Regionalni Masterplan za turizam

Transkript

1 Prostorni koncept za turistiçki razvoj regiona Boka Kotorska Regionalni Masterplan za turizam Konaçni dokument Jun 2003

2

3 Impressum Nalogodavac Nalogoprimac DEG - Deutsche Investitions- und Entwicklungsgesellschaft mbh Belvederestraße Köln AS&P - Albert Speer & Partner GmbH Architekten, Planer Hedderichstraße Frankfurt am Main Creatop GmbH creative tourism projects Schillerplatz Rostock TDCC - Tourism Development Competence Center Put Republike 7/III HR Dubrovnik Kreditanstalt für Wiederaufbau/ Deutsche Investitions- und Entwicklungsgesellschaft mbh Krułevac B Podgorica Koordinacija projekta Stefan Kornmann Izrada projekta: Joachim Müller Martin Göppert Svetlana Gavriloviå Jörg Freudenreich Valentina Viłnjiå Johann-Friedrich Engel Dr. Monique Engel koje zastupa: Franz-Josef Flosbach, Direktor Dr. Peter Martin Thimme Volker Herrmann eljko Uljareviå U saradnji sa: David J. Elsworth, slobodni inπinjer pejzaπne arhitekture, Stuttgart Frankfurt am Main, u Junu 2003 Njemaçka verzija je pravosnaπna

4 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore Es gilt die deutsche Fassung The German version is valid Njemaçka verzija je pravosnaπna 4

5 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske Sadrπaj dio 1: turistiçki koncept 1 Uvod 11 2 Ciljevi koncepta Trπiłna orjentacija & vizija Masterplan za Crnu Goru Pristup Polazna situacija Boka Kotorska Perspektive zapołljavanja & standard Odrπivost & razvoj Vizija turizma Inicijalna razmiłljanja Region postaje destinacija Razvojni ciljevi 23 3 Strategija turizma Medunarodni razvoj Motivi putovanja Trendovi u turizmu Razne strategije ponude Konkurentske destinacije Turistiçko hotelijerstvo Konkurencija ili kooperacija Destinacija kao proizvod poznate marke Nadredena (krovna) marka i lokalna marka Standard usluga Politika marke Menadπment destinacije Trπiłta destinacije Ciljne grupe destinacije 32 4 Okvirni uslovi Klima Boke Kotorske Infrastruktura Saobraåajna povezanost Snabdijevnje energijom i vodom, uniłtavanje otpada i preçiłåavanje otpadnih voda 37 5 Turistiçki potencijal Opłta ocjena potencijala Boka Kotorska Tełko dostupna raznolikost Habzburłki bedemi Betonske ploçe i plaπe Potencijali Tivta Potencijali Herceg Novog Potencijali Kotora i Perasta Planinska sela Potencijal u okolini Boke Kotorske 49 5

6 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore 6 Turistiçka ponuda Ponuda u Crnoj Gori Ponuda Boke Kotorske SWOT-Profil Boke Kotorske 55 7 Trπiłna orjentacija 56 8 Ciljne grupe i proizvodi Prioriteti i teπiłne taçke Posljednji stepen razvoja Pjełaçenje u prirodi i planinski biciklizam Mjere realizacije 61 9 Vizija buduånosti Uzor i polja djelovanja 65 Dio II: Regionalno-planski koncept za razvoj turizma u Boki Kotorskoj sa fokusom na glavne oblasti 11 Prostorni koncept planiranja Polazna situacija i zadaci Cilj Naçin rada Uredenje prostora Prostorno planiranje u Crnoj Gori Sistem prostornog planiranja u Crnoj Gori Problemi razvoja zemlje i regiona, kao i gradova Instrumenti prostornog planiranja Prostorni plan Crne Gore Planiranje na nivou drπave Aspekti prostornog uredenja Prinzipi prostornog planiranja Razvojne perspektive Regionalno znaçajna podruçjakoja 73 podlijeπu ograniçenjima UNESCO załtiåena podruçja Nacionalni parkovi Regionalni saobraåajni sistem Cestovni saobraåaj Autobuski saobraåaj Vazdułni saobraåaj Model-projekti Boka Kotorska Model - projekat Igalo Turistiçki ciljevi Stanje Koncept / mjere Model-projekat Lazaret Turistiçki ciljevi Stanje Koncept / mjere Model-projekat Perast 97 6

7 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske Turistiçki ciljevi Stanje Koncept / mjere Model-projekat Gornja Lastva Turistiçki ciljevi Stanje Koncept / mjere Model-projekat Koncept produπenog boravka Turistiçki ciljevi Koncept / mjere Pjełaçke ture Model-projekat upa, Tivat Turistiçki ciljevi Stanje Koncept / mjere Model-projekat Vraåanje obronka u prirodno stanje Turistiçki ciljevi Stanje Koncept / Mjere Model-projekat Aerodrom, Tivat Turistiçki ciljevi Sadałnje stanje: Aerodromi u Crnoj Gori Razvojne perspektive Vazdułni saobraåaj Crne Gore Dugoroçna vizija Koncept / Mjere Opłte mjere / Preporuke Sistemi za snabdijevanje vodom, odvod 137 otpadnih voda i odvoz smeåa 14.2 Pravni okvirni uslovi Opłtinsko struçno savjetovanje i smjernice za gradnju Opłtinska planiranja Programi za saniranje starih zagadjenja Podrłka privatnih inicijativa Smjernice za gradevinske radove Opłte Zgrade Spratnost Poloπaj streha Fasade Otvori Prozori Vrata, kapije Izlozi / Reklamni napisi Krovovi Krovni prozori Balkoni Ornamentika Gradevinski materijali Malter Kamen Drvo 142 7

8 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore 15.9 Dvoriłta i ulice Povrłinski sloj Javni prostori Spiskovi / Izvori Spisak literature Spisak slika Spisak planova Spisak tabela Studije Spisak izvora 150 Prilog 151 Kulturno i istorijsko nasljede Boke Kotorske 151 8

9 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske 9

10 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore 10

11 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske 1 Uvod Crna Gora je mala zemlja ( km2) u Jugoistoçnoj Evropi. Njenih ca stanovnika çine Crnogorci (62 %), Srbi (9 %), Albanci (7 %), Muslimani (15 %) i Hrvati (1 %). Veåina je srpsko-pravoslavne vjeroispovijesti, velika manjina islamske i jedna manja grupa rimokatoliçke. U Boki Kotorskoj stanovniłtvo je preteπno rimokatoliçko sa nełto manjim srpskopravoslavnim uticajem. Ipak, uprkos etniçkoj raznolikosti, uprkos razliçitim religijama i pripadnosti Republici Jugoslaviji, Crna Gora nije dopustila da bude direktno uvuçena u balkanske sukobe 90.-ih godina. I pored toga, Crna Gora je bila podvrgnuta medunarodnom embargu protiv Jugoslavije. Posljedice su bile pogubne po turizam. Prekograniçni putniçki saobraåaj je oko deset godina bio gotovo sasvim obustavljen. Crna Gora je nestala sa geografske karte medunarodnih turistiçkih destinacija. Dodułe, u tom vremenu je Crna Gora privukla çitavu potraπnju izolovane Srbije za odmorom na moru, te je u turistiçkim mjestima vladala nevidena guπva. No, sezona je bila ogrniçena na nekoliko nedjelja, a ponudaçi su mogli da postignu samo najniπe cijene. Prihodi nisu bili dovoljni da se zasluπeno plate zaposleni u branłi, da se smjełtajni kapaciteti, kao i turistiçka i javna infrastruktura odrπava, njeguje ili çak prilagodava zahtjevima trπiłta. Prema tome, ukupna ponuda je zastarjela, istrołena i sklona poremeåajima. Ona oçekivanjima zahtjevnih gostiju ne odgovara ni u pogledu kvaliteta, niti sadrπaja. Na medunarodnom planu Crna Gora nije konkuretna i moπe se plasirati samo preko povoljnih cijena. Boka Kotorska sl. 1.1: Karta Crne Gore 11

12 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore Turistiçke potrebe su zbog egzistencijalnih nevolja zemlje bile beznaçajne. Tako se malo paπnje poklanjalo prirodnom potencijalu - predjelima i plaπama - da ne govorimo o novoj infrastrukturi, njezi i revalvaciji. To je ne samo izazvalo znatne łtete po πivotnu sredinu, veå je łtetilo i atraktivnosti u oçima posjetilaca. Niko ne moπe da dode u Crnu Goru bez dvojakih osjeåanja. S jedne strane, svakoga fascinira divlja ljepota pejzaπa. S druge strane, ljudi se uplałe od ruπnih oπiljaka, koje ostavljaju industrijski pogoni, trase cesta, deponije smeåa i neobuzdana gradnja kuåa. Danałnji proizvod Crnoj Gori ne moπe pomoåi da postigne potrebni uspon preko turizma, kao lokomotive cjelokupne privrede. A temelji te turistiçke privrede, jedinstveni potencijal pejzaπa i prirode - pogrełno ili rasipniçki koriłåeni - tope se. Okretanje nove stranice i stvaranje uslova za buduånost iziskuju znatne napore, visoke investicije, łirok konsenzus svih drułtvenih, politiçkih i administrativnih snaga, energiçan menadπment i striktnu kontrolu. I potrebna je vizija, koja se mora ostvarivati tełkim koracima. To prije svega vaπi za Boku Kotorsku. Naravno, P. Coronelli nije mislio na turistiçke atrakcije, kada je oko godine opisivao Jadran. Ali je sa dobrim osjeåajem izdvojio mjesta juπnodalmatinskog -crnogorskog primorja, koja i danas joł fasciniraju: Raguza/ Dubrovnik, Dolcigno/ Ulcinj i zaliv Cattaro/ Kotor. U stvari, Boka Kotorska je kao pejzaπni dragulj oduvijek odułevljavala putnike: Francuza Viala d Somiera (Vialla de Sommieres), Britanca Gardenera i Hajnriha Łtiglica (Heinrich Stieglitz). Svi oni su sanjalaçki, sliçnim rijeçima, govorili o zalivu, i u njemu su vidjeli norvełki fjord sa ambijentom sjevernoitalijanskih jezera usred planinskih kulisa, grandioznih poput Alpa. Van svake sumnje je ta jedinstvena ljepota na Mediteranu; kritiçno je jedino kako se koristi. Za dobro tamołnjih ljudi, u privrednom interesu zemlje ili kao prirodna dragocjenost koja zasluπuje dalekoseπnu załtitu? sl. 1.2: Opis Jadrana od P. Cornelli-a Trenutno sve ove alternative koriłåenja kratkovido ratuju jedna protiv druge: Na cesti oko zaliva tutnji tełki teretni saobraåaj. Za pjełake, porodice sa djecom i grupe biciklista stupanje na cestu je opasno po πivot. Tunel od Budve ka Kotoru, rasteretio je, dodułe, jedan dio ceste, ali zato poveåao gustinu saobraåaja na preostaloj dionici Kotor-Risan-Herceg Novi. Dodatne ceste na obroncima na zastrałujuåi naçin ruπe pejzaπ i uniłtavaju mu draπ. Brodogradiliłte, rafinerija nafte, luka cementa, Ratna mornarica u Tivtu, na selja novogradnje pred kapijama Kotora i Herceg Novog, kao i otpadne vode, łto se nepreçiłåene slivaju u zaliv, zagaduju πivotnu sredinu. Ugroπavaju turistiçki kvalitet i imidπ. A aerodrom Tivat regionu oduzima zemljiłni potencijal, neophodan za razvoj turizma. sl.1.3: Gradnja trase uniłtava pejzaπ 12

13 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske Otreπnjujuåa posljedica po Boku Kotorsku? Medunarodna turistiçka privreda je degradira u çisti izletniçki cilj. To u ekonomskom pogledu donosi vrlo malo! Ni TUI, ni Neckermann ili ITS nemaju u svom turistiçkom programu neku lokaciju Boke. Dodułe, reklamiraju sa Bokom Kotorskom; no odmor preporuçuju u Budvi, Beçiåima, u Petrovcu i Ulcinju. Hoteli u Kotoru, Risnu, Tivtu i Herceg Novom su neprihvatljivi sa aspekta tur-operatora. Samo gosti iz Norvełke posjeåuju Igalo - viłe zbog ranijih veza, nego zbog danałnjeg kvaliteta, izjavljuju njihovi pratioci. sl. 1.5: Karta Boke Kotorske sl. 1.4: Aerodrom Tivat 13

14 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore Dodułe nevjerovatno lijepa, ali se nalazi po strani i nije naroçito preporuçljiva! Ovaj utisak stiçe i çitalac Klupskog magazina ADAC, koji je sa mjeseçnim tiraπom od 13,5 miliona primjeraka najçitaniji list u Njemaçkog. Çasopis motorwelt predlaπe turisti tipa otkrivaça novih stvari, kruπno putovanje do najljepłih mjesta u Crnoj Gori. Tu se povezuju Kotor, Lovåen i Cetinje. Zaliv, medutim, ostaje nepomenut. Moπda su to indicije kojima stvarnost protivrjeçi. Jer, statistika za skicira prividno drugaçiju sliku. sl.1.6: ADAC-kruπno putovanje kroz Crnu Goru Ako uzmemo Boku Kotorsku kao destinaciju - a nerałçlanjenu u tri opłtine Herceg Novi, Kotor i Tivat -, onda bi ona u rangiranju svih crnogorskih primorskih destinacija - mjereno po noåenjima - zauzimala 1. mjesto: ispred Budve, Bara i Ulcinja. U pogledu stranaca bi pala na 2. mjesto. No, nasuprot statistiçkom videnju, turistiçka svakodnevnica potvrduje tełku situaciju: Herceg Novi, lokomotiva Boke Kotorske, gułi se od drumskog saobraåaja. Ploçe za kupaçe, napravljene do vode, pune su buke i guπve - kao i łetaliłte na obali. U glavnoj ljetnjoj sezoni ima manjka vode za piåe. Kadkad nestane struja. Dodułte, tu i tamo se moπe naåi neki ljupko uredeni privatni restoran. Ima i nekoliko dobro vodenih pansiona. Ali ukupan proizvod je isto toliko malo uvjerljiv, koliko se i potraπnja moπe zasnivati na njegovoj atraktivnosti. Potraπnja se prije moπe objasniti time, łto domaåi gosti do sada nisu imali alternative, łto su stranci, koji se tu snalaze, mogli da ljetuju najjeftinije i łto je kvalitet medicinskog zbrinjavanja u Igalu potpomogao potraπnju. Tab. 1.1: Prenoåiłta u Crnoj Gori, 2002 Ukupna situacija u Boki Kotorskoj onemoguåuje da se njen potencijal koristi kao jedna od perspektivnijih osnova za procvat turistiçke privrede. Osim toga, prijeti opasnost od daljeg razaranja i propadanja prirodnih i kulturnih vrijednosti. To bi moglo sasvim uniłtiti sve turistiçke perspektive Boke Kotorske. Ovakav razvoj stvari mora se stopirati. Dodułe, to se u oçima stanovniłtva mora spojiti sa poboljłanjem kvaliteta πivota i pravim łansama za buduånost u turizmu. Bilo bi nerealno vjerovati da se za kratko vrijeme mogu rijełiti svi saobraåajni problemi, izmjestiti industrijski pogoni, stvoriti kvalitetne ponude i pretvoriti Boku Kotorsku u visokokvalitetnu destinaciju medunarodnog turizma, koja bi razvila veliku privrednu snagu i stvorila mnogo radnih mjesta. Komplikovana ukupna situacija dopułta za sada samo da se formiraju turistiçka ostrva koja åe πivjeti sama od sebe i osvajati nove segmente trπiłta. Ona mogu popraviti imidπ i emitovati impulse. Ali, ona ne ostvaruju niti veliki prodor na trπiłte, niti mogu zapoçeti odrπivi razvoj. To iziskuje dalekovidu viziju buduånosti. A ona moπe samo ukazati na daleki cilj, koji se postiπe jedino laganim postepenim koracima. Jer zahtijeva privredne i socijalne zahvate, prihvatljive samo ako korist od njih - vidljiva za svakoga - jasno prevazilazi efekte samih zahvata i u pojedinim sluçajevima ih i ublaπava. U tu svrhu, turistiçka potraπnja za kvalitetom u cjelini mora narasti u tolikoj mjeri, da pritisak opravda i ekonomski nosi skupe dodatne inicijative. No, ta vizija prvo treba da dovede dotle da se u zemlji preduzme sve da se saçuva potencijal, da se izbjegnu njegova dalja ołteåenja i da se s 14

15 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske pogledom na turistiçku buduånost ojaça i revalvira. Prema tome, koncept je saçinjen sa dva aspekta i tako ga treba çitati. S jedne strane, radi se o trenutno joł apstraktnoj viziji buduånosti i nasuprot tome, s druge strane, o konkre-tim pojedinaçnim projektima, koji, dodułe, imaju u vidu i potpomaπu vizionarski cilj, ali se mogu realizovati odmah i svaki sam za sebe. Vizija poçinje u regionu, koji interesuje trπiłte i koji je u prołlosti veå vezivao za sebe i umjetnike. Oni su potpuno ravnodułni pre-ma svim administrativnim granicama. Njih fascinira samo pejzaπna i kulturno-istorijska raznolikost, koja inaçe nigdje na Jadranu nije na takvom zenitu, kao u ovom regionu. Ovdje ne samo łto se direktno srijeåu planinski visovi i more; u njemu su od antiçkih vremena πivo prisutne i sve kulture, łto su obiljeπile Jadran. sl. 1.7: Istorijske karte 15

16 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore 16

17 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske 2 Ciljevi koncepta 2.1 Trπiłna orjentacija & vizija Turizam je glavna privredna grana Crne Gore. Njegovo reorganizovanje i upotpunjavanje po naçelima konsekventne trπiłne orijentacije i odrπivog razvoja od najveåeg je stratełkog znaçaja za napredak zemlje. Jer, turizam, sa osloncem na izvanredne prirodne okvirne uslove, moπe znatno da poboljła, kako πivotni standard stanovniłtva, tako i platni bilans. Moπe da otvori nova radna mjesta i obezbijedi egzistenciju buduåih generacija. Turizam je privredna grana u kojoj Crna Gora moπe ne samo najbrπe da postane medunarodno konkurentna, nego i da na Mediteranu zauzme poziciju na vrhu. Zato je Njemaçko drułtvo za investicije i razvoj (DEG) kao doprinos Paktu za stabilnost Jugoistopçne Evrope po nalogu Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj, Bon/Berlin (BMZ) i u tijesnoj saradnji sa Ministarstvom turizma u Podgorici, kao i sa opłtinama i njihovim struçnjacima za Crnu Goru izradilo Masterplan za turizam sa ciljem da saçini osnovni koncept odrπivog razvoja privrede i ojaça meduregionalnu saradnju. Dok Masterplan, koji je vlada u meduvremenu godine proglasila obavezujuåim, bitne aspekte zemlje kao turistiçke destinacije obraduje opłirno, ali i uopłteno, dva dalja regionalna koncepta treba da na osnovu praktiçnih primjera kao modeli pokaπu kako se Masterplan moπe realizovati i produbiti. Koncept za Boku Kotorsku, jedan od ta dva regionalnn plana, treba, uzimajuåi u obzir efekte na bliπu okolinu da opiłe trπiłnu i kvalitativnu orjentaciju ponude koju treba stvoriti, da pri tom ima u vidu priliv turista, koji åe tokom łto duπe sezone dobro popuniti kapacitete uz porast prihoda po gostu dnevno, da susjedni planinski kraj otvori za turizam na ekolołki naçin i selima tog kraja pruπi dodatne izvore prihoda, kao i da za tu destinaciju zainteresuje nova trπiłta i segmente trπiłta, da definiłe nove ponude, koje åe revalvirati i druge kupaliłne destinacije na crnogorskom primorju, i da u interesu çitavog regiona podstiçe prekograniçnu kooperaciju sa susjednim zemljama. Teπiłnu taçku çini razrada turistiçke vizije za Boku Kotorsku. Takva vizija formuliłe okvir i ciljeve turistiçke politike i marketinga, usmjerene na buduånost. Zacrtana vizija treba - sa aspekta turistiçkih trπiłta - da posebne draπi prirode, kulturne vrijednosti, kao i osobenosti regionalne istorije i tradicije objedini u specifiçan profil, koji åe biti atraktivan za joł neupuåene. Treba da stvori i USP (Unique Selling Points) i da odredi u kojem pravcu treba da se, dugoroçno posmatrano, razvijaju sve ponude usluga turistiçke privrede. Prema tome, vizija bi trebalo da postane crvena nit za sve institucije, preduzeåa i lica, involvirana u razvoj turistiçke privrede Vizija se sastoji iz viłe teza. Svaka teza sadrπi jasan, zaokruπen iskaz. Zbir teza daje kompletan opis πeljenog puta u buduånost turistiçke privrede. Vizija, saçinjana od ovih teza, poistovjeåuje se sa komprimiranom strategijom razvoja Boke Kotorske Glavni cilj vizije jeste da se destinaciji obezbijede kvalitet i identitet, koji obeåavaju uspjeh, i da joj se otvore trajne perspektive 2.2 Masterplan za Crnu Goru Pristup Masterplan za Crnu Goru raden je cjelovitim pristupom. Obraduje aktuelnu situaciju i perspektive turistiçke privrede, saobraåajnu dostupnost, infrastrukturu za snabdijevanje energijom i vodom, uniłtavanje otpada i preçiłåavanje otpadnih voda, kao i institucije i organizacije. On predstavlja osnovu i integralan je sastavni dio koncepta za Boku Kotorsku. Crnogorski Masterplan za turizam za period od dvije protekle decenije ispituje posebno promjene na polju medunarodne potraπnje, nastajanje inovativnih ponuda, kao odgovor na to, ulazak novih destinacija na trπiłte, nastupanje istoçnoevropskih trπiłta i razvoj oblasti direktne konkurencije, posljedice koncentracije prodaje, 17

18 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore kao i opłte trendove, karakteristiçne za drułtvo i turistiçku potrołnju i rekreativna interesovanja. On po zahtjevima trπiłta mjeri kvalitet i orjentaciju crnogorskog turistiçkog proizvoda, njegov odnos cijena-usluga i moguånost za optimiranje pozicije na trπiłtu Polazna situacija Pozicija crnogorske turistiçke privrede je slaba: zemlji nedostaje finansijska snaga, proizvod primjeren trπiłtu, efikasan marketing, dvoljno kvalifikovanih struçnjaka, investitori spremni na rizik, a prije svega plateπno moåni gosti. Broj noåenja se smanjio sa nepunih 11 miliona 80.-ih godina na trenutno oko 3,7 miliona: Dodułe, ovim registrovanim noåenjima treba dodati nepoznat, vjerovatno visok broj neregistrovanih Do godine inostrana trπiłta su bila gotovo odsjeçena. U godinama krize, ostatak potraπnje je ostao koncentrisan na Srbiju i Crnu Goru, na łest nedjelja u glavnoj ljetnoj sezoni i na najjeftinije vrste smjełtaja. Od ljetne sezone Crna Gora je, dodułe, opet uvrłtena u zapadnoevropske programe çarter-letova nekih velikih tur-operatora. Ali oni su, zbog premalog broja kreveta, zbog neodgovarajuåeg kvaliteta i nedovoljno łiroke ponude, brzo stigle do granice svojih prodajnih moguånosti. Ipak, potraπnja iz inostranstva je godine statistiçki porasla za nełto viłe od 30 %. Zato je broj posjetilaca iz zemlje opao za ca. 16 %, zbog çega se obim noåenja smanjio za ukupno 8 %. Smanjenje broja gostiju iz zemlje moπe se, dodułe, lako objasniti. Razumljivo je łto su mnogi Srbijanci iskoristili łansu, da prvi put poslije mnogo godina na odmor odu van svoje zemlje. Ali je crnogorska privreda taj priliv izgubila. Tełko se moπe pretpostaviti da åe porast broja gostiju iz inostranstva uskoro moåi ekonomski da kompenzira izostanak srbijanskih gostiju. Jer, sve ukazuje na to da i potraπnja iz inostranstva postoji zbog povoljnih cijena: 46 % noåenja stranaca ostvarili su gosti iz Istoçne Evrope, 27 % iz bivłe Jugoslavije, a samo 22 % iz dohodovno jaçe Zapadne Evrope Niska primanja, loła godiłnja popunjenost i stanje neprihvatljivo za zahtjevnije goste, karakteristiçni su za hotelijerstvo. Samo od raspoloπivih hotelskih kreveta prikladno je za medunarodni plasman. Zaçetak privatnih inicijativa, sa svijełåu o kvalitetu i dobrim idejama u oblasti malih hotela i gastronomije, u kvantitativnom pogledu joł ne igraju neku znaçajnu ulogu. Od nepunih kreveta cjelokupnog kapaciteta ponude, (27,5 %) otpada na hotele, ot toga 82 % na zvaniçnu B-kategoriju (uporedno reçeno, sa 2** zvjezdice), na kampove (19,5 %), (31,5 %) na ostale vrste smjełtaja (odmaraliłta firmi i omladinska odmaraliłta najjednostavnijeg standarda), kao i ca (20 %) na registrovane privatne sobe Ministarstvo turizma procjenjuje broj neregistrovanih, ali raspoloπivih privatnih kreveta na skoro , a broj takode raspoloπivih, ali statistiçki neobradenih kreveta u vikend-stanovima na Ako se ovo uzme kao osnova, onda se udio hotela smanjuje na 10,5 %, a udio viłih kategorija na 0,8-1,6 % ukupnog kapaciteta ( kreveta). Na tim osnovama ne moπe se graditi uspjełna turistiçka privreda - i ni u kom sluçaju ekonomski jak kvalitetan turizam, koji åe otvarati nova radna mjesta. Crnoj Gori su potrebni poboljłanje postojeåe ponude, łiroko dimenzionirana turistiçka infrastruktura i novi proizvodi. Ovi moraju i kvantitativno i kvalitativno odgovarati zahtjevima trπiłta i ekonomskim potrebama zemlje. sl. 2.1: Razvoj kapaciteta noåenja 18

19 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske Boka Kotorska Masterplan je Boku Kotorsku preporuçio za razvoj turistiçkog koncepta, jer ovaj fjord predstavlja visoko privlaçan, kako pejzaπni tako i kulturno-istorijski, unikat na Mediteranu, jer se turistiçki potencijal Boke Kotorske koristi nepotpuno i oçigledno je potcijenjen, jer bi se Boka Kotorska mogla pretvoriti u jednu od najatraktivnijih destinacija na Jadranu sa znatnim ekonomskim efektima za çitav region i Crnu Goru - ali i zato łto je ovaj potencijal zbog neplanske gradnje i koriłåenja veå jako ugroπen i çini se da je i dalje u krajnjoj opasnosti zato łto prijeti opasnost da åe se sasvim izgubiti, ako jedna odrπiva vizija buduånosti ne otvori nove perspektive i ne utvrdi okvir aktivnosti - makar i sa veoma dugim çekanjem na efekte, zato łto Boka Kotorska, kao jedan od najljepłih zaliva svijeta, a grad Kotor kao svjetska kulturna bałtina, treba da se saçuvaju i odrπivo razvijaju u sveevropskom interesu, zato łto susjedstvo sa juπno-dalmatinskim Dubrovnikom i Konavlima omoguåuje prekograniçnu saradnju u mnogim turistiçkim oblastima, łto objema destinacijama znatno olakłava pozicioniranje kao jednog izvanrednog, zajedniçkog turistiçkog regiona. Zamiłljeni cilj polazi od kratkoroçnih projekatamodela i cjelovite opłte orjentisanosti Boke Kotorske na turistiçku privredu. Kratkoroçno, koncepcijske preporuke o problematiçnim sluçajevima, kao łto su zdravstveni centar Igalo, istorijska supstanca Perasta, hotelski kapaciteti Tivta, vezani za dva ili tri tzv. projekta-svetionika za novi pristup turistiçkoj infrastrukturi, treba da daju podsticaj za atraktivna rjełenja ostrva. Dugoroçno posmatrano, mogle bi se obezbijediti hiljade kreveta i radnih mjesta, ako bi se dosljedno radilo na tome. Za projekte-modele i za viziju treba naåi investitore. Oni za ulaganje svog novca oçekuju uslove konkurentne na medunarodnom planu, dobre uslove rada, realne łanse za dobit, a prije svega pravnu sigurnost. U Boki Kotorskoj mogu da instistiraju na postojanom opłtem konceptu, u çiju realizaciju moraju imati povjerenja. 2.3 Perspektive zapołljavanja & standard Jedan od glavnih ciljeva Masterplana je da dohodovne prilike, pa time i πivotni standard u regionu poboljła tako da za domaåe stanovniłtvo bude atraktivno da samoinicijativno uçestvuje u załtiti, njezi i otvaranju turistiçkog potencijala. Moraju se ukljuçiti i sela iz neposrednog zaleda. Jer, siromałtvo, teπak rad na zemlji i nedostatak perspektiva doveli su dotle da se broj stalnih stanovnika sela smanjuje. Preduslove za bolje πivotne prilike moπe obezbijediti turizam. Tako `Plan Vila francuske vlade definiłe 30 novih turistiçkih zanimanja i viłe potencijala za zapołljavanje vidi indirektno kroz turizam, nego direktno u turizmu. I Komisija EU (1999/C 178/03) izjavljuje, da bi turistiçka privreda najefikasnije mogla da doprinese rastu i zapołljavanju, ako bi joj se pridao veåi znaçaj i ako bi se jaçe integrisale odgovarajuåe oblasti politike. Za to je potreban medusektorski koncept za planiranje, razvoj i realizaciju turistçkih aktivnosti, koji bi u odgovarajuåoj mjeri uzeo u obzir drułtvene okolnosti i promiłljeno koriłåenje πivotne sredine. 19

20 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore 2.4 Odrπivost & razvoj Preporuke Komisije EU koncentriłu se na pet faktora uspjeha: Turistiçki ponudaçi treba da se intenzivnije orjentiłu prema πeljama gostiju. Transparentni i dobri okvirni uslovi treba da ojaçaju konkurentnost i oπive trπiłte. Moderne infrastrukture treba da poveåaju efikasnost uçinka destinacije. Treba razvijati ljudske resurse. Treba podsticati i obezbijediti odrπivi razvoj. Dva od ovih aspekta su sa stanoviłta trπiłta tijesno vezani: Orjentacija po πeljama gostiju i odrπivi razvoj. Jer, doπivjeti lijepu, netaknutu prirodu danas spada u tri glavne potrebe zhtjevnih turistiçkih trπiłta (F.U.R. u Reisemotive - Motivi putovanja, s. 15/19). Ali, odrπivost znaçi viłe nego samo saçuvati prirodu. STO definiłe principe odrπivosti na sljedeåi naçin: Prirodni, istorijski, kulturni i drugi turistiçki resursi se çuvaju za trajno koriłåenje u buduånosti, ali istovremeno sluπe i u korist drułtva koje πivi danas. Turizam treba razvijati tako, da na lokalnom ili regionalnom nivou ne izazove ozbiljne ekolołke ili sociokulturne probleme. Ekolołki kvalitet destinacije mora ostati oçuvan i mora se, gdje god je nuπno, poboljłavati. Treba obezbijediti visok stepen zadovoljenja turista, da bi destinacija bila konkurentna i ostala popularna na trπiłtu. Prednosti iz turistiçke privrede treba raspodijeliti u łirokom obimu. U meduvremenu, trπiłte odrπivost svakog turistiçkog razvoja i netaknutu prirodu oçekuje kao nełto łto se podrazumijeva. Stoga odrπivost i netaknuta priroda i ne predstavljaju neku prednosti u konkurenciji. Ali doπivjeti prirodu, autentiçnost i drugaçiji identitet ubraja se u najvaπnije motive putovanja. Łto je intenzivniji taj doπivljaj, to je destinacija u oçima trπiłta atraktivnija. Pri tom se çeπnja za prirodom izraπava u dva oblika: kao estetska kontemplacija prirode koju nije dodirnula civilizacija i kao koriłåenje prirodnog kulisa za rekreativne aktivnosti. Najtraπeniju vrstu turistiçko-estetskog uπitka çini doπivljaj pitoresknog. Ali industrijalizovani i neplanskom gradnjom narułeni predjeli, gradevine u funkcionalnom uniformnom stilu, brda otpada i zagadena voda, gust saobraåaj i divlje parkiranje limene lavine, nisu `pitoreskni. Oni djeluju odbojno i slabe potraπnju. Jer, turista na odmoru traπi drugi svijet, u koji projektuje svoje fantazije i potrebe. Sve łto podstiçe slike njegove fantazije, çak i ako nema veze sa stvarnołåu ili je çak inscenirano, doprinosi turistiçkom uspjehu. Joł jaçe djeluju autentiçni doπivljaji, sa kojima se turista srijeåe u drugaçijem πivotnom obliku, u starim tradicijama, jelima, muzici, u iskonskom ambijentu i u prirodi. Iz tih saznanja, do kojih su dovela dugogodiłnja ispitivanja trπiłta i koja se svaki put iznova potvrduju, veå je izveden imperativ za odrπivi razvoj - ne sa idejnih, veå sa ekonomskih aspekata. Tome se priduπuje moguånost za dodatno insceniranje, t.j. teatralno naglałavanje svega onoga, łto sa stanoviłta posjetioca moπe da djeluje egzotiçno: u Boki Kotorskoj to moπe biti beskrajna istorija, łto je poçela ilirskom kraljicom Teutom i ni u kom sluçaju se ne zavrłava Kotorskom bunom. U to spadaju i tradicionalni praznici, priçe i legende. 2.5 Vizija turizma Inicijalna razmiłljanja Boka Kotorska se nudi kroz tri opłtine: Kotor, Herceg Novi i Tivat. Grad Kotor je znamenitost evropskog ranga. U kulturno-istorijskom smislu on nudi najviłe. Kotor je turistiçki magnet - kao izletniçki cilj, łto dokazuju kolone autobusa od Dubrovnika do Ulcinja. Ali mali broj noåenja ( , od çega 12 % stranci) pokazuje da veåina posjetilaca tu boravi samo nekoliko sati. Ekonomski efekti su mali. Herceg Novi se u glavnoj ljetnjoj sezoni pretvara u turistiçko vałariłte. Uprkos njegovoj istoriji pod raznim gospodarima, koji su gradu ostavili tri tvrdave, naslijedena atmosfera i suptropsko zelenilo se gułe u drumskom saobraåaju i guπvi. 20

21 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske Tivat je poznat po aerodromu i marini. Prije ratnih godina Club Mediterranée je koristio obliπnje ostrvo Sveti Marko, a i danas je joł zainteresovan za njega. Po tome se moπe zakljuçiti - Club Med je imao izvanredan nos pri izboru svojih lokacija - da ova lokacija posjeduje visok potencijal. Ali to se ne stvara samo od sebe. Grad je neugledan, prije ruπno moderan. Kvalitet hotela je neprihvatljiv. Takozvane kupaliłne plaπe su nenjegovane i primitivne. Tivat je uzburkana kupaliłna destinacija, koja sl. 2.2: Istorijski crteπ πivi od zapjenjene razuzdanosti mladih gostiju, ali ne i od kvaliteta svog proizvoda. Tivat åe vjerovatno biti prvo mjesto u kojem åe iztostati gosti, çim se malo poprave dohodovne prilike i zahtjevi na izvornim trπiłtima ovog grada. Ova 3 grada mogu biti teπiłne taçke. Ali stvarna turistiçka atraktivnost proizilazi iz okolnih predjela i blaga koja se kriju u njima. Ova blaga - svako za sebe - nisu Highlights u smislu piramida, radi kojih neko kreåe na put. To su iznenadenja, łto çekaju kraj puta: pravoslavne kapele sa prastarim freskoslikarstvom, renesansna rezidencija nekog kotorskog velikała, neko tokom vjekova ostarjelo gorłtaçko selo, tvrdave iz habzburłkog vremena, koje ovjençavanju planine kao vitełki zamci, katunske livade, πbunje makije oporog mirisa - i uvijek iznova pogled dolje, na zaliv, od kojega zastaje dah, na vertikalne litice do oblaka ili preko planinskih vijenaca na snjeπne vrhove na horizontu. Bilo na poluostrvu Lułtica ili u podnoπju Orjena (1.895 m), bilo sa visova Lovåena ili na malom ostrvu Gospa od Łkrpjela - na svakom koraku se srijeåemo sa fascinantnim utiscima. Znamenitosti ne fali. Izbor bi bio bezgraniçan, ako bi se umreπio sa Konavlima i Zupom. Problem je infrastrukturna pristupaçnost. Jer, gust saobraåaj na priobalnoj cesti je opasan po πivot i ona se ne moπe koristiti. Drugi putevi mimo nje, ne mogu se naåi. Posljedica: turizam ostaje ograniçen na teπiłne taçke, premda bi one mogle da postanu polazna taçka. sl.2.3: Zalazak sunca u Boki Kotorskoj sl. 2.4: Relikti iz minulih vremena sl. 2.5: Tvrdava Mamula 21

22 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore Region postaje destinacija Turiste se ne tiçu administrativne granice neke opłtine, okruga ili zemlje. Njega iskljuçivo interesuje łta mu se nudi i łta na odmoru moπe da vidi, doπivi i preduzme. U zavisnosti od toga on bira destinaciju svojih ferija, vrstu odmora i smjełtaj. Ako se ova spoznaja uzme kao osnova stratełkih razmiłljanja o pozicioniranju Boke Kotorske na trπiłtu, onda åe se brzo vidjeti, da samohod triju opłtina Kotor, Herceg Novi i Tivat nije cjelishodan. One moraju nastupati zajedno, izaåi na trπiłte zajedno, pod jednim krovom, a prije svega Boku Kotorsku zajedno razvijati u cjelovit proizvod sa razliçitim fasetama ponude. sl. 2.6: Priobalna cesta (crveno) u Boki Kotorskoj Jer ponuda triju opłtina - ako se uzme svaka za sebe - preuska je i vrlo specijalna. Interesantna je za manje segmente trπiłta ili çak samo niłe: Kotor je dobar za razgledanje. Mimo toga, malo nudi. Herceg Novi se çini (joł) prihvatljivim za starije goste, koji ne traπe viłe od sunçanja na betonskoj plaπi, kao i - sa Igalom - za skromne goste zdravstvenog turizma. Tivat je interesantan iskljuçivo za mlade goste koji se zadovoljavaju najjednosvnijim smjełtajem i sa mnogo zabave. Dakle, łta je to łto u turistiçkom interesu - posmatrano na kratki, srednji ili dugi rok - zasluπuje da se razvija? Trπiłte trπi raznolikost i autentiçan regionalni identitet! U tom pogledu podruçje Boke Kotorske ima da ponudi beskrajno mnogo, viłe nego łto slute çak i posveåeni. Jer niłta nije iłçiłåeno i dostupno turistima. Izuzimajuåi Kotor i betonske plaπe, 22

23 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske Boka Kotorska je turistiçki nerazvijena, gotovo turistiçka pustopoljina. Ali bi - opremljena i u cjelini umreπena - pruπila videnja i doπivljaja vrijedan mozaik od: dobrih moguånosti za kupanje, prekrasnog pejzaπa, πivopisnih sela, istorijskih gradevina, suptropske flore, svih vrsta sportova na vodi, łetaçkih, izletniçkih, biciklistiçkih staza, sporta, kulture i zabave, πivih obiçaja. I Boka Kotorska posjeduje sasvim poseban identitet sa mnogim korijenima, od kojih je svaki ostavio markantne tragove i koje bi trebalo revalvirati i inscenirati. Ulaganja potrebna za izgradnju turistiçke infrastrukture ekonomski su opravdana samo ako se postigne visoka frekvencija koriłåenja. Dakle, potrebni su dodatni kapaciteti. Po kvalitetu u skladu s trπiłtem i u veåem broju. u medunarodnu destinaciju sa ukupno hotelskih kreveta kategorije sa 3 do 5 zvjezdica u Herceg Novom, Tivtu i na poluostrvu Lułtica u obliku veåih turistiçkih kom pleksa sa do 800 kreveta i svim pra teåim sadrπajima, u Kotoru i selima oko zaliva u formi malih porodiçnih hotela sa maksimum 100 kreveta, i dodatnim krevetima u pansionima, u privatnim sobama, kao i u selima i na seoskim gazdinstvima u çitavom zaledu. sa turistiçkom infrastrukturom, koja povezuje sve znamenitosti bilo koje vrste i nudi łirok spektar mnogostranih alternativa za aktivnosti i rekreaciju, da bi se zainteresovali najrazliçitiji segmenti trπiłta i obezbijedila duga sezona od aprila do novembra Razvojni ciljevi Boka Kotorska åe se postepeno razvijati u visoko kvalitetnu destinaciju autentiçnog identiteta, çiju åe osnovnu ponudu predstavljati njeni predjeli i kulturna raznolikost, u trπiłno orijentisanu marku kulturnog, sportskog, kupaliłnog, zdravstvenog, Fittness- i doπivljajnog turizma, 23

