naëin da u jednom razrednom odjelu mogu biti najviπe tri uëenika s posebnim obrazovnim potrebama. Pravilnikom o broju uëenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu u osnovnoj πkoli (NN, 74/99.) utvrappleeno je da razredni odjel u koji je ukljuëen jedan uëenik s teπkoêama u razvoju, moæe imati najviπe 28 uëenika, s dva uëenika s teπkoêama u razvoju razredni odjel moæe imati najviπe 26 uëenika, a s tri uëenika s teπkoêama u razvoju razredni odjel moæe imati najviπe 24 uëenika. Pravilnikom o osnovnoπkolskom odgoju i obrazovanju uëenika s teπkoêama u razvoju (NN, 23/91.) utvrappleeni su primjereni oblici πkolovanja uëenika s posebnim obrazovnim potrebama. Za uëenike sa senzoriëkim i motoriëkim oπteêenjima (vida, sluha, tjelesnih oπteêenja) koji su potpuno integrirani u redovite razredne odjele organizira se produæeni struëni postupak u skupinama od 6 do 10 uëenika nakon nastave. DjelomiËna integracija podrazumijeva ukljuëenost uëenika s teπkoêama u razvoju, najëeπêe s lakom mentalnom retardacijom, djelom vremena u razrednom odjelu sa skupinom uëenika koji rade prema Nastavnom planu i programu za osnovnu πkolu, a dio programa svladavaju prema posebnom Okvirnom nastavnom planu i programu za uëenike s teπkoêama u razvoju, kojega realizira defektolog u posebnom razrednom odjelu. UËenici s lakom mentalnom retardacijom bez utjecajnih teπkoêa u razvoju πkoluju se u sustavu djelomiëne integracije u posebnim razrednim odjelima u kojima svladavaju nastavne sadræaje hrvatskoga jezika, matematike i prirode i druπtva, dok nastavne sadræaje likovne i glazbene kulture te tehniëke i tjelesne i zdravstvene kulture svladavaju u redovitom razrednom odjelu, uglavnom po prilagoappleenom programu. U odgojno-obrazovnom radu s uëenicima s teπkoêama u razvoju pozornost se usmjerava na sposobnosti i potrebe uëenika, individualizaciju odgojno-obrazovnoga i nastavnog rada, te osiguravanje dodatne podrπke primjenom rehabilitacijskih programa, ukljuëivanjem osposobljenih asistenata u nastavi i dr. 15

18 Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe s invaliditetom od do (Vlada RH, 2003.), kao i Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece predviappleaju niz mjera u podruëju odgojnoobrazovne integracije djece s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: struëno osposobljavanje i usavrπavanje uëitelja, meappleuresornu suradnja i suradnja s civilnim sektorom, osuvremenjivanje nastavnih planova i programa, mobilne sluæbe podrπke i dr. Sustavnim struënim usavrπavanjem uëitelja i struënih suradnika osigurava se potrebna razina osposobljenosti za rad s uëenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, od prepoznavanja njihovih posebnosti, izbora najprikladnijih pedagoπko-psiholoπkih i didaktiëkometodiëkih pristupa i oblika rada do vrjednovanja napredovanja i uspjeπnosti. Rad na planiranju i provedbi odgojno-obrazovnoga rada s uëenicima s teπkoêama u razvoju i njihovoj integraciji u redoviti nastavni rad u πkoli ukljuëuje intenzivnu suradnju uëitelja, ostalih uëenika, struënih suradnika, ravnatelja, roditelja/skrbnika i Ëlanova obitelji, lokalne zajednice, udruga. U radu s uëenicima s posebnim potrebama u redovitom sustavu odgoja i obrazovanja u osnovnoj πkoli teæiπte se stavlja na izradbu posebnih odgojno-obrazovnih i nastavnih programa. Posebno izraappleen program pretpostavlja individualizirani rad, praêenje i vrjednovanje uëenikova napredovanja, savjetovanje sa struënim suradnicima i stalnu suradnju s roditeljima/skrbnicima. Izradba individualiziranoga