24 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore 24

25 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske 3 Strategija turizma 3.1 Medunarodni razvoj Motivi putovanja Miłljenja o vrijednostima, stilovi πivota i oçekivanja na odmoru principijelno su se izmijenili tokom proteklih decenija. Dok su ranije dominirale relativno jednostavne potrebe, odmor buduånosti biåe sve viłe vezan za samoostvarenje. Biåe izraπeno traganje za neobiçnim i turistiçka privreda se mora pripremiti za potrołaça sa mnogim, çak kontradiktornim πeljama. Centralni motiv ferija ostaje, dodułe, odmor. Medutim, od poçetka 80.-ih godina, uz ranije glavne motive (kupanje, odmaranje, kultura), sve vaπniji bivaju motivi uπivanje, druπenje, sport, kretanje, łirenje horizonata i egzotika, doπivljaj prirode i zdravlje. Motivi odmora variraju zavisno od sociodemografskih karakteristika (starosno doba, obrazovanje, prihodi), od sklonosti (relaksacija, sport, zabava, kultura), od liçnih i porodiçnih potreba (fiziçko stanje, djeca), od destinacija (Mediteran, planine, gradovi) i od forme smjełtaja (hotel, klub, stan za odmor, kamp). Po opłtevaπeåem pravilu turista na odmoru πeli kontraste i druge svjetove, koji se jasno razlikuju od njegovog svakodnevnog πivotnog i radnog okruπenja. On hoåe, kao neko ko je, πeljan doπivljaja, privremeno skrenuo iz svakodnevinice, da doπivi nełto sasvim drugo i plałi se prije svega dosade Trendovi u turizmu Pored kompleksnih paketa motiva i aktivnosti, u potraπnji su utvrdena çetiri centralna trenda: porast nivoa zahtjeva, individualizacija motiva putovanja, sve veåa fleksibilnost, kao i diferenciranje ciljnih grupa Porast nivoa zahtjeva Posljedice iskustava sa putovanja i moguånosti uporedivanja łirom svijeta su, velika oçekivanja u pogledu kvaliteta ponude i izraπen stav o odnosu cijena-usluga. Dobar kvalitet osnovnih usluga, kao łto su smjełtaj, ugostiteljstvo, zabava, gost osjeåa kao nełto łto se razumije samo po sebi. On oçekuje dodatne usluge sa vrijednołåu doπivljaja Individualizacija Kao reakcija na globalizaciju i omasovljenje, individualizacija je odluçujuåi trend u drułtvu. Turistima bi stoga trebalo pruπiti ili omoguåiti nełto ekskluzivno. Çesto se pod ekskluzivnołåu doπivljenog podrazumijeva susret sa stranim ljudima i kulturama Fleksibilnost i kratkoroçnost Ubuduåe je potrebno neprekidno prisustvo klijentele - preko informacionih sistema i sistema rezervacija, umjesto (samo) proizvodnje i dijeljenja kataloga. Destinacije moraju stalno da poboljłavaju inovativnu primjenu svojih informacionih i komunikacionih tehnologija, da bi mogle da odrπe neposredan kontakt sa trπiłtem i odmah realizuju rezervacije Diferenciranje ciljnih grupa: Pripadnost socijalnim i demografskim grupama danas predstavlja pregrubu karakteristiku klasifikacije na turistiçkom trπiłtu. Klasiçni postupci segmentiranja trπiłta gotovo da niłta viłe ne vrijede za odredivanje ciljnih grupa. Tako su se do sada poznate ciljne grupe veå podijelile u mnoge podgrupe sa posebnim oçekivanjima na odmoru. Ovo cijepanje ciljnih grupa iziskuje s tim usaglałeno diferenciranje i specijalizovanje palete turistiçkog proizvoda. I zahtijeva stalno osmatranje trπiłta i prilagodavanje. 3.2 Razne strategije ponude Konkurentske destinacije Tradicionalne konkurentske destinacije bivłe Jugoslavije kontinuirano su se prilagodavale promjenama na trπiłtu i razvijale se. One, kao i nove destinacije, prihvataju prepoznatljive tendencije i prołiruju asortiman svoje ponude. Pri tom im se, dodułe, teπiłta dijelom razlikuju, ali se uglavnom drπe jedinstvenih naçela: 25

26 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore Odrπivi razvoj: Pored ekolołkog aspekta obraåaju paπnju na załtitu i njegovanje izgleda predjela, na proizvodnju energije na naçin koji łtedi resurse, i na izbjegavanje emisije buke. Drułtvena svijest o odgovornosti dobija na znaçaju. Razgraniçenje konkurencije: Mnoge mjere se vraåaju na obiljeπja tipiçna za zemlju, kako bi se, naglałavajuåi regionalni identitet, dobio autentiçan ukupan proizvod. Regionalizacija: Dopunjavajuåi jedni druge, ali i naglałavajuåi razlike, regioni se pozicioniraju s obzirom na njihove saobraåajne veze, njihove prirodne, klimatske i kulturnoistorijske osobenosti Turistiçko hotelijerstvo Strategije proizvoda medunarodnog turistiçkog hotelijerstva odgovaraju gotovo podudarno razvojnim principima destinacija. Ali one u prvi red planiranja stavljaju ekonomske aspekte preduzeåa - a ne, nasuprot tome, opłte-ekonomske, ekolołke ili socijalne. Hotelijeri kao osnovu za svoj rad uzimaju i promjene na trπiłtu. Time πele da poveåaju popunjenost kapaciteta i dobit. Pri tom su centralni aspekti: Kvalitet smjełtaja kao posljedica visokih zahtjeva i konkurencije łirom svijeta: koncentrisanje na gornje kategorije i upotpunjavanje cjelokupne oblasti za rekreaciju i zabavu. 26 Standardizacija: Radi lakłeg plasmana i uspostavljanja transparentnog odnosa cijenausluga, standardizuju se osnovne komponente preduzeåa (sobe, oprema itd.). Ovaj trend je łirom svijeta karakteristiçan za nivo cijena-usluga. Njegov uspjeh poçiva na viłe prednosti sa stanoviłta klijenata: efikasnost, proraçunljivost, uporedivost, predvidivost i kontrola. Individualizacija preduzeåa ide preko izbora lokacije, dekorativnog oblikovanja i, sasvim posebno, diferenciranja i specijalizovanja. Diferenciranje: Svaki turistiçki objekat drπi se sopstvenog koncepta, koji osnovnu ponudu utvrduje na osnovu lokacije, veliçine zemljiłta i preduzeåa, kao i u pogledu ciljnih grupa, naçina plasmana, i tehniçke infrastrukture. Specijalizacija: Raznolike strategije specijalizacije u hotelskom sektoru karakteristiçne su za cjelokukpno turistiçko trπiłte (Wellness-hoteli, romantik-hoteli, klub-hoteli, hoteli All-Inclusive, hoteli za samce, za nudiste, gurmanski, umjetniçki hoteli, hoteli-butici, golf-hoteli, hoteli za jahaçe, Baby-hoteli i hoteli za djecu etc.). Oni se dosljedno koncentriłu na potrebe odabranih ciljnih grupa i mogli bi u doglednoj buduånosti klasiçne univerzalne hotele da pretvore u marginalnu pojavu. Insceniranje: Osim osnovnog standarda i specijalnih usluga, gost oçekuje i nełto drugo u atmosferi ili na emotivnom planu, çiji sadrπaj mogu biti neobiçna iskustva, iznenadenja i podsticaji (ambijent, doπivljaj, zadovoljstvo, zabava, avantura, autentiçnost). Servis: Dobri radni uslovi, perspektive i stalni trening za kvalifikovanje zaposlenih, kako bi se ovi upoznali sa potrebama gosta i prema tome uskladili svoje servisne usluge. Kompleksna velika preduzeåa: Zahtjevni hibridni turista oçekuje mnogo razliçitih usluga i objekata, koji u svakom trenutku moraju biti dobrog kvaliteta i postojati u dovoljnoj koliçini. Neprekidna spremnost raznolike palete usluga preduslov je za dugu sezonu. To, medutim, iziskuje visoke investicije, trołkove odrπavanja i personalne trołkove. Objekti moraju biti ekonomski opravdani. Ekonomski opravdani su, kad ih upotrebljava łto veåi broj korisnika i kad se trołkovi srazmjerno podijele. Samo to obezbjeduje rentabilnost, a time i konkurentnost. Frekvencija koriłåenja i nuπnost da su proizvodi łto jeftinije, łto je potrebno radi rentabilnosti, doveli su do zgułnjavanja kapaciteta. Stoga u turizmu postoji tendencija ka megabrodovima za krstarenja, velikim avionima, prevelikim hotelima i turistiçkim naseljima. Takvi turistiçki objekti (ferijalni klubovi, All-Inclusive -hoteli) okreåu se velikim krugovima konzumenata, jer omoguåuju savremene, raznolike i relativno jeftine rekreativne alternative za aktivnosti, opułtanje, druπenje, uπivanje i zabavu. Javnost çesto kritiçki posmatra velika preduzeåa. Ona se poistovjeåuju sa takozvanim masovnim turizmom i opisuju svakojakim odbojnim pojmovima: betonski bunkeri, hoteli-sanduci itd. U stvari, mnogi veliki hoteli se pokazuju tipiçnim za bezliçnu, jeftinu, na masovnost opredijeljenju turistiçku industriju, çija se ponuda ne uklapa u danałnje πelje trπiłta.

27 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske S jedne strane mega-hoteli se s pravom kritikuju - naime uvijek kad kao bezliçna strana tijela skrnave prirodni pejzaπ i svoga gosta degradiraju u Pax łto donosi devize, kojem se usluga moπe ograniçiti na oskudne sobe, tijesna kupatila, hladne holove, restorane sa karakterom kantine, nemałtovitu kuhinju i plaπu. Ali, to nije obavezno posljedica veliçine. To je posljedica koncepta ponude, koji ne haje za trπiłte, za potrebe i πelje gostiju. Da moπe i drugaçije, dokazuje razvoj stvari iz novijeg vremena u Turskoj, Egiptu i u Dominikanskoj Republici. Tako je fondacija Warentest (Robni test) turistiçki kompleks Lykia World, uprkos njegovih kreveta, ocijenila sa vrlo dobro, jer stvara komunikativnu atmosferu, prihvata lokalni arhitektonski stil i do u detalje ispunjava oçekivanja brojnih medusobno kompatibilnih ciljnih grupa. sl. 3.1: Lyka World, Fethiye, Turski Egeji sl. 3.2: Mega Seray, Serik, Antalya 27

28 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore 3.3 Konkurencija ili kooperacija U medunarodnom turizmu sve destinacije su konkurenti jedna drugoj. Ponude se mogu uporediti preko kataloga tur-operatora i na internet-sajtovima. Interesent bira po liçnim kriterijumima. Medu tim kriterijumima najvaπniji su cijena, kvalitet, sadrπaj i łirina spektra usluga i moguånosti, klima, bezbjednost, çistoåa, kao i udobnost putovanja do destinacije - ali i imidπ. Prema tome, Karibi, Baleari, Kanarska Ostrva, Portugal, Egipat, Tunis, Bugarska, Grçka, Turska i mnoge druge destinacije su direktna konkurencija Crnoj Gori. Zbog deregulacije avio-saobraåaja i çesto vrlo niskih trołkova na licu mjesta, ponekad, kad je u pitanju cijena, skoro da i nema razlike, da li åe se turista odluçiti za neku daleku destinaciju ili za Boku Kotorsku. To za ponudaçe Boke Kotorske znaçi, da se ne mogu uzimati u obzir samo opłte tendencije turizma. Svjetsko trπiłte ostaje stalno prisutno. Njemu se ponuda i cijene svake godine moraju prilagodavati. A crnogorska ponuda mora da se mjeri posebno sa hrvatskim susjedima s one strane granice. Łto se toga tiçe, moglo bi se uåi u konkurenciju ili - bolja alternativa - saradivati i dopunjavati se. Pogled u istorijski atlas otkriva draπ, bremenitu doπivljajima, jedne takve kooperacije: Dok Dubrovaçko-Neretvanska πupanija raspolaπe nizom prelijepih ostvra, dramatiçni pejzaπ fjorda Boke Kotorske na Mediteranu nema premca. Vjekovima su çetiri sile obiljeπavale ovaj dio Jadranske obale. Venecija, koja je, sve do Napoleona, odluçivala u Kotoru i na Korçuli, Raguza, neka vrsta neprijateljski nastrojenje sestre Venecije, Turska, koja je ovima u Herceg Novom sluπila kao tampon, i Crnogorci gore, u brdima. Oba ova regiona u ljeto su preteπno i ravnomjerno ineresantna za kupaliłne goste. Ali atraktivnost njihove kooperacije je manje na polju kupaliłnog turizma; ona proizilazi iz dalekoseπnijih razloga. Jer, za oba regiona od vitalnog interesa je: priprema baze za druge ciljne grupe, osim turista-kupaça, radi efikasnijeg ekonomskog ukljuçivanja njihovih zaleda - kao i łiroko produπenje ljetnje sezone u proljeåe i jesen i poveåanje prosjeçnih prihoda. u tom cilju one moraju nuditi usluge, nezavisne od klimatskih uslova za kupanje, koje moraju izdrπati konkurenciju, ne samo kvalitativno, veå i u pogledu cijene - i sl. 3.3: Istorijska karta 28

29 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske moraju se postarati da turisti sa najvaπnijih trπiłta do njih mogu da stignu brzo, udobno i uz povoljne trołkove. Preduslov za to je odgovarajuåa potraπnja i kvantitativno i kvalitativno zadovoljavajuci kapaciteti ponude. Zato oba regiona moraju podiåi hotele razliçitih standarda i specijalizacije, otvoriti prirodni i kulturno-istorijski potencijal i pripremiti ga za łto viłe grupa korisnika, razviti i plasirati dodatne ponude iz oblasti sporta & aktivinosti, kulture & umjetnosti, kongresa & obrazovanja, zdravstva & Fitness, doπivljaja, zabave & avantura. Za postizanje ovih ciljeva potrebno je u svakom sluçaju viłe godina i velike investicije. Bez obzira na to, izvornim trπiłtima mogu se nametnuti utoliko efikasnije, łto intenzivnije involvirani akteri saraduju, objedine svoje snage i svoje marketinłke argumente iznose na osnovu łirine formirane ponude. Jer łansa ekskluzivne pozicije nalazi se - izuzimajuåi identiçnu klimu - u suprotnostima pejzaπa i akcentima kulturno-istorijskog nasljeda. Iz ovoga proizilazi neponovljiva svojevrsnost i raznolikost kulisa za odmor i doπivljaj. Taj potencijal åe se razvijati u punoj mjeri, ako osnovna ponuda bude na pribliπno jednako visokom nivou i ako se usmjeri na medusobno kompatibilne ciljne grupe. Tome treba dodati ekonomske efekte sinergije jednog poπeljnog zajedniçkog marketinga, poveåanja frekvencije korisnika javne turistiçke infrastrukture, kao i çinjenice da se do Boke Kotorske moπe stiåi preko internacionalnog aerodroma Dubrovnik-Åilipi. Kooperacija bi treblo da poçne usaglałavanjem razvojnih koncepata, da olakła prekograniçne turistiçke aktivnosti i inicijative i çak bi mogla djelimiçnim umreπenjem meduregionalne reklame dati prve signale, premda je inicijalna pozicija joł vrlo razliçita. Dubrovaçko-Neretvanska πupanija je - i pored postojeåih slabosti - turistiçki znatno razvijenija od Boke Kotorske. Ova destinacija je poznata łirom svijeta zahvaljujuåi starom gradu Dubrovnika. Hotelijerstvo bez daljega nudi znatno viłi standard. Masterplanovi za Hrvatsku i upaniju predvidaju da se Dubrovaçko-Neretvanska πupanija po principima odrπivosti razvije u kvalitativno najvredniju destinaciju Hrvatske sa sljedeåim teπiłnim taçkama: Prołirenje kapaciteta u oblasti sa 5, 4 i 3 zvjezdice, kupaliłni turizam, izletniçke łetnje i biciklizam, golf u Konavlima, sportovi na vodi svih vrsta, kultura i kongresi, Wellness-Fitness, zapadno-evropska trπiłta, turistiçki çarter-letovi. Pri svim razmiłljanjima o kooperaciji treba se voditi sljedeåim principima i formirati sljedeåa teπiłta ponude: Odrπivi razvoj i intenzivno njegovanje lokalnog identiteta. Kvalitet hotelijerstva i gastronomije. Golf i sportovi na vodi. Prekograniçne izletniçke i biciklistiçke staze. Kultura, festivali i umjetnost. Zdravstvo, Fitness, Wellness. 29

30 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore 3.4 Destinacija kao proizvod poznate marke Nadredena (krovna) marka i lokalna marka Do sada se u plasmanu na trπiłtu neke destinacije vrlo rijetko ostvarivala politika poznate marke. Skoro svako mjesto plasira samo sebe. Rasipaju se trołkovi i energija; do trπiłta se ne stiπe. Jer svaka mala opłtina misli da ona najbolje poznaje samu sebe. Ali vaπnije je da je upozna trπiłte, da zna kako åe izvrłiti rezervaciju i łta ga oçekuje. Ako se ima u vidu sve veåa neefikasnost individualnih nastojanja plasmana uz ograniçena sredstva, nepregledan broj turistiçkih destinacija, łto konkuriłu jedna drugoj i łto su, usljed gubitka identiteta i uporedivih turistiçkih ponuda, u velikoj mjeri postale zamjenjive, procese koncentracije u prodaji, zbog kojih tur-operatori putem svoje izraπene moåi na trπiłtu, łirom Evrope mogu da utiçu na potraπnju prema svojim potrebama, pri çemu od nedavno ponovo uzimaju povoljnu cijenu kao prevashodan kriterijum odluçivanja (FVW br. 18), onda je za prodor na trπiłte imperativ postala koncentracija svih sredstava regiona, isto kao i njeno jasno pozicioniranje na trπiłtu u poredenju sa konkurencijom. Samo tako se moπe smanjiti zavisnost od konkurencije cijena i svemoånih prodajnih organizacija. Veliki igraçi u medunarodnom turistiçkom poslovanju - Italija i Łpanija - zakoraçili su na taj put. Zemlja formira nadredenu, krovnu marku sa jakim logom. Pojedini turistiçki regioni zauzimaju svoje mjesto ispod te krovne marke sa sopstvenom, ali uskladenom markom. Pod njenim krovom - na treåem nivou - nalaze se, rałçlanjena, pojedinçna mjesta. Prednosti ovakve mreπe: Isticanjem raznolikosti zemlja dobija na atraktivnosti. Regioni svoj identitet mogu ciljano da artikuliłu. Mjesta se mogu konsekventno orjentisati prema ciljnim grupama, kojima odgovara njihova specifiçna paleta usluga. Svaki reklami nastup koristi cjelini i usput, bez veåeg trołka, prenosi pozitivne efekte i na druge. Pod krovnom markom Crne Gore, mora se kreirati lokalna marka Boka Kotorska Standard usluga Destinacija, koja πeli da postane visokokvalitetna marka, trπiłtu mora pruπiti cjelovitu ponudu autentiçnih usluga ujednaçenog i medunarodno uporedivog kvaliteta. One moraju biti opredijeljene u korist klijentele i vrednovane transparentno. Kad su u pitanju proizvodi turistiçke privrede - hoteli, kampovi & privatni smjełtaj, sportski & rekreativni objekti, saobraåajnice -, ove zahtjeve treba ispuniti i osigurati preko standarda. Ministarstvo turizma je u novembru definisalo nove standarde na osnovu internacionalnih uporednih kriterijuma Politika marke Teπe je u subjektivnoj oblasti iskustava i doπivljaja. Połto svaka turistiçka usluga sadrπi nematerijalne strane, koje su niti vidljive niti ponovljive, marketing destinacije mora posvetiti paπnju opaπajnim i pamtljivim elementima: imenu pod kojim turistiçka regija treba da postane poznata; logu, dizajnu marke i verbalnom obeåanju (sloganu). Politika marke destinacije mora istovremeno saopłtavati idejne vrijednosti, posebno neku dodatnu psiholołku prednost. Jer, potrołaçi su bez daljega spremni da za artikal poznate marke plate viłu cijenu nego łto bi kołtala osnovna usluga istog kvaliteta nekog bezimenog konkurenta. Ta spremnost se moπe objasniti onom nematerijalnom vrijednołåu, koja potrołaça vezuje za artikal poznate marke. sl. 3.4: Logo 30

31 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske U ove nemateriajalne vrijednosti u medunarodnom turizmu se ubrajaju: Prestiπ: Vrhunske destinacije, kao Toskana, enevsko jezero, Juπni Tirol; Lifestyle: Zabava, doπivljaj: Club Mediterranée, Studiosus, Windrose ivotna radost: Italija, Brazil Kvalitet: Łvajcarska, Mauricius, Sejłeli, internationalni lanac hotela - brands kao Hyatt, Hilton, Kempinsky; Odrπivost: Skandinavske zemlje, Irska, Ljubaznost: Korułka; Sigurnost: Austrija, Njemaçka. Crna Gora i Boka Kotorska trenutno su jedva poznate. Stoga imaju sasvim izblijedio imidπ. Łansa je u poçetku iznova. Cilj treba da bude trπiłnu poznatost i imidπ destinacije Boka Kotorska poveπe u jednu pitoresknu sliku sa kulturnim bogatstvom regiona, divljom ljepotom fjorda, visokim kvalitetom ponude, kao i zdravljem, sa aktivitnostima i doπivljajima u prirodi Menadπment destinacije Kompleksni cilj odrπivog razvoja, koji podjednako teπi ekonomskim, ekolołkim, socijalnim i kulturnim ciljevima, moπe se dostiåi samo tako łto åe se taj razvoj usaglasiti sa svim nacionalnim i komunalnim institucijama. Tu spada i obrada taçke presijecanja svih oblasti privrede, prosvjete, πivotne sredine, umjetnosti i kulture. Veoma je vaπno da se ukljuçi i javnost. Njena podrłka je potrebna zato łto ona sl. 3.5: Perast Boka Kotorska mora da saraduje na postizanju cilja odrπivosti i da u sopstvenom ekonomskom interesu inicijativno uçestvuje. Osim funkcija koordinacije, informacija i donołenja odluka, u okviru razvoja turizma moraju se rjełavati brojni zadaci, koji su svrsishodno saπeti, da bi se obezbijedila kompetentnost, efikasnost i kontinuitet: stratełko planiranje, izgradnja turistiçke infrastrukture, prekograniçna kooperacija, kontrola kvaliteta turistiçkih proizvoda, savjetovanje privatnika koji razvijaju proizvod, formiranje direktnog prodajnog sistema, praåenje i analiza konkurencije, praåenje i analize trπiłta, edukacija i usavrłavanje, organizovanje manifestacija. Mnołtvo polja odgovornosti iziskuje energiçan, profesionalan menadπment destinacije, koji personalno i materijalno mora biti koncentrisan i opremljen kako odgovara znaçaju privredne grane turizam za Boku Kotorsku. 31

32 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore 3.5 Trπiłta destinacije Boka Kotorska je za goste iz Zapadne i Sjeverne Evrope samo izletniçki cilj, kulturno i pejzaπno fascinantan nasuprot tome, za srbijansko i domaåe trπiłte, cilj kupaliłnog turizma. Prema tome, turizam Boke Kotorske se uglavnom oslanja na domaåe trπiłte. Jer, kupaliłni turizam çini, ne samo ovdje, veå i łirom svijeta, ekonomski daleko najvaπniji segment trπiłta. Ali, baza domaåeg trπiłta je preslaba, da bi dovela do uspona turizma u regionu. Boka Kotorska mora da pridobije i druga trπiłta, çiji åe posjetioci boraviti duπe od nekoliko sati razgledanja. U povezanosti sa susjednim primorskim regionima, iz razloga trπiłne efikasnosti, treba se prvo okrenuti njihovim trπiłtima - dakle Zapadnoj, Sjevernoj i Istoçnoj Evropi. Tu bi odgovarala takode kupaliłna ponuda. Ali, ukupna situacija u Boki Kotorskoj trenutno nudi vrlo skromne łanse za razvoj kupaliłnog proizvoda. Te łanse se svode na samo malo lokacija unutar i van zaliva. Jer tri ozbiljna problema u znatnoj mjeri ugroπavaju potencijalnu atraktivnost Boke Kotorske za turiste-kupaçe: Nedostatak prihvatljivih plaπa, alternative sa vjełtaçkim plaπama ili jednostavan puteljak u vodu Loł kvalitet vode u zalivu, vidno optereåene otpadnim vodama iz gradskih kanalizacija i lokalnih industrijskih pogona. Cesta neposredno uz obalu Boke Kotorske i gusti, opasni saobraåaj putniçkih i teretnih vozila. Turistu iz Zapadne i Sjeverne Evrope, koji zna za sasvim drugaçije moguånosti za kupanje svuda na Mediteranu, ovakva jedna perspektiva ne moπe privuåi. Postoji bojazan da åe se doπivjeti slom i postojeåe potraπnje sa domaåeg trπiłta, ako se uskoro osjetno ne poboljła kvalitet. Za autentiçnu trπiłnu strategiju destinaciji trenutno nedostaju kapaciteti i proizvod. Boka Kotorska stoga mora raditi istovremeno na çetiri kolosjeka: Domaåe trπiłte saçuvati i razvijati optimiranjem kupaliłne infrastrukture; Okrenuti se trπiłtima i ciljnim grupama susjednih regiona i pridobijati ih malim koracima putem rjełenja u ostrvima i proizvoda niła; Ona moπe - uz dugoroçno planiranje - da temeljito sanira svoj potencijal i da ga iskoristi za razvoj visoko atraktivne destinacije, prihvatljive na najłirem trπiłtu. 3.6 Ciljne grupe destinacije Boka Kotorska se, shodno trπiłnoj strategiji, mora angaπovati paralelno na viłe kolosjeka i u pogledu ciljnih grupa: Najvaπnije je da njeguje svoju sadałnje ciljne grupe sa domaåeg trπiłta. One ne samo łto mnogim privatnim licima pruπaju potrebne dodatne prihode, veå åe, sa porastom prihoda, biti i ekonomski interesantniji i, połto πive u blizini, rezervacije vrłe direktno. Izletnicima mora pribliπiti viłe znamenitosti, da bi ovi boravili duπe ili dolazili çełåe. Za aktivne ciljne grupe - za sportove na vodi, łetnje po prirodi, zainteresovane za kulturu - mora da razvije proizvode, koji åe destinaciju revalvirati i trajno otvoriti. Zatim, nudi se za niłe kulture, umjetnosti, nauke i politike. Ali mora zadobiti i plateπno moånije kupaliłne turiste. Ova oblast iziskuje najviłe investicija i intervencija u aktuelnoj situaciji. Uz to, potrebno je i najduπe vrijeme - ali zato garantuje najveåe ekonomske efekte. I potrebne su joj podgrupe kupaliłnog turizma, koje kupanje povezuju sa drugim aktivnostima ili interesima na odmoru. Razliçite ciljne grupe nisu bez daljega medusobno kompatibilne. Ovo moπe izazvati poremeåaje atmosfere u Tivtu, Igalu i Herceg Novom, çiji se uzburkani turistiçki πivot tokom glavne sezone neåe dopasti svakome. Ciljne grupe su nespojive, ako im ponałanje na odmoru jako odstupa od drugih ili postavljaju drugaçije zahtjeve u pogledu orjentacije i kvaliteta ponude. Zatim, razlike mogu proiziåi i iz predstava o prihvatljivom nivou buke ili samom izgledu turistiçke destinacije. Stoga bi moglo biti cjelishodno da se sa velikim senzibilitetom stvore zasebne turistiçke sfere i da se briπljivo drπe odvojenima. Veå su poznati sluçajevi, gdje 32

33 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske je dolazilo do napetosti medu nekompatibilnim ciljnim grupma i gdje su rjełenja u ostrvima harmonizovala turistiçke oblasti i tur-operatori i lokalna turistiçka privreda (Majorka, Krf) ih konsekventno planiraju. Poboljłanje i novo opredjeljenje strukture ponude je bezuslovno potrebno, da bi se pridobila nova klijentela. I danałnja klijentela åe se isto tako moåi zadrπati trajno samo ako se ponuda poboljła. Sa poboljłanjem πivotnog standarda u Istoçnoj i Jugoistoçnoj Evropi treba oçekivati i poveåane aspiracije za odmor. Moπe se pretpostaviti da åe motivi putovanja tada biti isti kao kod zapadnoevropskih turista. Zato åe vjerovatno one smjełtajne i rekreativne ponude, koje su za Zapadne Evropljane danas neprihvatljive, ali inaçe joł odrπive na trπiłtu, nailaziti na sve manje odobravanja. One åe, ako se kvalitativno ne mogu adaptirati, kao u Łpaniji i Portugalu, biti postepeno uklanjane sa trπiłta ili rułene. Ne postoje istraπivanja o tome, koja klijentela iz kojih razloga trenutno posjeåuje Boku Kotorsku. Indiciju o vaπnosti mjerodavnih motiva posjetilaca mogu dati istraπivanja o Hrvatskoj i Dubrovaçko-Neretvanskoj πupaniji, çije su klima, priroda i kulturno-istorijska atraktivnost jednake vrijednosti. Tab. 3.1: Motivi putovanja, Hrvatska i Dubrovaçko- Neretvanska πupanija Çak i u Dubrovaçko-Neretvanskoj πupaniji sa svjetski poznatim istorijskim Starim gradom, kupanje & odmor na moru zauzimaju, sa ogromnom prednołåu, poziciju na vrhu (84 %). Zabava & zadovoljstvo, prirodne ljepote kao okvir odmora, kao i doπivljaji igraju otprilike jednaku ulogu sa %. Kultura samo u Dubrovniku raste na 24,7 %, zato sport pada na 4,5 %, jer se kulturno-istorijska privlaçnost Starog grada odraπava selektivno na ciljne grupe. Njemaçke analize potvrduju istaknuti znaçaj kupaliłnog turizma za destinaciju kojoj je turistiçka privreda potrebna kao baza njene ekonomske egsistencije. Glavnu klijentelu turistiçke privrede çini gostkupaç. Iako Boka Kotorska ovoj klijenteli ne moπe da ponudi niłta od velike vrijednosti, trebalo bi - u okviru svoje vizije buduånosti - da se orjentłe na ovog gosta sa svim podgrupama. Tab. 3.2: Motivi putovanja, Njemaçka Potencijal za to postoji. Ili se moπe stvoriti, izdiferenciran po lokacijama. Ciljne grupe kulturnih, sportskih. tematskih, agro-, eko- ili avanturistiçkih turista, koje se u vezi sa turistiçkim planiranjem ciljnih grupa çesto pominju kao grupe buduånost, u istraπivanjima na svekolikom prostoru, igraju podredenu ulogu: kultura & avantura = 8 %; odmor na seoskom gazdinstvu 3 %. Samo tematski turizam dobija na znaçaju, çim je tema izreπirana za jak doπivljaj (ca. 30 %). Zato ove niłe, naravno, nisu sasvim neinteresantne. Iako u ekonomskom pogledu pruπaju razliçite perspektive, ipak mogu znatno doprinijeti imidπu destinacije, doprinijeti produπenju sezone kupanja i obogaåenju osnovne ponude u buduånosti dobiti na znaçaju. Tako je prema analizama F.U.R. Fitness skoçio sa 7 % na 11 % 2002, a Wellness sa 6 % na 13 %. Wellness danas spada u nezaobilazne sastavne djelove palete turistiçkih usluga. Bez njega se, u vezi sa visokim rangom motiva opułtanje i odmor, viłe ne moπe zamisliti paleta ponude, odrπiva na trπiłtu, U konceptualna razmiłljanja o razvoju proizvoda treba na vrijeme, odgovarajuåim ponudama, ukljuçiti i łetaçe po prirodi, kulturne-, agro-, eko-turiste i avanturiste. Od njih se najprije moπe oçekivati da se mogu zadovoljiti u fazi razvoja i da ekonomske prednosti prenesu i na zalede. Ali ekonomska buduånost Boke Kotorske ne moπe se graditi samo sa ovim cilj- 33

34 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore nim grupama niła. Njih treba smatrati vaπnim pomagaçima u razvoju. Glavna ciljna grupa turista-kupaça ni u kom sluçaju nije homogena. Po njoj se vrlo jasno moπe pratiti diferenciranje ciljnih grupa - jedna od najznaçajnijih tendencija na internacionalnim trπiłtima. Iz toga za Boku Kotorsku proizilaze brojne moguånosti varijacija za individualni razvoj proizvoda na razliçitim lokacijama, usmjeren na specijalne ciljne grupe. Dolje dato rałçlanjenje ciljnih podgrupa kupaliłnog turizma treba shvatiti samo kao ideju za razmiłljanje; ono ne iscrpljuje çitav spektar. Prvo diferenciranje zavisi od finansijskih moguånosti i granica gostiju. I unutar ovako iskristalisanih imuånih turistakupaça i manje imuånih moraju se izvrłiti dalekoseπnija specijalizovanja. Drugo je vezano za braçno stanje i starosnu dob i za to da li gost putuje sam ili sa porodicom. Treåi stepen diferenciranja zavisi od glavnih potreba date grupe gostiju - da se relaksiraju na miru ili da odmor provedu plełuåi u veselo-πivahnom krugu gostiju - i od njihovih liçnih interesa. U okviru liçnih interesa dominiraju razliçite sklonosti, łto daje prostor za dalekoseπnije specijalizovanje, n. pr. u sportu - tenis, golf, jahanje ili spor tovi na vodi. za porodice - za djecu svih uzrasta, bebe, omladinu. u vezi sa zadravljem - fokusirano na ljepotu, wellness, fitness ili stvarnu rehabilitaciju. Osim toga treba praviti razliku i prema preferiranim tipovima smjełtaja, kao i njihovom standardu. Navedene varijante mogu se prikazati u gotovo svakoj vrsti smjełtaja svakog nivoa, bilo da je u pitanju hotel ili blok apartmana, ferijalni klub ili naselje sa bungalovima. Najzad, diferenciranje ciljnih grupa moπe se orjentisati i prema sistemu plaåanja. Varijante noåenja od Bed&Breakfast sve do sistema All-Inklusive tełko su pregledne. Usput budi reçeno, tip All-Inklusive munjevito zadobija udio na trπiłtu, istiçe se u okruπenju turistiçkih hotela, ali gotovo ne donosi nikakav posao tamołnjim supsidijarnim porodiçnim preduzeåima. 34

35 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske 4 Okvirni uslovi 4.1 Klima Boke Kotorske Boka raspolaπe svim klimatskim preduslovima za kupaliłnu sezonu od kraja aprila do poçetka novembra. U tom periodu prosjeçne srednje temperature vazduha preko dana su sliçne temperaturama na ostrvu Majorka. Zima je nełto hladnija nego u trima uporednim destinacijama. Sve one imaju krajnje slabu zimsku sezonu, koju drπe samo vrlo niske cijene. sl. 4.1: Temperature vazduha: Dnevni prosjek Temperature vode u Boki su gotovo identiçne sa Majorkom. Od poçetka maja do kraja oktobra temperature prelaze 20 oc. Temperature vode na Kritu su veåe, u Malagi nełto niπe; a zahvaljujuåi ogromnoj ponudi za igranje golfa i visokokvalitetnoj kulturnoj ponudi, Andaluzija postepeno ipak razvija prihvatljivu zimsku sezonu. U pogledu padavina Boka - kao i çitava Crna Gora - je nepovoljna. Od oktobra do marta ova lokacija ima pravi kiłni period sa najviłe padavina u Evropi. Prednost: oblast je puna sl. 4.3: Prosjek padavina mjesçno mm suptropskog zelenila. A na planinskim obroncima posjetilac susrijeåe razliçite zone vegetacije. Flora se upravo nameåe kao objekat za niłu. Osim toga, kiłni period na obliπnjem Skadarskom jezeru garantuje grandioznu igru prirode, kad ono i njegove rijeke zimi i u proljeåe preplave svoje obale. U pogledu prosjeçnog broja sunçanih sati mjeseçno, oblast Boke Kotorske je na istom nivou kao Majorka i Malaga. Zimi nudi manje sunçanih sati nego druge mediteranske destinacije, łto se lako objałnjava velikim padavinama. sl. 4.2: Temperature vode: Mjeseçni prosjek sl. 4.4: Prosjek mjeseçnih sunçanih sati sl. 4.5: Poplave tokom kiłnog perioda 35

36 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore 4.2 Infrastruktura Saobraåajna povezanost Sigurne saobraåajne veze sa destinacijom, udobnost, brzina i trołkovi putovanja su odluçujuåi faktori za uspjeh u turistiçkom poslu. Prema tome se opredjeljuje angaπman tur-operatora, kao i privatno organizovano turistiçko putovanje. Efikasni saobraåajni sistemi plasmana i popunjavanje kapaciteta jednako su vaπni kao izgradena turistiçka infrastruktura i trπiłtu prilagodena ponuda. Avioputnici do Boke Kotorske mogu stiåi preko medunarodnog aerodroma Dubrovnik-Åilipi, a ljeti kroz çarter-programe preko aerodroma Tivat. I Podgorica se, izgradnjom tunela Sozina, primiçe u prihvatljivu blizinu za transfer. Dok turisti, koji iz Sjeverne i Srednje Evrope putuju putiçkim vozilima, stiπu u Crnu Goru tek poslije zamorne voπnje od 2 do 4 dana, gosti iz Jugoistoçne Evrope åe zbog blizine i udobnosti uvijek koristiti svoja kola. To je, ako putuje viłe lica, jeftinije od leta, a stalna raspoloπivost sopstvenog automobila obezbjeduje veåu pokretljivost na licu mjesta, sa negativnim posljedicama za çitavu destinaciju: zakrçene ceste, pretrpani parkinzi, parkiranje na divlje, zagadenje πivotne sredine i ugroπavanje saobraåaja prebrzom voπnjom. Joł pogubnije na turistiçku atraktivnost Boke Katorske djeluje Jadranska magistrala, jedina veza izmedu Sjevera i Juga na istoçnoj obali Jadrana. Posljedica: çitav medunarodni tełki saobraåaj, u ljeto joł pojaçan kolonama autobusa i motorizovanim turistima, dolazeåi iz pravca Budve, prolazi kroz Kotor, kroz Risan i Herceg Novi preko hrvatske granice. On onemoguåuje bilo kakvu rekreativnu aktivitnost na i duπ ove saobraåajne πile. Samo Perast je załtiåen zaobilaznicom. Trenutno se ovaj problem moπe ublaπiti samo preko veze Lepetane-Kotor, kao i po starim trasama od Kotora za Orahovac i od Herceg Novog za Bijelu (plavo-zeleno). Da bi se ovo rijełilo, potrebna je saobraåajnica koja åe çitav zaliv ostaviti s lijeve strane, kao i druge mjere za ograniçenje lokalnog saobraåaja. Nełto sliçno se polako ostvaruje u svim visokokvalitetnim destinacijama. Samo takve temeljite promjene omoguåiåe pun razvoj potencijala. Dok πeljezniçki saobraåaj za turizam u Crnoj Gori ima tek marginalnu funkciju, trajektna veza od Bara za Bari i Ankonu ima veåi znaçaj. Za posjetioce iz Italije, moπda i iz Łvajcarske i Juπne Njemaçke, koji πele da dodu u Crnu Goru, kombinacija putniçkog automobila i trajekta predstavlja alternativu dugoj voπnji autom duπ obale. sl. 4.6: Saobraåajna veza 36

37 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske Snabdijevnje energijom i vodom, uniłtavanje otpada i preçiłåavanje otpadnih voda. Dobre telekomunikacije, dobro snabdijevanje energijom i prije svega vodom, neophodan je preduslov razvoja turizma. Danas åe se sigurno tełko naåi neki veliki investitor, ako ne postoje ili nisu obezbijedene ove infrastrukturne usluge modernog kvaliteta. Jer one unaprijed odreduju kvalitet lokacije i imidπ. Zato je Svjetska banka prije 20 godina inicirala prołirenje juπno-anadolskih plaπa jednim regionalnim konceptom i izgradnju kompletne infrastrukture. Trołkove su snosili Svjetska banka, Turska drπava, kao i investitori. Dok crnogorske telekomunikacije rade na zadovoljavajuåi naçin, dotle snabdijevanje strujom, dodułe, uglavnom pokriva potrebe - ali ipak sa tijesnim grlima u mjesecima glavne sezone (Risan). Joł ozbiljniji je problem vodosnabdijevanja u Herceg Novom. Da bi se obezdbijedio razvoj turistiçke privrede, osim snabdijevanja, neophodno je i ekolołko preçiłåavanje otpadnih voda i uniłtavanje otpada. Deficiti u snabdijevanju direktno osjaåaju i turisti, isto kao i stanovniłtvo i lokalna privreda. U turizmu oni neizbjeπno znaçe reklamacije, tako da tur-operator u vezi sa putniçkim pravom preventivno upuåuje opomenu i time daje iskaz koji łkodi imidπu. Nasuprot tome, deficiti u uniłtavanju optada i preçiłåvanju otpadnih voda çesto djeluju tek na srednji ili dugi rok i rado se ignoriłu (barem dosad): kontaminacija vode za kupanje, pretvaranje prirodnog predjela u smetliłte. Utiske te vrste ekolołki svjestan turista doπivljava kao nepodnołljive. I u pogledu kvaliteta morske vode trπiłta reaguju sve osjetljivije. Mediji se svake godine sl. 4.8: Ocjena kvaliteta vode, ADAC bave tom temom. Takve informacije i plava zastavica poçinju da formiraju javnu svijest. O Crnoj Gori - odułevljeni prirodom - joł izvjełtavaju pozitivno i sa puno simpatija, kao o turistiçkoj zemlji koju treba nanovo otkriti. A joł nisu spremne novinarske analize, uobiçajene za druga mjesta; one bi otkrile da je uniłtavanje smeåa i preçiłåavanje otpadnih voda u Boki Kotorskoj nespojivo sa ekolołkom svijełåu. sl. 4.7: Smetliłte u prirodi sl. 4.9:Napomena Neckermann Katalog,

38 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore 38

39 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske 5 Turistiçki potencijal 5.1 Opłta ocjena potencijala Zemlja je mala i do svake taçke se moπe stiåi autom za nekoliko sati. Ipak ima neprevazideno raznoliku prirodu: visoke planine prołarane procjepima i duboke klance, plodne ravnice i fascinantnu Jadransku obalu. Crna Gora objedinjuje najljepłe predjele Evrope. Isto toliko raznolika je vegetacija, zavisno od visinskog poloπaja. Kulturno-istorijske vrijednosti od evropskog znaçaja jedva da se mogu naåi; ipak, vrlo interesantni su pravoslavni manastiri i kapele, relikti Rimljana, Mleçana i Habsburga, kao i svojedoçanstva osmanlijskog doba, jer oçigledno i mnogostrano dokumentuju svojevrsnu istoriju Crnogoraca. Crna Gora se ubraja u najimpresivnije i najπivopisnije zemlje Mediterana. Moπe se podijeliti na 5 turistiçkih zona, koje poseduju sułtinski potencijal, svaka za druge ciljne grupe: 1. Ulcinjski region sa pjełçanim plaπama. 2. Stjenovita obala i uvale za kupanje od Tivta do Bara i Ulcinja. 3. Fjord - Bokokotorski zaliv. 4. Skadarsko jezero. 5. Visoke planine sa ranijom prestonicom Cetinje i tri nacionalna parka. Jake strane potencijala: Umjerena sredozemna klima Pitoreskna raznolikost prirode Jedinstvena Boka Kotorska Divljina planinskih visova Suptropska flora i fauna Kulturno-istorijski relikti Ulcinjska pjełçana plaπa Ime zemlje Crna Gora sl. 5.1: Pet turistiçkih ciljeva Slabe strane potencijala Razvijene su samo kupaliłne destinacije i manje skijałke oblasti. Inaçe, potencijal nije nigdje uçinjen dostupnim: osjeåaju se nedostaci u svemu: u ponudi za rekreaciju i aktivnosti, u putnim mreπama, vodiçkim sistemima, vidikovcima, kartama, smjełtaju, gastronomiji, sportu i zabavi - t.j. u svakoj turistiçkoj infrastrukturi. Ugroπenost potencijala Divlja gradnja svuda u zemlji. Neplanska urbanizacija (Budva, Sutomore, poluostrvo Lułtica, Boka Kotorska). Uniłtavanje otpada i preçiłåavanje otpadnih voda. Gust drumski saobraåaj oko Boke Kotorske i u gradovima. Haotiçne plaπe, problemi sa parkiranjem. Nekontrolisani, çak reklamirani, lov na ptice na Skadarskom i Łaskom jezeru. Łanse, koje pruπa potencijal Raznolikost potencijala omoguåuje łiroko razgranat spektar ponuda, skrojen po mjeri razliçitih ciljnih grupa: velikog broja kupaliłnih turista i uz to vaπnih niła iz oblasti sporta, prirode, kulture, doπivljaja, zdravlja, avanture, obrazovanja - kao n. pr. Mountain-Biker, izletnici-łetaçi, sve do gostiju koji πele samo da se odmore i çak - od regionalnog znaçaja - do zimskih sportova. 39

40 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore 5.2 Boka Kotorska U reklami za Boku Kotorsku naglałeno se istiçu istorijski gradovi Kotor, Perast i Risan, dva manastirska ostrva, Sveti Dorde i Gospa od Łkrpjela, kao i impresivni pejzaπ fjorda. Pri tom autori reklama çesto vole da posegnu za izjavama poznatih liçnosti, koje su davno izałle iz mode. Kao da danałnja Boka Kotorska ima da ponudi malo łto, osim starih citata. A to je çak taçno. Jer çitav potencijal zaliva do sada nije otvoren za posjetioca. On tumara kroz Kotor i Perast. U Risnu se rijetko zaustavi; koga interesuje łto je ovdje nekad vladala kraljica Teuta, a Rimljani ostavili za sobom jedan skroman mozaik. Jer, zaista nema łta da se vidi, ili çak doπivi. Posjetilac se neåe zaustaviti da se odmori ni duπ priobalne ceste. Jer na najljepłim mjestima za to nema prostora, a ako se i nade, prepun je smeåa. Sama Boka predstavlja se kao izletniçki cilj i trenutno tełko moπe oçekivati iłta drugo do izletnika. Ali, ako osmotrimo łta sve predstavlja skriveni potencijal, doåi åemo do sasvim suprotnog zakljuçka: Buduånost turistiçke privrede ovdje je na vodi; i treba je, u pripremnjo fazi, razvijati preko planinskog potencijala. sl. 5.2: Interesantne taçke za razgledanje, Boka Kotorska 40

41 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske Tełko dostupna raznolikost Nasuprot prvom utisku, koji se stiçe na osnovu plasmana na trπiłtu, potencijal Boke Kotorske se sastoji od łarenog mozaika neiskoriłåenih moguånosti - neiskoriłåenih, ali opłte poznatih. Zavod za załtitu spomenika i planerske sluπbe sve su registrovali i proanalizirali, tako da se u svako doba moπe upotrijebiti. Nasuprot tome, oskudna lista vaπnih atrakcija (vidi 5.2 Boka Kotorska) vrlo je nepotpuna. Ona tek naçelno ukazuje na alternative koje potencijal moπe da ponudi. Bezbrojne crkve, kapele i mali manstiri iz 13. do 18. vijeka su, posmatrani spolja, najçełåe neugledni. No unutra su u nekim sluçajevima ukrałeni raskołnim, prastarim freskama. Kotor i Perast iznose pred svoje posjetioce çivato mnołtvo bogatstva kasnog srednjeg vijeka: katedrale i crkve, palate i moåna utvrdenja. Perast sa nostalgiçnim łarmom napułtene ljepotice; Kotor pun pulsirajuåeg πivota, łto ga unose łkole i fakulteti. Patricijske palate kraj ceste od Lepetana do Kotora i od Kotora do Orahovca su pravi gotiçki, renesansni i barokni dragulji. sl. 5.3: Dokumentacija crkava i kapela Sve arheolołke i kulturno-istorijske vrijednosti su dokumentovane i registrovane, kao bezbrojne crkve i kapele. sl. 5.5: Boka kod Kotora Oko Kotora Boka je vrlo gusto naseljena. Tri osnovna problema: preçiłåavanje otpadnih voda i uklanjanje otpada, drumski saobraåaj. sl.5.4: Boπji dom iznutra Pravoslavne crkve su spolja skoro uvijek vrlo jednostavne, a iznutra çesto raskołno ukrałene. sl. 5.6: Okolina Perasta Perast, na vrlo πivopisnim poloπaju, jedino je mjesto u Boki Kotorskoj, koje ima zaobilaznicu sl. 5.7: Kotor Iza gradskih zidina Kotora pulsira πivot..., sl. 5.8: Perast dok Perast πeli i... mora da se probudi 41

42 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore Habzburłki bedemi Jedinstveno blago çine bedemi iz 19. vijeka. Vjerovatno imaju skoro 20 bastiona. Kao vijenac su podignuti oko zaliva, u kojem je bila usidrena Habzburłka flota. Bedemi su gradeni od prirodnog kamena, jer je u onom vremenu beton bio nepoznat, a djeluju kao dinosaurusi Napoleonovog doba. Povezuju ih dobro utvrdeni, ali neasfaltirani putevi. Uz male trołkove mogli bi se urediti za łetaçe i bicikliste - Mountainbiker. Jer tu se otvara nova turistiçka vrijednost. Kao cjelovit objekat ovaj lanac utvrdenja moπda je jedinstven na Mediteranu, ako ne çak i u svijetu. Połto je graden od prirodnog kamena, tvrdave stare s patinom i ambijentom. Tada se pucalo na niłan okom - posljedica je neopisiv pogled na Boku ili planinski svijet. Te (posjeåene) tvrdave su toliko solidno gradene, da, suve kao barut, nestrpljivo çekaju novo, mirnodopsko koriłåenje. Ako bismo uz njihovu pomoå, htjeli da insceniramo Boku, laserski vatromet sa zidina drπao bi korak sa svakom predstavom u Luåoru, na Loari i u Orlandu. Problem: Bedemi su nezałtiåeni, kamenje se krade sl. 5.9: Dobro prepoznatljive austrougarske bedema Crkvice i... ceste do sl. 5.11: Mali austrougarski bastion na prevoju Budva- Kotor i sl. 5.10: u vidokrugu susjedni bastion utvrdenja sl. 5.12: Kao iz slikovnice - tvrdava na ostvru Mamula na ulazu u Boku sl. 5.13: Herceg Novi ih ima çak tri iz dosta starijih vremena sl. 5.14: A planovi Francuske (La Documentation Francaise et Loisirs) daju da se nasluti, kako se tvrdave çak i nedvosmisleno skorijeg datuma mogu koristiti u turistiçke svrhe. 42

43 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske Betonske ploçe i plaπe Boka Kotorska, u poredenju sa crnogorskom jadranskom obalom, nudi malo prirodnih plaπa: Çesto se gosti moraju zadovoljiti platformama za kupanje, łto se nalaze direktno uz glavnu saobraåajnicu sa gustim saobraåajem na dionici od Kotora do Herceg Novog. Bolje plaπe çine uski łljunçani pojasevi. Ako su zakupljeni, onda se na njima odrπava çistoåa. Ali, ako je pristup slobodan, naçełåe su bał odbojne. Najveåi potencijal u plaπama nalazi se jugozapadno od Tivta kod upe, ispred aerodromskog terena, na poluostrvu Prevlaka i oko ostrva Sveti Marko. Sveti Marko je decenijama pripadao Klubu Mediterranée, koji je tamo sagradio naselje koliba od slame, specijalizovano i koncentrisano na sportove na vodi. Daleko najljepłu plaπu, prostor sa bojama i flerom juπnih mora, posjeduje hotel Plavi Horizonti, çiji su se, medutim, stanje, standard i cijene nepopravljivo srozali na najniπi nivo. Poluostrvo Lułtica pruπa moguånosti za kupanje, koje se mogu razvijati. Na njemu veå poçinju velike łpekulacije sa zemljiłtem. sl. 5.15: Kotor: Ploça za kupaçe i łljunçana plaπa uz samu cestu sl. 5.17: Risan: Vez za çamce, ploça za kupaçe i łljunçana plaπa Abb. 5.16: Plaπa Markov - gegenüber Perast zwischen Lepetane und Kotor sl. 5.18: Herceg Novi: Öljunçana Plaπa πalo sl. 5.19: Tivat: Plaπa ispred aerodroma sl. 5.20: Uvala Plavi horizonti na otvorenom moru 43

44 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore Potencijali Tivta Tivat je bio ratna luka i industrijski grad. Od toga da su ovdje bile ljetnje rezidencije Rimljana i Mleçana, nema viłe ni traga. Grad nije lijep, ali je πiv, a u ljetnjim veçerima buçan. Ali ima mnogo turista-kupaça kojima se na odmoru dopada ambijent πivog vrtloga. Od toga πive çitave industrije. I Tivat se u tom smislu moπe razvijati i privuåi mnogobrojne goste. Moπe koncipirati kompleksnu ponudu i zato ne mora biti jeftin. To se moπe ostvariti i bez istorijskog starog grada. Ali, potrebna je dalekovidost, uvjerljivost i energiçnost. Jer, Tivat posjeduje najveåi potencijal u Boki Kotorskoj za otvaranje novih radnih mjesta u turizmu i za egzistenciju u toj privredoj grani. Club Med je joł prije viłe decenija shvatio da zaliv, u kojem se nalazi ostrvo Sveti Marko, purπa idealne preduslove za sportove na vodi i kupaliłne ferije. Postoje i plaπe u nagovjełtajima i mogu se optimirati. Danas je na raspolaganju sl. 5.21: Faze razvoja turizma i prvorazredno zemljiłte upe, kojem se - kao daleka vizija buduånosti - moπe dodati i prostor aerodroma, kad svako postane svjestan da hotelskih kreveta (gruba procjena) daju viłe ekonomske moåi, bolji standard i kvalitet πivota, nego aerodrom danas i kad se poveåa cjelokupna potraπnja. U prvoj fazi predvidaju se çetiri velika objekta sa ukupno hotelskih kreveta internacionalne kategorije sa 3-4 zvjezdice na spremnom terenu Üupe. Postoji velika bojazan da njihov rad moπe ugorπavati avionska buka. Osim toga, za sljedeåe razvojne faze nude se i druge lokacije ostrvo Sveti Marko, poluostrvo Prevlaka, çitav prostor aerodroma i marina u Tivtu. Nasuprot tome, vlaπni tereni upe i nekadałnje solane trebalo bi da se pretvore u prirodni park i ptiçji zabran, łto åe çitavoj lokaciji dati peçat prirodnog kvaliteta. Ekonomska buduånost Tivta je u koncipiranju moderne ponude za kupaliłni turizam u kategoriji sa 3 i 4 zvjezdice sa bogatim varijantama sportskih i zabavnih objekata. Ukljuçivanjem u cjelovit koncept podruçja koje danas koristi Ratna mornarica, koja poput klina grad cijepa na dva dijela, prołirilo bi kapacitet ponude kao novi centar grada, poboljłalo kvalitet πivota i turistiçku atmosferu. sl. 5.22: Marina u Tivtu sl. 5.23: Tivat, snimak iz vazduha 44

45 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske Potencijali Herceg Novog Tivat je danas trezven i funkcionalan, Kotor ogledalo mletaçkog uticaja. Zato je Herceg Novi zelen. Bio je sjediłte najrazliçitijih gospodara. Moπda je Herceg Novi zbog svoje istorije najmnogostraniji grad Boke Kotorske. Njegova trenutna turistiçka posjeta sastoji se uglavnom od starijih gostiju-kupaça i banjskih gostiju. Hoteli su zastarjeli i jednostavnog su standarda. A problemi su jasni kao dan: manjkavo vodosnabdijevanje, saobraåajni haos, veliki łpic potraπnje ljeti, nezadovoljavajuåi kvalitet plaπa, nikakva ili loła turistiçka infrastruktura. Sam grad je pun. Gułi se u rijeci automobila i tumaranju gostiju. Prołirenje kapaciteta u gradu nije preporuçljivo - eventualno nekoliko sl. 5.24: Umjetnost iz Herceg Novog, slikar Vojo Stanic porodiçnih pansiona. Łansa Herceg Novog je u njegovom stilu πivota, njegovom łarmu, u optimiranju kvaliteta i, prema tome, u viłim cijenama: Bolji standard postojeåeg smjełtaja i svih usluga, Modernizacija i prołirenje prateåih sadrπaja u hotelima, Briπljivo njegovanje parkova Izvanredan sportski, kulturni i zabavni program i konsekventno ofanzivno djelovanje na poboljłanju i razvoju u zoni gradske promenade i svih moguånosti za kupanje. Razvojni potencijal se nalazi na rubovima i u okolini grada: u susjednoj zoni Igala za uredenje pejzaπa, sportske objekte i Golf, u samom zdravstvenom centru Igalo, na staroj priobalnoj cesti do Bijele, u izgradnji hrvatske Prevlake, łto åe emitovati neposredne impulse, kao i u brdskim selima nadomak grada, na poluostrvu Lułtica i na vodi, kao najatraktivniji centar Crne Gore za jedriliçarenje. sl. 5.25: Poloπaj grada Herceg Novi 45

46 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore Potencijali Kotora i Perasta Stari grad Kotor nalazi se na UNESCO-listi svjetske kulturne bałtine. On moπe, i tako åe biti, da kao znamenitost profitira od generalnog uspona turistiçke privrede. Ali, kao lokacija za trajan boravak, sam grad jedva da ima potencijala. Taj potencijal se prije moπe naåi uz priobalnu cestu od Kotora preko Prçnja za Lepetane, pod uslovom, da se i dalje energiçno prigułuje saobraåaj, koji je na ovoj cesti veå reduciran, da se poprave moguånosti za kupanje nasipanjem plaπa i pejzaπno dobro uredenim prostorima za boravak, da se za prołirenje kapaciteta ponovo iskoristi istorijska supstanca i da se veliçina i stil novogradnje uskladi sa tradicionalnom lokalnom arhitekturom, da se ovaj priobalni pojas i iza njega poluostrvo Vrmac, otvore za łetaçe, izletnike i Mountainbiker-e. sl. 5.26: Boka Kotorska - snimak iz vazduha sl. 5.27: Poluostrvo Vrmac sl. 5.28: Kapela kod Stoliva sa izblijedjelim freskama iz 14. v. sl. 5.29: Razvojni potencijal Kotora i Perasta Vrmac je posebno podoban za aktivnosti ove vrste sa svim stepenima teπine. Uspinje se do 768 m nad morem. Sa svake taçke pruπa predivan pogled na pejzaπ. Moπe se naiåi na stare kapele i utvrdenja. Napułtena planinska sela, kao Stoliv i Lastva, netaknuti su toliko da su saçuvala svoj karakter i mogu se iskoristiti u turistiçke svrhe. Nekadałnja intenzivna planinska poljoprivreda ostavila je za sobom pitoreskne strukture, koje je ponovo osvojilo nevjerovatno mnołtvo suptropskog bilja. 46

47 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske Kotor unutar gradskih granica posjeduje 2 atraktivne parcele, koje se mogu transformisati za turistiçku namjenu. Perast ne samo łto nudi viłe razvojnih alternativa, nego nuπno iziskuje privrednu preorjentaciju, ako neåemo da sasvim propadne. Ovdje je problem gradevinskih parcela manje izraπen od drugog kritiçnog pitanja: Łta gosti mogu da preduzmu u samom Perastu i iz Perasta? Lijep pogled na zaliv i łetnja kroz istorijsko mjesto mogu nakratko da zadovolje tek malo gostiju.. Da bi se aktiviralo inicijalno paljenje, Perast se mora koncentrisati na proizvod, koji åe πivjeti sam po sebi, izgraditi atraktivan imidπ i za sobom povuåi dalje razvojne inicijative. Dobar poçetak bi za Perast mogao biti projekat kao Drułtvo za razvoj Jugoistoçne Evrope (Gesellschaft fπr die Entwicklung Südosteuropas - GESO ). On predvida renoviranje barokne palate Smekia kao kombinaciju medunarodnog edukativnog centra i vrhunskog hotela. Çlanovi savjetodavnog vijeåa drułtva (GESO) su vrlo renomirani predstavnici nauke, politike i privrede. Prvi edukativni centar realizuje se u Sarajevu. Drugi je predviden u Perastu. Treåi se planira u Beogradu. Uz takav magnet, kao łto je GESO-projekat, rastu łanse da se paπnja skrene na Perast, da se popravi infrastruktura, nadu privatni investitori, koji bi se latili zadatka adaptacije kuåa i da se lokalnim malim preduzeåima pruπi πivotna perspektiva u turizmu. Risan, dodułe, posjeduje jednostavan hotel sa 310 kreveta, hotel Teuta i hvali se da je najstariji grad u Boki Kotorskoj, naseljen joł u doba Ilira. Ali, sve łto je ostalo iz minulih vremena, sl. 5.32: Izgled Perasta sl. 5.33: Perast, snimak iz vazduha sl. 5.30: Atraktivno zemljiłte za hotelski kongresni kompleks u Kotoru Parking bi se mogao premjestiti pod zemlju i iskoristiti za hotelski kongresni kompleks. Ali trenutno se obim investicije, vezan za to, ne moπe opravdati.. sl. 5.31: Moguåa lokacija za hotel Lokacija rułevine elektro-stanice na bedemu, takode je izvanredno prikladna za hotel. Ali, prije ostvarenja ovakvih projekata, potraπnja se mora znatno poveåati na ljetnju sezonu od najmanje 7 mjeseci. 47

48 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore je nekoliko rimskih stubova i kapitola, zatrpanih smeåem i trnjem, ili je, kao nekoliko romantiçnih sokaka, skrivno iza neuglednih, modernih fasada uz łetaliłte pored mora. Zaliv i uske łljunçane plaπe Risna, povezani sa gusto zasadenim obroncima, łto se uzdiπu iza njih i iz kojih se do m uvis vinula strma kreçnjaçka planina, posjeduju potencijal i prostor za atraktivnu, viłestrano orjentisanu turistiçku destinaciju. Ali se risanska luka koristi industrijski: prljavłtina, buka i saobraåaj teretnjaka osujeåuju svaki turistiçki pristup, oprediljenjen za kvalitet. Touristiçki potencijal Risna je neprepoznat ili je svjesno zanemaren Planinska sela Nasuprot tome, planinskim selima posveåene su velika paπnja i briπljive studije. Njihov cilj: saçuvati istorijsku supstancu sela i tamołnjim stanovnicima, uz tradicionalnu poljoprivredu, obezbijediti perspektive za dohodak iz turistiçkih aktivnosti. Ovaj pristup odgovara principima odrπivog razvoja. Njegovo ostvarenje u velikoj mjeri åe poveåati draπ Boke Kotorske. Osim toga, svrsishodno je i sa ekonomskog aspekta. Uspjesi Toskane, Provanse i Majorke dokazuju da za takve inicijative postoji velika potraπnja. Dodułe, preduslov je, łto takode dokazuju pomenuti regioni, da se radi o poznatoj destinaciji, koja je prestiπna, brzo i udobno dostupna, traπena zbog πivotnog stila i da postoji dovoljno velika bazna potraπnja za destinaciju, da bi nosila łiroku lepezu turistçke infrastrukture: gastronomske alternative, kulturne programe, elitnu sportsku ponudu, kao łto su jedrenje, motorne jahte, golf, tenis, jahanje. Ovi preduslovi moraju prvo stasati, prije nego łto bogata privatna lica u veåem broju budu slijedili prve pionire, umakle svakodnevnim obavezama. Dakle, taj potencijal moπe se realizovati samo postupno: kao destinacija za łetaçe po prirodi ili izletnike, kasnije za privatno privredivanje. sl. 5.34: Risan sl. 5.35: Brdska sela u Boki Kotorskoj sl. 5.36: Brdska sela u Boki Kotorskoj 48

49 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske 5.3 Potencijal u okolini Boke Kotorske Ako se okolina Boke Kotorske poistovjeti sa radijusem, koji se autom ili autobusom moπe obiåi tokom jednodnevnog izleta, onda u turistiçku okolinu spadaju na jugu çitavo primorje do Ulcinja sa Budvom, Petrovcem, Svetim Stefanom i Starim Barom, na jugoistoku Skadarsko jezero sa starom prestonicom Cetinje, pitoresknom Rijekom Crnojeviåa i - da se ne zaobide - nacionalnim parkom Lovåen, na istoku i sjeveru jedva naseljeni, divlje romantiçni planinski svijet, krajevi u koje su se stari Crnogorci povlaçili u borbama protiv Turaka, i s one strane hrvatske i bosanske granice poluostrvo Prevlaka, Konavli, Dubrovnik, kao i Trebinje. Sve strane svijeta objedinjene, pruπaju tako zanimljivu raznolikost, da bi bile potrebne nedjelje da se sve otkrije. Koncipiranje turistiçkog programa za proljeåe i jesen, samo je pitanje organizacije i trołkova. Zbog visokih trołkova infrastrukture, preporuçuje se łiroka, takode prekograniçna, saradnja. N. pr. sa Konavlima: golf, mreπe pjełaçkih i biciklistiçkih staza. sl. 5.37: Tvrdava abljak na Skadarskom jezeru sl. 5.38: Rijeka Crnojeviåa sl. 5.40: Pogled na planine sa Njegołevog mauzoleja u nacionalnom parku Lovåen sl. 5.39: Skadarsko jezero 49

50 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore 50

51 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske 6 Turistiçka ponuda 6.1 Ponuda u Crnoj Gori Ponuda crnogorske turistiçke privrede nije ni trπiłno orijentisana, ni konkurentna. U proteklim godinama πivjela je od srbijanskog trπiłta, kojem je za ljetnji odmor preostalo samo crnogorsko primorje, jer mu je embargo zatvorio sve alternative. Zapadni Evropljani, koji se vraåaju u novije vrijeme, dolaze zbog niskih cijena ili iz radoznalosti, i zato łto tur-operatori u Crnoj Gori vide destinaciju sa turistiçkim łansama buduånosti. Zemlji nedostaje finansijska moå, proizvod prilagoden trπiłtu, efikasan marketing, kvalifikovan struçni kadar, investitori spremni na rizik i, prije svega, plateπno jaki gosti. Plateπno jaki gosti se u svakom sluçaju ne mogu oçekivati sve dok kvalitet i raznovrsnost ponude ne budu u redu. Jer, opłti proizvod joł nosi obiljeπja usluga iz 70.-ih godina, premda se tu i tamo osjeåa nekoliko małtovitih privatnih inicijativa, svjesnih vaπnosti kvaliteta. One ne mogu ni kvalitativno ni kvantitativno da utiçu na opłti nivo; predstavljaju raritet. Katalozi tur-operatora pominju nedostatke usluga - jasno svakome ko razumije uvijeni jezik reklame. Bez uvijanja reçeno, to znaçi: Uveçe je buçno, ponekad nepodnołljivo - ima problema sa bukom! Plaπe su ljeti krcate i takode buçne! U pred- i postsezoni hoteli su prazni i iz ekonomske nuπde se pune burnim łkolskim ekskurzijama, łto bi moglo da djeluje kao smetnja. Gost mora da raçuna sa gradevinskom bukom i gradevinskom prljavłtinom. Snabdijevanje vodom i strujom nije obezbijedeno. Medicinska snabdjevenost je oskudna. Sportskih i zabavnih sadrπaja, çak leπaljki na plaπi, ima samo u glavnoj sezoni. A na mnogim mjestima, zbog betonskih ploça i kamenite plaπe, leπaljke su neophodne: n. pr. u Sutomoru - i skoro u çitavoj Boki Kotorskoj. sl. 6.2: ivot na plaπi u Sutomoru, jun 2001.e sl. 6.1: Opis turistiçke zemlje, katalog tur-operatora 51

52 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore Iz TUI-kataloga da se naslutiti da su plaπe çesto zaprljanje i da niko od ugovornih partnera, zaduπenih za usluge, nije odogvoran za to - łto znaçi, da se zbog toga ne moπe polagati pravo na obełteåenje. sl. 6.3: Opis iza TUI-kataloga ITS, sa svoje strane, ukazuje na to da je hotelska tehnika sklona kvarovima i da je posluga dodułe ljubazna, ali nekvalifikovana. sl. 6.4: Opis ITS-avio-putovanja, Ni program izleta - jedna od najomiljenijih aktivnosti na godiłnjem odmoru - nije uopłte bogat, veå vrlo uopłten i dao bi se prołiriti brojnim varijantama. Bez obzira na ovo mnołtvo moguåih nedostataka usluga i nezadovoljavajuåu situaciju u oblasti izleta, osnovna ponuda - smjełtajni kapaciteti, sportski i rekreativni sadrπaji - ne zadovoljavaju ni visoke zahtjeve niti specijalne interese, mimo kupanja. Prema jednom istraπivanju TUI-a, 75% zadovoljstva gosta na odmoru odnosi se na njegovo zadovoljstvo smjełtajem i uslugama vezanim za smjełtaj. Zato je, kako sa ovog, tako i ekonomskog aspekta, smjełtajni sektor od centralnog znaçaja u turizmu. Ali i sama klasifikacija sl. 6.5: Opis ITS- avio-putovanja, po tipovima smjełtaja otkriva znatne slabosti u utvrdivanju vaπnosti osnovne ponude. Tome treba dodati da su i skoro svi hoteli, oznaçeni kao podobni za medunarodno trπiłte sa ukupno tek kreveta, zastarjeli i u lołem stanju. Çak i posluga - dodułe vrlo ljubazna i angaπovana - morala bi da radi profesionalnije. Sportski i zabavni sadrπaji, Fitness und Wellness, usluge staranja o djeci itd. nedostaju u gotovo svim hotelima u zemlji. sl. 6.6: Klasifikacija kapaciteta kreveta u Crnoj Gori Napomene ove vrste u prvom redu treba da sprijeçe reklamacije i isplaåivanje obełteåenja. One uopłtavaju iz opreza i ni u kom sluçaju ne vaπe u svakom pojedinom sluçaju. No, bez valjanih razloga ni jedan tur-operator ne upozorava svoje klijente. 52

53 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske Standardi kvaliteta hotela i spektar sadrπaja za turistiçke aktivnosti svih vrsta çine dodułe vaπan, ali ne i jedini aspekt za ocjenu trπiłne orjentacije. Zahtjevnim gostima isto toliko je znaçajan ambijent hotela za odmor, koji proizilazi iz njegove cjelokupne strukture. U tom pogledu je 70.-ih godina na crnogorskom primorju saçinjen koncept sa pogledom u buduånost: Sveti Stefan, nekad ribarsko gnijezdo, renoviran je i pretvoren u visokokvalitetan grad-hotel. Sveti Stefan je skrenuo na sebe medunarodnu paπnju. Postao je uzor za brojne turistiçke proizvode: Port Grimaud, Puerto Banus, Korułka seoska naselja itd. U Crnoj Gori su smislili ovu ideju; ali je ona od ekonomske koristi bila u drugim zemljama. Kao odraz lokalnog identiteta, uklesanog u kamen, ambijent na idealan naçin odgovara πeljama danałnjeg trπiłta, naçelima odrπivog razvoja i autentiçnom imidπu lokalnog stanovnitłva. Sveti Stefan je u programima izleta postao znamenitost, za koju se naplaåuju ulaznice. U Crnoj Gori je ovaj gradhotel ostao usamljen sluçaj, od kojeg imidπ zemlje joł malo profitira, ali koji se kvalitativno srozao na tek 3 zvjezdice. Osim Svetog Stefana bilo je joł pokułaja da se nadju arhitektonske alternative uniformnim hotelskim objektima ondałnjeg vremena. Çak i samovoljna ostvarenja, kao skijałki hotel kod Roπaja, rijetko su odgovarala lokalnoj arhitektonskoj tradiciji i isto tako rijetko su se uklapala u izgled predjela. Najçełåe su uz plaπe podizani uobiçajeni hotelski sanduci. Trebalo je da budu jeftini i ispunjavju svoju funkciju, t.j. da pruπaju smjełtaj za łto viłe gostiju uz łto manje trołkove. Tipiçno je bilo i joł uvijek je: minijaturne sobe, koje zbog visine prostora ne mogu da se klimatizuju, najjednostavniji mokri çvorovi, veliki javni holovi, çije je grijanje ili rashladivanje veoma skupo. U ponudi Crne Gore dominiraju anonimni hoteli, koji bi mogli da stoje bilo gdje drugdje u svijetu. sl. 6.7: Sveti Stefan Abb. 6.8: Skijałki hotel kod Roπaja sl. 6.9: Plavi horizonti Prije viłe decenija svuda oko Sredozemnog mora planiralo se na sliçan naçin. Gubitak identiteta doveo je do zamjenljivosti destinacija i cijene su padale. Ali ta, u prvom trenutku uspjełna strategija budπeta, odavno je prevazidena. Sterilni hoteli te vrste mogu se prodati samo joł budzałto, çak i kad, kao łto je sluçaj na Plavim horizontima, raspolaπu prvoklasnim terenom sa plaπama i prekrasnim pogledom na more. Vrhunski poloπaj je çesto, a posebno na Plavim horizontima, jedini atribut kvaliteta. 53

54 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore 6.2 Ponuda Boke Kotorske U Bokokotorskom zalivu postoji viłe hotela. Najveåi su banjski hotel Igalo, Plavi horizonti, Plaπa u Herceg Novom, Fjord u Kotoru, Teuta u Risnu i Mimoza u Tivtu. Ali oni imaju takve slabosti, da ni jedan od njih nije svrstan u paułalnu ponudu nekog velikog tur-operatora. Uprkos kategorizaciji A ili B, ili je standard prenizak, ukupna ponuda preuska, okolni ambijent nepodnołljiv, ili je snabdijevanje strujom i vodom problematiçno. Tako Igalo nema nikakvu atmosferu, pogled na plaπu je zazidan, u neposrednom okruπenju gosti ne mogu niłta da preduzmu. U hotelu Plaπa danima nije bilo vode, u Teuti struje. Ali prije svega ne vidi se kako se u ovim hotelima, u Mimozi ili Fjordu, moπe zadovoljiti gost, koji πeli da se kupa ili bavi sportom ili samo da se odmori. U ovim hotelima i u Boki Kotorskoj jednostavno nema niçega, łto je danas neizostavno potrebno za malo zahtjevniji odmor. Na drugim lokacijama u Crnoj Gori, ili çak u konkurentskim zemljama, turista åe naåi mnogo bolje moguånosti. Ova gorka istina pada u oçi svakome ko s kritiçkim osvrtom prode kroz hotele i druge sadrπaje. Priroda, kultura i istorija, koji bez sumnje imaju ljubitelje, nisu dovoljne da zamaπu oçi pred osnovnim slabostima. Hotelska ponuda ne odgovara medunarodnom trπiłtu, osim ako nemamo izbora - kao łto je godinama bio sluçaj sa domaåim trπiłtem - ili cijene strmoglavo padaju - kao u Plavim horizontima. Statistika potvrduje ovu tełku kritiku. Iako se Boka Kotorska u svim programima predstavlja kao jedna od najimpresivnijih znamenitosti Juπnog Jadrana, ona biljeπi znatno manji procenat stranih gostiju nego Budva, Bar ili Ulcinj. Çini se da je Tivat, sa najniπim nivoom od 40 %, izuzetak, łto se moπe objasniti strukturom mladih gostiju i njihovim stilom na odmoru, fokusiranom na zabavu. Zahtjevan gost posjeti Boku, ali ne ostaje tamo. Raspoloπiva statistika daje podatke o turistiçkim boravcima tek za jedanaest mjeseci u godini. Pod normalnim uslovima ovo ne bi bilo dovoljno reprezentativno. Obuhvata prekratak period, u kojem su se, osim toga, tur-operatori iznova ukljuçili u rad neposredno nakon duge pauze. Ipak, taj ekonomski negativni sud je znaçajan, jer dodatno potvrduje ocjenu svih struçnjaka. Ipak treba pomenuti da mali pansioni, kao»spinnaker«u Herceg Novom, pruπaju izvanrednu uslugu uz cijene koje odgovaraju kvalitetu, da su u Boki otvorena barem dva vrlo lijepa restorana i da u oblasti umjetniçke ponude privatne inicijative stavljaju vrlo vrijedne akcente. Yak se i u zaledu moπe naiåi na porodiçna preduzeåa - bilo u Virpazaru, na Rijeci Crnojeviåa ili Njegułima -, çija je ponuda małtovita, tipiçno lokalna, vrlo kvalitetna i fer. Odgovara upravo onome łto plateπno moåan individualista traπi na svojim ferijama. Ali broj tih izuzetaka, koje, osim toga, mogu pronaåi samo poznavaoci zemlje, toliko je mali da oni ne mogu diktirati nove kriterijume, niti promijeniti opłtu ocjenu. Bez velikih napora na poboljłanju ponude na svim poljima, Boka åe u turizmu ostati izletniçka destinacije bez velikih efekata po radna mjesta i privredu. 54

55 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske 6.3 SWOT-Profil Boke Kotorske Jake strane Predio fjorda Boka Kotorska je jedinstvena znamenitost na Mediteranu. Ubraja se u najljepłe zalive svijeta i predstavlja USP (Unique Selling Propositions) velike atraktivnosti. Boka Kotorska bi, poput łvajcarskih jezera, mogla da bude turistiçki magnet. Njena draπ je u cjelokupnom ambijentu, u visokim strmim liticama, koje je okruπuju kao okvir u starom gradu Kotoru, koji je na UNESCOlisti svjetske kulturne bałtine, u mjestima Perast, Herceg Novi i u pitoresknim selima na obali i okolnim brdima, na romantiçnom ostrvu Gospa od Łkrpjela kao i u brojnim kapelama, crkvama i prastarim zdanjima, łto pokazuju najrazliçitije kulturne uticaje, u Nacionalnom parku Lovåen kao i u lancu zidina, łto ih je oko çitavog fjorda podigla dinastija Habsburg oko Osim toga, u jake strane se ubrajaju ljetnja klima, dostupnost za avio- turiste, medicinski Know-How u Igalu, nekoliko plaπa i uvala za kupanje: upa, Plavi horizonti, poluostrvo Lułtica i susjedni regioni. Slabe strane Zbir svih slabih strana trenutno koçi razvoj turizma na łirokom prostoru Boke Kotorske. Slabosti su nizak kvalitet i monostruktura skoro svih ponuda, problemi snabdijevanja vodom i strujom i znatni problemi sa uniłtavanjem otpada i preçiłåavanjem otpadnih voda, nedostatak sveobuhvatne turistiçke i opłte infrastrukture, prije svega dejstva industrije, saobraåaja, mornarice, kao i zagadivanje ambijenta zbog gradnje, kako u neplanskoj privatnoj inicijativi, tako i u javnom sektoru. Łanse Boka Kotorska posjeduje najneobiçniji turistiçki razvojni potencijal u Crnoj Gori. Raspolaπe svim preduslovima da doprinese da zemlja zauzme visoko atraktivnu autentiçnu poziciju, ako se region Boke postavi kao cjelokupan proizvod, ako svoj potencijal poveπe sa potencijalom Dubrovaçko-Neretvanske πupanije i Trebinja i ako se bude dosljedno pridrπavala dugoroçno planirane, odrπive razvojne strategije, koja åe turizmu dati prednost nad svim drugim vrstama koriłåenja. U oblasti Boke Kotorske - prije svega u Tivtu i na Lułtici - moπe se bez daljega obezbijediti ili viłe hotelskih kreveta, koncipiranih za dugu sezonu, otvoriti isto toliki broj direktnih i indirektnih radnih mjesta i time dobiti odgovarajuåi ekonomski efekti. Opasnosti Takva opcija buduånosti najviłe je dovedena u pitanje zbog habanja potencijala, koje se sada opaπa. Najveåa opsanost prijeti od nekoordiniranog trołenja prirodnog pejzaπa sa kratkoroçnim rezultatima, uz nepołtovanje karakteristika Boke Kotorske podizanjem kuåa, industrijskim aktivnostima, cestogradnjom i saobraåajem; od propadanja vrijednih zdanja; od zagadenja vode i od smetliłta u prirodi, kao posljedice nedostataka na polju uniłtavanja otpada; kao i od odsustva jedinstvene razvojne strategije i kooperacije s tim u vezi, koja bi teπila dugoroçnim ciljevima, utvrdila nuπne okvirne uslove i ispunjavala ih postupno. 55

56 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore 7 Trπiłna orjentacija Postojeåi potencijal Boke Kotorske, posebno ako se posmatra zajedno sa regionima sa kojma se graniçi, dovoljan je da se ostvari ponuda za svaki zamiłljeni odmor. Prvo treba dakako razmisliti o svrsishodnosti. A to zavisi od viłe aspekata: Koja ciljna grupa treba da se pridobije? Koji obim potraπnje se od nje moπe oçekivati? Da li je plateπno jaka? Kada åe doputovati? Kako doåi do te ciljne grupe? Łta ta ciljna grupa oçekuje na odmoru? Da li je potencijal dovoljan - mjereno po oçekivanjima i po ponudi konkurencije -, i da li se, u sluçaju dileme, moπe podiåi na nivo oçekivanja? Koji obim investicija je potreban za postizanje cilja kojem se teπi? Za koje zahvate i efekte je vezana investicija? Da li su ekolołke i socijalne posljedice opravdane u odnosu na ekonomske ciljeve - ili nisu? Da li postoje nuπna sredstva i ko ih obezbjeduje? Da li postojeåa tehniçka infrastruktura drπi korak sa zacrtanim proizvodom? Zbir svih ovih pitanja neizbjeπno se sliva u postupan plan: Da bi visoke investicije bile profitabilne, potrebna je potraπnja klijentele, koja moπe ostvariti visoke izdatke, koja je na to spremna i koja bi dolazila u duπem periodu. Ta grupa je zahtjevna i razmaπena. Najznaçajniji segment trπiłta Crne Gore su turisti koji dolaze zbog kupanja. I medu njima je u principu zastupljena grupa plateπno moånih. Ali, da bi se çitava Boka Kotorska preorjentisala na njihova oçekivanja, morale bi se preduzeti brojne, vrlo skupe mjere: Besprijekorno preçiłåavanje otpadnih voda i eliminisanje svih problema sa otpadom. Optimiranje svih plaπa za kupanje i uredenje pejzaπa. Stvaranje konkurentne, atraktivne infra strukture za aktivnosti, rekreaciju i zabavu. Optimiranje svih drumskih pravaca i situacije parkiranja u gradovima i oko zaliva. Stvaranje modernih turistiçkih kapaci teta. I bez ikakve raçunice je jasno: puna preorjentacija çitave Boke Kotorske u jednom koraku iluzorna je, bez obzira na njen izvanredan potencijal. Dodułe, mora se razviti ponuda za zahtjevne turiste-kupaçe, ako Boka Kotorska hoåe da se ukljuçi u medunarodni turizam; ali sa trπiłnim kvalitetom i orjentacijom, ovo se moπe realizovati samo u ograniçenim modulima i stepenima. Prema tome, u ovom segmentu duπe vrijeme moraju postojati paralelno dvije linije ponude: Sadałnji proizvod, koji åe bez obnavljajuåeg revalorizovanja kvaliteta, postepeno izgubiti svoje goste, pa prema tome, slijedeåi ciklus πivota svake ponude, i nestati. Visoko kvalitetan, savremen proizvod, çiji åe uspjeh podstaåi imitacije. Ovakvi moduli kvaliteta mogu nastati u Tivtu - upa i Plavi horizonti Herceg Novom - Lazaret, Igalo, Lułtica Kotoru - Perastu i kao porodiçnim hotelima uz cestu za Lepetane. Paralelno postepenom razvijanju kupaliłnog proizvoda, za Boku Kotorsku su od velikog interesa ciljne grupe, çijim oçekivanjima u pogledu odmora i rekreacije potencijal najbolje odgovara, za koje se potencijal moπe pripremiti uz najmanje moguåe trołkove i obeåava da åe zauzeti izuzetnu poziciju u poredenju sa konkurencijom. Analiza vodi do łetnji po planinama, planinskog biciklizma, ronjenja, jedrenja, golfa i kulture. 56