odgojno-obrazovnog programa temelji se na procjeni sposobnosti, interesa i potreba uëenika, te procjeni podruëja koja treba razvijati kod uëenika s posebnim potrebama. tape izradbe individualiziranoga programa su: inicijalna procjena, odreappleivanje nastavnih predmeta i sadræaja, razine usvajanja sadræaja, vremenske dimenzije (kratkoroëni i dugoroëni ciljevi i zadatci), izbor metoda, postupaka, sredstava i pomagala, praêenje i ocjenjivanje postignuêa uëenika. PreporuËuje se ËeπÊe praêenje uspjeπnosti programa zbog eventualne potrebe mijenjanja ili doraappleivanja programa. Ukoliko πkola nema zaposlenog struënjaka koji se bavi s uëenicima s teπkoêama u razvoju, ona je duæna osigurati primjerenu odgojno-obrazovnu i rehabilitacijsku potporu suradnjom sa struënjacima izvan ustanove i ovlaπtenim institucijama. Svi dokumenti i prilozi praêenja uëenika ulaæu se u mapu uëenika. Na kraju svake πkolske godine struëni tim i uëitelji πkole duæni su izraditi pisano izvjeπêe o postignuêima, kao i preporuke za daljnji rad. Individualizirani odgojno-obrazovni programi izraappleuju se za sve uëenike s posebnim obrazovnim potrebama temeljem Rjeπenja Ureda dræavne uprave i Odluke uëiteljskog vijeêa πkole. Nova hrvatska πkola predviapplea moguênost uvoappleenja novih, alternativnih oblika rada s uëenicima s teπkoêama u razvoju, koji obogaêuju postojeêe nastavne planove i programe, a mogu se provoditi kao izvannastavne ili izvanπkolske aktivnosti. Jedan od takvih oblika je tzv. bonus nastava«, koji predstavlja ponudu zamjenskih aktivnosti za one predmete koji zahtijevaju viπe kognitivne razine, a za uëenike s teπkoêama u razvoju predstavljaju teπko dostiæan ili pak nedostiæan cilj. Ovaj oblik rada je posebno koristan za sprjeëavanje upuêivanja djece u specijalizirane institucije i izdvajanje djeteta iz bliske sredine kada to nije nuæno. Blok satovi olakπavaju organizaciju bonus nastave«. Ovaj oblik nastave, kao i prikladne sadræaje, planira πkola u suradnji s roditeljima, uëenikom i struënim suradnicima, a oni ovise o inicijativnosti, domiπljatosti i moguênosti neposrednih sudionika odgojno-obrazovne djelatnosti. 10. NOSITLJI ODGOJNO-OBRAZOVN DJLATNOSTI U OSNOVNOJ KOLI Nositelji odgojno-obrazovne djelatnosti u πkoli su: ravnatelj, uëitelji i struëni suradnici. Ravnatelj je ovlaπtena i odgovorna osoba za funkcioniranje cjelokupnoga odgojno-obrazovnog rada u πkoli i koja po funkciji sudjeluje u razvojno-pedagoπkoj djelatnosti πkole. Odgojno-obrazovna uloga ravnatelja je stvaranje ozraëja za promjene, povezivanje s kolektivom, poticanje timskoga rada i zajedniëkoga rjeπavanja problema, stvarati suradniëko ozraëje, pokazati jasno namjere, ciljeve i zadaêe πkole, istaknuti doprinose i zasluge Ëlanova kolektiva, ukljuëiti lokalnu zajednicu u rad i æivot πkole, jasno iskazivati prioritete πkole, suraappleivati s Ëlanovima kolektiva u planiranju, podijeliti zadovoljstvo i zahvalnosti s drugima, nagraappleivati napore uëitelja i uëenika, nazoëiti proslavama, provoditi vrjednovanje i samovrjednovanje rada ravnatelja, te vrjednovanje i samovrjednovanje rada uëitelja. UËitelji su struëno osposobljeni nositelji odgojnoobrazovnoga i nastavnog rada u razrednoj i predmetnoj nastavi prema podruëjima nastavne djelatnosti. Oni ostvaruju odgojno-obrazovnu djelatnost u redovitoj, izbornoj, dopunskome i dodatnom radu, radu s uëenicima s posebnim potrebama, izvannastavnim i izvanuëioniëkim aktivnostima. Razrednik ima ulogu uëitelja koja se odnosi na voappleenje povjerenoga razrednog odjela te komunikacijsko posredovanje izmeappleu neposrednih i posrednih sudionika odgojno-obrazovne djelatnosti /procesa - uëenika, uëitelja, roditelja/skrbnika. Razrednik je voditelj i odgojitelj odreappleene skupine uëenika koja Ëini razredno odjeljenje. On je osoba koja upuêuje uëenike u πkolski i nastavni rad, hrabri, razumije i usmjerava, pomaæe im, potiëe razvijanje suradnje i prijateljstva meappleu uëenicima te ih pouëava zajedniëkom æivljenju. Ulazak djeteta u πkolu oznaëava susret s novim socijalnim okruæenjem, drukëijim 16