57 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske 8 Ciljne grupe i proizvodi 8.1 Prioriteti i teπiłne taçke Razmiłljanja o ekonomskim nuπnostima i pogled na ono łto je realno izvodljivo, vode rezultatu da bi Crna Gora, svojom ukupnom strategijom, napore za razvoj kupaliłnog turizma prvo trebalo da skoncentriłe na ulcinjsku Veliku Plaπu. Jer, zbog velikog potencijala plaπe, zemljiłta i prirode, tamo su moguåi najprodorniji uspjesi na medunarodnom kupaliłnom trπiłtu, pogotovo łto åe tunel Sozina znatno poboljłati dostupnost. Formiranje visokokvalitetne, moderne ponude sa rastuåim obimom kapaciteta na Velikoj plaπi, pojaçaåe potraπnju za trenutno vodeåa kupliłta Petrovac, Budva i Beçiåi i izazvaåe pritisak za kvalitativno optimiranje njihovih ponuda. Isto tako åe Boka Kotorska profitirati od pojaçanog izletniçkog prometa. Poveåanje broja gostiju u susjednim Konavlima veå poveåava frekvenciju posjetilaca. Prema tome, prvi cilj mora biti, da se ti posjetioci kroz atraktivne ponude za rekreaciju, aktivnosti, kulturu, gastronomiju, doπivljaje i zabavu podstaknu na duπi boravak i viłe izdatke, kako bi se łto viłe participiralo u poveåanju vrijednosti na polju izleta. Paralelno tome moπe se razvijati kupaliłna ponuda na pojedinim mjestima Boke Kotorske sa malim, kontemplativnim porodiçnim preduzeåima na dionici od Lepetana ka Kotoru. Preduslovi za ovo su intenzivnije smanjenje automobilskog saobraåaja i striktno ograniçenje brzine uz istovremeno optimiranje kupaliłnih moguånosti, sa promenadama uz plaπe, pjełaçkim i łetaliłnim stazama, kao i djeçjim igraliłtima za porodice koje dolaze individualno; sa poboljłanjem kupaliłne situacije u Herceg Novom; sa velikim Allround-objektima na terenu upe Tivatske i na mjestu upropałåenih Plavih horizonata. Dok za ovakav razvoj privatna privreda mora da obezbijedi znatne investicije, a prije toga hoåe da joj budu rijełena kritiçna pitanja (çistoåa vode u Boki, negativne posljedice avioprometa na upu, rułenje hotela Plavi horizonti), javni sektor bi u prvoj fazi razvoja trebalo da se posveti onim segmentima niła, çije aktiviranje sa viłe aspekata moπe da pospjełi razvoj turizma Boke i Crne Gore: imidπ i stepen poznatosti produπdenje sezone ekonomske povlastice za male inicijative revalorizacija kulturne i prirodne bałtine prekograniçna kooperacija Jer, prije nego łto se eliminiłu slabosti na-vedenih pod 6.3, Boka Kotorska nije atrak-tivna za zahtjevne turiste-kupaçe. Zato se potencijal za planinske izletnike-łetaçe, planinske bicikliste i sportove na vodi moπe iskoristiti za pridobijanje drugih ciljnih grupa. Iznvanredna ljepota pejzaπa i jedinstvena mreπa utvrdenja iz vremena habzburłke monarhije, koja dominira nad zalivom, pruπaju çak łansu da se za łetnje po prirodi i bicikliste kreira vrhunski proizvod, ekskluzivan na Mediteranu. Osim toga, preko u velikoj mjeri netaknute πeljezniçke trase, łto je u doba Habzburga povezivala Dubrovnik, Trebinje i Herceg Novi, moπe se stvoriti prekograniçna putna mreπa, koja bi takode otkrila pejzaπ iz snova i vodila kroz sela, gdje mala i srednja preduzeåa ponudu nose i mogu da je razvijaju dalje na lokalnom nivou. Yacht, najveåi jedriliçarski çasopis Evrope, obalu od Istre do Crne Gore oznaçava kao savrłen jedriliçarski revir, koji se kod turistiçkih jedriliçara plasira vrlo visoko. Oçigledno je da Boka Kotorska - Tivat i Herceg Novi - od svih crnogorskih alternativa pruπaju najbolje preduslove za marine. Ali one moraju nuditi i nełto viłe, a ne samo çisto prakiranje çamaca, naime temperamentna mjesta susreta sa ambijentom i luksuznim atmosferom (Puerto Bañus, Port Grimaud). Tako marine postaju atrakcija i podiπu imidπ destinacije. Osim jedrenja, zaliv, koji je u mnogim djelovima załtiåen, pogodan je i za druge vrste sportova na vodi - skijanje na vodi,jet skijanje, surfovanje -, çiji bi radijus aktivnosti svakako trebalo strogo regulisati od samog poçetka, da bi se buka i zagadenje okoline drπali u granicama ili sasvim izbjegli. I ronjenje sa opremom u zalivu i pred obalom moglo bi da fascinira klijentelu ronilaca, ako se poveπe sa obilaskom potonulih brodova i zabranom podvodnog ribolova sa bocama i harpunom - i ako je voda dovoljno bistra i çista! Da bi se za Boku Kotorsku zainteresovala ciljna grupa ljubitelja golfa, ponuda bi morala da sadrπi najmanje pola tuceta golf terena. To se ekonomski ne moπe realizovati bez odgovarajuåih hotelskih kapaciteta. Zato se u ovoj oblasti, radi jaçanja profila Herceg Novog i Igala, nameåe kooperacija sa Konavlima, gdje regio- 57

58 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore nalni Masterplan takode predvida izgradnju golf terena i veå budi interesovanje investitora. Segmenti izletnika-łetaça po prirodi i biciklista, jedriliçara, sportova na vodi i ljubitelja golfa u turistiçkoj privredi nemaju znaçaj gostakupaça sa svim njegovim podsegmentima. Ali oni su neizbjeπni za produπenje sezone, za diferenciranje ciljnih grupa i ponude, kao i akcente kvaliteta za jaçanje imidπa. 8.2 Posljednji stepen razvoja Da bi svoj potencijal u punoj mjeri iscrpla, Boka Kotorska se mora angaπovati i u medunarodnom kupaliłnom turizmu sa veåim obimom kapaciteta. Ovdje se traπi mnołtvo najrazliçitijih ponuda - posebno u oblasti turistiçkog hotelijerstva: porodiçni pansioni za individualne turiste do modernih velikih objekata sa mnogim alternativama za rekreaciju i aktivnosti, koje åe obezbijediti dugu ljetnju sezonu i mimo perioda kupanja i koje åe se preko lanca çartera i prodaje tur-operatora nuditi na łirokom prostoru. Posebna draπ Boke Kotorske je u tome, łto bi kupaliłni proizvod u fjordu usljed karakteristika pejzaπa, izgledao drugaçije nego drugdje na Jadranskoj obali. Prema tome, razvoj drugih kupaliłta ne bi bio konkurencija, veå dopuna. Problem: Samo Tivat raspolaπe dovoljnim prostorom na povoljnom poloπaju prema zalivu, za realizaciju velikog projekta sa viłe hiljada kreveta. içara do Lovåena (1.700 m) bi za ovu lokaciju bila dodatna atrakcija. No, ovaj zemljiłni potencijal zauzima aerodrom. Njegovo zatvaranje i koriłåenje prostora u turistiçke svrhe biåe cjelishodno tek nakon mnogo godina - naime onda, kad drugi potencijali budu 58 iscrpljeni, potraπnja rasla i transfer za Podgoricu bude brz i udoban. 8.3 Pjełaçenje u prirodi i planinski biciklizam U oblasti segmenata niła sve vaπniju ulogu igraju alternativne forme turizma, łto se oslanjaju na prirodnu i kulturno-istorijsku bałtinu. Evropska zajednica je utvrdila da je rast na ovom polju poslovanja od 8% godiłnje tri puta veåi nego na klasiçnom turistiçkom trπiłtu. Prema tom podatku, ove alternativne forme putovanja u narednih 20 godina treba da çine preko 20 % ukupnog broja turista. Ciljne grupe, koje se interesuju za prirodnu i kulturno-istorijsku bałtinu, oçekuju najrazliçitije ponude za uçenje, odmor, za novi doπivljaj i/ili fiziçke aktivnosti. EU-studija je isfiltrirala aktivnosti poπeljne za ove grupe: łetnje, pjełaçenje u prirodi, pjełaçenje po planinama i biciklizam; Uπivanje u pejzaπu, piknik, plivanje; Posmatranje ptica; Obilazak prirodnih parkova; Uçestvovanje u seoskom πivotu itd. itd. Ova ciljna grupa oçekuje ili preferira 50 % male smjełtajne jedinice, koje vodi domaåe stanovniłtvo; 46 % najradije łetaju u prirodi sami sa dobrim informativnim materijalom; 41 % vole lokalnu kuhinju i proizvode; 41 % πele gostoprimstvo. Ciljnoj grupi łetaça u prirodi, koja spada u grupu onih sa boljim zaradama, obrazovanijih i najçełåe je u starosnom dobu od godina, predio oko Boke Kotorske moπe da ponudi sve łto su njihove potrebe. Proizvod mora biti pripremljen i posjedovati: bezbjedne staze sa putokazima, karte i opise, vidikovce i mjesta za piknike, odmoriłta za pauze u selima, otvorenost svih znamenitosti usput. Smjełtajnu bazu za ovaj proizvod pruπaju postojeåi smjełtajni kapaciteti u zalivu. Drugi se mogu opremiti u planinskim selima - po moguånosti u starim seoskim kuåama u rustikalnom stilu. Ponudama sliçne vrste TUI je, u saradnji sa Alpinistiçkom łkolom u Insbruku, łirom svijeta postigao uspjehe sa produπenjem se-zone. Ali, ova oblast je krajnje atraktivna ne samo za planinske łetaçe. Boka Kotorska kao jezgro razvoja i, vezujuåi se za nju, cijela Crna Gora, mogla bi se razviti u Eldorado planinskih biciklista - kao vodeåa destinacija mediteranskog trπiłta u ovoj oblasti.

59 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske Koji znaçaj je trend ove vrste sporta u meduvremenu dobio, pokazuju mnołtvo çasopisa koje ima svaki kiosk u Njemaçkoj, i temeljita analiza trπiłta. Nasuprot łetaçima u prirodi, planinski biciklisti su nełto mladi - u Njemaçkoj im je prosjeçna starost godina. Po obrazovanju, profesionalnoj situaciji i prihodima oni su takode iznad (njemaçkog) prosjeka. Od ukupno 3 miliona njemaçkih biciklista, ca. 1 milion se redovno bavi biciklistiçkim sportom i isto tako redovno, çesto i viłe puta godiłnje, odlazi na odmor radi biciklizma. Jedno istraπivanje prognozira da åe godine biciklizam napredovati u najomiljeniju vrstu planinskog sporta uopłte. Biciklizam se smatra viłestranom, nekomplikovanom, sigurnom i posebno ekolołkom rekreativnom aktivnołåu, koja odgovara duhu vremena i koja se - łto je vaπno za planinsku ponudu Boke Kotorske - moπe objediniti i povezati sa łetnjama u prirodi. sl. 8.1: Izbor iz brojnih biciklistiçkih çasopisa iz Njemaçke 59

60 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore Atraktivnost planinskog biciklizma za Boku Kotorsku i Crnu Goru moπe se dokazati podacima, faktima i argumentima: Planinski biciklizam se etablirao prije ca. 15 godina i od mode je izrastao u popularnu vrstu turistiçkog sporta. Nasuprot obiçnim biciklistiçkim i pjełaçkim stazam, planinski biciklizam gotovo da ne iziskuje nikakvu dodatnu infrastrukturu. Planinski biciklisti izbjegavaju asflatirane ceste i puteve. Oni traπe nepoploçane, kamenite staze u prirodi. Tako je opremanje i odrπavanje planinskih biciklistiçkih marłruta povoljno u pogledu trołkova. Planinski biciklisti su dobri potrołaçi, koji na mjestu odmora u cjelini trołe 20% viłe od ostalih turista. sl. 8.2: Biciklizam kao vrsta planinskog sporta Planinski biciklizam vaπi kao rekreativna aktivnost, bliska prirodi i u harmoniji sa drułtvom. Na osnovu pozitivnog ekobilansa ubraja se u ekolołki najprihvatljivije rekreativne aktivnosti. Malobrojni konflikti mogu se svesti na minimalnu mjeru mjerama usmjeravanja i prosvjeåivanjem. Planinski biciklizam produπava ljetnu sezonu i dopunjuje ponudu zimskih sportova - posebno kad izostane snijeg. U zemlji crnih brda planinski biciklizam moπe zbog divlje ljepote i raznovrsnog pejzaπa, łto je izazov za bicikliste, da postane centralna razvojna poluga turistiçke privrede. Uz njegovu pomoå moπe se otvoriti çitavo zalede. Biciklistiçki maratoni i sliçna takmiçenja Crnu Goru mogu uvesti u vidno polje trπiłta. Kao i planinskim łetaçima, i planinskim biciklistima su potrebne staze sa putokazima, pouzdane karte, odmoriłta, smjełtajne i servisne stanice. Od turistiçkih usluga, i ovdje uporedivo sa łetaçima, planinski biciklisti preferiraju male smjełtajne jedinice sa jakom tradicionalnom atmosferom; lokalnu kuhinju i prirodne proizvode; Kontakt i gostoprimsto sa liçnom atmosferom. 60

61 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske 8.4 Mjere realizacije Zahvaljujuåi angaπovanoj podrłci domaåih struçnjaka iz oblasti turizma, gradske uprave, kulture i prostornog planiranja, kao i privatnih NVO (udruπenja), veå je otkriveno 15 staza u prirodi za łetnje. One se mogu koristiti i za biciklizam. Ali time potencijal za planinske łetnje i biciklizam ni iz daleka nije iscrpljen. Mreπa staza svuda se moπe dopuniti i prołiriti. Dok za ovo postoji spreman lokalni know-how, koji bi se u svako doba mogao angaπovati, dotle su planinski biciklizam i łanse koje se skrivaju u ovoj vrsti sporta, do sada ostali zanemareni. Za ciljani razvoj ove oblasti preporuçuje se medunarodni konsalting, koji åe od samog poçetka po profesionalnim kriterijumima, kakve biciklista oçekuje, utvrditi koncept za planinski biciklizam, njegove rute i njihove stepene teπine, njihovo kartografsko registrovanje, kao i opremu i specijalizaciju servisnih stanica. Spektakularan poçetak bila bi prva marłruta i takmiçenja po, dijelom zaraslim, stazama i cestama iz austrougarskog doba, koje zidine oko Boke Kotorske i Herceg Novi povezuju sa Dubrovnikom i Trebinjem. Time se moπe postiåi da mediji i preduzeåa, specijalizovani za planinski biciklizam, otvaranju nove biciklistiçke destinacije daju publicistiçku, moπda i dalekoseπniju podrłku. Staze za planinske łetnje detaljnije su opisane u okviru koncepta za produπeni boravak (13.5.3). Najznaçajnije znamenitosti Boke Kotorske, koja bi mogla biti povezane putem takvih staza za biciklizam i pjełaçenje opisane su u prilogu. sl. 8.3: Pjełaçke staze duπ Boke Kotorske 61

62 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore 62

63 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske 9 Vizija buduånosti Pojam vizija buduånosti u kontekstu turistiçkog koncepta za Boku Kotorsku znaçi konkretan cilj koji je, dodułe, joł dosta daleko, moπe se postiåi tek postupno za godina i pretpostavlja mnołtvo prethodno preduzetih razvojnih koraka. Ovaj cilj se sastoji u sljedeåem: çitavu teritoriju Boke Kotorske preorjentisati na odrπivi, visokokvalitetni turizam, kao glavnu privrednu granu, turistiçku privredu umreπiti sa svim ostalim branłama, ostvariti paletu turistiçke ponude veåih kapaciteta i izmjestiti ili obustaviti one aktivnosti, koje ovaj cilj osujeåuju, odugovlaçe, ugroπavaju ili zagaduju okolinu i/ili koje zemljiłni potencijal zauzimaju za ekonomski manje interesantno koriłåenje ili prijete da åe ga ołtetiti. U centralne preduslove za ostvarenje ovog plana spadaju naçelno uvjerenje u njegovu svrsishodnost i podrłka javnog mnjenja novoj orjentaciji. O çemu je rijeç? Crna Gora je siromałna zemlja. Posjeduje tek malo prirodnih resursa. Uspon privrede, - radna mjesta, veåa pri-manja, bolji kvalitet πivota - Crna Gora moπe postiåi sopstvenim snagama samo ako sve drułtvene snage budu djelovale zajedno i koncentrisale se na sektor koji pruπa łansu da se sa kvalitetom stigne na nivo medunarodne konkurencije i da se na pojdinim sektorima teπi vodeåoj poziciji na trπiłtu ili barem jednoj od pozicija na vrhu medu vodeåima na trπiłtu. Ovu łansu zemlji åe pruπiti jedino odrπivi razvoj turizma. Crna Gora je, dodułe, mala, ali je njen turistiçki potencijal toliko atraktivan i raznolik, a u principu i dovoljno velik da bi stanovniłtvo i buduåe generacije dobro mogli da πive od njega. Ali ni u kom sluçaju nije toliko velik, da bi mu se djelovi rasipniçki protraåili. Od odluçujuåeg znaçaja je da se najvise łto je moguåe potencijala koristi ekonomski łto optimalnije. Drugim rijeçima: Crna Gora mora zaigrati na kartu kvaliteta i veåih kapaciteta, da bi drastiçno poveåala prihode. Centralne komponente ukupnog kvaliteta su ljepota pejzaπa i netaknutost prirode. Ołteåenja predjela i prirode smanjuju turistiçki kvalitet, time i atraktivnost, pa i cijene. U oçima zahtjevnih segmenata trπiłta, u faktore koji srozavaju kvalitet ne ubraja se samo oçigledni vandalizam nad πivotnom sredinom, veå skoro svaki aspekt modernog doba: automobili, ceste i saobraåaj, jet skijanje i buka aviona, a sasvim posebno industrijski objekti i bezliçna neplanska gradnja, łto naruπuje primorski i planinski pejzaπ. Crna Gora je oçuvanje ekolołkih vrijednosti utvrdila ustavom. Time je pravno propisana obaveza da se u praksi ostvaruje załtita πivotne sredine i identiteta - ne samo u vezi sa razvojnim mjerama, nego i za uklanjanje poremeåaja koji potiçu iz prołlosti. To posebno vaπi za Boku Kotorsku. Rezultat mnogih zahvata je da je naposredno u zalivu za sada nemoguåe intenzivno kvalitetno turistiçko koriłåenje. Ni projekti, koji bi se mogli realizovati u pojedinim taçkama, neåe postiåi ni kvalitet ni ekonomske efekte, koji bi se inaçe mogli postiåi, ako se ima u vidu prirodna ljepota i kulturno-istorijsko bogatstvo. Stoga je preduslov za preorjentaciju, da se svi industrijski objekti u Boki Kotorskoj, lokacija ratne mornarice i ae-rodrom Tivat, kao i tranzitni saobraåaj, postepeno izmjeste ili iskljuçe, da se, kao prioritet, eliminiłu svi problemi uniłtavanja otpada i preçiłåavanja otpadnih voda, da svi gradevinski poduhvati, bilo javni ili privatni, budu ne samo uskladeni sa izgledom pejzaπa i ekolołki podobni, veå da budu u skladu i sa tradicionalnom regionalom arhitekturom. 63

64 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore 64

65 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske 10 Uzor i polja djelovanja Uzor za Boku Kotorsku objedinjuje naçela i ciljeve koncepta za regionalni razvoj turizma i istovremeno formuliłe okvire i crvenu nit za sve mjere turistiçkog razvoja tog regiona. Znaçaj turistiçke privrede Turizam je najvaπnija privredna grana Crne Gore. On to treba da postane i za Boku Kotorsku, razvijajuåi se postupno, u pojedinim socijalno prihvatjivim koracima. Pejzaπ fjorda, Lułtica, kulturno-istorijska ba-łtina i centralni poloπaj usred umnogome netaknutog planinskog svijeta, çine jedinstven razvojni potencijl ne samo u okviru relacija u zemlji, veå i na Maditeranu. Moπe se upotrijebiti za zadobijanje najrazliçitijih ciljnih grupa i zato ima temeljni znaçaj za raznolikost, nivo i razvoj turistiçke ponude Crne Gore, kao i za imidπ zemlje. Prema tome, taj potencijal je dragocjen za kvalitetnu ponudu. Zato ga treba osloboditi svih remetilaçkih faktora, regenersati i briπljivo angaπovati. Odrπivi razvoj turizma ima prednost nad svim drugim vrstama koriłåenja. Ciljevi turistiçke privrede Turistiçka privreda Boke treba da obezbijedi i otvori radna mjesta, da stanovniłtvu i buduåim generacijama otvori trajne πivotne perspektive, da doprinese poboljłanju drπavnih finansija, prihoda i kvaliteta πivota u Crnoj Gori, da naglasi i dalje razvija faktore regionalnog identiteta, kao i da odrπava, koristi, njeguje i unapreduje potencijale pejzaπa, kulture, istorije i prirode. Princip odrπivosti Mjere turistiçkog razvoja stiπu do svojih granica tamo gdje postanu socijalno neprihvatljive, t.j. ugroze radna mjesta ili egzistenciju, a ne obezbjduju odgovarajuåu kompenzaciju, smanjuju kvalitet πivota stanovnika ili gostiju ozbiljno ugroze ili izmijene πivotnu sredinu, postanu opasnost po ugroπene πivotinjske ili biljne vrste, remete pejzaπ ili preduzimaju ekolołki neprihvatljive zahvate. Svi resursi se koriste samo u onoj mjeri, u kojoj se mogu regenerisati. Boka postaje marka i cjelovit proizvod Boka Kotorska åe postati cjelovit turistiçki proizvod, koji åe zajedno kreirati tri opłtine, Herceg Novi, Tivat i Kotor. Sve fasete ponu-de biåe medusobno umreπene. Svoj poseban identitet oformiåe po pejzaπu fjorda, njego-voj kulturi i istoriji. Boka Kotorska plasiraåe se pod jednom krovnom markom. Ona raznolikost ponude, kvalitet, odrπivost i intenzitet doπivljaja povezuje sa jedinstvenim pejzaπom, kulturno-istorijskom bałtinom, obruçem zidina oko zaliva. Kreiranje cjelovitog proizvoda i marke Boka Kotorska se postupnim koracima moπe izgraditi u trπiłni, medunarodno konkurentni, istaknuti proizvod poznate marke. Prvo treba popraviti baznu ponudu i obustaviti zagadenja πivotne sredine, łto podrazumijeva: optimiranje plaπa, formiranje i odrπavanje łetaliłnih staza, sportskih terena i igraliłta, turistiçke vodiçke sisteme, popravljanje smjełtajnog standarda, reorganizaciju uklanjanja smeåa i preçiłåavanja otpadnih voda, rjełenje svih problema snabdijevanja strujom i vodom, zaustavljanje velike emisje noåne buke. Paralelno tome preporuçuju se hitne mjere, kojima åe se onemoguåiti svaki nedozvoljeni zahvat ili svaki turistiçkom konceptu suprotstavljen zahvat u potencijal - posebno svaki oblik neplanskog razvoja zemljiłta, kao i ołteåenja pejzaπa, istorijske grade- 65

66 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore vinske supstance (austrougarske tvrdave) ili prirode. Radi produπenja ljetnje sezone, ekonomske revitalizacije neposrednog zaleda, ali i da bi se za Crnu Goru, savremenom ponudom, pridobile one ciljne grupe, koje manje paπnje poklanjaju danałnjem standardu usluga, a viłe neçem neuobiçajenom na polju njihovih individualnih interesa, trebalo bi poçeti sa formiranjem mreπe pjełaçkih i biciklistiçkih staza i staza za planinski biciklizam kao sa dijelom infrastrukture turizma orjentisanog na buduånost. Ove mreπe trebalo bi da povezuju Habzsburłke tvrdave - jedna od svjetskih USP - gorłtaçka sela i łto viłe znamenitosti i da imaju stepene teπine kakve traπi trπiłte. Profesionalno planiranje mreπe za planinski biciklizam u povezanosti sa dramatiçnim predjelima, tvrdavama i selima, trebalo bi da stvori prekograniçni proizvod, koji bi kao takmiçarska arena donio publicitet Crnoj Gori łirom Evrope. Uprkos znatnim slabostima lokacije, kao direktnoj posljedici industrijskog koriłåenja, bi u Boki Kotorskoj u pojedinim taçkama trebalo da nastanu dodatne ponude. Pravac pokazuju projekti-modeli koncepta turizma: Najveåi potencijal kapaciteta posjeduje Tivat sa terenom upe, s tim łto postoji bojazan od ugroπenosti zbog obliπnjeg aerodroma. Herceg Novi moπe da unaprijedi popunjenost postojeåih smjełtajnih kapa citeta poboljłanjem sportske i rekrea tivne infrastrukture kod zdravstvenog centra Igalo. Perast se nudi kao joł jedna teπiłna taçka sa osloncem na seminare, odmor, kulturu, mirne sportove na vodi. U obzir za razvoj dolaze i druge priobalne zone, posebno one koje ne dodiruje tełki tranzitni saobraåaj (Kotor-Lepetane) ili uvale na Lułtici, łto se nalaze po strani. Boka Kotorska posjeduje najinteresantniji jedriliçarski revir Crne Gore. Marine u Tivtu i Herceg Novom trebalo bi smatrati i planirati kao atrakcije. Dogoroçno posmatrano, Tivat bi trebalo da postane turistiçko teπiłte. Kao jedino mjestu u Boki, Tivat raspolaπe dovoljno dimenzioniranim zemljiłnim arealima za izgradnju trπiłno podobnih velikih kompleksa sa hiljadama kreveta i za postizanje odgovarajuåih ekonomskih efekata. Preduslov za ovo je, da se aerodromske aktivnosti prenesu sa Tivta na Podgoricu i Åilipe, a da vrijeme transfera, iako produπava vri jeme ukupnog putovanja, ostane prih vatljivo, da su se druge kupaliłne destinacije zemlje veå razvile i pojaçale potraπnju, da bude zagarantovan kvalitet kupanja u Boki Kotorskoj. Zamiłljeni cilj za Tivat kreåe se u oblasti sa 3 zvjezdice. Oslanja se na tradicionalne stubove ponude kupaliłnog turizma: odmor, zabava, uπivanje i aktivnost. Tivat, koji je sam po sebi neugledan moπe da kreira 5 Highlights: Najbolju plaπu Boke optimiranjem trenutne situacije vezano sa aktivnosti sportova na vodi u ograniçenim zonama; Prijatniji gradski centar, umjesto danałnjeg uporiłta moranarice usred grada; içaru do Lovåena, Prirodni i ptiçji park kod napułtenih solana, Biciklistiçki raj na Lułtici. Jezgro ponude Bez obzira na svu raznolikost faseta ponude, Boka Kotorska mora raspolagati jezgrom ponude koje åe biti peçat za imidπ i obavezno ekskluzivnu poziciju. Da bi stekla i ubuduåe zadrπala autentiçnost, ovo jezgro ponude se mora uklopiti u lokalne karakteristike. Te karakteristike su poznate: Pejzaπ fjorda i planina, pred kojima zastaje dah, uticaji istorije stare dvije i po hiljade godina, kao i katoliçke i srpsko-pravoslavne umjetnosti. Po tome se identitet Boke Kotorske razlikuje od neposrednih susjeda; ta njena tazliçitost moπe dati nove utiske posjetiocima. 66

67 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske Gradeåi na tim karakteristikama Boka Kotorska za svoju danałnju klijentelu ostaje destinacija uglavnom nezahtjevnog kupaliłnog turizma i nastoji - odvojeno od toga i s vizijom buduånosti - da oformi ponude sa segmentima kultura, planinske łetnje, planinski biciklizam, jedrenje i sportovi na vodi sa krajnjim ciljem da se ukorijeni i postavi teπiłte u kvalitativno srednjem polju popularnog kupaliłnog turizma. Nerazdvojiv sastavni dio ponude sa takvim jezgrom su odrπivi razvoj i ekolołki odgovorna svijest. Ciljne grupe Glavne ciljne grupe Boke su stalni gosti iz Srbije, turisti - izletnici iz susjednih destinacija, niłe jedriliçara, planinskih biciklista, planinskih łetaça i ljubitelja umjetnosti, kao i tokom narednih godina - turisti-kupaçi i njihove podgrupe iz çitave Evrope. Medusektorski menadπment destinacije Za realizaciju koncepta turizma jedinstveno upravljanje razvojem neizostavno je potreb-no, isto koliko i integrativna koordinacija i protok informacija svih drułtvenih snaga, involviranih u turizam. Takav menadπment destinacije mora objediniti sve opłtine Boke Kotorske. I mora biti opravdano da se kroz saradnju sektora vrłi uticaj na sve aspekte, koji se tiçu turistiçke privrede çitavog regiona. Jer, realizacija turistiçkog koncepta je, s jedne strane, vezana sa znatne ekonomske, ekolołke, socijalne i kulturne efekte. S druge strane, nova orjentacija zadire u razliçite interese i izazvaåe i konflikte. Za rjełavanje ovih predvidljivih konflikata, osim menadπmenta destinacije, biåe, zavisno od znaçaja pojedinog sluçaja, potrebne odgovorne instance odluçivanja na komunalnom, regionalnom i nacionalnom nivou. Najzad, biåe potreban i energiçan menadπment destinacije kao kontrolna i załtitna institucija. Jer potencijalu prijete opasnosti u prvom redu zato łto individualne akcije stalno vrłe zahvate i izazivaju nepopravljive łtete koje mogu dovesti u pitanje ciljeve koncepta, pa time i njegov uspjeh. Povezivanje zaleda Kao destinacija planinskih łetaça i biciklista, Boka Kotorska treba da otvori i çitavo zalede za ove ciljne grupe. Turistiçka infrastruktura Sve ovo iziskuje turistiçku infrastrukturu i efikasan marketing. Mreπu biciklistiçkih i pjełaçkih staza koja iz Boke prolazi kroz çitavo zalede i kao vizija buduånosti otvara cijelu Crnu Goru, Ponude za niłe, koje doπivljaje kulture, pejzaπa i prirode povezuju sa aktiv-nostima i koje se oslanjaju na lokalne porodice i mala preduzeåa sektora smjełtaja, gastronomije i drugih servisenih usluga. Optimiranje privrednih efekata Ekonomske prednosti turizma uglavnom treba da idu u korist domaåih - u prvom redu malih i srednjih preduzeåa. Zato je cilj da se u ovoj privrednoj grani angaπuje łto viłe gradana na osnovu zakona i utvrdenih koncepata. Ima mnogo moguånosti - svud oko Boke Kotorske, kao i u zaledu, koji ne podnose velike objekte, nego je njihova draπ u lokalnom fluidu i porodiçnoj atmosferi. Privatne inicijative treba da podrπi javni sektor - kreditima za izgradnju sa povoljnim kamatama, informacijama, treningom, savjetodavno i marketinłki. Osim toga, potreban je angaπman inostranih investitora i velikih turistiçkih preduzeåa - posebno za izgradnju veåih kompleksa u Tivtu, Herceg Novom i na Lułtici. Jer inostrani investitori donose profesio-nalnost, menadπment, finansijsku moå i efikasnu prodaju. Samo oni su dovoljno jaki da oforme çarter-lanac, da njime profitabilno upravljaju i otvore nova trπiłta na çitavom prostoru. 67

68 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore Pridobijanje investitora Da bi se privukli veliki internacionalni investitori, potreban je atraktivan okvir, koji ispunjava viłe preduslova: Pravna sigurnost sa svih aspekata; Stimulacije za investicije, koje mogu opstati u medunarodnim relacijama; Realni izgledi za dobit; Efikasna infrastruktura za snabdijevanje strujom i vodom, uklanjanje otpada i preçiłåavanje otpadnih voda; Investitorima naklonjena klima, povjerenje u administraciju i politiçki sistem, kao i perspektivan imidπ turistiçke destinacije. Ukljuçivanje javnosti U centru turistiçke privrede su ljudi, bilo gosti koji πele da im se ispune oçekivanja i zadovolje potrebe, bilo domaåe stanovniłtvo, koje hoåe da πivi od turizma i koje se mora prilagoditi gostima. U pogledu dubokih promjena koje turizam iziskuje i nosi sobom, javnost mora kontinuirano biti ukljuçena u çitav proces razvoja, da bi, s jedne strane, pokazala rezumijevanje, a s druge strane konstruktivno i kritiçki saradivala. Jer tu su u pitanju njeno ponałanje, njen identitet, njena egzistencija i załtita njene prirodne πivotne sredine. Prekograniçna kooperacija Atraktivnost Boke Kotorske moπe se poveåati tako łto åe se povezati susjedni regioni Konavli/ Dubrovnik i Trebinje - kao izvorna trπiłta za dnevne posjetioce, ali i kao izletiłna destinacija. Takode za prołirenje mreπe planinskih pjełaçkih i biciklistiçkih staza, kao i ponude na polju kulture, golfa i jedriliçarstva. Zato je prekograniçna kooperacija u ekonomskom interesu svih involviranih. Osim toga, neophodna je i prekograniçna kooperacija u Nacionalnom parku Orjen radi załtite i daljeg razvoja doπivljajnog potencijala. Osiguranje i postupak Za realizaciju regionalnog koncepta za Boku Kotorsku treba prvo preduzeti korake na njegovom osiguranju i inicijalne korake. Striktna zabrana gradnje van zacrtanih gradevinskih zona. Obavezujuåa odluka o konceptu turizma od nadleπnih politiçkih tijela. Formiranje i organizacija efikasnog menadπmenta destinacije. Utvrdivanje pravnih osnova za realizaciju koncepta. Planiranje ponude za planinski biciklizam, biciklizam i łetnje u prirodi, kao i izrada liste prioriteta. 68

69 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske 11 Regionalno-planski koncept za razvoj turizma u Boki Kotorskoj sa fokusom na glavne oblasti 11.1 Polazna situacija i zadaci Zaliv Boka Kotorska nalazi se na sjevenom dijelu crnogorske obale, samo nekoliko kilometara juπno od granice sa Hrvatskom. Ovaj sistem zaliva, jedinstven na jadranskoj obali, prostire se ca. 20 km prema zaledu izmedu poluostrva Prevlaka i Lułtica. Çine ga çetiri manja, medusobno povezana zaliva (Herceg Novi, Tivat, Risan, Kotor), kao i morski tjesnaci. Zaliv Boke Kotorske predstavlja jedan od najljepłih zaliva Evrope, to je jedna jedinstvena prirodna oblast, sa krajnje senzibilnom slikom pejzaπa i mjesta. Za trajno koriłtenje prostora potreban je dugoroçan, izvodljiv koncept, koji sa jedne strane uzima u obzir ekonomske i socijalne potrebe stanovnika, a sa druge strane çuva prirodne resurse i potencijale. Prirodno jedinstvena oblast Boke Kotorske treba da bude saçuvana, odrπavana i unaprijedena. U pogledu razvoja turizma, imamo sloπenu problematiku, jer na osnovu topografije i prirodnih okolnosti, generalno nam stoji na raspolaganju samo ograniçen broj povrłina za novogradnju, jer se obala sastoji od jednog veoma uskog pojasa kopna. On je od zaleda odvojen visokim i neobiçno strmim krałkim planinama, npr. Orjen m i Lovåen m. Stoga je zadatak, da se s jedne strane ukaπe na pogodne povrłine za razvoj turizma (posebno za hotele), a sa druge strane bi po moguånosti trebalo ostaviti neizmijenjenu tradicionalnu sliku mjesta, odn. restaurirati ih - pri çemu u primjerenom obimu treba voditi raçuna o potrebama stanovniłtva za potrebnim uslugama (npr. supermarketi, zanatski centri). Naselja u Boki Kotorskoj su po pravilu joł veoma intaktna i zaista zasluπuju da se vide. Posebno se Kotor, Perast, mala mjestałca duπ obale izmedu Kotora i Tivta, kao i staro gradsko jezgro Herceg Novog, nameåu kao atraktivne destinacije. Nadalje se u Boki Kotorskoj nalazi viłe planinskih sela. Iako imaju πivopisan poloπaj, velikim dijelom su napułtena i propala. Problematiçan je nekontrolisani razvoj naselja, ali to trenutno nije tako ekstremno velikih razmjera kao npr. u Budvi, tako da se ovdje moπe intervenisati kroz regionalno-plansko upravljanje. U naseljima çesto nalazimo stare zgrade kojima je potrebno renoviranje, struçna sanacija shodno załtiti spomenika. Sa planskog aspekta, potrebno je je ukazati na koncepcionalne naçine uz pomoå kojih bi se ova problematika mogla rijełiti, da bi se istorijska jezgra, koja su neizostavni dio jedne turistiçke strategije, odrπala u πivotu. Centralni zadatak regionalnog razmatranja biåe ograniçavanje naselja. Istovremeno je potrebno izraditi prijedloge za novogradnju, odn. nove povrłine za gradnju, kako bi se one mogle razumno uklopiti u prirodni predio, a to uz pomoå arhitekture koja je u skladu sa datom prirodom. Nadalje, çini se da je potrebno unaprijedti turistiçku infrastrukturu (posebno gastronomiju) u istorijskim naseljima. Renoviranje i prołirivanje moraju se uklapati u sliku grada. Tu se moπe iskoristiti postojeåa supstanca stare gradnje. Trenutno postoji malo velikih hotelskih kompleksa u Boki Kotorskoj, koji uprkos svom stilu betonskih ploça ne utiåu previłe negativno na cjelokupni utisak. Posebno je vaπno da novi kompleksi łto manje ołteåuju prirodu i da se koncentriłu na odabrane lokalitete. Ovaj zadatak u regionalnom konceptu ima veliki znaçaj, jer turistiçka strategija na podruçju Boke Kotorske predvida prołirivanje kapaciteta za oko kreveta. Pored velikih hotela postoji mnołtvo malih privatnih pansiona i soba u privatnim kuåama, çiji razvoj, u smislu trajne i uravnoteπene ekonomije (mala/srednja preduzeåa) treba uzeti u obzir. I za ovo åe biti potreban prostorni potencijal, koji se moπe nalaziti i unutar naselja, a time bi se doprinjelo revitalizaciji mjesta. Specifiçni potencijali se nameåu obzirom na temu zdravlje (Institut Igalo), łto bi moglo posebno biti znaçajno za produπavanje sezone. Saobraåajna situacija je u glavnini dijelova Boke Kotorske problematiçna. Gotovo svugdje jedan put prolazi direktno duπ obale, tako da je turistiçko koriłtenje ovdje znatno ograniçeno. Takode i glavni put (tzv. magistrala ), koja spaja naselja, prolazi duπ zaliva, djelimiçno kao zaobilaznica. Usljed ekonomskog razvoja i otvaranja granica treba raçunati sa sve jaçim saobraåajem, gdje åe posebno kamionski saobraåaj izazivati potełkoåe. Nadalje, u svim naseljima je problematiçno stanje łto se tiçe parkiranja. 69

70 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore 11.2 Cilj Cilj studije je izrada jednog regionalno-planskog koncepta za razvoj turizma i njegovog sprovodenja u gradovima, uzimajuåi u obzir ekolołke granice, kao modela za druge oblasti. Predvideno je, pored izrade cjelokupnog koncepta, da se odabere viłe glavnih oblasti, za koje treba naåi egzemplarna rjełenja. Izborom odredenih tipologija (npr. veliki hotelski kompleks u prirodi, hotel unutar naselja, staro gradsko jezgro, oblast za male hotele/pansione), koji åe biti obradeni kao model, moπe biti prikazana primjena sadrπaja Masterplana za razvoj turizma. Centralni aspekt za turizam je pitanje kvaliteta morske vode (odvod otpadnih voda). Vezano za ovu temu u republici postoje zamisli koje joł nisu do kraja razradene Naçin rada Izrada studije je vrłena uz saradnju sa struçnim osobama iz relevantnih oblasti, koje su obradivale specifiçne zadatke (turistiçka strategija, prostorno planiranje, planiranje predjela, planiranje golfa). Tokom viłe boravaka na licu mjesta u izradu koncepta usko su ukljuçeni lokalni struçnjaci, akteri i zainteresovani gradani ili su oni bili ukljuçeni kao primaoci naloga. Tvrdnje u studiji oslanjaju se na razliçite izvore informacija, npr: razgovori sa predstavnicima relevantnih institucija (ministarstva, uprave, organizacije), analiza raspoloπive dokumentacije, snimanje stanja i analize na licu mjesta, razgovori sa ekspertima i prilozi iz relevantne tematske oblasti istraπivanja sprovedena za regionalni koncept. Izrada je radena u tri faze, sastojeåi se od: snimanja stanja- i faze analize: snimanje stanja na regionalnom nivou i 8 model- projekata je definisano i podrobnije ispitano. koncept-faza: ovdje je na licu mjesta dołlo do diskusija o konceptu sa planerima i onima koji donose odluke i detaljno je diskutovano o moguånostima razvoja pojedinaçnih model - projekata. faza rezultata, sa konaçnim usaglałavanjem planova. U svakoj fazi su spoznaje do kojih se dołlo i iz njih izvedeni koncepti predstavljeni akterima na licu mjesta radi preispitivanja. Tada dati podsticaji, kritike i prijedlozi za izmjene su ispitani i gdje je to bilo preporuçljivo, integrisani su u koncepte, odn. koncepti su prilagodeni na odgovarajuåi naçin. Na viłe radionica planerske ekipe i ukljuçenih struçnjaka, preradene su strategije i sadrπaji planova. U fazi rezultata su u nizu javnih termina u opłtinama - Herceg Novi, Tivat i Kotor bile zavrłne prezentacije, gdje je dołlo do usaglałavanja koncepata sa lokalnim nosiocima odluçivanja, bilo je i diskusija o planiranim detaljima. 70

71 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske 12 Uredenje prostora 12.1 Prostorno planiranje u Crnoj Gori Sistem prostornog planiranja u Crnoj Gori Crna Gora posjeduje dobro osmiłljen sistem prostornog planiranja, koji se u osnovi zasniva na odgovarajuåoj organizaciji bivłe Jugoslavije. Nivo planiranja i zaduπenja su podijeljena na dva administrativna nivoa: nivo Republike nivo 21 opłtina Parlamentarna saglasnost je neophodna na svakom nivou prostornog planiranja. Pojedini planovi se razlikuju po svojoj aktualnosti Problemi razvoja zemlje i regiona, kao i gradova Pored osnovnog problema - zastarelosti nadredjenih planova postoje i dodatni problemi: nedovoljna implementacija planova konfrontacija sa investitorima sa jedne strane - nedostatak ozbiljnih inostranih investitora, a sa druge strane: promjena nadleπnosti u procesu transformacije i privatizacije; zbog çestih promjena opłtinskih rukovodstava nema kontinuiranog prostornog planiranja, połto je veåina opłtinskih uprava sklona da prvo zadovolji sopstvenu klijentelu: najoçigledniji primjer jeste opłtina Budva Instrumenti prostornog planiranja Prostorni plan Crne Gore Prostorni plan Crne Gore - nadredjeni prostorni okvir za razvoj Republike - izradjen nakon zemljotresa 1979 i viłe nije obnavljan. To je razlog sto veåina prostornih odrednica viłe nije aktualna. Ovo je posebno izrazeno kod stratełkih odrednica oko industrijskog razvoja i uskladivanja sa susjednim regionima i draπavama - Bosna i Hercegovina i Kosovo Odrednice o prostornom razvoju turizma na primorju se medutim i dalje mogu smatrati validnim. Tako su u Modelu prostornog razvoja turizma utvrdene tri kategorije turistiçkih centara i u dotiçnoj kategoriji poπeljna turistiçka infrastruktura. Turistiçki centar I. reda : Budva Turistiçki centar II. reda : Herceg Novi, Kotor, Bar, Ulcinj, i. sl.. Turistiçki centar III. reda : ostala manja naselja Ova klasifikacija uglavnom odgovara i stvarnom danasnjem znaçaju ovih gradova/naselja. Tako da je Budva sa izrazitom prednołåu turistiçki centar broj 1. u Crnoj Gori: sa odgovarajuåim problemima(prenatrpanost u toku ljeta, saobraåajna sagułenost, divlja gradnja) Planiranje na nivou drπave Za planiranje i investicije na plaπama nadleπno je Morsko Dobro i ima vaπnu ulogu u tom procesu. Koriłåenje, unapredenje i załtita priobalja je regulisana Zakonom o Morskom Dobru. Pod Morskim dobrom se podrazumijevaju svi resursi koji se nalaze u moru, kao i obala, luke i kupaliłta. Morska obala se definiłe kao linija koju najviłi talasi dosegnu prilikom najjaçeg mora. Predmet uredenja od strane Morskog Dobra jeste prostor koji je od te zamiłljene linije udaljen do 6 metara. Nadalje pod nadleπnost Morskog Dobra spadaju plovni putevi i povrłine namijenjene ribolovu, kao i povrłine koje su u vezi sa bilo kojim drugim naçinom koriłåenja mora. Odstupanja od ovog pravila utvrduje Vlada RCG. Veliki dio prostora namjenjen razvoju turizma je na taj naçin potpao pod nadleπnost ove institucije. Morska dobra su vlasniłtvo drπave. Isto se pod odredenim uslovima moπe dati na koriłåenje od strane privatnih lica. Javno preduzeåe Morsko Dobro na osnovu zakona utvrduje period koriłåenja i visinu nadoknade i sklapa ugovor sa korisnikom. Nadoknada se namjenski koristi za załtitu i razvoj morskih dobara, odnosno za infrastrukturne projekte. Nakon dobijanja saglasnosti od odgovarajuåe institucije (Min.Prostornog planiranja), privatna lica mogu da grade objekte. Ministarstvo prostornog planiranja donosi odluku u saglasnosti 71

72 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore sa Opłtinom i uz połtovanje struçnog plana (Morsko Dobro). Ovi objekti tada spadaju u nadleπnost Zakona o Morskom Dobru Aspekti prostornog uredenja Prinzipi prostornog planiranja Planski postupci u Crnoj Gori podlijeπu odredenim principima. I to: Princip istovremenog planiranja: izrada i koordinacija razliçitih planova i planskih nivoa treba da se vrłi u istim vremenskim periodima. Faze planiranja treba da se preklapaju na viłe nivoa Princip kontinuiteta planiranja: s obzirom na konstantne socio-ekonomske i struçne promjene neophodno je planove stalno prilagodavati Princip realnosti: planovi treba da se zasnivaju na realnim çinjenicama i u obzir uzmu realne potrebe i moguçnosti, a ne da reflektuju neåije nerealne zelje fleksibilni i prilagodljivi, kako bi se najnovije informacije i saznanja i naknadno mogla integrisati Princip sveobuhvatnog planiranja: planovi treba da obuhvate sve bitne odrednice za dotiçni prostor i dotiçne ciljeve, te da iste stratełki integriłu. Princip taçnosti: planovi, namjere i konkretne mjere treba da se odnose na taçno odreden prostor. Princip razvoja: taçna analiza i saznanja o prethodnom razvoju dovode do boljeg planiranja buduçnosti Princip demokratiçnosti planiranja: gradane i nosioce javnih funkcija kojih se to tiåe, treba ukljuçiti u proces planiranja i njegovu realizaciju sl.12.1: Nivoi planiranja u Crnoj Gori 72

73 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske Razvojne perspektive Postojeåi planovi i programi prostornog razvoja velikim dijelom viłe nisu aktuelni i nije ih moguåe realizovati. Planove razvoja gradova je neophodno aktualizovati i doraditi. Razvojni planovi vaπe za period od 20 godina.plan razoja Herceg-Novog je istekao 2000 god. Opłtina trenutno radi na aktualizaciji razvojnog plana. U taj plan se slivaju razne studije i istraπivanja (n.pr. saobraåaj). Prema informaciji urbanista u Kotoru se trenutno diskutuje o planu razvoja Perasta. Strategija razvoja turizma predvida izgradnju novih hotelskih kapaciteta. Pored toga treba raçunati sa daljom potraπnjom za gradevinskim parcelama za male pansione i kuåe za odmor. Imajuåi ovo u vidu za oblast prostornog planiranja su vaπne slijedeåe oblasti djelovanja: prostorno prihvatljive lokacije u Boki Kotorskoj (n.pr. Lazaret) izrada dugoroçnog plana turistiçkog razvoja i urbanistiçka realizacija istog, uzimajuåi u obzir ekoloska ograniçenja kao model za druge oblasti spreçiti nastajanje urbanistiçkih nizova, kroz razvoj zelenih tampon povrłina razrijełenje sukoba izmeddu industrije i turizma, posebno kroz modernizaciju i smanjenje zagadenja programi posumljavanja 12.4 Regionalno znaçajna podruçja koja podlijeπu ograniçenjima UNESCO załtiåena podruçja U Crnoj Gori postoji veåi broj prirodnih objekata, koji su zastiåeni konvencijama, zakonima i planovima. Ovo se odnosi na 28% povrłine Crne Gore. Godine 1979 grad Kotor je stavljen na UNESCO spisak univerzalnih i ugroπenih kulturnih dobara. Isto je uçinjeno i sa zalivom Kotor - Risan. Pored toga Boka Kotorska spada u najljepłe zalive svijeta (Bulatoviå M. i dr., Crna Gora - ekolołka drπava, s. 108) Załtiåena prirodna podruçja u Crnoj Gori obuhvataju: prirodne spomenike (klisure) prirodne rezervate(staniłta biljaka i πivotinja) primorje (plaπe) oblikovanu prirodu druge prirodne objekte izuzetne vrijednosti çije je oçuvanje u interesu drπave. Posebnom uredbom drπavnog instituta za załtitu prirode 52 biljne vrste i 314 πivotinjske vrste su stavljene pod załtitu (Bulatoviå M. i dr., Crna Gora - ekolołka drπava, s. 108) Nacionalni parkovi Natcionalni park Lovåen Na osnovu kulturno-istorijskog nasleda je ha planine Lovåen, koje se nalazi istoçno od Boke Kotorske, proglałeno nacionalnim parkom. Nacionalni park Orjen Neobiçno strma kreçnjaåka planina koja se nalazi oko m visokog vrha Orjen, se nalazi u sjevernom dijelu Boke Kotorske i proteπe se preko granice Bosne i Hercegovine. Nacionalni park se po pola prostire na teritoriji ove dvije drπave. sl.12.2: Nacionalni park Lovåen 73

74 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore Nacionalni park Skadarsko jezero Skadarsko jezero je 1983 proglałeno nacionalnim parkom. Dugaçko je 40 km i pri niskom vodostaju njegova povrłina iznosi ca 370 km2. U jezeru πivi 40 vrsta riba, od kojih su neke jedinstvene u svijetu. Na jezeru πivi 270 vrsta ptica, a najpoznatiji jeste pelikan. Biljni svijet je veoma raskołan i svestran a obale pruπaju nekoliko kulturno-istorijskih znamenitosti. Nacionalni park Biogradska Gora Sa 80 vrsta drveåa i povrłinom od ha Biogradska Gora je zajedno sa Peruçicom u Bosni jedina preostala prałuma u Evropi. Nacionalni park Durmitor Nacionalni park Durmitor se nalazi na krajnjem sjeveru Crne Gore. Załtiåeni dio ovog planinskog masiva obuhvata povrłinu od ca ha. Pored livada i nepreglednih łuma, 19 jezera vaπe za glavnu atrakciju Regionalni saobraåajni sistem Cestovni saobraåaj Cestovni saobraåaj se u Crnoj Gori odvija preko regionalnih cesta ( magistrale ), autoputevi ne postoje. Najznaçajniji pravci su priobalna magistrala, kao i veza primorja do glavnog grada Podgorice i dalje za Beograd. Ceste u Crnoj Gori su u dobrom stanju. Glavne ceste su asfaltirane i imaju dvije trake. Najznaçajnij ceste, jadranska magistrala i veza primorja sa Podgoricom, se od ostalih cesta razlikuju jedino po veåoj sirini. Uπe i sporedne ceste su asfaltirane, mada se po negdje moπe naåi kraåa dionica makadama Medjunarodni pravci Priobalna cesta vodi poçev od hrvatske granice sjevero-istoçnom stranom zaliva do tjesnaca u Kamenarima (kanal Verige) i do unutrałnjih zaliva Risan i Kotor. Ovdje je cesta zamjenjena trajektom. Od trajekta ova cesta ide prema jugo-istoku preko Tivta ka Budvi i dalje duπ juπnog dijela crnogorskog primorja. Ova cesta ima dvije kolovozne trake, izuzev jednog malog dijela izmedju Bara i Ulcinja, koji ima tri trake. U Boki Kotorskoj ova cesta prolazi iznad naselja. U Herceg-Novom i Tivtu naselja su se prosirila iznad ceste. I na ostalom dijelu primorja ova cesta, sa izuzetkom Budve i Bara, prolazi iznad naselja. Dionica od Budve do Bara je karakteristiçna zbog velikog broja krivina i strmih uspona. Spora i velika vozila je veoma tełko prestiåi i çesto se stvaraju duge kolone. Prosjeçna brzina iznosi km/h Glavne ceste Na opisane medjunarodne pravce se nadovezuje veåi broj glavnih cesta, koje upotpunjuju cestovnu mreπu. Alternativa trajektu preko Boke Kotorske jeste uska priobalna cesta oko unujtrałnjeg dijela zaliva. Ona neposredno prati obalu i prolazi kroz nekoliko naselja. Połto ona za mnoge kamione predstavlja alternativu, saobraåajno optereçenje je srazmjerno veliko Cestovna mreπa - planiranje U planovima cestovne infrastrukture Ministarstva transporta tri dionice su posebno vaπne za razvoj turizma u Boki Kotorskoj i duz primorja. Ovdje se radi o most preko zaliva (Verige) umjesto trajekta tunel Sozina i cesta od Risna preko Grahova ka Nikłiåu Most Verige Dugoroçni planovi predvidaju brzu cestu od hrvatske pa do albanske granice, koja bi iłla paralelno sa primorskom magistralom. Kao dio iste predvidena je gradnja mosta na najuπem dijelu zaliva, koji treba da zamjeni trajekt izmedu Kamenara i Lepetana. Njegov raspon iznosi 970 m. Za zavrłnu i sveobuhvatnu procjenu ovog projekta, sa stanoviłta prostornog planiranja, uticaja na okolinu i izgleda pejzaπa ne raspolaπemo sa dovoljno informacija. Ali moπemo zakljuçiti da bi jedinstven pejzaπni karakter Boke Kotor- 74

75 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske ske izgradnjom ovakvog mosta doπivio znaçajnu promjenu. Tunel Sozina Izgradnjom tunela Sozina i njegovim prikljuçenjem na postojeåu putnu mreπu skratiåe se rastojanje izmedu Bara i Virpazara. Ukupna duπina tunela iznosi 4.2 km. Saobraçajnica je planirana kao autoput. Rastojanje izmedu Podgorice (aerodrom) i juπnog dijela crnogorskog primorja (Bar - Ulcinj), se skraçuje za ca. 20 km u odnosu na staru i krivudavu cestu preko Petrovca. Vremenski ovo znaçi skraçenje putovanja za ca min. Sadałnje rastojanje od 95 km izmedu aerodroma Podgorica i Velike plaπe kod Ulcinja turistiåki autobusi predu za ca. 2 sata, u zavisnosti od gustine saobraåaja. Ovaj tunel åe znaçajno skratiti vrijeme transfera od aerodroma do Ulcinja. Tunel Sozina predstavlja dio planiranog prosirenja koridora sjever - jug od Bara preko Podgorice i Berana u Pravcu Srbije i Kosova. Detaljna trasa puta joł nije izradena. Cesta izmedu Risna, Grahova i Nikłiåa Kao dio 1982 god. zapoçete izgradnje ceste izmedu Boke Kotorske i unutrałnjosti, poslednjih godina su zapoçeti zemljani radovi na dionici od Nikłiåa do Morinja. Ova dionica je preteπno predvidena sa tri trake. Predvidena su çetiri tunela, jedan most i dva odmoriłta/ parkinga. Jedan dio trase vodi niz padine iznad Boke Kotorske i znaçajno ugrozava pejzaz okruzenja, sto je u drastiçnoj suprotnosti sa turistiçkom orijentacijom zaliva. Ova studija se kroz odgovarajuåi model projekat bavi analizom moguçe sanacije pejzaπa Autobuski saobraåaj Primorska oblast je pokrivena gustom mreπom linija sa çestim polascima, ali je vozni park, izuzev nekoliko izuzetaka, potpuno zastareo. Preduslov koriłtenja ovog prevoznog sredstva od strane individualnih turista jeste potpuna modernizacija voznog parka, zastarijelih stanica, bolji informacioni sistem za putnike, radi planiranja putovanja, kao i na licu mjesta Vazdułni saobraåaj Zbog velikog rastojanja od Crne Gore do emitivnih trπiłta zapadne Evrope i zbog potpunog nedostatka kvalitetnih autoputeva, avion predstavlja najznaçajnije prevozno sredstvo za dolazak sjevernoevropskih turista. Na srednji rok treba raçunati sa poveçanjem turistiçkog avio-saobraåaja iz Poljske, Çełke, Madarske i dr. Kratkoroçna i kvalitetna izgradnja avio veza Crne Gore sa okruπenjem predstavlja osnovnu pretpostavku za oπivljavanje visokog medunarodnog turizma. Aerodromi Crna Gora raspolaπe sa dva medunarodna aerodroma: Podgorica i Tivat. Dodatni aerodrom kod Berana sa pistom duπine m je van upotrebe. Do 1990 god. regiju Boke Kotorske je opsluπivao aerodrom Åilipi - udaljen ca. 60 km. Aerodrom Podgorica Aerodrom podgorica se nalazi 6 km juπno od centra glavnog grada i povezan je direktno sa najznaçajnijom sjever - jug cestom. Ovom cestom se u roku od 1.5 çasova stiπe do destinacija na srednjem primorju(budva, Petrovac, Sutomore, Bar). Turistiçkim autobusima je potrebno ca 2 sata do Boke Kotorske. Turisticke centar, Herceg-Novi, medutim je daleko bliπi aerodromu Åilipi. Aerodrom Tivat Aerodrom Tivat je lociran juπno od grada i u neposrednoj blizini priobalne magistrale. Sjeverni koridor za slijetanje ide preko Tivatskog i Herceg-Novskog zaliva. 75

76 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore 76

77 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske 13 Model-projekti Boka Kotorska Igalo Lazaret Herceg Novi Gornja Lastva Perast Aerodrom Tivat Cesta u gradnji iznad zaliva upa Tivat 77

78 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore 78 Plan 13.1: Model projekti

79 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske Plan 13.2: Regionalni aspekti 79

80 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore 13.1 Model - projekat Igalo Turistiçki ciljevi Grad Herceg Novi je jedna od najmnogoljudnijih i istovremeno najviłe posjeåivana destinacija u Boki Kotorskoj. Obzirom na velike probleme dugoroçno mu u medunarodnoj konkurenciji prijeti opasnost od nestajanja kao turistiçke destinacije. Najvaπniji problemi su tełka saobraåajna situacija uslijed uskih puteva, tranzitnog saobraåaja, nedovoljnog prostora za parkiranje, djelimiçno nezadovoljavajuåa kvaliteta hotela, koji jedva da raspolaπu ponudom za rekreaciju i prostorom za to, nedostaju javne povrłine za sport i rekreativne aktivnosti, te javni parkovi, nedovoljna komunalna infrastruktura (voda, otpadne vode, smeåe), łetaliłte uz obalu sa vałarskim karakterom, kao jedina turistiçka atrakcija za veliku masu gostiju i prljave plaπe i betonske ploçe za sunçanje, koje se naplaåuju Institut Igalo je u prołlosti bio najpoznatiji proizvod Herceg Novog. Ubrajao se u 100 najboljih objekata na svjetskom zdravstvenom trπiłtu. Zahvaljujuåi svojoj veliçini i opremi, radu tokom çitave godine i popularnosti, te svojoj funkciji kao poslodavac, a ubuduåe i kao moguåi objekat za łkolovanje, Institut ima veliki ekonomski znaçaj za regiju. Ali na Institut priliçno negativno utiçu gore navedeni okvirni uslovi. Centralni cilj ovog model-projekta pred nama je ukljuçivanje Instituta Igalo u turistiçku strategiju kvalitete za Boku Kotorsku i prekograniçna saradnja. Mijenjanje okruπenja Instituta Igalo sluπi poboljłanju njegove prihvatljivosti na trπiłtu, a time i njegovoj rentabilnosti i poveåanju atraktivnosti Herceg Novog, a to kroz optimiranje ponude za slobodno vrijeme. Nadalje, to mijenjanje okruπenja predstavlja prvi razvojni stepen Buduåe vizije Boke Kotorske i znaçi stvaranje povrłina za kupanje, sport i zelenih povrłina, te utvrdivanje jedne integrisane prostorne i razvojne strategije. Ova strategija sluπi tome da se sprijeçe planovi, koji bi mogli imati negativne posljedice po kvalitet lokacije, vode i blata. Umjesto toga ona forsira planove, koji pomaπu da posjetioci koji stiπu steknu prvi pozitivan utisak o Crnoj Gori Stanje Zdravstveni Institut Igalo nalazi se usred gusto naseljenog i arhitektonski veoma heterogenog podruçja naselja Igala u Herceg Novom. Oblast je sa jedne strane omedena obalom Boke Kotorske, na drugoj strani niskim, dijelom naseljenim lancem brda, koja se proteπu ca. 400 m prema zaledu. Od obale se teren penje do glavnog puta, do magistrale, koja medusobno spaja naselja na obali Boke Kotorske, jednim dijelom se ona strmo penje. Odatle udaljenost do aerodroma Åilipi (Dubrovnik, Hrvatska) iznosi 30 minuta. Struktura zgrada se velikim dijelom sastoji od stambenih kuåa na dva do çetiri sprata. Ali u neposrednoj blizini Instituta ima i zgrada sa po 12 spratova. Jednim dijelom te visoke zgrade Institut koristi za smjełtaj pacijenata. Okolina Igala obuhvata teren medicinskog Instituta, pojas obale Boke Kotorske, kao i dolinu rijeke Sutorina i njeno ułåe u more. Zajedno, te tri oblasti çine jedan vaπan prirodni prostor, koji se desetljeåima negativno razvijao. Osim toga, postoji niz ekolołkih problema, koje prouzrokuju saobraåaj i otpadne vode. Potencijal za optimiranje rekreativne ponude koja se moπe koristiti tokom cijele godine joł nije iscrpljen. sl. 13.1: Igalo 80

81 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske Institut Igalo Institut se sastoji od viłe zgrada, koje se mogu podijeliti u dvije faze gradnje. Zgrade iz faze 1 su integrisane u okolne zgrade i nude tuπnu sliku. Sastoje se uglavnom od viłespratnih betonskih objekata, u stilu 60-tih. Faza 2 se sastoji od jedne glavne zgrade sa sobama za pacijente, prostorijama za terapije i gastronomiju, dopunjeno javnim zatvorenim bazenom. Kompleks predstavlja tipiçnu arhitekturu 80-tih i stoji usamljeno usred okolnih objekata. Glavna zgrada ima otprilike 10 spratova i ima tri krila. Slobodne povrłine ovog znaçajnog Instituta, sagradenog ( Mediterranean Health Centre ) (faza 2) vape za temeljitim renoviranjem i obnovom. Neposredno okruπenje Instituta redovno paraliłu automobilski saobraåaj i nedovoljan broj mjesta za parkiranje. Institut zbog puta sa gustim saobraåajem i zbog velikih privatnih posjeda nema direktan i dobar pristup moru. Stoga su vaπne mjere uklanjanje sl. 13.2: Glavni prilaz Institutu Igalo faza 2 puta, novo trasiranje saobraåaja i stvaranje parkinga. Institutu takode nedostaje prilagodenost objekta za invalide. Menadπment Instituta planira terapijske bazene i sve ostalo na plaπi, sve prilagodeno invalidima. Spoljnji objekti zgrade djeluju dosadno i prazno. Zgradi bi stoga trebalo poveåati vrijednost obnovom staza, puteva, mjesta, krovnih povrłina i terasa, te mjestimiçnim zasadivanjem biljaka. Prostor parkinga na glavnom ulazu Instituta i povrłina sa druge strane magistrale bi trebali kompletno biti preoblikovani. Ovdje bi trebalo napraviti put i optiçku vezu izmedu Instituta i male doline. Na brdu, neposredno pored glavne zgrade iz faze 2, nalazi se Vila Galeb, bivła Titova vila, koju Institut koristi kao centar za terapije. Vila se u biti sastoji od prostranog dvospratnog atrijuma na brdu. Na gornjim spratovima su spavaåe sobe, u prizemlju su drułtvene prostorije, te privatne Titove odaje. U suterenu su prostorije za terapije i zatvoreni bazen. Objekat leπi usred borove i kedrove łume, okruπen vrtovima i terasama. Jedno stepeniłte vodi do travnate povrłine dolje do puta uz obalu. Ali ta povrłina je zapułtena i osim toga tełko je optereåena intenzivnim koriłtenjem u ljetnjim mjesecima. Pored svega łto koristi Institut, u neposrednom okruπenju se nalaze stambene zgrade i usluπni objekti, prije svega restorani i kafiåi za turiste, posjetioce Instituta i stanovnike. Ulice u ovoj oblasti su preteπno sa objektima za stanovanje i veå sada su veoma opreåene jakim saobraåajem. Situacija sa parkinzima je prije svega u ljetnjim mjesecima haotiçna i ulice su sa obje strane oiviçene vozililma koja tu parkiraju. Iako do stambenih objekata vode mnoge pjełaçke staze, njih çesto prekidaju stepeniłta, tako da nisu pogodne za bicikla, djeçja kolica i invalide. Obalni put koji vodi pored Instituta i protiçe paralelno sa obalom ima ulogu prilaznog puta do Starog grada, te ima gust saobraåaj. Sa jedne i druge strane su objekti i vozila koja tu stalno parkiraju. Pjełaci samo tełko mogu proåi ovim uskim putem i sveukupno, te ulice zbog takvog saobraåaja ne znaçe kvalitet boravka. Sve u svemu, situacija je za pjełake u Igalu veoma tełka. Ne postoji saobraåajni sistem i sistem za parkiranje ili sistematiçno oznaçavanje parkinga i mjesta u gradu. Javnih parkinga van prostora ulica ima veoma malo. Ima dodułe privatnih parkinga u Igalu, ali oni nisu dovoljni za broj vozila. Iza prvog niza zgrada na obali je put Pet Danica. On sluπi kao promenada i vodi do Meljina, istoçno od starog grada Herceg Novog. Dodatno ona prolazi pored obliπnjih stambenih zgrada i restorana u Igalu. Ovo znaçajno utiçe na njen kvalitet kao staze za łetaçe. Travnata povrłina izmedu Vile Galeb i łetaliłta sa stazama koje djeluju samovoljno projektovane, trebala bi biti iznova oblikovana kao park u duhu vremena. Stara poploçenja, nezadovoljavajuåu rasvjeta, neatraktivne gradevine, i asfaltni pokrivac na cestama treba zamijeniti novim materijalima. Produπavanje łetaliłta sve do ułåa Sutorine poveåava atraktivnost plaπe. U dijelu produπenog łetaliłta treba ukloniti ono łto smeta (radionice itd.), plaπu treba prołiriti i popraviti. 81

82 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore U toj oblasti se pored malih privatnih bałti mogu ponegdje naåi i javne zelene povrłine. Duπ ulica su palme i πive ograde. Ne moπe se vidjeti postojanje strukture ili neki osnovni koncept. Postojeåe zelene povrłine, raskołno pojedinaçno drveåe i lijepe πive ograde treba obavezno saçuvati i treba ih integrisati u novu koncepciju. Glavna zgrada iz faze 2 se na sjeveroistoku graniçi sa velikom zelenom povrłinom (park). Ona je gusto obrasla drveåem i predstavlja jedinu povezanu zelenu zonu u naselju. Sa druge strane magistrale teren oko Instituta je veoma brdovit. Iako su tu uglavnom stambene zgrade, ima joł neizgradenih povrłina i razliçitih povrłina koje stoje neiskoriłteno. Nasuprot glavnom prilazu do faze 2 Instituta, nalaze se ostaci jedne kołarkałke dvorane, łto umnogome kvari sliku predjela. Sliku predjela u tom kraju joł kvare samovoljne gradevinske strukture i koriłtenja, te ulice koje do njih vode, a koje djeluju provizorno. Usred tih zdanja osim toga se nalazi jedna gradska deponija smeåa Dolina Sutorine Igalo se nalazi u sjeveroistoçnom dijelu ułåa rijeke Sutorina. Dolina je sa jedne strane, prema jugozapadu, ograniçena strmom padinom poluostrva Prevlaka. Prema sjeveru i sjeveroistoku se sukcesivno uzdiπu połumljena brda. Tu je rijeka Sutorina, çiji tok je u prethodnim decenijama premjłten u vjełtaçko, betonsko korito, da bi se sprijeçile poplave i preplavljivanje obale rijeke. Dolina je ekolołki veoma osjetljiva. Ona je izvor blata i mineralne vode, koji se u Institutu koriste za tretmane. Oko rijeka je premjełtena u betonsko korito koje je uniłtilo prirodno meandriranje rijeke. Time se poveåala brzina rijeke i time je smanjena sadrπina minerala u mulju koje stiπe do mora. Jedan veliki problem nastaje zbog veoma slabog morskog strujanja i zbog male dubine mora u ovom dijelu zaliva. Brzo sedimentiranje mora usljed ubrzanog toka Sutorine ugroπava cjelokupnu ekolołku ravnoteπu i peloide. Jednako kritiçno treba gledati na çinjenicu da se naselja u susjedstvu i privatne kuåe çesto grade bez gradevinskih dozvola, da se podzemne vode zagaduju otpadnim vodama iz septickih jama. Direktno na ułåu su razliçite male zanatske firme. Nadalje, na juπnoj strani ułåa nastalo je stambeno naselje. Ovdje, se u meduvremenu, usred gradevina, nalazi izvor mineralne vode Instituta. Ranije vlaπno podruçje delte rijeke je djelimiçno isułeno, ali nema gradnje objekata. Povremeno Sutorina kod jakih kiła teçe van betonskog korita, tako da bi bile potrebne i povrłine za retenziju. Ne samo zbog ekolołkih problema, dolina je sa svojim oblastima koje su zbog padine mjestimiçno u sjenci i zbog vlaπnog tla nepodesna za gradnju. Ranije za poljoprivredu koriłteni dio doline je sada uglavnom neiskoriłten i neki od plastenika stoje napułteni. Zbog privatizacije su povrłine sada u rukama velikog broja individualnih vlasnika zemlje. Jedan dio ovih povrłina direktno na periferiji naselja je nekada bio predviden za sportske objekte (tenis). Tereni medutim nikada nisu zavrłeni, vide se samo fundamenti strukture sl. 13.3: Gradevinska struktura u Igalu sl. 13.4: Łetaliłte sl. 13.5: Łumski park kod faze 2 82

83 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske terena. Jedno fudbalsko igraliłte sa prostorijama kluba se nalazi direktno na obali rijeke, udaljeno nekoliko stotina metara od plaπe. Prema istoku je staro seosko groblje sa gotskom kapelom. Oba areala su odvojena bivłom prugom sa padinom od obalnog dijela. Plaπa se prostire sve do Instituta (faza 1). U prosjeku je plaπa łiroka samo 6-10 metara i sve u svemu nije odrπavana. Susjedne slobodne povrłine nisu sredene i u ljetnjim mjesecima ih intenzivno koriste posjetioci plaπe. Slobodne povrłine Instituta nisu jasno odvojene od javnih slobodnih povrłina. Odvoz smeåa je nezadovoljavajuåi i gradske deponije smeåa su preoptereåene. Na rubu naselja prema dolini je jedna gradska deponija smeåa. Ali, kao i u çitavoj Crnoj Gori, u dolini Sutorine se mogu naåi divlje deponije smeåa. Pouzdano snabdijevanje stanovniłtva vodom nije obezbijedeno. Preteπno ljeti ima problema, a preko dana nema vode, odn. snabdijevanje je samo tokom nekoliko sati. Institut ima vlastiti rezervoar za pokrivanje svojih potreba. Ali i ovdje je zbog tehniçkih i organizatorskih nedostataka dolazilo do nestałice vode Specifiçnosti Obala ispred Igala nudi jednu od rijetkih veåih plaπa u Boki Kotorskoj. Osim toga, u dolini Sutorine se mogu naåi jedine neizgradene povrłine u opłtini Herceg Novi, a koje su na ravnom terenu. Sl. 13.1: Igalo sl. 13.6: Dolina Sutorine sa sjevera sl. 13.7: Zelena povrłina ispod Vile Galeb sl. 13.8: Prelaz iz faze 2 u dolinu Sutorine 83

84 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore Koncept / mjere Razvoj okruπenja zdravstvenog instituta Igalo ima dva glavna cilja. S jedne strane treba ojaçati ekonomsku bazu Instituta u Igalu i to poveåanjem atraktivnosti okruπenja. Sa druge strane treba uvaπiti posebnu ulogu doline Sutorine kao kapije prema Crnoj Gori i to treba sprovesti u djelo kroz privlaçno oblikovanje predjela. Razvoj se bazira na sveobuhvatnom konceptu predjela. Tako se uzimaju u obzir svi zahtjevi okoline i ekologije, pored estetskih aspekata. Treba napraviti veliki park koji åe biti ulazna kapija za turiste iz Hrvatske i ujedno kao prijatan ambijent za banjske goste, turiste i lokalno stanovniłtvo. Glavne karakteristike ovog novog prostora za odmor bili bi objekti za sport i rekreaciju, npr. igraliłte za golf, kao i pjełaçke i biciklistiçe staze duπ renaturizovane rijeke. Sve mjere bi trebalo detaljno ispitati łto se tiçe hidrolołkih aspekata. Dolinu rijeke Sutorine bi trebalo staviti pod załtitu. Koncept predvida slijedeåe sadrπaje. Prije skretanja za Njivice, pa sve do Instituta treba uz obje strane magistrale zasaditi drveåe, da to bude privlaçna aleja, koja åe biti zeleni element u predjelu. Paralelno sa alejom bi iłla pjełaçka/ biciklistiçka staza. Na ulazu u predio Igala bio bi jedan krug, naglałen drveåem. Ovaj s jedne strane sluπi tome, da se reguliłu saobraåajni tokovi, sa druge strane da se naglasi ulaz u to podruçje kao kapija u Igalo i Crnu Goru. Osim toga, time se smanjuje brzina saobraåaja. Dalje od tog kruga smiju da voze samo oni koji tu stanuju i korisnici planiranih sportskih objekata. Time åe u tom çitavom podruçju biti mirnije łto se saobraåaja tiçe. Parking predviden za ca. 300 automobila sluπiåe posjetiocima plaπe i posjetiocima sportskih i kulturnih priredbi.. Specifiçnost tog novooblikovanog puta je Welcome to Montenegro centar. Ovaj centar, sa pogledom na H Novi i zeleno Igalo, turistima koji dolaze iz pravca Hrvatske sluπi kao izvor informacija Institut Igalo Na zgradi (faza 2) se obnavljaju postojeåe, neatraktivne krovne povrłine i terase, pretvaraju se u terase za sunçanje i krovne terase sa zelenilom, sredene i zasadene biljkama. Nude se nove staze za łetaçe, bicikliste i pjełake, povrłine za sportove na travi, leπanje, gastronomiju, te moguånosti za zabavu. Iz malog łumskog parka na sjeveroistoçnoj strani Instituta stiπe se preko filigranskog pjełaçkog mosta od çelika u dolinu koja je sa druge strane puta. Time nastaje pjełaçka veza sa planiranim golf terenom. Dolinu treba srediti poput parka i zasaditi zelenilom. Postojeåu gradevinarsku ruinu sportske hale treba ukloniti, a isto tako i deponiju smeåa. Zatvaranjem puta ispred Instituta je stvorena moguånost za stvaranje atraktivne zone za kupanje. Povrłinu ispred zgrade treba urediti kao trg. U jednom dijelu, zaklonjenom od puta, izmedu Vile Galeb i Instituta bili bi bazeni za terapije napolju, łto bi nadopunjavalo veå postojeåu opremu. Sa trga bi vodio jedan put, opremljen Kneipp -ponudom, preko zelene povrłine koja pripada Institutu, do łetaliłta i wellnes oblasti na plaπi. Ovaj novi terapijski prostor bi nudio hidro masaπu morskom vodom (Wellenbad) na novo sredenoj plaπi, koju bi koristio samo Institut. Vila Galeb se transformiłe, koristi se za seminare i manje konferencije. Sa preuredenim terenom ona se nameåe kao lokacija usred zelenog parka za odmor, sa spektakularnom, egzotiçnom vegetacijom i faunom za medunarodne posjetioce. Cijeli pojas plaπe izmedu Instituta i ułåa rijeke Sutorine treba shvatiti kao Evoluciju plaπe. Łetaliłte Pet Danica, tu je bitan element, jer ono prolazi od Igala, pored starog grada i vodi sve do Meljina. Łetaliłte se time nameåe kao prostor za boravak i łetnju i predstavlja glavnu osu oblasti. Produπava se prema ułåu rijeke i bilo bi sa obje strane oiviçeno drveåem (platane, oblikovane u obliku krova). Łetaliłte bi tako dobilo atraktivnu poçetnu/krajnju taçku u obliku kule sl. 13.9: Primjer jednog pjełaçkog mosta 84

85 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske Plan 13.3: Koncept razvoja 85

86 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore (ili nekog drugog simbola) sa prostorom u blizini ułåa rijeke Sutorine. Toranj bi ubuduåe predstavljao kraj jednog divnog łetaliłta, koje se proteπe od Igala sve do novog hotela Lazareta u Meljinama. Noåu małtovito osvijetljen, toranj bi predstavljao simbol novog Igala. Duπ łetaliłta treba popraviti postojeåe platoe za sunçanje i stvoriti nove moguånosti za kupanje. Plaπu treba obnoviti i prołiriti. Predvidaju se jedna arena, razliçiti trgovi, moguånosti za sjedenje, kiosci, areali za igranje itd. kao stanice, a sve bi bilo uradeno u jedinstvenom stilu, sa modernim materijalima i opremom. Mladim ljudima treba odgovarajuåa ponuda. U okruπenju Instituta åe mjere transformacije prostora ulica i javnih zelenih povrłina poveåati kvalitet boravka posjetilaca Instituta, turista i lokalnog stanovniłtva. Povrłina izmedu Vile Galeb i łetaliłta bi se sredila kao travnata terasa, to bi bila povrłina za leπanje i sunçanje. Glavna zona i predio plaπe åe biti atraktivniji i uredena jedinstvenim elementima, npr. svjetiljkama, klupama, poploçenjem. sl : Detalj - Kula na łetaliłtu Privatnim gradevinskim preduzetnicima treba ponuditi struçno nadzor od strane opłtine, da bi bilo zagarantovano, da åe se novi objekti ili rekonstrukcije uklopiti u gradsku gradevinarsku strukturu i da neåe negativno uticati na cjelokupni dojam Priroda / slobodne zone / zelenilo Glavni element u preoblikovanoj dolini rijeke Sutorine je velika livada (the Great Meadow). Ona åe nastati nakon łto budu uklonjena sva vjełtaçka brdałåa, gomile, drenaπe, ostaci betona i smeåa i kada se povrłina iznova modelira. Eliptiçan oblik livade se prilagodava meandriranju rijeke. Iako je predvidena kao povrłina za retenziju nakon obilnih kiła, livada predstavlja velik, lijep slobodan prostor, koji åe zavisno od godiłnjeg doba biti pun livadskog cvijeåa ili se ljeti moπe korisiti za priredbe, poput openair koncerata, cirkus ili buvlje pijace. Na rubu livade åe se istorijsko -kulturni objekti, poput male kapele sa grobljem, integrisati u sve to i biåe odrπavani kao kulturni spomenik. Bivła πeljezniçka pruga i most dobiåe posebnu inscenaciju, evtl. sa jednom starom lokomotivom. Ovaj lijepi πeljezniçki nasip sa zidovima od prirodnog kamena i padinama treba da bude odrπavan kao kulturni spomenik i treba da bude osposobljen kao staza za pjeçaçenje i biciklistiçka staza sa koje se pruπa pogled na cijelu dolinu. U dolini Sutorine åe biti napravljen atraktivan sistem staza, koje mame na łetnju, dπogiranje, izletniçke łetnje i voπnju biciklom. Neposredno pored velike livade, na jednoj suvoj, evtl. uzdignutoj povrłini, predvideni su sportski objekti. Çine ih jedno veliko igraliłte sa stazama (8-kruπnih staza i kompletna oprema za laku atletiku), koje su pogodne za nacionalna i medunarodna natjecanja. Jedna sportska zgrada sa tribinom za gledaoce, teniski tereni, igraliłta za odbojku, rukomet i kołarku dopunjavaåe sportski kompleks. U svrhu renaturacije rijeke treba preduzeti razliçite mjere. Cilj je da se opet stvori prvobitno meandrirajuåe rijeçno korito. Betonske zidove korita treba ukloniti u łto veåoj mjeri i zamjeniti ih prirodnim, zelenilom zasadenim padinama. Duπ obale bi bile staze za łetnju. Izvor mineralne vode dobiåe posebnu formu. Izgradnja igraliłta golfa doprinosi poveåanju vrijednosti çitave doline i sluπi osiguravanju i oçuvanju prirodnog prostora. Velikodułno planirano igraliłte sa 18-rupa ima povrłinu od ca. 120 hektara i tako zauzima veliki dio doline. Istoçno od golf terena su povrłine za poljoprivredno koriłtenje, uzgoj u plastenicima i za jedan bałtenski centar. U okviru renaturacije Sutorine betonski karakter rijeke se ublaπava prołirivanjem betoniranog korita rijeke u obliku malih jezerca. Vjełto postavljene pregrade/ pragovi i kamenje u rijeçnom toku, te ozelenjavanje na obali, dopuniåe sliku prirodnog vodenog toka. Deponiju smeåa na periferiji naselja potrebno je zatvoriti i izvrłiti renaturaciju terena. Snabdijevanje vodom i sreden odvoz smeåa i odvod otpadnih voda moraju biti obezbijedeni. 86

87 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske Specifiçnosti / potencijali Medunarodno poznat zdravstveni Institut Igalo je najveåi poslodavac u gradu Herceg Novi. Ekonomska baza Instituta u znatnoj mjeri zavisi od kvalitete i raspoloπivosti blata koje se koristi u terapeutske svrhe. Ovo blato zavisi od donesenih organskih materija iz rijeke Sutorine i procesima sedimentacije u oblasti gdje se nakuplja u zalivu. Postojeåe kanalisanje toka rijeke utiçe negativno na stvaranje blata, jer rijeka donosi sa sobom manje sedimantacije. Joł jedan problem u vezi kvalitete blata je u stanovanju u dolini rijeke i u tome łto nedostaje sistem za odvod otpadnih voda, pa se otpadne vode direktno i neproçiłåene ispułtaju u rijeku. Intenzivno poljoprivredno koriłtenje u dolini predstavljalo bi opasnost za kvalitet blata, jer bi upotrijebljeni pesticidi/herbicidi uticali na blato. Da bi se obezbijedila ekonomska baza Instituta, dolina Sutorina bi trebala biti pod załtitom, łto se vode tiçe. sl : Skica za golf teren u dolini Sutorine sl : Detalj - The Great Meadow - velika livada 87

88 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore Plan 13.4: Plan pejzaπne arhitekture 88