19 druπtvenim odnosima i novim obvezama. Razrednikova je uloga stvaranje povoljnoga socijalno-psiholoπkog ozraëja i meappleusobnoga poπtovanja. Razrednik prati rast i razvoj uëenika, njihovo ponaπanje, otkriva uzroke moguêega neprihvatljivog ponaπanja. Razrednik radi u skladu s odgojno-obrazovnim ciljevima πkole i nastave, identificira probleme uëenika, pomaæe im u rjeπavanju problema i neuspjeha u uëenju, te stalno suraappleuje s drugim uëiteljima. Njegova je obveza i stalna suradnja s roditeljima/skrbnicima. Uz poslove voappleenja i praêenja razvoja uëenika, razrednik vodi pedagoπke i administrativne poslove. Na poëetku πkolske godine razrednik izraappleuje program rada svoga odjela. 11. ODGOJNO-OBRAZOVNA DJLATNOST STRU»NIH SURADNIKA U OSNOVNOJ KOLI Razvojno-pedagoπka i psiholoπka djelatnost sastavni je dio programa rada osnovne πkole, Ëija uloga jest stalno unaprjeappleivanje svih sastavnica odgojno-obrazovnoga rada u πkoli i nastavi. Nositelji razvojno-pedagoπke djelatnosti su struëni suradnici u πkoli. To su: pedagog, psiholog, defektolog, socijalni radnik i knjiæniëar. StruËni suradnici u πkoli ostvaruju sljedeêe zadaêe: potiëu usvajanje vrijednosti, stavova i navika koje omoguêavaju cjelovit razvoj osobnosti uëenika, prate razvoj i odgojno-obrazovna postignuêa uëenika, sudjeluju u provoappleenju zdravstvene i socijalne skrbi uëenika, profesionalno informiraju i usmjeravaju uëenike u skladu s njihovim potrebama, interesima i sposobnostima, pruæaju savjetodavnu pomoê uëenicima, roditeljima, uëiteljima, struënim tijelima i drugim sudionicima odgojno-obrazovne djelatnosti /procesa, sudjeluju u uvoappleenju pripravnika u samostalni odgojno-obrazovni rad, sudjeluju u struënom usavrπavanju odgojnoobrazovnih djelatnika, istraæuju potrebe za kvalitetnu organizaciju odgojno-obrazovnoga rada, istraæuju i analiziraju pojedine pedagoπke / psiholoπke / defektoloπke pojavnosti (programa, akcija, odgojno-obrazovnih postignuêa, pedagoπkog standarda) i drugih sastavnica odgojnoobrazovne djelatnosti/procesa, rade na povezivanju πkole s lokalnom i πirom zajednicom, uvode i prate inovacije u svim sastavnicama odgojno-obrazovne djelatnosti/procesa, prate nove spoznaje iz podruëja pedagogije / psihologije / defektologije i njihovu primjenu u nastavnom i πkolskom radu, uspostavljaju i razvijaju sustav informatiëke i dokumentacijske djelatnosti radi evidencije i unaprjeappleivanja osobnoga rada te rada πkole, provode vrjednovanje i samovrjednovanje rada sudionika odgojno-obrazovne djelatnosti/procesa u πkoli. Rad pedagoga, psihologa, defektologa, socijalnoga radnika i knjiæniëara usmjeren je na sva podruëja odgojnoobrazovne djelatnosti i sudionike koji sudjeluju u ostvarivanju ciljeva osnovne πkole. Ta podruëja su: pripremanje πkolskih odgojno-obrazovnih programa i njihove realizacije, neposredno sudjelovanje u odgojno-obrazovnom procesu, vrjednovanje odgojno-obrazovnih rezultata, provoappleenje studijskih analiza, istraæivanja i projekata, stalni struëni razvoj nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti u πkoli, biblioteëno-informacijska i dokumentacijska djelatnost. Pripremanje πkolskih odgojno-obrazovnih programa i njihove realizacije odnosi se na: utvrappleivanje odgojno-obrazovnih potreba uëenika, πkole i okruæenja - ispitivanje i utvrappleivanje pojava i procesa s ciljem operativnih, dijagnostiëkih, znanstvenih i drugih uvida; analizu odgojnoobrazovne situacije i pripremu plana odgojnoobrazovnoga djelovanja; klasifikaciju, sistematizaciju i pripremu mjera za raznovrsne potrebe i korisnike; organizacijske poslove, planiranje i programiranje rada πkole i nastave - planiranje i programiranje rada svakoga struënog suradnika; sudjelovanje u osmiπljavanju i kreiranju kratkoroënoga i dugoroënog razvoja πkole, te izradbu godiπnjega plana i programa rada πkole; planiranje i programiranje nastave, izvannastavnih aktivnosti i rada struënih tijela πkole; provedbu kvantitativne i kvalitativne analize stupnja ostvarenosti ciljeva πkole; praêenje razvoja i napredovanja uëenika; profesionalnu orijentaciju; suradnju s roditeljima; izvannastavne aktivnosti; rad struënih tijela πkole; planiranje provedbe integrativnih nastavnih i πkolskih programa; pripremu individualnih programa za uvoappleenje pripravnika u samostalni rad; sudjelovanje u planiranju i programiranju javne afirmacije πkole; ostvarivanje uvjeta za realizaciju plana i programa πkole - praêenje cjelokupnoga rada πkole i vrjednovanje kvalitete rada i didaktiëko-metodiëkih uvjeta rada; osiguravanje nastavne opreme; izradbu nastavnih sredstava i pomagala; sudjelovanje u estetsko-ekoloπkom ureappleivanju prostora πkole; poticanje uëitelja za primjenu audio-vizualnih sredstava i informatiëke opreme u nastavi. 17

20 Neposredno sudjelovanje u odgojno-obrazovnom procesu sastoji se od sljedeêih aktivnosti: upisi djece u I. razred osnovne πkole - utvrappleivanje psihofiziëke sposobnosti djece pri upisu u I. razred, utvrappleivanje kriterija za formiranje razrednih odjela; unaprjeappleenje rada πkole - sudjelovanje u suvremenim promjenama rada πkole; poticanje uvoappleenja i primjene novih metoda i oblika nastavnoga i πkolskog rada; struëna pedagoπkopsiholoπka i didaktiëko-metodiëka pomoê u ostvarivanju nastavnih planova i programa; praêenje realizacije dopunskoga i dodatnog rada, izbornih predmeta, izvannastavnih i izvanuëioniëkih aktivnosti; identifikacija i praêenje rada i uspjeha darovitih uëenika, sudjelovanje u izradbi individualiziranih programa za darovite uëenike i uëenike s teπkoêama u razvoju, pruæanje struëne pomoêi uëenicima s teπkoêama u uëenju, s loπim obiteljskim prilikama i drugim oteæavajuêim okolnostima; provoappleenje razvojnih i akcijskih istraæivanja i drugih znanstveno-struënih projekata; vrjednovanje realizacije nastavnih programa i πkolskoga rada, uëenika i razrednih odjela; predlaganje naëina za unaprjeappleivanje kvalitete rada πkole, kulture πkole i profesionalne kulture; sudjelovanje u meappleuπkolskim, æupanijskim, regionalnim i meappleunarodnim projektima; razvojni i savjetodavni rad - individualno i skupno pruæanje savjetodavne pomoêi uëenicima, roditeljima, uëiteljima; razmatranje i predlaganje odgojno-obrazovnih mjera za sankcioniranje nepoæeljnih ponaπanja uëenika; individualni i skupni savjetodavni rad sa struënjacima; profesionalno informiranje i usmjeravanje uëenika - ispitivanje individualnih odgojno-obrazovnih potreba uëenika, procjenjivanje njihovih sposobnosti i motivacije; upoznavanje uëenika, roditelja i uëitelja s moguênostima