89 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske 13.2 Model-projekat»Lazaret« Turistiçki ciljevi Herceg Novom su radi reorijentacije njegove turistiçke ponude i radi etabliranja kao cjelogodiłnje destinacije potrebni novi, trπiłno orijentisani proizvodi. Svoje velike strukturne probleme (upor. Igalo) grad åe moåi da rijełi samo ako pomoåu atraktivnih modela pokaπe, da temeljne promjene uopłteno poveåavaju kvalitet i da su one izvodljive. Herceg Novi ne raspolaπe ni sa jednim hotelom u segmentu sa 4-zvjezdice. Prenamjenom i preoblikovanjem istorijskih zgrada tzv. Lazareta, moπe se na uzoran naçin pokazati koje mjere i okvirni uslovi su potrebni, da bi se postigao jedan novi kvalitet. Lazaret je kao kompleks posebno podesna za prenamjenu, jer on osim postizanja komfora koji nudi hotel sa 4-zvjezdice i 150 kreveta, moπe da se osloni na: łarm iz vremena austro-ugarske monarhije, poloπaj u srediłtu Boke Kotorske plac sa drveåem vlastita plaπa sa sitnim łljunkom, vlastita mala marina, veza sa gradom kroz gradski park ili duπ łetaliłta i to pjełice. Sedmi stub predstavljaju slijedeåe ostvarive glavne usluge: odmor, kupanje wellness/fitness, zdravlje, sportovi na vodi i jedriliçari u prolazu, umjetniçke i kulturne priredbe, seminari, gastronomija. Cilj planova je prenamjena Lazareta u jedan od najatraktivnijih vrhunskih hotela na crnogorskoj obali, koji demonstrira standarde kvalitete i doπivljaja i koji istorijske gradevinske supstance pametno koristi u ekonomske svrhe i radi stvaranja atmosfere. Razvojni koncept je usmjeren na razliçite ciljne grupe i stvoriåe nekoliko osnova proizvoda, çime je moguå rad tokom çitave godine, te funkcija mjesta za obrazovanje. Od velikog znaçaja je pri tome poveåavanje vrijednosti obalnog dijela Meljina, da bi se unutar Herceg Novog stvorila jedna vrsta kvalitetnog ostrva za zahtjevnije trπiłne segmente, a odatle se na sliçan naçin moπe krenuti u cjelokupnu preorijentaciju gradske turistiçke privrede. Stvoriåe se jedan atraktivan zavrłetak łetaliłta, kao protupol Institutu Igalo, a da bi cijelo łetaliłte duπ obale dobilo veåu vrijednost Stanje Melinje Meljine je udaljeno ca. 2 km od Starog Grada Herceg Novog i prostire se ca. 500 m duπ obale izmedu gradskog parka Savinska Dubrava i połumljenog brda po imenu Lalovina. Magistrala od Herceg Novog prema Tivtu/Kotoru presijeca oblast ca. 150 m u pravcu zaleda i predstavlja popriliçnu barijeru za stanovnike iznad magistrale łto se prelaπenja tiçe Od neposrednog interesa za turistiçki razvoj je oblast u pojasu izmedu magistrale i obale. Gradevinska struktura je veoma razliçita, zgrade imaju izmedu dva i sedam spratova, a i trenutna namjena je veoma heterogena. Pored privatnih pansiona, malih hotela, kafiåa i restorana, tu se nalaze i kuåe, skladiłta i i zanatske hale, vatrogasna sluπba, te zgrade koje koristi vojska. U tom dijelu su uglavnom starije gradevine, ima i neizgradenih povrłina i napułtenih propalih objekata. Sve u svemu, veåini objekata je potrebna temeljna sanacija. Osim toga sve to jedan izbetonirani potok/ kanal za kiłnicu dijeli na dva dijela. Na istoçnom kraju Meljina łetaliłte Herceg Novog, Pet Danica, zavrłava na jednom nesredenom mjestu. Na tom mjestu se nalazi nekoliko praznih, raspalih zgrada. Do veåine objekata se stiπe sa łetaliłta, koje je osim nekoliko iznimaka izgradeno sa jedne strane (prema zaledu). sl : Meljine- predio i potok/ kanal za kiłnicu 89

90 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore Łetaliłte ide preko gore pomenutog potoka/ kanala za kiłnicu, preko mosta koji je zreo za rułenje. On je prije bio zabranjen za saobraåaj. Ali stanovnici su ga opet osposobili. Placevi duπ łetaliłta su veoma duboki i prostiru se djelimiçno do paralelne magistrale, odn. do jedne ulice prije magistrale. Oblast je u cjelini izgradena slobodno i otvoreno. Samo duπ łetaliłta na nekim mjestima slobodnih povrłina. Placevi u ovom dijelu imaju mnogo zelenila. Pored travnjaka tu su i bałte. Sveukupno, kraj djeluje zeleno, uokviren je sa obje strane połumljenim breπuljcima. Duπ łetaliłta su palme i veåe drveåe. Pet Danica dotiçe tu oblast na istoku. Kod gore navedenog nesredenog mjesta ono vodi gore do bivłeg obalnog puta, koji vodi oko brda Lalovina. Malo prije toga se raçva i vodi do magistrale. Tu se nalazi jedna bivła vila sa bałtama, koju trenutno koristi vojska. Otprilike 50 metara zapadno od mosta preko potoka/ kanala za kiłnicu nailazimo na jednu malu ulicu sa stambenim objektima koja izlazi na łetaliłte i povezuje ga preko jednog drugog mosta sa magistralom. Do Meljina se moπe stiåi za ca. 10 minuta voπnje magistralom ili glavnim putem iz Starog Grada. Pjełke ili biciklom se isto moπe lako stiåi łetaliłtem, uz divan pogled na Boku Kotorsku. Dalje, na zapadu jedan put vodi kroz gradski park, Savinska Dubrava Lazaret Tzv. Lazaret se nalazi na zapadnom rubu Meljina. Kompleks zgrada potiçe sa poçetka 18. vijeka i prvobitno su je napravili Mletci kao karantin. Dvije glavne zgrade, koje su poredane u jednom kvadratu, çine jednu zatvorenu cjelinu oko çetiri unutrałnja dvoriłta. Zgrade su preteπno na 2 sprata, napravljene od prirodnog kamena i pokrivene opekom. Istoçno, pored glavne zgrade je jedna novija zgrada, ona ide paralelno sa obalom. Ova je, iako ima dva sprata, malterisana i nije pripadala prvobitnoj grupi zgrada. Zgrade su okruπene drveåem i travnjacima. Trenutno se taj kompleks nalazi u privatnom vlasniłtvu i koristi se za stanovanje i u zanatske svrhe (izmedu ostalog radionica za çamce). Pet Danica prolazi na zapadu i sjeveru pored Lazareta. U ovom dijelu łetaliłte je dostupno za vozila i tuda se stiπe do obliπnjih stambenih objekata. Izmedu łetaliłta i zapadne strane glavne zgrade je jedna neiskoriłtena zelena povrłina. Na obali se nalazi jedna mala marina. Na istoku, na zgrade direkto graniçi jedna mala plaπa sa łljunkom i pijeskom. Ova plaπa zavrłava na ułåu potoka. Izmedu obale i glavne zgrade je jedna terasa, sa koje idu dva keja u more. Sjeverno od Lazareta, na suprotnoj strani Pet Danica, nalazi se nekoliko jednospratnih zanatskih hala. U Meljinama se plaπa nalazi samo na nekim mjestima. Pored gore pomenute plaπe ispred Lazareta, samo joł u istoçnom dijelu nalazimo malo veåu plaπu, łirine nekoliko metara. Inaçe su moguånosti na platformama za kupanje, a sl : Meljine sa brda Lalovina sl : Lazaret 90

91 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske koje nisu bał privlaçne, ograniçene. Duπ obale moπemo naåi viłe kafiåa sa terasama Koncept / mjere Glavni cilj razvojnog koncepta je da se bivłi Lazaret pretvori u hotel sa 4-zvjezdice. Ovdje je veoma znaçajno, da se istovremeno poveåa vrijednost okruπenja, da bi kao lokacija dobilo traπenu atraktivnost za jedan takav hotelski kompleks. Prenamjena Lazareta mora stoga iåi paralelno sa razvojnom koncepcijom za dio grada - Meljine, da bi se sprijeçio łtetan razvoj u okruπenju. Hotel treba da sluπi kao baza za turistiçki razvoj Meljina i da kao interesantna krajnja taçka jednog preoblikovanog obalnog łetaliłta privlaçi turiste. Koncept u tu svrhu predvida slijedeåe sadrπaje Łetaliłte Pet Danica Kiçmu ove oblasti predstavlja łetaliłte. Cilj je da se łetaliłte razvija u atraktivnu stazu za pjełake. Zato na raznim mjestima treba napraviti markantna mjesta, koja åe sluπiti kao prostor za odmor i mjesto koje privlaçi. Meljine kao krajnja istoçna taçka ima åe tu funkciju. Preporuçuje se, da opłtina Herceg Novi napravi jedan koncept za çitavo łetaliłte od Igala do Meljina. Koncept bi trebao sadrπavati podatke o podlozi, biljkama, opremi, dozvoljenom koriłtenju i preporukama sa oblikovanje susjednih zgrada. Łetaliłte treba prema gore navedenim preporukama preoblikovati i tako mu poveåati vrijednost. Sadnjom drveåa åe se naglasiti staza, a drveåe åe istovremeno prolaznicima pruπiti załtitu od sunca. Problematiçna mjesta i neestetski objekti duπ staze trebaju biti sanirani ili uklonjeni, npr. terase koje se ne koriste i platforme za kupanje, polomljene ograde, uliçne svjetiljke itd. Na kraju łetaliłta - u podnoπju brda Lalovina - treba napraviti jedan gradski trg. Stepenice koje vode do mora pozivaju na sjedenje, kej sluπi kao vidikovac i kao pristaniłte za çamce. Sa trgom bi graniçio jedan novi objekat sa kafiåem/ restoranom. Grupa objekata koji se nalaze preko puta, trenutno je prazna. To treba sanirati i preurediti u jedan mali hotel sa 2-3 zvjezdice, sa ca kreveta. Za to se predvidaju jedna nova zgrada i bazen u zadnjem dijelu placa. Tako åe łetaliłte dobiti πivopisnu krajnju taçku. Do kafiåa i hotela, te do objekata u susjedstvu moπe se stiåi sa obalnog puta preko jedne ulice. Vrijeme pristupa biåe ograniçeno, da bi se obezbijedilo da łetaliłte koriste samo pjełaci. Plaπa åe u ovom dijelu biti sanirana i stvaranjem jedne vjełtaçke plaπe biåe łira za ca. 20 m. Postojeåi kafiå na plaπi åe biti renoviran i sl : Plaπa u Meljinama dopunjen, da bi se stvorili javni sanitarni çvorovi za posjetioce plaπe. Most preko potoka koji je zreo za rułenje biåe saniran i zamijenjen novim mostom. Tok potoka åe biti izmijenjen i dobiåe estetski, prirodniji oblik, da bi privlaçio pogled, a ne da predstavlja neuglednu barijeru. Zgrade duπ łetaliłta biåe sanirane. Ovdje se preporuçuje, da opłtina donese smjernice saniranja, da bi se osiguralo oçuvanje tradicionalne arhitekture regije, a time bi se i nove gradevine arhitektonski uklopile u çitavu cjelinu. Od strane opłtine bi izvodaçima radova trebalo staviti na raspolaganje dobijanje besplatnih struçnih savjeta. Kod prenamjene stambenih zgrada i kod novih zgrada åe naglasak kod namjene u Meljinama biti na malim privatnim pansionima i turistiçkim apartmanima. Da bi se moglo stiåi do imanja duπ łetaliłta, a da se ne optereti łetaliłte, potrebno je napraviti jedan novi put otpozadi. sl : Detalj - Trg na łetaliłtu 91

92 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore Duπ magistrale i postojeåe ulice sa stambenim objektima, treba napraviti dva nova kompleksa zgrada sa turistiçkim apartmanima. Zgrade bi zatvorile postojeåa neizgradena mjesta i doprinjele bi daljnjem oπivljavanju tog kvarta. U zadnjem dijelu bi na jednom postojeåem praznom prostoru nastala jedna javna event-povrłina, npr. za proslave u tom kvartu, pozoriłte na otvorenom, igre. Dugoroçno åe biti izvrłena prenamjena Vile koju trenutno koristi vojska. Koristit åe se u kulturne svrhe ili kao Bed & Breakfast objekat. U zanatske svrhe koriłtene hale preko puta Lazareta åe biti uklonjene i zamijenjene sa çetiri kvadratna objekta i jednim uzduπnim. Trospratni kvadratni objekti sadrπe po łest apartmana. U prizemlju uzduπnog objekta bi bile samostalne radnje, (butici, pekara, turistiçka agencija), a na gornjim spratovima bi bilo po łest turistiçkih apartmana. Na preostaloj povrłini bi nastao parking sa ca. 68 mjesta, koji bi stajao na raspolaganju gostima Lazarethotela. sl : Detalj - turistiçki apartmani Lazaret Lazaret åe biti transformisan u hotel sa 4-zvjezdice, sa ukupno 150 kreveta, koji bi na povrłini od ukupno ca. 1,2 ha dodatno ponudio hotelsku marinu, wellnes predio, prostorije za seminare. U tu svrhu bi se sanirala glavna gradevinska supstanca glavne zgrade i ona bi se po potrebi modernizovala. Ovdje napravljen koncept koriłtenja bazira se na postojeåim moguånostima, obzirom na ciljne grupe i na rad tokom çitave godine. Koncept predvida, da postojeåi objekti pored glavne zgrade budu zamijenjeni novim objektom. Novi objekat na łetaliłtu treba da bude okrenut prema vodi. Zajedno taj novi objekat i istorijska zgrada çine izdvojen hotel oko jedne zelene terase sa bazenom. sl : Detalj - Nova zgrada i bazen U prizemlju glavne zgrade su predvidene javne prostorije za goste, npr. restoran, hala, recepcija, prostorije za seminare i hala za priredbe. Na gornjim spratovima bi bile sobe za goste. Unutrałnja dvoriłta glavne cjeline bi se prekrila staklom i tu bi bio prostor za boravak, te recepcija i restoran. To bi bila takode interesantna kulisa za umjetniçke izloπbe i prijeme. Glavni ulaz sa prilazom nalazi se u sredini, na sjevernom traktu zgrade, dostupan sa łetaliłta Pet Danica. Na obali bi bio jedan restoran-/terasa sa stepenicama koje vode u more, te pogled na hotelsku marinu. Novi objekat svojim ugaonim oblikom formira jasnu granicu u odnosu na stazu Pet Danica i zaklanja unutrałnje dvoriłte hotela od spoljnjeg svijeta. U prizemlju bi se nalazio wellnescentar, bistro sa terasom prema bazenu i jedan zatvoreni bazen. Na gornjim spratovima bi se na 4 sprata nalazile sobe za goste. Sve one bi bile sa pogledom na more. Izmedu novogradnje i glavne zgrade prostire se dio sa bazenom/vrtom i obalna terasa. Nadovezujuåi se na novi objekat, postojeåa plaπa biåe sanirana i prołirena. Veoma gusto zasadeno drveåe pruπa zaklon od pogleda u odnosu na łetaliłte. Jedan mol, uraden od prirodnog kamena predstavlja zavrłetak plaπe i moπe se koristiti i za sunçanje. Kao suprotni pol, hotelska obala na juπnom kraju hotela biåe pretvorena u marinu hotela. Lazaret åini poçetak Meljina i predstavlja bazu turistiçkog razvoja. Da bi se joł viłe istakao poseban karakter oblasti, umjesto postojeåih raskrsnica biåe napravljen reprezentativan kruπni tok. Ovaj åe ne samo usporiti saobraåaj duπ glavnog puta i pri tome olakłati prilaz i izlaz iz hotela, nego åe se i naglasiti ulazak u taj dio. 92

93 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske I-IV Geschossigkeit Plan 13.5: Okvir 93

94 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore Od Pet Danica, ca. 50 m od tog kruπnog toka, vodi jedna pjełaçka staza do gradskog parka Savinska Dubrava. Pjełaçki prijelaz åe posebno biti naglałen kapijom od drveåa, çime åe veze izmedu puteva biti lako uoçljive. Jedno stepeniłte bi vodilo od puta, kroz zelenilo dolje do łetaliłta. Mjerama u Meljinama nastala bi druga krajnja taçka na obalnom łetaliłtu Herceg Novog, koja sa kulom kod rijeke Sutorina u Igalu ima svoj poçetak. Oba pola su ciljevi do kojih je vrijedno doåi za vrijeme łetnje uz more i oni naglałavaju povezanost obalnog dijela grada Herceg Novi. sl : Detalj - kruπni tok i pjełaçka staza 94

95 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske Plan 13.6: Hotel detalj 95

96 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore Plan 13.7: Hotel Lazaret prizemlje 96

97 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske 13.3 Modelprojekat Perast Turistiçki ciljevi Mjesto Perast i dva ostrva ispred njega -Sveti Dorde i Gospa od Łkrpjela ubrajaju se u najveåe znamenitosti Crne Gore, zajedno sa lijepim gradevinama i veoma interesantnim kulturnim blagom. Uz to treba dodati i slikovit poloπaj, tako da se mjesto i ostrva ubrajaju u najviłe slikane objekte Crne Gore, te zato i daju peçat imidπu zemlje u inostranstvu. Ali łanse, koje iz toga proizlaze do sada su malo koriłtene. Perast je dodułe posjeåivan, ali gosti ga razgledaju i brzo idu dalje, a da tu ne potrołe novac. Postoje razliçiti razlozi za to: izuzev Vile Perast, jednog malog B-hotela sa 37 kreveta, mjesto ne nudi nikakav smjełtaj; uprkos prometnoj zaobilaznici smeta saobraåaj, posebno parkiranje, jer se koriste sve slobodne povrłine; muzej je veåini turista dosadan i nije otvoren u pravo vrijeme, riznica crkve je najçełåe zatvorena za aktivnosti u slobodno vrijeme mjesto ne nudi niłta łto je vrijedno pomena. Voπnje biciklom ili pjełaçke ture od Perasta obalom su zbog jakog saobraåaja opasne po πivot. Turistiçki razvojni cilj je ukljuçivanje Perasta u turistiçku strategiju, kao nosioca identiteta, te kao izletiłta. Treba da se stvori njegovana destinacija za odmor, koja je zahvaljujuåi svom kulturno-istorijskom ambijentu jedinstvena i koja je privredno dovoljno atraktivna, da bi se gradani Perasta zainteresovali za angaπman u turizmu i za unapredenje ponude i da bi se saçuvala dragocjena gradevinska supstanca mjesta i da bi se ona jednim dijelom takode renovirala. Oçuvanje postojeåeg stambenog fonda je primaran cilj, da bi se oçuvao stvoreni identitet mjesta i da ono ne bude zloupotrijebljeno kao muzej na otvorenom. Istovremeno åe se poveåati privlaçnost za jednodnevne posjetioce, da bi se produπila duπina boravka, a da bi lokalna privreda ostvarila dodatne prihode. Nadalje åe se stvarati umreπeni programi aktivnosti i doπivljaja, tako da Perast stimuliłe razvoj drugih turistiçkih inicijativa u Boki Kotorskoj ili pomaπe kod umreπavanja.. sl : Perast - Pogled na obalu Stanje Perast Grad Perast leπi na obali unutrałnjeg zaliva Boke Kotorske, nasuprot morskom tjesnacu Verige. Trenutno stanovniłtvo çini 300 lica. Udaljenost do grada Kotora iznosi ca. 14 km, do Herceg Novog 31 km. Poloπaj na strmoj padini uslovljava łiroko prostiranje i strukturu naselja ovog grada. Grad se po duπini prostire ca. 1 km duπ obale. U pravcu zaleda se gradevine zbog strme topografije prostiru na łirini od samo nekoliko stotina metara. Ako izuzmemo gradevine duπ obalnog puta i bivłe glavne ulice, grad je podignut na jednoj padini. Do imanja se çesto moπe stiåi samo stepenicama. U gornjem dijelu su objekti ograniçeni magistralom, koja ide paralelno sa obalom. Kod gradevinske strukture i u arhitekturi je vidljivo da je Perast doπivio svoj procvat kao pomorski grad u vrijeme baroka. Na osnovu istorijskog znaçaja grada mnoge gradevine su sl : Perast - Obalni put 97

98 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore pod załtitom spomenika. Veliki dio danałnjih gradevina potiçe iz 18./19. vijeka. U prosjeku one imaju tri sprata, sa krovovima prema ulici i napravljene od prirodnog kamena. Grad je najgułåe izgraden duπ bivłe glavne ulice. Ovdje gradevine veoma uskoj ulici daju karakter mirne uliçice. Glavna ulica prolazi paralelno sa obalom i vodi kroz uske prolaze pored mnołtva malih dvoriłta, bałti i trgova. Ona je krivudava i podijeljena na male dijelove, koje çesto naglałava neki trg ili pogled na Boku Kotorsku. Stepeniłta vode od glavne ulice i vode do kuåa koje leπe na viłem poloπaju. Na razliçitim mjestima duπ puta mogu se naåi male istorijske kapele. Çesto se nalaze na malim intimnim mjestima, ali çesto su sakrivene u neuglednim niłama. Duπ glavnog puta, te na razliçitim mjestima na padini, nalaze se bivłe palate pomorskih porodica. Zbog svoje veliçine, nekoliko spratova, te zbog priliçno reprezentativnih fasada, one se istiçu medu ostalim gradevinama. One su medutim jednim dijelom napułtene ili propale. Iznad grada, na padini iznad magistrale, nalazi se rułevina jedne tvrdave. Sveukupno, grad se nalazi na jednoj kamenitoj padini, gusto połumljenoj listopadnim i zimzelenim drveåem i grmljem. Izmedu zgrada, posebno na padini, çesto se mogu naåi privatne bałte, koje gradu daju veoma zeleni karakter. Pojedina stepeniłta su tako gusto obrasla da se viłe ne mogu koristiti. Centar glavne ulice i grada predstavlja jedan crkveni trg. Sa tri strane okruπen zgradama, trg je prema vodi oiviçen nizom palmi. Na obali se trg koristi kao parking. Povrłina je poploçena kamenim ploçama i tu su klupe za sjedenje. Na osnovu poloπaja grada na strmoj padini, postoji malo veåih, ravnih i pristupaçnih slobodnih povrłina. Stoga ovaj trg treba koristiti za igranje, odmaranje i takode za priredbe. Zelene povrłine koje bi bile podesne za igranje, mogu se naåi samo van grada. Ispred prvog reda zgrada prolazi obalni put. Iako on nije dio prvobitne barokne strukture grada, napravljen je za vrijeme austrijske vladavine, kao dopuna uskoj glavnoj ulici, koja je bila preuska za saobraåaj. Tokom nastajanja ova nova obalna ulica odsjekla je mnoge male zalive za pristajanje çamaca koji leπe duπ glavne sl : Perast - Glavna ulica sl : Perast - Crkveni trg sl : Perast - Stepeniłta 98

99 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske ulica od vode. Tako su nastali trgovi i dvoriłta izmedu obalne ulice i glavne ulice. Grad je za motorizovani saobraåaj u biti dostupan samo preko obalne ulice. Dodułe, jedna nastanjena ulica vodi od magistrale podno rułevine tvrdave. Ali, ona je veoma strma i to je jedna slijepa ulica. Inaçe se ulice sastoje od stepeniłta/pjełaçkih staza koje su prilagodene topografiji i gradu daju jednu organsku strukturu. Stepeniłta povezuju glavnu ulicu sa objektima na padini, a takode i sa magistralom. Ali ovi putevi su çesto zatvoreni dvoriłnim kapijama i tako nisu javno dostupni. Glavna ulica je sa łirinom od ca. 2,5 m preuska za saobraåaj vozila. Parkiranje je oteπano zgradama koje su blizu jedna drugoj i strmom padinom. Çesto se mala dvoriłta duπ glavne ulice koriste za parkiranje. Pored toga se vozila parkiraju na svim moguåim slobodnim povrłinama. Vozila se takode ostavljaju duπ magistrale iznad grada, łto dovodi do opasnih manevara pri parkiranju i izlasku sa parkinga. Ispred rułevine tvrdave se nalazi jedna asfaltirana povrłina, koja se moπe koristiti za parkiranje, ali do koje se tełko stiπe pjełice. Snabdijevanje vodom i strujom je trenutno obezbijedeno samo za nastanjene kuåe. Ali ne postoji sistem za odvod otpadnih voda. Ali prema raspoloπivim informacijama nastanjene kuåe imaju septiçke jame. Obzirom na çinjenicu da je mnogo gradevina pod załtitom spomenika i da cjelina sveukupno ne treba biti ołteåena, nova infrastruktura mora biti postavljena nevidljivo (ispod zemlje) Posebnosti Ispred Perasta leπe ostrva sa manastirima Sveti Dorde i Gospa od Łkrpjela. Ovo poslednje je vjełtaçki stvarano vjekovima, potapanjem brodova. Na Svetom Dordju nalazi se dugo vremena najznaçajnija Benediktinska opatija u Boki Kotorskoj Koncept / mjere Razvoj grada Perasta ima svoje posebne izazove. S jedne strane to je oçuvanje istorijski dragocjenih zgrada grada, koje su pod załtitom spomenika, koje dozvoljavaju prenamjenu i obnovu pod odredenim uslovima. Sa druge strane su razvojne moguånosti za novu gradnju ili nove gradske funkcije zbog strmih topografskih prilika i guste gradske strukture i dalje ograniçene. Lołe stanje mnogih stepeniłta i zgrada, nepostojanje komunalne infrastrukture i çinjenica da mnogo gradevina stoji prazno, oteπavaju spremnost za investiranje. Struktura, poloπaj i istorija grada nameåu, da se Perast sl : Perast - Dvoriłte kao kulturni i arhitektonski biser Boke Kotorske razvija i da se ne pokułava, napraviti jedna standardna turistiçka ponuda. Shodno gore navedenom izazovu, savjetuje se razvoj u sukcesivnim koracima, koji åe obuhvatiti potencijale grada i iskoristiti ih da se realizuje jedan individualni koncept. Stimulisanje privatne inicijative vlasnika posjeda pri tome igra veliku ulogu. Grad mora da upravlja ovim inicijativama putem jedne trajne razvojne strategije. U tu svrhu je potrebno stvaranje jednog kratkoroçnog plana gradnje i jedna vizija buduånosti u okviru strategije za Boku Kotorsku. Ovaj koncept predvida obazriv razvoj Perasta, da bi se poveåala atraktivnost grada kao turistiçke destinacije. Pri tome je odluçujuåe, da ono istorijski znaçajno i da gradevinske cjeline koje dijelom stoje pod załtitom spomenika ne budu ołteåene. Jer, pored posebnog prirodnog poloπaja, ovo je glavni potencijal grada. Koncept u tu svrhu predvida slijedeåe sadrπaje. sl.13.27: Perast - Ostrva sa manastirom 99

100 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore Na poçetku razvoja naglasak åe biti na obalnom łetaliłtu i na glavnoj ulici. U ovoj obalnoj zoni zgrade su zbog ravnog terena lako dostupne. Tu åe biti glavnina turistiçkih objekata. U viłim i teπe dostupnim lokacijama na padini nalaze se privatna imanja i kuåe stanovnika i samo pojedinaçna turistiçka koriłtenja. Kada bude zavrłena turistiçka prenamjena obalne zone i kada bude postojala traπnja za drugim turistiçkim namjenama, objekte na padini treba ispitati na podesnost za hotele ili pansione. Glavni put biåe saniran, sa jedinstvenim poploçenjem, osvijetljenjem i klupama i biåe pretvoren u atraktivan put. Duπ glavne ulice posebno treba podrπavati prenamjenu zgrada za gastronomiju, trgovinu na malo (butici) i za privatne pansione. Posjetilac åe glavnu ulicu doπivjeti kao raznolik niz uskih prolaza, uliçica, dvoriłta i vrtova, a koji pozivaju na otkrivanje. Obalni put biåe pretvoren u łetaliłte. I ono åe dobiti novo poploçenje od kamena, jedinstveno osvijetljenje, drveåe i klupe za sjedenje. Ono åe biti zatvoreno za saobraåaj vozila, odn. prilaz åe biti samo u posebnim uslovima ili u odredeno vrijeme. Funkcija łetaliłta biåe naglałena odredenim sredstvima, npr. kapijama od drveåa i kruπnim tokovima na ulazu u mjesto, poploçenjem, zelenilom. Cilj je pri tome da se te dvije ulice, zajedno sa stepeniłtima pretvore u jedan sistem trgova i staza koji podstiåu na boravak i otkrivanje. Na razliçitim mjestima sanirana stepeniłta idu od 100 glavne ulice i pozivaju one radoznale posjetioce da istraπi oblasti grada koje leπe viłe. Srediłte ovog sistema je ispred crkvenog trga. On åe na obali biti prołiren da bi dobio pravougaoni izgled i biåe preureden shodno sistemu trgova/staza. Jedan drugi niz drveåa na obali podijeliåe povrłinu na jedan unutrałnji i spoljnji trg. Odatle bi saobraåali çamci do ostrva sa manastirima i do parkinga na periferiji grada. Trg i dalje treba koristiti za proslave i priredbe, te igranje. Na istoçnom dijelu trga treba napraviti kafiå, na zapadnom dijelu jedan mali pansion (Inn). Da bi se posjetioci proveli kroz mjesto i njegovu istoriju treba napraviti jednu istorijsku stazu. Na markantnim mjestima treba postaviti stubove sa istorijskim podacima, anegdotama i zanimljivostima o Perastu i o lokaciji na kojoj se stub nalazi. Tako posjetilac moπe da se kreåe od jednog stuba do slijedeåeg i da na svoju ruku otkriva grad. Paralelno sa tim treba napraviti stazu umjetnosti moderne i inscenirati je poput istorijske staze. Izgradnja novih hotela, da bi se iscrpio turistiçki potencijal Perasta, nije predvidena konceptom. Gradnja novog objekta predstavljala bi veliki zahvat u istorijsku kulisu grada, te zbog çinjenice da se za veåe hotelske komplekse u Perastu ne moπe ponuditi potrebna ponuda za slobodno vrijeme niti usluge, npr. plaπa, viłe hotelskih bazena itd. Umjesto toga, koncept predvida pretvaranje postojeåih zgrada u manje gradske hotele, koji åe gostu nuditi kvalitetan odmor u jednom kulturno posebno zanimljivom gradu. Na osnovu svoje veliçine i çinjenice da załtiita spomenika dozvoljava izmjene samo u ograniçenoj mjeri, samo nekoliko postojeåih tradicionalnih kuåa podesno je za jednu ovakvu prenamjenu u hotelske objekte. Bivła fabrika zapadno od crkvenog trga je podesna za prenamjenu u gradski hotel. Kompleks zgrada se sastoji od jedne palate direktno uz obalni put, koja je prema pozadi povezana sa jednim objektom dogradenom na palatu. Preko jedne barokne kapele ove dvije gradevine povezane su sa jednom novom gradevinom. Ova je uvuçena oko 15 m iza jedne slobodne povrłine od łetaliłta na obali. Istorijske gradevine su na 3-4 sprata, novogradnja na 3 sprata. Koncept predvida, da novi dio i gornji spratovi prednje palate budu koriłteni kao sobe za goste. U donjim spratovima prednje zgrade, te dijelovima zadnje palate biåe joł restoran, prijemni dio, prostorije za servis, itd. Ukupno se moπe ostvariti kapacitet od ca kreveta. Ispred kapele biåe napravljen trg koji moπe biti koriłten kao reprezentativno mjesto i sastajaliłte. On åe fontanom i drveåem biti odvojen od obalnog łetaliłta. Slobodna povrłina sl : Perast - Bivła fabrika

101 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske Plan 13.8:Koncept razvoja 101

102 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore pored toga moπe se urediti ili kao hotelska terasa i bałta ili parking za ca. 22 vozila gostiju. Ovo moπe zavisiti od realizacije parkinga za goste na periferiji grada. Istoçno od crkvenog trga joł jedna palata se nameåe za pretvaranje u jedan mali gradski hotel. On se sastoji od viłe zgrada, do kojih se moπe stiåi, kako iz glavne ulice, tako i sa obalnog łetaliłta. Tu cjelinu naglałava jedan dio zgrade koji je poput kule viłi, na 4 sprata i sa dogradenom salom. Propali dio biåe rekonstruisan, da bi se postigao kapacitet od ca kreveta. Na zapadnom dijelu łetaliłta åe se smjestiti gradski muzej, na novo uredenom trgu. On åe sluπiti kao poçetak sistema trgova/staza i fontanama i drveåem åe pozivati na boravak. Ovdje åe biti treåi gradski hotel. Na zadnjem dijelu trga åe jedna palata u obliku slova L, a koja ima 3 sprata biti preuredena u hotel sa ca. 20 kreveta. Objekat se uzdiπe iznad trga, ali je od njega odvojen zidom. Iza njega åe biti privatna sl : Detalj - Hotel u bivłoj fabrici hotelska bałta, koja åe se koristiti kao ulazni dio i kao terasa za doruçak. Pored ova tri gradska hotela turistiçku ponudu åe dopunjavati viłe malih privatnih pansiona, preteπno duπ glavne ulice. Njh åe podiåi privatni preduzetnici. Da bi bilo zagarantovano, da åe zahtjevi załtite spomenika biti uzeti u obzir, izvodaçi radova dobiåe struçne savjete od strane opłtine. Drπava bi trebala razmisliti i o drugaçijem podsticanju, npr. u obliku poreskih olakłica za odredene prenamjene. Duπ łetaliłta åe se na viłe mjesta ponuditi moguånosti za zadrπavanje, npr. kafiåi, klupe, javne bałte i trgovi. Osim toga, biåe napravljene dvije nove marine za çamce i za jahting turiste. Nadalje, na istoçnoj periferiji grada biåe napravljene platforme za kupanje koje izgledaju prirodno. One åe predstavljati obalnu zonu jednog novog parka na periferiji grada. Pored mjesta za piknik, kafiåa i trga koji predstavlja poçetak łetaliłta, park nudi i odgovarajuåe sanitarne prostorije i prostorije za presvlaåenje pri posjeti plaπe. sl : Detalj - Hotel»Istok«Znaçajan element razvojnog koncepta je koncept prostora za parkiranje. Da bi se boravak turista uçinio łto prijatnijim i da bi doπivljaj istorije bio odgovarajuåe autentiçan, neizbjeπno je da u gradu nema automobilskog saobraåaja. Da bi se to postiglo, na oba kraja grada i iznad magistrale treba napraviti velike parkinge. Oni bi bili napravljeni tako da se uklope u predio, a ne da remete pogled na obalu, kao neko strano tijelo. Da bi oni bili bolje prihvaåeni, biåe to çuvani parkinzi i oba parkinga na obali imaåe jedan informacioni kafiå i mjesto za pristajanje brodiåa. Ovdje posjetioci mogu da çekaju na çamce koji voze do ostrva sa manastirom i do crkvenog trga. Na zapadu åe na jednoj postojeåoj povrłini nastati parking za ca. 60 vozila. Po potrebi na tom mjestu moπe nastati parking na 2 sprata. Prilaz je sa obalnog puta, on zavrłava jednim kruπnim tokom. On naglałava ulaz u grad i nudi moguånost za okretanje. Na istoçnom izlazu iz grada nalazi se drugi parking. Ali, on se zbog topografije nalazi 50 m istoçno od skretanja obalnog puta sa magistrale i nudi ca. 150 sl : Detalj - Hotel na muzejskom trgu 102

103 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske Plan 13.9: Plan razvoja 103

104 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore mjesta. Parking poviłe magistrale sluπi gradu te rułevini tvrdave i imao bi mjesta za ca. 125 vozila. On moπe biti realizovan postepeno i sluπi takode stanovnicima grada kao stalni parking. Parkinzi åe se izgledom uklapati u predio, a koriłtenjem rełetkastih kamenih ploça djelovaåe prirodnije. uz odgovarajuåe zelene povrłine oni åe predstavljati atraktivan prostor za parkiranje. Trołkovi gradnje na ravnom terenu iznose prema informacijama jedne studije koja je napravljena za regionalni plan ca. 42 evra/qm rełetkaste kamene ploçe i ca. 17 evra/qm zelene povrłine. Rułevina tvrdave biåe pretvorena u pozoriłte na otvorenom sa gastronomijom. Boka Kotorska posjetiocima pozoriłta nudi predivnu prirodnu kulisu. Da bi dostupnost parkinga i rułevine tvrdave bila veåa, biåe napravljen jasno vidljiv pjełaçki put na magistrali. Pjełaçka staza bi vodila do gradskog parka koji leπi na jednoj padini. Ovaj kompleks sa terasama bi pored kafiåa sa terasom-vidikovcem, imao takode i male niłe i mjesta za sjedenje. Iz gradskog parka bi stepeniłta vodila do grada i dolje do obale. Perast åe biti umreπen u koncept boravka u Boki Kotorskoj. Gradske fełte, dani pozoriłta u tvrdavi, dnevne priredbe (duhovna pjełaçenja Perastom) ponudiåe posjetiocu program aktivnosti u istorijskoj atmosferi, sa jednom predivnom prirodnom kulisom. Pri tome je vaπno, da se ponude zajedniçke priredbe sa susjednim opłtinama (npr. trka çamaca u pravcu Risna). To se mora dobro koordinirati, da bi to po moguånosti bilo povoljno za sve opłtine (vidi pogl. Koncept za boravak). sl : Detalj - Crkveni trg, gradski park i tvrdava sl : Teren - Parking sjever 104

105 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske 13.4 Model-projekat Gornja Lastva Turistiçki ciljevi U planinskom dijelu Crnogorskog primorja nalaze se brojna sela. Mnoga su veå potpuno napułtena i propala, a skoro sva trpe zbog napułtanja zbog toga łto se od poljoprivrede u planinama ne moπe πivjeti najçełåe nedostaje infrastruktura za snabdijevanje vodom, odvodenje otpadnih voda i djeca i omladina imaju potrebu za łkolovanjem i drugaçijim πivotom. Ako se ovo uporedi sa modelima na Majorci, Provansi i Toskani treba teπiti tome da se bit sela saçuva na taj naçin łto åe privatni investitori kupiti stare kuåe i renovirati ih kao kuåe za odmor. Na taj naçin i uz turistiçke programe stvaraju se radna mjesta za lokalno stanovniłtvo. Gornja Lastva je odabrana kao model jer se radi o skoro napułtenom selu, tipiçnom za ovu regiju, sa centralnim poloπajem i divnim pogledom na Bokokotorski zaliv. Dolje opisani koncept predstavlja model uvezivanja jednog planinskog sela u kvalitetnu turistiçku strategiju za Boku Kotorsku i to kao izletniçko mjesto i radi obogaåivanja raznovrsnosti ponude. Teπnja je da se saçuvaju planinska sela i da se kroz njihovo koriłåenje u turistiçke svrhe stvore dodatni prihodi za seosko stanovniłtvo koje tamo πivi. Konaçno, stvaraju se ponude za one ciljne grupe koje πele da izbjegnu guπvu i traπe smjełtaj odnosno kuåe za odmor u prirodnom ambijentu Stanje Planinsko selo Gornja Lastva nalazi se u zaledu planine Vrmac ca. 300 m iznad grada Tivta. Od magistrale do sela udaljenog ca. 3 km postoji put. Nekad su se stanovnici Gornje Lastve iskljuçivo bavili poljoprivredom na okolnim planinskim obroncima npr. maslinarstvom, voåarstvom, pçelarstvom. U toku poslednjih decenija stanovniłtvo ovog sela se neprestano iseljava. Joł samo u łest kuåa se πivi tokom cijele godine, a joł samo oko 10 drugih kuåa se koriste kao kuåe za provodenje godiłnjeg odmora ili vikenda. Selo se nalazi na obronku i gotovo je neprimjetno. Uniłtena seoska struktura je gotovo neprepoznatljiva. Seoske kuåe su nepravilno grupisane ili rasporedene u nizove. Do njih se dolazi pełaçkim putevima ili stepenicama koji su smisleno povezani. Tradicionalani naçin gradnje je stvorio kuåe sa ravnim zidovima od grubo obradenog kamena. Krovovi su tradicionalno pokrivani kamenim ploçama. U skladu sa modernizacijom one su zamijenjene crijepom, a djelimiçno i talasastim limom. Kuåe su pravljene na dva nivoa i zauzimaju malu povrłinu. Zgrada za stanovanje je po pravilu dopunjena zgradom npr. za drπanje stoke. Kuåe, koje u najveåem broju potiçu iz 19. vijeka, imaju malu bałtu i dvoriłte. Iako je ovakav naçin gradnje primjer tradicionalnog graditeljstva planinskih sela Boke Kotorske, ono kao takvo nije załtiåeno. Od oko 50 kuåa u selu najveåi broj su prazne ili su im saçuvani samo spoljałni zidovi. Prikljuçke za struju, vodu i telefon imaju samo kuåe u kojima se stanuje. Medutim, ni one nemaju modernu tehniku. Iznad sela se nalazi cistijerna za vodu, koja se puni iz pokretne cistijerne. Snabdijevanje kuåa vodom vrłi se gumenim crijevima koja su postavljena po povrłini zemlje. Otpadne vode odvoze septiçke cistijerne. Postojeåa infrastruktura za snabdijevanje vodom i za otpadne vode nije dovoljna za sve kuåe ukoliko se one reaktiviraju. Srediłte sela çini crkva sa popovskom kuåom uz nju i mali seoski trg. Iza crkve nalazi se seoska presa za masline. U blizini je zgrada sl : Terasasti put 105

106 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore mjesne zajednice, koja je ranije koriłåena kao łkola i pozoriłna sala. Sada se bivła łkola koristi kao gostionica, a pozoriłte kao magacin. Prostor oko zgrade Mjesne zajednice je terasasto ureden. Sluπi kao livada-igraliłte za kuglanje i dokolicu. Uz gornju ivicu sela nalazi se seosko groblje. Ukupno uzevłi, zelene povrłine u selu su velike tako da se çini da je selo smjełteno u parku. Pored livada i travnjaka, selo karakteriłe drveåe i gusto obrasli putevi za pjełake. Pjełaçke staze su djelimiçno vrlo strme i neravne. Çesto su zarasle i tełko prohodne. U prosjeku su łiroke maå. 2 m. Do sela se dolazi asfaltiranim putem koji bez prepreke vodi do sela Gornja Lastva. Na jugoistoçnom obodu sela nalazi se petlja na glavnom ulazu u selo. U visini groblja odvaja se seoski put kojim se nekada moglo voziti, i vodi do crkve. Po putu je grubo kamenje tako da se po njemu moπe voziti uz ograniçenja. Viłe pjełaçkih puteva vode iz sela u okolinu planine Vrmac. Medutim, na ovim putevima nema oznaka niti postoje karte sa pjełaçkim stazama koje pokazuju sistem puteva i moguåe ciljeve Koncept / Mjere Mnogi uzroci koji su doveli do iseljavanja stanovniłtva iz Gornje Lastve i drugih planinskih sela Boke Kotorske (gubitak znaçaja poljoprivrede, nedostatak radnih mjesta, narasli prohtjevi u pogledu stanovanja, nedostatak javne infrastrukture, slobodno vrijeme) joł uvijek postoje. Ne moπe se oçekivati revitalizacija sela kao naselja seljaka. Nerealni su i prijedlozi u pogledu aktuelnog turistiçkog razvoja da se ovakva mjesta pretvore u turistiçka naselja sa doπivljajem seljaçkog seoskog łtimunga. Glavni potencijal Gornje Lastve treba vidjeti u njenom prirodnom ambijentu i rustikalnom, tradicionalnom łarmu sela. Razvojni koncept za Gornju Lastvu, koji je ovdje predstavljen, sadrπi model za prenamjenu starih seljaçkih kuåa za turistiçko koriłåenje kao i izrada novih modela kuåa u starom stilu Ovdje je cilj da se Gornja Lastva pozicionira u ukupnom proizvodu Boke Kotorske i da se taj model populariłe. Dugoroçno se Gornja Lastva razvija kao mjesto kuåa za provodenje godiłnjeg odmora sa mirnim poloπajem u zaledu u tradicionalnom i rustikalnom okruπenju. U tom sluçaju teπi se trπiłtu sa zahtjevnim evropskim gostom. U tom smislu koncept predvida sljedeåe sadrπaje: Postojeåe kuåe treba sanirati i izgraditi ih prema modernim zahtjevima stanovanja. Gdje premala osnova kuåe to iziskuje, kuåa se dopunjava dogradenim elementima ili se dvije stare kuåe spajaju u novu cjelinu. U tom smislu se pridaje velika vaπnost oçuvanju tradicionalnog arhitektonskog jezika. Novogradnja i dogradnja se u izboru materijala, veliçini i izgledu prilagodavaju tradicionalnoj arhitekturi. Smjernice (koje treba da se urade) pomoåi åe gradevincima da stvore odgovarajuåu arhitekturu. Da bi se ostvarilo ekonomiçno funkcionisanje turistiçkih objekata, pojedinaçne kuåe åe se sl : Tipiçan lokalni naçin gradnje od kamena sl : Kuåa u kojoj se stanuje sl : Zgrada seoske mjesne zajednice 106

107 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske Plan 13.10: Analiza gradnje 107

108 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore zajedno grupisati. Svaka stambena grupa pri tome dobija svoj vlastiti slobodan prostor (terasu / bałtu) i ima poseban ulaz. Uz svaku grupu dolazi jedna kuåa za osobu koja se o njoj brine (housekeeper) i koja je gostima na raspolaganju kao kontakt-osoba. Osim toga, ova osoba preuzima na sebe pripremanje kuåe prije dolaska gosta, kao npr. zavrłno çiłåenje, popravke i bałtenske poslove. Ovom organizacijom se, osim toga, omoguåava da u selu bude stalno nastanjen odreden broj ljudi i da isti imaju priliku da ostvaruju prihod u svom mjestu. Ovo dalje omoguåava posjetiocima da se druπe sa U centru sela rekonstruisaåe se trg kod crkve kako bi postao mjesto na kojem se ljudi mogu sretati i vidikovac. Zgrade oko crkve åe biti sanirane i dostupne turistima. Posjeta presi za masline stvoriåe posjetiocima doπivljaj proizsl : Detalj - Kuåe za turiste / Grupa domaåim stanovniłtvom i da upoznaju njihov naçin πivota. Da bi se reaktivirala Gornja Lastva u Boki Kotorskoj i uçinila poznatom, za 23 nove kuåe namijenjeno je gradevinsko zemljiłte. Ove kuåe åe svojim izgledom i arhitekturom biti prilagodene tradicionalnom naçinu gradnje. Jedino åe se neznatno razlikovati u veliçini. Medutim, bitna razlika je u çinjenici da åe se do velikog broja novosagradenih kuåa moåi doåi autom. 11 kuåa åe biti podignuto zapadno od crkve. Ovdje postoje potrebne slobodne povrłine koje åe postati dostupne pravljenjem novog puta. Na kraju ovog puta biåe napravljena mjesta za parkiranje auta za one koji borave u ovim kuåama. Parkiranje auta duπ puta neåe biit dozvoljeno da bi se tradicionalna slika mjesta łto bolje saçuvala. U tom smislu åe i popreçni presjek puta biti smanjen na ca. 3,0 m. Ostale kuåe nalaze se duπ prilaznog puta kojim se do njih dolazi. Do pet novih zgrada se neåe direktno dolaziti putem i biåe integrisane u centralni zeleni dio. Tako åe nove zgrade zaokruπiti selo po njegovom obodu, a neåe promijeniti njegov izgled u negativnom smislu. sl : Put sa terasama 108

109 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske Plan 13.11: Prijedlog koriłåenja prostora 109

110 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore vodnje ulja i time ugodaj nekadałnjeg πivota u selu. Pored popovske kuåe, na temelju jedne stare zgrade, biåe napravljena seoska prodavnica. Tu åe se nalaziti i javni toaleti za dnevne posjetioce odnosno pjełake i bicikliste. Zgrada seoske mjesne zajednice åe biti pretvorena u restoran / kafiå, koji åe dopunjavati ponudu za turiste i koji åe se moåi koristiti za razne priredbe / manifestacije. Razvojni koncept treba posmatrati kao dugoroçnu strategiju. Kao prvi neophodan korak biåe utvrdivanje pravne osnove za prodaju porułenih seoskih kuåa çiji su vlasnici nepoznati. Tokom sljedeåih godina selo åe malim ciljanim mjerama biti tijesno uvezano u koncept boravka u Boki Kotorskoj. U tom pravcu biåe podrπavane lokalne inicijative za stvaranje jednostavnih tuirstiçkih ponuda. Zbog svog poloπaja Gornja Lastva åe postati odrediłte u sistemu pjełaçkih i biciklistiçkih puteva. U tom pravcu biåe napravljena i biciklistiçka stanica za iznajmljivanje i servisiranje mountainbika. Seoska kuåa sa restoranom i kafiåem sluπiåe kao mjesto za odmor za bicikliste i pjełake sl : Trg kod crkve i nudiåe specijalitete domaåeg kulinarstva sa proizvodima iz sela i regiona. Seoska prodavnica i sanitarni uredaji sluπiåe dnevnim posjetiocima. sl : Vidikovac 110

111 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske Plan 13.12: Turistiçke atrakcije 111

112 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore Plan 13.13: Raspored po spratovima 112

113 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske 13.5 Model-projekat Koncept produπenog boravka Turistiçki ciljevi Imajuåi u vidu Kotor i oba ostrva sa crkvama na domaku Perasta, turistiçka eksploatacija Boke Kotorske se gotovo iskljuçivo sastoji u njenom obilasku. Turistiçke moguånosti i znamenitosti Boke Kotorske, kako za domaåe stanovniłtvo tako i za posjetioce, nisu dovoljno poznati i djelimiçno su nedostupni. Da bi se privukli jednodnevni i kratkoroçni posjetioci moraju se postojeåe atrakcije uvezati u jedan zajedniçki koncept da bi se dołlo do interesantnog viłestranog zajedniçkog proizvoda u kojem se pojedina mjesta uzajamno dopunjuju. Danałnji potencijal za kupanje, voπnju biciklom i pjełaçenje oko zaliva se zbog veoma velikog saobraåaja na magistrali i zbog nedostatka kvaliteta vode praktiçno ne moπe koristi. Nije izgradena dobra infrastruktura za sportove na vodi, kao łto je voπnja çamcem, surfanje i jedrenje, i sadałnja ponuda je izuzetno mala. Jedino poçinju da se razvijaju ponude u oblasti gastronomije. Cilj je izgradnja mreπe ponude razliçitih doπivljaja koji gosta podstiçu da u Boki Kotorskoj boravi duπe vrijeme - u pred - i postsezoni. To znaçi da treba istraπiti sve postojeåe okolnosti koje bi posjetioca interesovala i zadrπale i ponovo ih inscenirati. Potrebno je umreπavanje ukupne turistiçke ponude u Boki Kotorskoj i bliπoj okolini kako bi se produπilo trajanje boravka u Boki i time postigli veåi prihodi po posjetiocu. Istovremeno se podstiçe koriłåenje i çuvanje kulturno-istorijskih i prirodnih potencijala. Pojavljuje se neophodnost integrisanja svih gradevinskih objekata u prirodni ambijent i prilagodavanja tradicionalnom stilu. Koncept produπenog boravka stvara raznovrsnu zajedniçku ponudu za razliçite ciljne grupe i godiłnja doba i time doprinosi produπavanju sezone Koncept / Mjere Da bi se ostvarili gore postavljeni ciljevi, za turiste je potrebno stvoriti sveobuhvatan izbor ponuda koji sadrπi raznovrsne moguånosti za njihove aktivnosti i doπivljaje. Ovaj izbor ponuda mora doåi do gosta, npr. kao informativni materijal ili na internetu. Predlog takvog koncepta boravka (Attraction Network) predvida sljedeåe sadrπaje i mjere: Znamenitosti Boke Kotorske se navode i vrednuju sa kulturno-istorijskog, ambijentalnog i turistiçkog aspekta i uvezuju jedni sa drugima u jedan sistem (vidi prilog). Takvi sistemi su npr. put za obilazak tvrdava. Tvrdave se ureduju, obezbjeduju, çiste i na njima se postavljaju informativne table. Naroçito istaknuta utvrdenja se osvjetljavaju noåu kako bi se mreπa takvih objekata u Boki Kotorskoj uçinila vidljivom. Uz trvdave se nude tematska pjełaçenja, npr. vodenje od strane vodiça u istorijskoj odeπdi. Podstiçe se i osnivanje istorijskih udruπenja koja predstavljaju istorijske dogadaje i time ih pribliπavaju posjetiocu. sl : Zalivi Boke Kotorske sl : Herceg Novi - Stari grad sl : Ribarsko selo 113

114 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore Bitan elemenat umreπenog koncepta boravka je izrada koncepta puteva za pjełaçenje i łetnju sa markantnim ciljevima (ambijentalni elementi) i moguånostima za smjełtaj i svratiłtima (gostionice, kolibe). Unose se dionice razliçitih duπina i profila. Za ovo je potrebno saniranje, izgradnja i postavljanje oznaka pogodnih marłuta i ciljeva. Dodatno se izrade karte i vodiçi za pjełaçenje. Pjełaçenje na visinama npr. omoguåuje ambicioznim pjełacima da doπive Boku Kotorsku u 3-dnevnom obilasku. Takode, Boka Kotorska nudi biciklistima moguånost da u Mountain-Bike Tour doπivi ambijent zaliva u viłe etapa izmedu Herceg Novog i Lovåena. Oba puta vode jednim djelom duπ istorijskih puteva koje je napravila Austrija. Kruπni obilazak za bicikliste Lułtica Biking Tour vodi oko poluostrva Lułtica, dok manji putevi za pjełaçenje nude posjetiocima moguånost za dnevne izlete. Kanjon Łkurda u blizini Kotora dostupan je za penjanje. Da bi se prouçile, razvile i odrπavale marłute podrπava se osnivanje udruπenja / organizacija. One osnivaju i posebne manifestacije i preuzimaju na sebe obuku vodiça za pjełaçenje. Alternative za ponude, proizvode i doπivljaje se razvijaju da bi se popunili i povezali elementi mreπe. Kolibe za pjełake i gostionice duπ gore navedenih puteva sluπe npr. kao stanice za snabdijevanje i kao ciljevi izleta, a isto tako i kao moguånost zarade za domaåe stanovniłtvo. Sljedeåi vaπan element u ovom kontekstu je npr. uspostavljanje veza çamcem izmedu pojedinih mjesta i turistiçkih znamenitosti, łto je atraktivno kako za stanovniłtvo tako i za posjetioce. Oni bi rasteretili magistralu od turistiçkog saobraåaja i ponudili posjetiocima doπivljaj izleta. Posebno treba da se izgradi veza çamcem sa poluostrvom Lułtica kao i redovan obilazak oko Boke Kotorske. Kruπni obilazak dalje sluπi medusobnom povezivanju najvaπnijih mjesta (Herceg Novi, Tivat, Perast, Kotor). Çamci moraju saobraåati redovno i pouzdano kako bi kao elemenat mogli biti integrisani u pjełaçke puteve i prihvaåeni od korisnika. Da bi se posjetioci podstakli da koriste veze çamcem, potrebno je uvesti moderan koncept sa kartama za voπnju. Veå prilikom rezervisanja sobe moπete naruçiti propusnicu za çamac u Boki Kotorskoj po sniπenoj cijeni. Dalje, razvija se koncept za mjesto za kupanje. U njemu se identifikuju najpogodnija mjesta za kupanje i na tim mjestima se postave odgovarajuåi uredaji (npr. platforme, vjełtaçke plaπe, sanitarni uredaji). Takva mjesta mogu biti dostupna çamcima. Daje se podrłka mjerama za unapredivanje vrsne lokalne gastronomije u zanimljivim objektima Boke Kotorske i poljoprivrednim potencijalima u planinama (naroçito na poluostrvu Lułtica, koji se kao atrakcija ukljuçuju u sistem (rustikalna seljaçka gazdinstva sa vlastitom proizvodnjom Dotaåi πivotinje ). S posebnom paπnjom treba se odnositi na planiranje kulturnih aktivnosti na regionalnom nivou. Informativni programi i usavrłavanje sluπe da se svi oni koji drπe pansionske objekte i zaposleni u oblasti usluπnih djelatnosti upoznaju sa sl : Planinski predjeli sl : Planinsko selo Donji Łtoj sl : Cvjetna raskoł u Gornjoj Lastvi 114

115 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske Plan 13.14: Mreza tur-atrakcija 115

116 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore zahtjevima i sadrπajima moderne turistiçke ponude. Neophodno je obrazovati turistiçke vodiçe koji vladaju svjetskim jezicima. Kroz njihove aktivnosti posjetilac åe veå u poçetnim fazama turistiçkog razvoja steåi uvid u Boku Kotorsku, probudiåe se njegova radoznalost i kroz liçno, ljubazno ophodenje stvara se πelja za druge posjete. sl : Pjełaçenje u planini Od odluçujuåeg znaçaja je neophodnost kooperativne saradnje pojedinih opłtina. Priredbe koje se odrπavaju moraju biti vremenski i tematski uskladene da bi se potencijali maksimalno iskoristili. Treba naåi moguånost da se izbjegnu sporne situacije izmedu pojedinih manifestacija. U tom smislu je potrebno da se izda zajedniçki kalendar priredbi kako bi se manifestacije na osnovu toga mogle vremenski koordinirati i popularisati. Prvi korak, koji iziskuje relativno male izdatke, odnosi se na oznaçavanje pjełaçkih puteva Pjełaçke ture Izbor koji slijedi oznaçava moguånosti za pjełaçenje u Boki Kotorskoj. Lokalna udruπenja za pjełaçenje imaju moguånosti da daju dalja uputstva i da pomognu kod stvaranja pjełaçke mreπe. Puteve za pjełaçenje mogu koristiti i biciklisti. Medutim, oni çesto daju prednost divljim dionicama. Herceg Novi 1. Sutorina: 4 km kroz lijepa stara, djelimiçno joł naseljena planinska sela. 2. Bijela: Poludnevno pjełaçenje do crkve iz XII vijeka sa lijepim freskama. 3. Kuti: Poludnevno pjełaçenje do jedne ranoromaniçke crkve. 4. Zlijebi: Naporna cjelodnevna tura kroz stara sela jednim djelom na trasi austro ugarskohputeva sa kojih se ima predivan pogled na zaliv i planine. Poluostrva Vrmac i Lułtica 8. Lastva, Stoliv: Cjelodnevna tura kroz stara sela sa lijepom vegetacijom i pogledom. 9. Lustica: Cjelodnevna tura: stara sela, kule, prese za masline, crkve i dobre moguånosti za kupanje. Grbalj 10. Vranoviåi: Cjelodnevna tura, napułtena sela,ruine crkvi i uvale za kupanje. 11. Podlastva: Cjelodnevna tura, stara sela, pravoslavan πenski manastir sa veoma lijepim prastarim freskama. Risan, Perast i Kotor 5. Risan: laka poludnevna planinska marłuta 6. Orahovac: laka poludnevna marłuta do kapele iz XIII vijeka sa freskama. 7. Tvrdava Vrmac: Poludnevna marłuta Kotor. 116

117 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske sl : Moguånosti pjełaçenja u Boki Kotorskoj 117

118 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore 13.6 Model-projekat upa, Tivat Turistiłki ciljevi Kvalitativna i kvantitativna nova orijentacija Tivta je od stratełkog znaçaja za ukupan turistiçki razvoj Boke Kotorske i Crne Gore. Ovdje se mogu stvoriti ne samo brojna direktna i indirektna radna mjesta i moguånosti za ulaganja nego ovdje treba dugoroçno koncentrisati brojnost posjetilaca koji åe osigurati ekonomiçnu i frenkventnu iskoriłåenost komplementarnih ponuda Boke Kotorske i susjednih planina. Sam grad je turistiçki potpuno neatraktivan. Njegova hotelska i zabavno-rekreativna ponuda, a posebno moguånosti za kupanje, su neprihvatljivi za prohtjevnije goste tako da se potraπnja koncentriłe na plateπno slabije segmente, a proizvod na stihijno turistiçko tumaranje. Nema viłe tradicionalnih stubova privrede, marine i industrije. Kao poslodavac i privredni faktor aerodrom ima relativno mali znaçaj, a ipak optereåuje Tivat bukom. Medutim, Tivat ima svoj razvojni potencijal: Club Med je viłe decenija uspjełno vodio Club-selo sa kreveta na ostrvu Sv. Marko, koje je bilo specijalizovano za vodene sportove. To ukazuje na visoki kvalitet standarda. upa raspolaπe najpogodnijim gradevinskim zemljiłtem za veliki projekat. Povrłine Aerodroma koje se graniçe sa upom dugoroçno nude opcije za izgradnju. 118 Tivat se mora uvezati u turistiçku strategiju i razviti u buduåi turistiçki centar. Time se ostvaruje kvalitativna i kvantitativna izgradnja crnogorskih smjełtajnih kapaciteta, çime se daje doprinos ukupnoj privredi, stvaranju radnih mjesta i podizanju πivotnog standarda. U vezi s tim potrebno je da se stvori dugoroçna vizija i realan plan postupnog razvoja Tivta sa upom, kao atraktivan poçetni projekat. U tom smislu se predvida veliki viłesegmentni kompleks kao glavna turistiçka destinacija Boke Kotorske kao segment sa 3-4 zvjezdice, sa ukupno ca kreveta, u okviru çetiri uzajamno uskladena preduzeåa sa znatno poboljłanom gradskom infrastrukturom za kupanje i rekreaciju Stanje upa se nalazi na prostoru koji je smjełten ca. 1 km jugoistoçno od uπeg dijela grada Tivta. Prostor se prema zaledu graniçi magistralom Tivat / Budva. Ovaj areal sa velikom povrłinom pruπa se obalnim dijelom ca. 1 km i podijeljen je u tri oblasti. U sjeverozapadnom dijelu nalazi se tzv. upsko poluostrvo, koje je nekada koriłåeno u vojne svrhe. Ovdje se nalazi viłe ostataka zgrada, koje su sve ukupno u vrlo lołem stanju. Na jednom uzviłenom dijelu poluostrva nalazi se nekadałnja centralna zgrada, tzv. Vila upa. Zgrada potiçe iz vremena renesanse. Koriłåenjem od strane austro-ugarske, a kasnije od strane jugoslovenske vojske, vila je znatno promijenjena i do danas je oçuvana kao ruina. Na sjevernoj strani poluostrva nalazi se mala plaπa. Poluostrvo je skoro zaraslo u drveåu i πbunju. Teren koji se nadovezuje na poluostrvo je ravan i karakteriłu ga drveåe i livade. On se koristi na razliçit naçin, izmedu ostalog, tu se nalazi sportska hala grada Tivta, fabrika cementa, prazne zanatske hale i nekadałnja fabrika koja se zvala Raçica. Jenim djelom se ovaj prostor koristi kao skladiłni, no ovaj ambijent ostavlja odbojan utisak. Dodułe, fabrika cementa radi, dok bivła fabrika za proizvodnju cigala veå decenijama ne radi. Ove zgrade su nastale poçetkom 20. vijeka i sada propadaju. Prostor sportske hale je propao i pristup i parking su potpuno neuredeni. Na obali se nalazi Vila Verona, zgrada u dva nivoa koja potiçe iz srednjeg vijeka. Vila se sastoji iz srednjeg dijela i dva krila. Od toga, juπno krilo je propalo. Ostatak zgrade se privatno koristi. Vila je okruπena çempresima, oranπama i limunima. Pored vile se nalazi mali autokamp. Sa juπne strane Vile u obalsl : Poluostrvo upa sa vode

119 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske nom dijelu nalazi se brodogradiliłte koje viłe liçi na groblje brodova. Raspoluåeni i polupotonuli trupovi çamaca łtrçe iz vode i znatno kvare ambijentalnu sliku. Nadovezujuåi se na fabriçki teren, dalje se uzdiπe drugo brdo. Ono se sada ne koristi, u privatnom je vlasniłtvu i razgraniçeno je zidom. Prostor izmedu brda i magistrale je zaparloπen. Istoçno od brda pruπa se prostor na kojem se smjenjuju kuåe za stanovanje i zanatske radionice. Od magistrale ovdje se dolazi manjim putevima. Ti putevi su u veoma lołem stanju. Ne mogu se dobiti informacije o sistemu za snabdijevanje vodom i sistemu za otpadne vode na bivłem vojnom prostoru. Medutim, treba poåi od toga da se infrastruktura mora obnoviti. Opłtina Tivat planira postavljanje sistema cjevovoda za pijaåu vodu i otpadne vode za çitav jugoistoçni dio grada. Medutim, vrijeme realizacije nije definisano zbog nedostatka finansijskih sredstava. Zgrade za stanovanje na tom prostoru imaju septiçke rezervoare. sl : upa - Industrija Koncept / Mjere Ambijentalni poloπaj, povoljne saobraåajne veze i raspoloπivost veåih ravnih povrłina predstavljaju posebne potencijale upe. Ova kombinacija takvih faktora, koja je jedinstvena u Boki Kotorskoj, uslovljava da se moπe postaviti cilj da se na tom prostoru sagradi veliki turistiçki kompleks sa ukupno kreveta. Bitne pretpostavke ovog cilja su popravljanje ukupne situacije u pogledu plaπa i moguånosti za kupanje u Boki Kotorskoj, stvaranje zelenih povrłina i prostora za rekreaciju (i zbog razgraniçenja od okoline) i planiranje ukupne infrastrukture. U tom smislu koncept predvida sljedeåe sadrπaje: Na tom prostoru åe se izgraditi ukupno çetiri hotela. Svaki hotel trerba da ima svoju ciljnu grupu çime se omoguåava pokrivanje vrlo łirokog segmenta na trπiłtu. Połto ovaj ambijent ima prostrane dimenzije, moguåe je vrlo kvali- sl : upa - Opłtinska sportska hala tetno oblikovanje datog prostora. Istovremeno je moguåa mala gustina gradnje sa jasnim razgraniçenjem objekata. Pri tome åe se ispitati upotrebna vrijednost starih zgrada (hala kao sportsko igraliłte, fabrika kao hotel itd.). Oba brda, na sjeveru i na jugu ove planske oblasti integrisaåe se u planiranje kao markantni elementi. Ukupni razvoj se odvija izmedu ove dvije taçke koje kao markantan arhitektonski element karakteriłu ovaj dio obale. Na poluostrvu upa åe se ukloniti postojeåi objekti koji su nekad koriłåeni u vojne svrhe i na jednom dijelu åe se napraviti nove zgrade. Umjesto oronule centralne zgrade napraviåe se moderan hotel okrenut zalivu. Sa posebnim restoranom ispred, terasom i bazenom Hotel Villa upa åe imati ca. 450 kreveta. Hotelski kompleks åe imati ca. 2,8 ha i u formalnom smislu åe biti tako napravljen da je na glavnoj zgradi naglałena kupola. Postojeåe drveåe åe se saçuvati. Putevi i terase åe postajati niłe za sjedenje na obali odakle se moπe doπivjeti Boka Kotorska. Na obali, ispod terase restorana, nalaziåe se mala privatna hotelska plaπa. Cio karakter hotela odgovara mirnoj, skrivenoj bałti. Na sjevernoj obali poluostrva saniraåe se postojeåa zgrada i koristiti kao restoran. Plaπa åe se oçistiti i obalni dio åe se kao park uçiniti pristupaçnim za stanovnike Tivta. Ovdje na obali u Tivtu åe se zavrłavati promenada. Park åe biti dostupan preko magistrale i sluπiåe kao zeleni pojas dotiçnoj stambenoj oblasti. Ambijentalnim arhitektonskim mjerama i ozelenjavanjem se obezbjeduje da privatna i hotelska povrłina bude odvojena. Na prostoru od ca. 4,4 ha i graniçeåi sa sa Hotelom upa nastaåe hotelski kompleks sa 3 119

120 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore Plan 13.15: Prijedlog koriłåenja prostora 120

121 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske zvjezdice i kapacitetom od ca. 800 kreveta. On se planira kao prostrano selo mira za porodiçni odmor. Pojedine cjeline ovoga hotela imaju centralni zeleni prostor sa bazenom, restoranterasama, igraliłtima, drveåem i livadama. U srediłtu, izmedu boçnih strana, nalazi se centralni prijemni hol sa usluπnim djelatnostima i prolaz do sportskih terena. Oni se nalaze na strani hotela okrenutoj prema putu i smjełteni su u parku. Tu se nalaze i mjesta za parkiranje i prilaz hotelu. U obalnom dijelu Park Hotela pruπaju se prirodno oblikovani prostori sa bazenima koji su napravljeni kao ambijent zelenih laguna. Vila Verona åe biti sanirana i sluπiåe kao restoran sa malim pristaniłtem za çamce kako za hotelske goste tako i ostalu javnost. Treåi hotel na obali biåe napravljen na juπnom kraju ove oblasti na povrłini od ca. 3,4 ha, na mjestu nekadałnje fabrike. Podignut na eksponiranom mjestu, na juπnom brdu, hotel sa svojim kapacitetom od 400 kreveta çini kontrast Vili upa na sjeveru. Stambeni djelovi hotela, nazvani Raçica Boniåi, prate u polukrugu ambijent brda i nude nesmetan pogled na Boku Kotorsku. Ispod brda biåe uklonjeni djelovi nekadałnje fabrike, a namjesto nje tu åe nastati prostrani bazeni i plaπe. Za ovu koncepciju je predvideno da se saçuva centralna zgrada nekadałnje fabrike Raçica. Ova zgrada je zanimljiva sa istorijskog i arhitektonskog aspekta i moπe se koristiti kao recepcija, u okviru gastronomskog doπivljaja i za priredbe, za koje nudi draπesan ambijent. Zbog uloge koju je fabrika imala kao prvo industrijsko postrojenje u Tivtu, poπeljno je da se neki njeni djelovi saçuvaju. Medutim, moguånost njenog daljeg koriłåenja se mora detaljno ispitati. Kao krajnja taçka novog obalnog kompleksa biåe centar sportova na vodi. Ovdje åe se nuditi sve moderne vrste sportova na vodi, od jedrenja do ronjenja, dopunjeni uredajima za obuku. Ova ponuda åe biti na raspolaganju kako hotelskim gostima tako i łiroj javnosti. Sa druge strane brda koncipiran je hotel za trπiłte aktivnih sportista. Ovaj Sportsmen s Hotel se naslanja na razmiłljanja o postojeåem konceptu i veå postojeåu funkciju Tivta kao mjesta za treniranje sportskih timova iz cijelog svijeta i dopunjuje ponudu modernom opremom koja je u svijetu konkurentna. Zajedno sa susjednom opłtinskom sportskom halom ovdje se nudi oprema za sport i treniranje, od fudbala do tenisa i plivanja. U tom smislu åe postojeåa hala biti sanirana, integrisana u odgovarajuåi ambijent i dopunjena modernim zatvorenim bazenom. Tako se od sportskih uredaja Hotela Park na sjeveru preko opłtinske sportske hale do velikih igraliłta za tenis i fudbal na juπnom kraju razvija ambijentalni pojas za sport i rekreativne aktivnosti. Oblikovanjem prostora sa izgledom parka, ovaj pojas åe sluπiti kao zelena tampon zona prema turistiçkom kompleksu na vodi. Kao dopuna hotelskoj ponudi, Solana u istoçnom luku ovog obalnog djela biåe pretvorene u ornitolołki park (Flamingo) i sluπiåe kao obast u kojoj su ptice załtiåene i kao turistiçka atrakcija u pred- i postsezoni. sl : Detalj - Hotel Vila upa sl : Detalj - Park Hotel sl : Detalj - Hotel Raçica Boniåi 121

122 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore Od magistrale, u ovu oblast vode tri puta. Prilaz Hotelu Vila upa i Hotelu Park odvija se preko najsjevernijeg puta. Saobraåaj se odvaja prema ciljnom odrediłtu u krugu gdje ima dosta drveåa. Pored opłtinske sportske hale vodi jedan put kao osa pored Hotela Park do Vile Verona i do pristaniłta çamaca. Od ove ose raçva se put prema juπnom brdu, gdje se dalje razdvaja i obilazi brdo sa obije strane. Na juπnom kraju ove oblasti dolazi jedan put do sportskih uredaja i vodi do centra vodenih sportova na obali. Ovaj put je łirokih dimenzija kako bi omoguåio transport çamaca do i od pristaniłta. Centralni put preko kojeg se u ovu oblast ide sa sjevera prema jugu i koji povezuje hotele jedan sa drugim, napravljen je za razne namjene i sluπi i pjełacima i biciklistima kao veza do hotela. Od novog zatvorenog bazena vodi takode centralna osa do Vile Verona kao put i promenada. Na svim putevima izmedu sportskog pojasa i obale prioritet imaju pjełaci. Pjełaçki putevi prolaze kroz ovu oblast i povezuju je sa promenadom na obali. sl : Detalj - Sportsmen s Hotel sl : Detalj - Vila Verona 122

123 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske 13.7 Model-projekat Vraåanje obronka u prirodno stanje Turistiçki ciljevi Presjeci boçnih strana planina, koji su se, prije svega, dogodili u nedavnoj prołlosti zbog izgradnje puteva iznad Risna, uniłtavaju pejsaπni ambijent u tako velikoj mjeri da time u svojoj atraktivnosti ne gubi samo Boka Kotorska, nego se na taj naçin i pravo da zemlja bude prva ekolołka drπava oçigledno vodi u absurd. Nova putna trasa izgradena je na planinskom obronku, a otpad koji je njenim probijanjem nastajao nekontrolisano se gomilao niz obronke. Osim nanołenja łtete pejsaπnom ambijentu, iz ovog zahvata su rezultirale i veåe opasnosti erozione prirode. Podizanje kvaliteta Boke Kotorske jedva da se moπe zamisliti bez uspjełnog otklanjanja oπiljaka koji su nanijeti prirodnom ambijentu. Generalni cilj je oçuvanje ambijentalne ljepote Boke Kotorske kao najvaπnijeg turistiçkog potencijala koji je, pored ostalog, pretrpio velike łtete i kroz narułavanje prirode zbog izgradnje puteva. Zbog toga treba napraviti model za integraciju infrastrukture (naroçito puteva) u prirodni ambijent mjerama povratka prirodi - jedinstvenoj ljepoti Boke Kotorske koja je presudan motiv za turistiçke posjete i zahtjeve UNESCO-a Stanje Mjesto Model-projekta je ca. 7 km dug put koji je u gruboj izgradnji na ogranku masiva planine Orjen iznad Risanskog zaliva u Boki Kotorskoj. Orijen je najviłi planinski masiv Jadranske obale; najviła njegova taçka je m. Kao planina blizu obale, sa netaknutim dolinama i jedinstvenim formacijama stijena i botaniçkim raritetima, ovaj masiv nudi sve karakteristike mediteranskog stjenovitog predjela i planinskih visoravni. Sa svojim visovima koji su do maja pokriveni snijegom, masiv Orijena se u potpunosti moπe uprediti sa drugim poznatim obalama sa planinskim zaledem kao łto su npr. Costa del Sol i Sierra Nevada u Łpaniji. Osim toga, ovdje se nalazi mnołtvo kulturno-istorijskih spomenika. Otuda izgradnja ovog novog puta sluπi turistiçkom povezivanju izmedu Boke Kotorske i planinskog zaleda. U okviru izgradnje puta izmedu Risna u Boki Kotorskoj i Grahova i Nikłiåa u zaledu, koja je poçela 1982., u toku poslednjih godina se preduzimaju pripreme u obliku zemaljskih radova za dodatnu dionicu koja bi trebala da poveπe Nikłiå sa mjestom Morinj na obali od odvajanja puta prema Risnu. Novi put åe se dalje graditi sa tri trake i ima pad od viłe od 6%. Predvidena su çetiri tunela, jedan most i dva mjesta za odmaranje Problematika Izgradnjom ove dionice, prvenstveno izmedu Sopota i Morinja, veoma je ołteåena ambijentalna cjelina. Radovi na putu na strmim krałkim obroncima neminovno ostavljaju tełko izljeçive oπiljke. Materijal dobijen zahvatom u obronak iznad Risna ima πuåkastu boju i sl : Uniłtavanje prirodnog ambijenta izgradivanjem puta po obronku planine 123

124 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore veoma je izraπen kontrast prema od vremena i nevremena posivjelom kreçnjaku prirodne planine. Trebaåe 15 do 20 godina dok se nova putna trasa u boji integriłe u obronak. U ovom dijelu je i iz daleka vidljiva łteta nanijeta zalivu. Problem nije samo estetske prirode, osim toga postoje naznake da se izvadeni materijal rułi niz strmi obronak tako da su od zemljane i kamene mase ugroπene i neke kuåe. Problem erozije poslije velikih kiła time postaje akutan. Trebalo bi prouçiti razne mjere za stabilizaciju i połumljavanje obronka, uzimajuåi u obzir inπenjerske i bio-metode za obezbjedivanje obronka i njegovo pokrivanje biljnim vrstama Prirodne datosti Na ca. 7 km dugom putu u izgradnji nastaju veliki usjeci (na planini boçno) odnosno nasipi (na strani prema obali) na visini od preko 500 do ca. 800 m. Geologiju ovog podruçja karakteriłe kreçnjaçki sastav alpsko-dinarskih Mali sadrπaji hranljivih materija znaçe da bi Ca i Mg u kreçnjaçkom tlu mogli biti doovoljni; Sadrπaj N, P i K je u kamenjaru gdje nedostaje humus vjerovatno vrlo mali. Slaba sposobnost upijanja hranljivih materija tj. kapacitet za kacionu razmjenu - dakle sposobnost tla da vezuje hranljive materije koje se biljsl : Pogled na kosine planina. Na kreçnjaku se zadrπala mediteranska smeda zemlja i razvila se hematitna terrae rossae, koje naπalost ne moπe da se ozeleni. Vegetacija se uglavnom mora razvijati na surovom kreçnjaçkom tlu i łutu. Ova oblast se nalazi u jednom od predjela sa najveåom koliçinom padavina u Evropi. Nedaleko, na planini Orjen godiłnji atmosferski talog iznosi ca mm! Ljetnji mjeseci mogu biti potpuno suvi, velike koliçine kiłe padaju prije svega u proljeåe i u jesen. Na obali temperature odgovaraju suptropskim, a u planinskom zaledu hladne zime nisu rijetkost. U pogledu ozelenjavanja naroçito je znaçajan veliki broj endemiçnih vrsta u planinskom i primorskom regionu, jer po moguånosti treba koristiti domaåe autohtone vrste. Ako se posmatra sa biljno-sociolołkog aspekta, dotiçna oblast se nalazi u Carpinetum orientalis, submediteranskoj asocijaciji, koja je svoj naziv dobila prema orijent-grabovini, a to su łume koje su najçełåe degradirane. sl : Pogled na terasu Problematika staniłta: Velika koliçina padavina zimi moπe dovesti do jake erozije i spiranja komponenti. Sułni period u toku ljeta moπe da ima za posljedicu izostaanak vegetacije Strmi nagib Stmi nagib znaçi veliku opasnost od erozije i odrona. Ukoliko je nagib strmiji, utoliko, zbog oticanja, manje vode prodire u tlo i opasnost od sułe i erozije je veåa. Velika zraçenja tj. zraçenja na strmine - prije svega na kosine prema jugu - dostiπu ljeti ekstremne vrijednosti i dovode do pregrijavanja tla i velikih gubitaka vode. Ekspozicija nagiba Obronci eksponirani sa juπne strane su vreliji i suvlji i zbog toga ih je teπe ozeljeneti nego strmine eksponirane sa sjeverne strane. Treba obratiti paπnju i na pravac glavnog vjetra i izloπenost predjela vjetru; vjetar ima snaπno djelovanje i veoma isułuje tlo. Fiziçka svojstva substrata, tla Tlo bogato skeletima znaçi manji udio sitnozrnastog materijala sa odgovarajuåim ograniçenim kapacitetom upijanja vode; on u poroznom kreçnjaku ionako nije naroçito velik. 124

125 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske Plan 13.16: Planirana cesta 125

126 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore kama mogu staviti na raspolaganje - je vrlo mala zbog nedostatka aktivnih minerala gline i uçełåa humusa. Mikro πivot tla nije ili je veoma slabo izgraden. Sloj tla kroz koji korjen moπe da prodre je vjerovatno tanak i zbog toga je i prostor za razvoj korjena vrlo ograniçen. Od posebne je vaπnosti raspodjeljenost strukture substrata tla koje treba da se ozeleni. Ona je najviłe odgovorna za kapacitet upijanja vode i hranljivih materija. Çiste stijene mogu se ozelenjeti samo mjestimiçno ili linearno po zasjecima, fugama ili pukotinama; Krupno i odronjeno kamenje moπe se u zadovoljavajuåem obimu ozelenjeti samo ukoliko ima dovoljno finog udjela (glina, sitni pjesak, dakle çestice < 2 mm). Najbolje se mogu ozelenjeti substrati koji se vezuju. Zbog ograniçene pristupaçnosti dolazi u obzir samo mokra sjetva, eventualno sa upotrebom produπenih crijeva Kosine koje treba ozelenjeti pokazuju time vrlo nepovoljna svojstva. One se karakteriłu kao suve i siromałne hranljivim materijama, sterilne, sa tankim temeljnim slojem, izloπene zraçenju, ugroπene od erozije i tełko pristupaçne, zbog çega se u pogledu tehniçke rekultivizacije mora govoriti o ekstremnim povrłinama, koje se samo uz pomoå recepture specifiçne za to mjesto mogu pretvoriti u funkcionalno staniłte biljaka. Preciznije se o tome moπe govoriti samo na osnovu analize tla Koncept / Mjere Zahvati neophodni u sklopu gradnje puteva i nasipi i zahvati u prirodnom ambijentu koji su s tim u vezi dovode do situacije u kojoj je neophodno ozelenjavanje nastalih zasjeka. Cilj ozelenjavanja je - pored inπenjersko-biolołkog obezbjedivanja nastalih kosina - estetsko i floristiçko uvezivanje saobraåajnice u prirodni ambijent kao i stvaranje ekolołke ravnoteπe. U tom kontekstu kreçnjaçko tlo treba ozelenjavati submediteranskim mrłavim travama i ljekovitim biljem domaåeg porijekla. Kad i gdje god je to moguåe, kroz zasijane povrłine zasaditi i drveåe. Ovdje treba obratiti paπnju na to da gusta vegetacija trave - ukoliko je takva za kratko vrijeme uopłte moguåa - çesto sprijeçava rast drveåa. sl : Hydroseeding-radovi Tehnika ozelenjavanja Konvencionalne metode sjetve nisu moguåe zbog nepogodnosti odnosa tla i povrłina. Ozelenjavanje kosih terena moguåe je samo pomoåu hydroseeding-tehnike (mokra sjetva) uz upotrbu specijalnih receptura. One sadrπe sastav komponenata u sjemenu, dubriva, materiju za poboljłavanje tla, materiju za lijepljenje na tlo i eventualno druge aditive. Sva ova sredstva se pomijełaju mjełalicom uz dovod vode dok ne postane homogena suspenzija u rezervoaru specijalnog vozila - hydroseeder (2000 do 5000 litara kapaciteta). Pored ovoga, za hçdroseeder je potrebno terensko teretno vozilo i tim od 3 do 5 radnika plus struçnjak za oblasti ambijentalne flore ili sliçno. Dalje, potrbno je vozilo sa rezervoarom za transport vode, teretno vozilo za transport dodatnih materija i pogodno mjesto za skladiłenje. Ovako pripremljena masa ravnomjerno se nanosi na povrłinu koja treba da se ozeleni i to pomoåu specijalnih uredaja (topovi pod pritiskom). Kao alternativa moguåa je upotrba helikoptera za ozelenjaavanje. Za to sl : Hydroseeding-rezultati 126

127 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske Plan 13.17: Prijedlog pejzaπne arhitekture 127

128 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore se onda koristi specijalna małina (minihçdroseeder) za ozelenjavanje iz vazduha. Ove se mjere mogu sprovesti u saradnji sa lokalnim firmama. Suspenzija ostaje izmijełana i za vrijeme postupka nanołenja, jer mjełalica u rezervoaru hçdroseedera sprijeçava taloπenje teπih komponenti. Ovom tehnikom stvoren je vegetacioni pokrivaç i na ekstremnim mjestima. Na naroçito strmim mjestima i u sluçaju faza sa jakim padavinama, koriste se załtite protiv erozije npr. od jute ili kokos-vlakana. Zastirke se veå prema osobinama tla ekserima priçvrłåuju za zemlju. Tkzv. sendviç-zastirkama za ozelenjavanje spoje se u slojevima smjeła za sjetvu, substrat, duibrivo, armirano platno i prirodna vlakna kako bi se pojednostavilo nanołenje razliçitih komponenti na povrłine ugroπene erozijom Termin za ozelenjavanje Nepovoljne su sjetve neposredno ispred ili za vrijeme sułne i tople sezone, jer tada postoji opasnost da na velikim povrłinama nastanu łtete usljed sułe zbog osjetljive razvojne faze. Najbolje vrijeme je uvijek ispred vlaπne svjeπije sezone ili za vrijeme njenog trajanja, ukoliko jake padavine ne bi osujetile uspjeh sjetve Receptura za ozelenjavanje kao odgovor na problematiku staniłta Uspjełno ozelenjavanje kosih povrłina moguåe je samo uz primjenu łto adekvatnije recepture za odredeno staniłte. Predvidene nepovoljne osobine tla koje treba da se ozeleni, grubo tlo i strmi usjeci nameåu tełke, ekstremne uslove, zbog çega prethodno treba svakako napraviti reprezentativnu analizu tla i vrednovanje lokacije na licu mjesta od strane struçnog osoblja. Uslov za uspjełno etabliranje adekvatnog lokalnog i trajnog drułtva za ozelenjavanje je dobro poznavanje datih mjesnih okolnosti. Pomoåu njega se moπe doåi do prostora na kome se dobija materijal za sjetvu i recepture za ozelenjavanje koje odgovaraju inπenjersko-biolołkim, ekolołkim i estetskim zahtjevima. Postojeåe sirovo tlo iziskuje razliçite komponente da bi vegetacionom pokrivaçu moglo ponuditi uslove dovoljne za πivot. Tu spadaju: 1. Sjeme za sjetvu koje odgovara dotiçnoj lokaciji. Na osnovu posebnih klimatskih uslova i velikog broja endemiçnih vrsta u toj oblasti treba favorizovati proizvodnju domaåeg sjemena. Svakako treba preporuçiti i dodavanje busenastih trava za stabilizaciju terena. 2. Mineralno dubrivo za poçetak u fazi klijanja i razvoja, koje balansira akutni nedostatak hranljivih materija na dotiçnom tlu; ono u svakom sluçaju mora biti toliko odmjereno da su gubici ograniçeni na najmanju mjeru. 3. Organsko dubrivo za duπi period na bazi mikrobilne gljiviçne bio- mase, koje predstavlja izvor hranljivih materija iz kojeg ona teçe polako, srednje i na dugoroçni period i koji je uskladen prema potrebama slabijih drułtava za zelene povrπine. 4. Teçno organsko specijalno dubrivo kao nosilac vaπnih elemenata za prehranu na makro nivou, kiseonika i fosfora. Zbog svog teçnog stanja ova komponenta prodire u prostor oko korjena i deponuje hranljive materije u dubljim slojevima tla. Time se korjen podstiçe da hranljive materije, koje imaju veliku vaπnost za odrπanje biljke, traπi i u veåim dubinama. To ima za posljedicu jaçanje i intenzivniji rast korjena çime se obezbjeduje veåa sigurnost i tolerantnost u vrijeme sułnog perioda. 5. Mineralno sredstvo za poboljłavanje kvaliteta tla, na bazi gline i minerala, koje poveåava kapacitet podloge za zadrπavanje hranljivih materija i vode. 6. Sredstvo za uçvrłåivanje tla na polçmerbazi, koji jaça oksidativ i za period od ca mjeseci predstavlja sloj podloge koji propułta vodu i sprijeçava eroziju kako bi se sjetva i ostale komponente fiksirale za strmi teren. 7. Załtitna vlakna za eroziju, koja kao armatura svojim dejstvom pomaπu i pojaçavaju djelovanje uçvrłåivaça tla. 8. Vlakna biljno organskog porijekla koja pokrivaju podlogu i łtite klice od ekstremnih uticaja vremena kao łto su sunçevo zraçenje, snaπan udar kiłe, vjetar i mraz. Osim toga, ova vlakna doprinose stvaranju humusa.