nastavka πkolovanja djece/uëenika s obzirom na potrebe svijeta rada; suradnja sa struënim sluæbama Zavoda za zapoπljavanje i drugim relevantnim ustanovama; savjetodavni rad s uëenicima s posebnim potrebama; zdravstvena i socijalna zaπtita uëenika - sudjelovanje u provoappleenju zdravstvenoga odgoja i obrazovanja i podizanje zdravstvene kulture uëenika i drugih sudionika odgojno-obrazovnoga procesa; pomoê uëenicima u ostvarivanju zdravstene i socijalne zaπtite; upoznavanje socijalnih prilika uëenika i pomoê uëeniku u ostvarivanju socijalno-zaπtitnih potreba; uvaæavanje i zastupanje prava uëenika. StruËno usavrπavanje je obveza neposrednih sudionika odgojno-obrazovne djelatnosti u πkoli i nastavi, a aktivnosti struënih suradnika povezane su sa stalnim struënim razvojem, i to na naëin: planiranja i provedbe obveznoga struënog usavrπavanja uëitelja i struënih suradnika, praêenja i pruæanja struëne pomoêi pripravnicima i uëiteljima poëetnicima, suradnje sa struënjacima i ustanovama koje prate odgojno-obrazovni sustav i onima koji se bave unaprjeappleivanjem odgoja i obrazovanja, organiziranja i voappleenja struënih rasprava u πkoli, organiziranja i izvoappleenja oglednih nastavnih satova, angaæiranja u odgovarajuêim struënim udruæenjima, praêenja znanstvene i struëne literature. BiblioteËno-informacijska i dokumentacijska djelatnost podrazumijeva sljedeêe aktivnosti: nabavku znanstveno-struënih Ëasopisa, knjiga i druge literature, nabavku multimedijskih izvora znanja, poticanje uëenika, roditelja, uëitelja na koriπtenje znanstvene i struëne literature, pruæanje struëne pomoêi uëeniku i roditelju u koriπtenju literature, sudjelovanje u uspostavljanju i razvijanju informatizacije πkole, kreiranje i izradba tiskanih materijala za uëenike, uëitelje, roditelje, nastavni i πkolski rad, voappleenje πkolske, pedagoπke i nastavne dokumentacije, izradba i Ëuvanje uëeniëke dokumentacije. StruËni suradnici dio poslova rade samostalno, a za dio poslova neophodan je timski rad. Pedagog je najπire profiliran struëni suradnik. Sudjeluje u svim fazama odgojno-obrazovne djelatnosti, od planiranja i programiranja do vrjednovanja rezultata. On suraappleuje sa svim drugim sudionicima odgojno-obrazovne djelatnosti/procesa u πkoli. Prati, istraæuje i analizira nastavni rad, te predlaæe naëine i sadræaje za unaprjeappleivanje i poboljπavanje nastave i cjelovitoga odgojno-obrazovnog rada u πkoli. Teæiπte rada pedagoga je na pedagoπkodidaktiëkom podruëju πkolskoga i nastavnog rada. Psiholog je struënjak koji primjenjuje znanstvene spoznaje pedagoπke i razvojne psihologije u πkolskoj praksi. Primjenom odgovarajuêih psihologijskih instrumenata i metoda pridonosi unaprjeappleivanju psiholoπkoga aspekta odgojno-obrazovnoga i nastavnog procesa. Teæiπte njegova rada je individualni i skupni rad s uëenicima, a suradnja s drugim sudionicima odgojnoobrazovnoga djelovanja je u funkciji njihova osposobljavanja za bolje razumijevanje uëenikovih potreba i ponaπanja, te djelotvorniji rad s njima. PrateÊi razvoj i napredovanje uëenika, psiholog radi s njima savjetodavno, a posebice u profesionalnom informiranju i usmjerivanju. Defektolog radi na otkrivanju, dijagnosticiranju i terapiji uëenika s teπkoêama u razvoju i uëenju. Utvrappleuje individualne odgojno-obrazovne sadræaje namijenjene uëenicima s teπkoêama u razvoju i uëenju, te odreappleuje nastavne oblike i metode rada primjerene sposobnostima takve djece. Brine o osposobljavanju i struënom usavrπavanju uëitelja u podruëju integracije i brige za 18