129 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske Koriłåenje domaåeg sjemena za sjetvu Da bi se izbjegla sjetva svuda rasprostranjenih i genetski unificiranih vrsta, treba se drπati argumenta u vezi koriłåenja domaåeg sjemena. U tom pravcu treba u odredeno vrijeme poπnjeti odabrano vegetaciono sjeme u okolini odnosno u regiji dotiçne flore. Sjeme za sjetvu se priprema u specijalnom postupku i mokro nanosi na teren zajedno sa ostalim komponentama. Posebne prednosti ovog sjemena u odnosu na ono iz trgovine su prije svaga u tome łto ovo sjeme potiçe iz najbliπe okoline. Te vrste su na dotiçno tlo prilagodene hiljadama godina i ne podlijeπu selekcionom postupku. Ovim postupkom se postiπe da su nove biljke identiçne sa srodnim vrstama na regionalnom nivou. One su za datu oblast domaåa i autohtona vrsta. Iskljuçuje se falsifikacija flore unołenjem stranih vrsta. Sjemenom od trava i ljekovitog bilja i njihovim stabljikama i drugim djelovima nanosi se i dijaspora πivih organizama, mahovine, gljiva itd. Time se postiπe zrenje novog biljnog zasada, a time i njegova veåa stabilnost. Na taj naçin se ne ozelenjava samo jedna povrłina nego se time inicira biocenoza. Osim toga, na povrłini koja se ozelenjava, nastaju samo one vrste koje postoje u istom prirodnom prostoru i koje se odlikuju sposobnołåu reprodukcije. Time se iskljuçuje falsifikovanje flore vrstama koje nisu tipiçne za datu regiju. Istovremeno se time ułtedi na ispitivanju da li neka vrsta postoji ili ne postoji u datoj oblasti. Time se na mjesto ozelenjavanja donose i one biljne vrste çije se sjeme uopłte ne proizvodi i na koje se i nije mislilo prilikom sastavljanja spiska vrsta. Medutim, upravo uloga ovih vrsta nije beznaçajna u formiranju autohtonog zelenog pojasa Postupanje povrłinama koje treba da se ozelene Dobijanje sjemena za sjetvu iziskuje odredeni postupak. Odabir pogodnih povrłina za dobijanje sjemena, koje u biljno-sociolołkom smislu odgovara ciljnom prostoru. etva sa povrłine davaoca u odredenim rokovima, najçełåe viłe puta. Proba sjemena da bi se utvrdile potrebne koliçine. Priprema sjemena Isporuka do mjesta zasada i priprema hydroseeding-postupka. sl : Veronica sl : Angelica sl : Thymus 129

130 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore Postupak mjełanja trava Busenaste trave su robusne trave koje brzo klijaju i rastu, ali imaju kratak vijek; njih treba dodati mjełavini za sjetvu. Ove trave karakteriłe formiranje masivnog korjena tako da one u podlozi brzo çine załtitu od erozije. Vrste koje treba etablirati dugoroçno mogu se nesmatano razvijati u zaklonu busenastih biljaka - załtiåene od vjetra, kasnih i ranih mrazeva, zraçenja sunca i vruåine - i nakon njihovog izumiranja brzo se prołiriti. Połto busenaste trave najdalje poslije dvije vegetacione sezone ionako nestanu, za njih se sjeme bez problema moπe kupiti iz trgovine Mjełanje sjemena drvenastih biljaka Ukoliko u mjełavinu treba dodati domaåe vrste drvenastih biljaka, treba obratiti paπnju na konkurenciju ove vrste sa travama i drugim niskim rastinjem. Nova sirova podloga po pravilu odgovara sjemenu drvenastih biljaka pod pretpostavkom da druge vrste trava ne postignu za kratko vreme suviłe veliki stepen gustine. Zbog toga se, generalno uzevłi, ciljevi brze i pouzdane załtite od erozije (brza i gusta rasprostranjenost) i uspjełnog zasijavanja drvenastih biljaka (ne podnose guste trave) samo u jednom ograniçenom dijelu jedni sa drugima mogu povezati Upotreba mladih sadnica U nełto ravnijim oblastima moguåe je, radi połumljavanja, zasaditi mlade sadnice. Takode se za potencijalnu vegetaciju upotrbljavaju sadnice autohtonih vrsta, koje se dobiju od izdanaka ili sjetvom. U blizini novog puta izmedu Risna i Grahova nalaze se dva velika krałka polja koja se privremeno mogu koristiti za podizanje kvalitetnog sadnog materijala. Za podizanje sadnica preporuçuju se saksije od kokosa. Takve saksije prate biljku od sjemena ili izdanka do neposredne sadnje u predvidenu podlogu. Koriłåenjem saksija od kokosa (zapremine izmedu 0,5 i 400 litara; odrπivost ca. 3 godine; 100% isruli) postoji velika vjerovatnoåa odrπivosti biljke Gradenje gnijezda Predlaπemo da se na vaπnim mjestima, kao npr. na mjestima za odmor sa lijepim vidikom od prirodnog kamena na tradicionalan naçin izgrade terase radi utvrdivanja kosina. Gnijezda ili dπepovi za biljke ogradeni prirodnim kamenjem ispunjavaju se humusom i u njih se sade drvenste biljke. 130

131 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske 13.8 Model-projekat Aerodrom, Tivat Turistiçki ciljevi Ni aerodrom ni marina ne mogu danas da daju neki znaçajan doprinos privredi Tivta, a kamoli da usmjeravaju njegovu buduånost. Osim toga, za dugoroçno planiranje privrede se mora imati u vidu sljedeåe: Çim tunel Sozina bude zavrłen i ponuda juπnog dijela crnogorske obale bude razvijenija, letovi sa Tivatskog aeodroma åe se preseliti na Podgoricu. Pad frekfencije letenja i poveåavanje personalnih trołkova vode u neekonomiçnost Tivatskog aerodroma. Za marinu luka viłe neåe dugoroçno imati odluçujuåi znaçaj. Istovremeno u Boki Kotorskoj nedostaju s jedne strane prostrane povezane povrłine za izgradnju turistiçke ponude veåeg potencijala. S druge strane je prostor aerodroma veoma pogodan za turistiçku ponudu sa viłe hiljada kreveta srednjeg kvaliteta uz povoljan odnos prostor / krevet. Ovdje se dakle nudi veliki potencijal za privredni razvoj i podizanje nivoa kvaliteta çitavog regiona Sadałnje stanje: Aerodromi u Crnoj Gori Crna Gora ima dva medunarodna aerodroma: Podgorica i Tivat. Do oblast oko Boke Kotorske je preteπno koristila oko 60 km udaljeni Aerodrom Åilipi - Dubrovnik. Od Aerodroma Podgorica do destinacija na srednjem primorju (Budva, Petrovac, Sutomore, Bar) stiπe se putem za sat i po. Voπnja do juπnog kraja crnogorske obale - Ulcinja i Velike Plaπe - u nepovoljnim saobraåajnim okolnostima prelazi dva sata koje se smatra maksimalnim za ovaj transfer. Zavrłavanjem tunela Sozina transfer od Podgorice do ove juπne destinacije åe se skratiti za oko pola sata. Od Podgorice do Boke Kotorske, putem preko Budve, putniçkim autobusima treba ca. 2 sata. Nasuprot tome, do turistiçkog centra Herceg Novi znatno se bolje stiπe iz Åilipa- Dubrovnik Razvojne perspektive - Vazdułni saobraåaj Crne Gore Reaktiviranje i odrπivi razvoj turizma u Crnoj Gori i razvoj vazdułnog saobraåaja Crne Gore treba postepeno uzajamno uskladivati. Treba s jedne strane obezbjediti potreban kapacitet i kvalitet dolaska avionom i s druge strane uzeti u obzir ekonomsku isplativost. Koncentracija na jedan medunarodni aerodrom za Crnu Goru Obalni dio Crne Gore i oblast oko Dubrovnika, Hrvatska, treba sa aspekta dolazaka posmatrati kao jedan region. U sluçaju znaçajnog poveåavanja turistiçkog avio-saobraåaja prema Crnoj Gori i juπnoj Hrvatskoj ne treba polaziti od toga da åe sva tri aerodroma ovog regiona - Podgorica, Tivat i Dubrovnik - imati veliku frekfenciju slijetanja. Iz turistiçkih i ekonomskih razloga je svrsishodno koncentrisati se na dva aerodroma u regionu. Turistiçka strategija preporuçuje koncentrisanje na Podgoricu u Crnoj Gori i Åilipe - Dubrovnik u Juπnoj Hrvatskoj. Izgradnja Aerodroma Podgorica se preporuçuje i zbog toga jer je on kao aerodrom glavnog grada znaçajan u toku cijele godine i osim turistiçkog saobraaåaja koristi ga i poslovni svijet. Osim toga, ovdje nema turistiçkih naselja koja bi bila pogodena bukom. Ovo zato, jer zbog mnogih aerodroma na Sredozemlju optereåenje turistiçkih mjesta i plaπa bukom predstavlja ozbiljan problem. Aerodrom Tivat se nalazi neposredo uz grad s juπne strane. Sjeverni pravac kretanja vodi preko Tivatskog i Hercegnovskog zaliva. 131

132 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore Dugoroçna vizija Dugoroçna planiranja za izgradnju Aerodroma Podgorica kao centralnog aerodroma Crne Gore i izgradnja Tunela Sozina mogli bi otvoriti Tivtu jedan sasvim novi i mnogo obeåavajuåi razvojni potencijal. Dugoroçno, time se nudi opcija zatvaranja Aerodroma Tivat i drugaçijeg koriłåenja toga prostora. Istovremeno Åilipi - Dubrovnik bi ostao kao drugi Aerodrom. Za crnogorsku turistiçku privredu i Tivat to bi donijelo znaçajne prednosti u medunarodnoj konkurenciji - kao łto pokazuje primjer Majorke. Jer koncentracija letova na jedan aerodrom kad raste kapacitet broja kreveta znaçi da se mogu uvesti veåi avioni, ponuditi viłe avionskih veza i poveåati frekvencija letova. Na taj naçin se moπe postiåi: bolja prodornost trπiłta, finansijski povoljnija i udobnija moguånost dolaska i bolji kvalitet Tivta kao destinacije, jer nema buke. Oblast oko Tivatskog zaliva, polazeåi od Bupe do Salina, smatraåe se jedinstvenom ambijentalnom cjelinom. Rasporedom koriłåenja povrłina koji se dopunjuje optimalno åe se razviti potencijal ovoga prostora. Duπ obale nastaje traka sa moguånostima za koriłåenje. U dijelu upe poçinje polje prenamjene danałnjeg koriłåenja i postaje mjesto za çetiri hotela sa ukupno kreveta. U nastavku prema jugoistoku slijedi povrłina za prołirenje grada u preteπno stamsl : Aerodrom Tivat Time łto bi se za dalji razvoj turizma mogao koristiti aerodrom susjedne oblasti otvorila bi se za Tivat izvanredna perspektiva çime bi se privreda znatno bolje razvila i stvorilo viłe radnih mjesta nego łto to Tivat moπe danas sa svojim aerodromom. Vojna luka Izvanrednu razvojnu łansu nudi i eventualna prenamjena vojne luke koja se nalazi usred grada. Ta oblast dijeli grad kao neki graniçnik çime bi bilo onemoguåeno pravljenje jedinstvene obalne promenade odnosno razvoj gradske obale u smislu koriłåenja u turistiçke svrhe. Osim toga, industrijska zona je u suprotnosti prema turistiçkoj orijentaciji Boke Kotorske. Vojska je izjavila da je spremna da se povuçe sa viłe mjesta. Predavanjem mornariçke luke ta oblast bi doπivjela novi razvoj u turistiçkom smislu i u pogledu planiranja grada. Postojeåim zgradama koje su atraktivne u arhitektonskom i estetskom pogledu bila bi promijenjena namjena. sl : Marina Tivat Oblast marine bi time postala drugi centar grada. Pored razvoja u taçku susretanja urbanog turistiçkog dełavanja (kafiåi i restorani, uliçno pozoriłte, łoping, ples i krçme, tumaranje, pansioni) biåe moguåe i podizanje modernog i dobro pristupaçnog stambenog dijela sa centralnim poloπajem. Ovim razvojem unutrałnjeg dijela grada ostaju slobodne povrłine izvan naselja kao prirodni ambijent ili za optimalan turistiçki razvoj. Funkcija luke åe biti saçuvana u izmijenjenom obliku i razviti se u najveåu marinu zemlje sa svim sporednim preduzeåima, sa łkolom jedrenja, ronjenja i izletniçkim saobraåajem. Luka se moπe napraviti kao mjesto privlaånosti i kao atraktivan doπivljaj sa muzejskim brodovima, akvarijumom ili amfiteatrom pod otvorenim nebom Koncept / Mjere Model prostora koji je ovdje predstavljen sluπi kao podsticaj za razvoj buduåe dugoroçne vizije i koriłåenja prostora aerodroma i njemu susjednih povrłina. Sa akcentom na turistiçki razvoj prostornog potencijala dalje se obraduju aspekti razvoja grada i oçuvanja prirodnog ambijenta. U tom smislu koncept predvida sljedeåe sadrπaje. 132

133 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske Plan 13.18: Prijedlog koriłåenja prostora 133

134 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore bene svrhe. Graniçeåi se sa ovim, poçinje oblast aerodroma. Oblast aerodroma se dalje dijeli na viłe zona koje su razdvojene zelenilom. To omoguåava postupnu realizaciju i organizovanje razliçitih oblika koriłåenja koji jedno drugome ne smetaju. Time se dalje sprijeçava da duπ magistrale nastane naselje dugo viłe kilometara. Ovdje se moπe naseliti park zanatstva, tehnologije i usluπnih djelatnosti. Na juπnom kraju ove oblasti nastaje povrłina od ca. 27 ha kao park za rekreaciju. Sva preduzeåa åe imati koristi od dobrih saobraåajnih veza i odliçnog poloπaja. Park za rekreaciju dopunjava turistiçku ponudu u oblasti koja je do sada u çitavom obalnom regionu nije postojala. Zbog centralnog poloπaja i dobrih saobraåajnih veza time åe se animirati łiroka potencijalna oblast. Dolazak iz Dubrovaçke Regije, sa juπne crnogorske obale i iz unutrałnjosti zemlje iziskuje samo par sati. U dugoroçnom konceptu razvoja biåe po moguåstvu uvezani i drugi projekti za rekreaciju kako bi se kroz nastale efekte sinergije ostvarila velika prednost. Moguåi projekti su npr. πiçara do Lovåena. Na poljoprivrednom zemljiłtu koje se ne koristi, preko puta zgrade sadałnjeg aerodroma, nastaje golf-kompleks velikih dimenzija. I golf kompleks åe imati koristi od povoljnog poloπaja i blizine gore pomenutog parka. Na sjevernom kraju sadałnjeg gradskog puta nastaje oblast za manje smjełtajne kapacitete (manji hoteli i privatni pansioni). Ostrvo Sveti Marko, koje je nekad na medunarodnom planu bilo poznato kao Club Med åe se reaktivirati i opet koristiti kao vrlo kvalitetan klub hotel (najmanje 4 zvijezdice) Poluostrvo, koje se nalazi ispred njega, koje sada koristi sl.13.68: Detalj- Mali hoteli i golf-kompleks sl : Detalj - Kompleks ostrva (Sveti Marko) sl : Detalj - Oblasti prołirivanja grada Zupa Gradski hotel Golf Odmaraliste Razvoj grada Gradski park 134

135 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske vojska, biåe pretvoreno u vrlo kvalitetan kompleks. Novi most åe povezivati ostrvo sa poluostrvom. U prelomnom dijelu zaliva, izmedu gore pomenutog poluostrva i oblasti za male hotele nastaåe javni park sa plaπama i livadama. Pored mjesta za parkiranje napraviåe se i sanitarni uredaji i jednostavna kulinarska ponuda. Do ovog parka na obali kao i kompleksa hotela iza njega dolaziåe se novim putem. Solana juπno od poluostrva åe se zadrπati i uklopiti u ambijentalni koncept. Ovaj prostor, koji je vrlo vaπan za ptice, biåe odreden kao oblast załtite ptica. On je predviden kao sistem puteva i vidikovaca kako bi se uçinio dostupnim za posjetioce. Na ivici Solane biåe podignut centralna park- i informaciona zgrada sa parking prostorom. Ovdje åe se posjetioci moåi informisati i po πelji prikljuçiti grupama sa vodiçem. Izmedu Solane, parka na obali i oblasti prenamijenjenog aerodroma nalaziåe se slobodan prostor. Biåe to park sa putevima za pjełake i bicikliste, a pored djelova koji su potpuno prepułteni prirodnom naçinu rasta biåe i insceniranih pejsaπnih elemenata. Time åe zajedno sa parkom na obali i gradanima Tivta i stanovnicima Boke Kotorske biti na raspolaganju veliki prirodni ambijent kao prostor za odmor i rekreaciju. sl : Detalj - Park za rekreaciju Asl : Detalj - Solana sl : Prostorni ambijent Tivat Uredena povrsina zelena Zabavni park Solane 135

136 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore 136

137 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske 14 Opłte mjere / Preporuke Gore navedeni projekti sluπe kao modeli za dalje projekte da bi demonstrirali primjenu sadrπaja Turistiçkog Masterplana Crne Gore. Medutim, za turistiçki razvoj Boke Kotorske potreban je niz mjera koje obuhvataju sve projekte kako bi se ostvarili razvojni ciljevi Sistemi za snabdijevanje vodom, odvod otpadnih voda i odvoz smeåa Presudnu prepreku za razvoj Boke Kotorske u turistiçkom smislu predstavljaju nedovoljni sistemi za snabdijevanje vodom, odvod otpadnih voda i odvoz smeåa. Da bi se mogli postiåi traπeni standardi kvaliteta odluçujuåu ulogu ima trajno pouzdano snbdijevanje vodom. Potrebni su meduopłtinski i meduregionalni projekti i mjere da bi se obezbijedilo snabdijevanje. Takode se mora obezbijediti ekolołki tretman otpadnih voda i smeåa. Moraju se instalirati sistemi da bi se otpad i smeåe otklanjali na odgovarajuåi naçin. Istresanje smeåa na divlje kao i javni odvoz smeåa u okolinu bez odgovarajuåe tehniçke infrastrukture nanose veliku łtetu πivotnom prostoru i atraktivnosti Boke Kotorske u turistiçkom pogledu. Postavljanje kanti za smeåe na javnim mjestima i njohovo redovno praπnjenje kao i informisanje stanovniłtva u cilju podizanja svijesti o ovom problemu mogu biti prvi pozitivni koraci Pravni okvirni uslovi Veliku prepreku u pogledu kontrolisanog i ciljanog razvoja predstavljaju objekti koji su izgradeni ili prepravljeni bez gradevinske dozvole. Problem ne predstavlja samo çinjenica da su ilegalno podignute zgrade upravo zauzele stratełka mjesta dugoroçnog razvoja i prirodan prostor. I za potencijalne investitore se ne moπe ukalkulisati taj rizik neke investicije łto ilegalno napravljeni i neodgovarajuåi objekti u neposrednom susjedstvu umanjuju postojeåi kvalitet tog prostora i time ugroπavaju samu investiciju. U okviru neke oblasti mora biti obezbijedena pravna sigurnost u vezi sa iskazanom namjenom i gradevinskom realizacijom Opłtinsko struçno savjetovanje i smjernice za gradnju Nekvalitetna arhitektonska rjełenja mnogih zgrada i njhova nedovoljna urbanistiçka integrisanost su u protivrijeçnosti sa postavljenim ciljem podizanja nivoa vrijednosti turistiçkog proizvoda Boke Kotorske. U tom smislu potrebna su savjetovanja od strane struçnog planera opłtine da bi se łto je moguåe ranije izbjegao neπeljeni razvoj. Zamislivi modeli bi bila besplatna savjetovanja za gradevinare kako u vezi arhitekture tako i u pogledu urbanistiçkog uklapanja sluπbe za planiranje. Mogu se zamisliti radionice (workshops), koje se ciljano bave aktuelnim pitanjima, (npr. rekonstrukcija postojeåe zgrade za turistiçku namjenu, parking prostor, tradicionalan stil gradnje, infrastruktura zgrade itd.) na kojima se mogu povezati struçni planeri sa zainteresovanim gradevinarima. Postavljanje osnovnih urbanistiçkih smjernica od strane opłtine je vaπan elemenat za skoro sve model-projekte. Time opłtina moπe predstaviti urbanistiçko i arhitektonsko rjełenje kojem teπi i koje moπe voditi ka homogenom i atraktivnom razvoju. Mogu biti prezentovani i aspekti załtite spomenika i tradicionalnih stilova gradnje. Medutim, potrbno je da gradani i gradevinari postignu łto veåu prihvatljivost smjernica. U tom smislu potrebno je ukljuçivanje gradana u łto ranijoj fazi kao i informisanje javnosti objavljivanjem i stavljanjem na raspolaganje urbanistiçkih smjernica. Sluπba za planiranje treba da (besplatno) savjetuje gradevinare o pridrπavanju smjernica i da to pridrπavanje i kontroliłe Opłtinska planiranja Da bi se obezbijedilo da se novi projekti i gradevinske mjere uklope u ukupni razvojni koncept, od posebne je vaπnosti da opłtine unaprijed razviju planske ciljne zamisli i planove mjera. Samo na osnovu postojeåeg planiranja opłtine mogu vrijednovati i diskutovati o gradevinskim zahtjevima i upitima. Ukoliko opłtina ima stratełku predstavu, ona sa investitorom moπe zajedno raspravljati o moguånostima realizacije njegovog koncepta i u datom sluçaju ponuditi alternative. Ona tako moπe u sluçaju neophodnog odbijanja jednog projekta ponuditi realizaciju na nekom drugom mjestu ili u nekom drugom obliku. U tom smislu je potrebno i preporuçuje se finansijsko i personalno reaktivioranje institucija za planiranje. Istovremeno u planiranje treba involvirati gradanstvo. Poveåanim uçełåem gradana 137

138 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore kao i sa viłe informacija moπe se kod gradana ostvariti veåa prihvatljivost planova. Kao primjer takvog planiranja se preporuçuje da Opłtina Herceg Novi napravi koncept rjełenja za cijelu promenadu od Igala do Meljina. On treba da sadrπi podatke o pokrivanju tla, ozelenjavanju, postavljanju namjełtaja, dozvoljenom koriłåenju i preporuke za zgrade na njoj Programi za saniranje starih zagadjenja Zbog ranijeg koriłåenja na nekim mjestima u Boki Kotorskoj (npr. ranija industrijska postrojenja i brodogradiliłte u oblasti upe u Tivtu) treba poåi od kontaminacije tla i postojanja starih zagadenja. Sumnja na postojanje starog otpada je presudna za uzdrπanost za projektnu investiciju. Da bi se podstakla spremnost za investiranjem treba uraditi programe za upoznavanje, svrstavanje i sanaciju starog zagadenja. Preporuçuje se da se za takve programe na opłtinskom, regionalnom i drπavnom nivou ispitaju moguånosti za finansiranje, podrłku i realizaciju takvih programa. Dalje treba razmiłljati o modelima podrłke investitoru za uklanjanje starog zagadenja, a ukoliko je to potrebno - i saradivati. atrakcije) u mnogim mjestima predstavljaju glavni potencijal. Opłtina treba da podrπi privatne inicijative struçnim savjetovanjima i treba primjeniti programe i modele kojima se pomaπu privatni investitori (poreske olakłice, povoljni krediti, privremeno oslobodenje obaveze plaåanja poreza). Moπe se dalje zamisliti da opłtine sprovode Programe za razvoj mjesta da bi koordinirale mjere i implementirale ih u turistiçki smjełtaj. Ovi programi mogu da sadrπe savjetovanja sa gradevinskog ili turistiçkog aspekta kao i sa aspekta finansijskih uçinaka. Dalje, treba praviti i podrπavati male lokalne projekte koji vode poboljłanju ponude turistiçkih usluga, npr. studenti kao turistiçki vodiçi Podrłka privatnih inicijativa Najveåim dijelom, razvoj turistiçke ponude u Boki Kotorskoj mora dolaziti iznutra tj. kroz lokalne aktiviste. Privatne inicijative su neophodne kao impuls i kao dopuna turistiçkom razvoju mnogih mjesta. Postepena prenamjena zgrada i investicija u male usluπne djelatnosti (kafiåi, restorani, trgovina na malo, turistiçke 138

139 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske 15 Smjernice za gradevinske radove 15.1 Opłte Ambijent Boke Kotorske predstavlja glavni potencijal turistiçkog razvoja. Od presudnog je znaçaja to da ovaj predio ostane łto netaknutiji i ne padne pod uticaj negativnog razvoja. Pored prirodnog ambijenta sliku Boke Kotorske çini i kulturni ambijent u obliku sela, gradova, kuåa i ulica. Gradenje novih objekata kao i radovi na rekonstrukciji starih treba da budu takvi da se tipiçna slika Boke Kotorske bitno ne promijeni. Opłtine mogu savjetodavno pomoåi gradevinarima postavljanjem osnovnih graditeljskih smjernica kako bi se saçuvala tipiçna arhitektura Boke Kotorske i ostvarila homogena izgradnja gradova. Ove smjernice dalje sluπe kao osnova za eventualnu izradu pravilnika za uredenje prostora. U daljem tekstu biåe predstavljeni moguåi aspekti takvih smjernica za uredenje prostora Zgrade Spratnost Zgrade Boke Kotorske nemaju jedinstvenu spratnost. Medutim, nasjçełåe nailazimo na dvospratne i trospratne zgrade. Pri tome, visine spratova starih zgrada (sa ca. 3 m) su veåe nego na novim. Nove zgrade treba u pogledu spratnosti prilagoditi postojeåim u okruπenju kako bi se one urbanistiçki uklopile u gradski ambijent. Iz urbanistiçkih i arhitektonskih razloga moπe se odstupiti od postojeåe spratnosti Poloπaj streha Po pravilu zgrade u mjestima Boke Kotorske su okrenute strehom prema ulici. Zbog sliçne visine zgrada time se na ulici stiçe utisak gotovo bez izuzetka jedinstvene slike. Mala razlika u visini zgrada çini liniju streha interesantnom i dinamiçnom. Nove i rekonstruisane zgrade treba isto kao i u pogledu spratnosti prilagoditi okolini i sa jedinstvenim poloπajem strehe prema ulici. Kao i kod spratnosti, samo zbog posebnih urbanistiçkih i arhitektonskih razloga se od ovoga moπe odstupiti Fasade Fasade istorijskih zgrada su po svom izgledu tradicionalno jednostavne i neupadljive. Spoljni zidovi su najçełåe od kamena i rijetko se koristi viłe materijala. Zgrade iz vremena Austrougarske su çesto svijetlo πuto omalterisane. Otvori prozora i vrata imaju jednostavnu simetriçnu strukturu i ritam. Fasade su po pravilu horizontalno okrenute, ponekad je spratnost naglałena horizontalnim trakama. Na osnovu fasade odnosno prozora lako se moπe odrediti raspored unutrałnjih prostorija. Nove i rekonstruisane zgrade treba da imaju sliçne mirne i neupadljive fasade. Simetriçan raspored otvora za prozore i vrata ima u tome posebnu ulogu Otvori Prozori Prozori su tradicionalno vertikalno okrenuti i najçełåe łiroki ca. 1 m. Okviri prozora su drveni, a staklene povrłine su podijeljene pregradama. Na prozorima gornjih spratova çesto su napravljeni kapci. Ukrasni uzdignuti okvir i osnova çesto naglałavaju otvor i obojeni su u bijelo. S obzirom da se u prizemlju tradicionalno nalazio magacinski i ekonomski prostor, a ne prostorije za stanovanje, prozori u prizemlju su manji i manji ih je broj nego na gornjim spratovima. Oni su çesto obezbijedeni gvozdenim łipkama i nemaju prozorske kapke. U prizemlju i na meduspratovima mogu se naåi i horizontalno okrenuti prozori. Posebno na zgradama koje se nalaze unutar nekog istorijskog ambijenta, prozore treba po broju i rasporedu prilagoditi tradicionalnom naçinu gradnje. U renoviranim zgradama treba takode upotrijebiti prozore iste veliçine i postavljati ih vertikalno, a postojeåe otvore za prozore sl. 15.1: Tipiçne lokalne fasade 139

140 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore ne treba bitnije mijenjati. Prozori sa velikom povrłinom, horizontalni prozori (panorama-prozori) ne odgovaraju zgradama u istorijskom ambijentu i utiçu na ukupan izgled. Prozore gornjih spratova treba prvenstveno obijezbediti kapcima od drveta. Treba dati prednost drvenim prozorskim ramovima. Medutim i ramovi od vjełtaåke materije se mogu ugradivati radi ułtede energetskog potencijala i krajnje jednostavnog odrπavanja (ukoliko to nije u suprotnosti sa propisima o załtiti spomenika). Na novim zgradama se mogu upotrebiti veåi prozori ili se moπe ugraditi viłe prozora zajedno da bi se dobila veåa povrłina prozora. Medutim, njih treba rasporediti vertikalno i simetriçno ih integrisati u fasadu. Treba ugraditi drvene kapke. Ako se radi o novogradnji od kamena, prozore treba uokviriti kamenim obodom Vrata, kapije Otvori za vrata su tradicionalno uokvireni kamenim obodom. Çesto su otvori za vrata naglałeni dekorativnom draperijom i lukovima. Vrata su uglavnom napravljena od horizontalnih dasaka i lakirana u tkzv. Dubrovnik zeleno. Brave i okovi su od kovanog gvoπda. Na nove i rekonstruisane zgrade trba ugradivati vrata od drveta. Ne treba upotrebljavati aluminijske okvire i staklena vrata, jer su oni u neskladu sa mediteranskim łarmom Boke Kotorske. Roletne, rolo-kapije ne odgovaraju. Treba upotrebljavati tradicionalne boje Izlozi / Reklamni napisi Prostorije za poslovne namjene nalaze se uglavnom u prizemlju. Połto su na tradicionalnim zgradama prozori manjih dimenzija, fasade nude malo moguånosti za reprezentativne izloge. No i pored toga, treba zadrπati dimenzije prozora na starim zgradama i ne treba praviti veåe otvore. Tamo gdje je to moguåe, mogu se koristiti otvori vrata i kapija kao izlozi. Preporuçuje se ugradivanje prozora sa łkurama. Na novim zgradama mogu se u prizemlju napraviti veåi otvori za izloge. Medutim, oni moraju svojim rasporedom biti integrisani u ostali dio fasade i ne smiju uçiniti da prizemlje izgleda kao strani element. sl. 15.3: Tradicionalna vrata sl. 15.4: Vrata kao izlog sl. 15.2: Tipiçni lokalni prozori 140

141 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske Reklamne napise treba oprezno postavljati. Table od drveta i kovanog gvoπda se znatno bolje uklapaju u tradicionalnu ambijentalnu sliku i treba im dati prednost u odnosu na svjetleåe reklame i napise od vjełtaçkog materijaala Krovovi Tradicionalno, krovovi su pravljeni u obliku sedla ili łatora i pokriveni su crijepom od gline. U danałnje vrijeme krovovi se pokrivaju terkartonom (bitumen) ili cinkom i mogu se naåi viłe razliçitih oblika krovova. Prilikom rekonstrukcije treba zadrπati tradicionalne oblike krova, a na novim zgradama treba dati prednost krovu u obliku sedla. Krovove treba pokrivati glinenom opekom, a boju krovova prilagoditi okolini Krovni prozori Na potkrovlja su tradicionalno ugradeni krovni prozori. Potkrovlje se naslanja na spoljni zid i obiçno je smjełteno u sredinu fasade. Nije uobiçajeno da se za prozor pravi otvor na krovu. Novi krovni prozori treba da se integriłu u potkrovlje sa uliçne strane. Samo sa te strane kuåe koja je okrenuta ulici (sa ulice se ne vidi) mogu se smjestiti i lode i moderni krovni prozori Balkoni Balkoni su uglavnom bili mali i samo malo łiri od otvora za vrata koji se nalazi iza njih. Platformu çesto nose konzole napravljene sa strane. Kameni elementi su najçełåe ukrałeni. Na prednjem dijelu su najçełåe poredani mali kameni stubovi i rijetko je potpuno zatvoren. Balkone prema ulici treba po svojim dimenzijama i obliku prilagoditi tradicionalnim malim balkonima. Veåi balkoni se mogu napraviti na onoj strani zgrade koja nije okrenuta kako bi se bolje iskoristila. Kamene stubiåe treba saçuvati na tradicionalnim zgradama i ne zamjenjivati ih metalnom ogradom. Na novim zgradama ili modernim gradevinama ne treba koristiti istorijske stubiåe nego nełto łto odgovara modrenoj arhitekturi. sl. 15.7: Tradicionalan Balkon sl. 15.5: Tipiçni lokalni oblici krova sl. 15.6: Tipiçno lokalno potkrovlje 141

142 Regionalni konzept Boke Kotorske Masterplan turizma Crne Gore 15.7 Ornamentika Iako su zgrade u Boki Kotorskoj uglavnom jednostavne, kod bogatijih trgovaca i na istorijskim palatama primjetna je veåa potreba za ukrałavanjem. Na njima se mogu naåi tipiçni barokni ukrasni elementi. Naroçito na zgradama iz austrougarskog-vremena çesto su ivice streha i uglovi zgrada naglałeni ornamentima. Kod sanacije starih zgrada treba saçuvati ove ornamente. Na novim zgradama se treba odreåi istorijskih elemenata u korist jednostavne arhitekture. sl. 15.8: Tipiçna lokalna boja fasade 15.8 Gradevinski materijali Malter Zgrade iz austrougarskog vermena çesto su omalterisane svjetlo πutim malterom. Bijelim premazom istaknute su ivice na uglovima zgrada i oko otvora na zidovima. Prilikom rekonstrukcije treba odabrati malter koji odgovara prvobitnoj boji. Za nove zgrade treba odabrati boje koje se uklapaju u ukupnu sliku mjesta. Po pravilu treba dati prednost bijeloj i svijetlo πutoj boji. Mogu se primjenjivati i izuzeci, koji ne bi łtetno uticali na çitav ambijent i koji odgovaraju mediteranskom podneblju Kamen Kamen je tradicionalno glavni gradevinski materijal Boke Kotorske. Zgrade su napravljene od domaåih vrsta kamena. Fuge su ispunjene kreçnim malterom. Dekorativni elementi sl.15.9: Kamena fasada sa stepeniłtem su od kamena sa ostrva Korçula. Spoljni zidovi su łalovani od lomljenog kamena. Kamen prednje strane je redovno oblikovan i briπljivo slojevito sloπen. Fuge na kuåama bogatih ljudi su po pravilu preciznije izvedene nego kod siromałnijih gradana. Prilikom rekonstrukcije treba, ukoliko je to moguåe, łto originalnije saçuvati ove zidove kako bi bio saçuvan karakter zgrade. Vrste kamena koje nisu tipiçne u dotiçnom mjestu ne treba koristiti ni za rekonstrukciju niti za novogradnju Drvo Pored krovnih konstrukcija, vrata, prozora i prozorskih kapaka, çesto su i terase prekrivene krovnim konstruk-cijama. Medutim, drvene ograde nisu tipiçne i od njih se treba odreåi u korist kamenih ograda Dvoriłta i ulice Povrłinski sloj Ulice jezgra istorijskih mjesta su po pravilu poploçana kamenom. Naroçito u pjełaçkim zonama starih gradova je od glatkih pravougaonih ploça postao ravan ploçasti povrłinski sloj. Vremenom - on je glatko ispoliran i djeluje kao pod. Prilikom rekonstrukcije treba paziti na to da se ovaj sloj łto bolje oçuva. Putevi za pjełake su u gradskim jezgrima çesto poploçani lomljenim kamenom. Oni pjełaku nude podlogu bezbjednu protiv klizanja i koju, ukoliko je to moguåe, treba i dalje zadrπati. 142

143 Masterplan turizma Crne Gore Regionalni konzept Boke Kotorske Dvoriłta mogu imati razliçit povrłinski sloj. Najçełåe su grubo poploçana sivim ili crvenim kamenom. Kao povrłinski sloj asfalt nije uobiçajen u jezgrima pojedinih mjesta, naroçito ne na privatnim povrłinama (dvoriłtima).on treba da se koristi samo za ulice mjesnih jezgara, gdje je to radi saobraåaja potrebno. Inaçe, ulice treba pokivati tipiçnim lokalnim kamenom. Mjesta za parkiranje i ostavljanje auta treba takode poploçati kamenim flasterom ili vezanim kamenom. Kod pravljenja zelenih povrłina i sadenja drveåa i πbunova treba koristiti domaåe biljke Javni prostori Kod oblikovanja javnih prostora treba paziti na primjenu elemenata koji pripadaju istoj cjelini (klupe za sjedenje, posude za cvijeåe i biljke, zidovi, napisi i osvjetljenje). U tom smislu treba osvjetljavati tipiçne lokalne materijale (npr. kamene zidove) ili estetski materijal koji je u skladu sa ukupnim turistiçkim ciljem. (npr. uliçne svjetiljke od livenog gvoπda). sl : Tipiçni lokalni flaster sl : Tipiçana lokalna uliçna kaldrma sl : Tipiçni lokalni materijali 143