Zbornik radova 5 ISSN Univerzitet u Bihaću Islamski pedagoški fakultet u Bihaću. Izdavač: Islamski pedagoški fakultet u Bihaću

Transkript

1

2 ISSN Univerzitet u Bihaću Islamski pedagoški fakultet u Bihaću Zbornik radova 5 Izdavač: Islamski pedagoški fakultet u Bihaću Za izdavača: Prof. dr. Muharem Štulanović Priprema: Islamski pedagoški fakultet u Bihaću Lektor: Elma Begić, prof. Korektor: Mr. sc. Amra Memić Prijevod na engleski jezik: Nedim Botić, BA Prijevod na arapski jezik: Mr. sc. Hajrudin Hodžić Stručna recenzija radova: Prof. dr. Sulejman Topoljak Prof. dr. Nusreta Kepeš Tehnički urednik: Muamer Sedić, prof. Tiraž: 300 Štampa: GRAFIS d.o.o. Cazin

3 UNIVERZITET U BIHAĆU ISLAMSKI PEDAGOŠKI FAKULTET U BIHAĆU ZBORNIK RADOVA ISLAMSKOG PEDAGOŠKOG FAKULTETA U BIHAĆU 5 Redakcija: Prof. dr. Muharem Štulanović Prof. dr. Sulejman Topoljak Prof. dr. Nusreta Kepeš Mr. sc. Hajrudin Hodžić Glavni urednik: Prof. dr. Sulejman Topoljak Adresa redakcije: Islamski pedagoški fakultet u Bihaću, Žegarska aleja bb, Bihać, Bosna i Hercegovina Bihać, godine

4 UNIVERSITY OF BIHAĆ ISLAMIC PEDAGOGICAL FACULTY IN BIHAĆ PROCEEDINGS OF ISLAMIC PEDAGOGICAL FACULTY IN BIHAĆ 5 EDITORIAL BOARD: Muharem Štulanović, Ph.D. Sulejman Topoljak, Ph.D. Nusreta Kepeš, Ph.D. Hajrudin Hodžić, M.A. EDITOR-IN-CHIEF: Sulejman Topoljak, Ph.D. EDITORIAL OFFICE ADDRESS: Islamski pedagoški fakultet u Bihaću, Žegarska aleja bb, Bihać, Bosna i Hercegovina Bihać, 2012.

5 جامعة ب اتش جامعة ب اتش كلية ال ربية اإلسالمية ي ب اتش مجموعة بحوث ودراسات كلية ال ربية اإلسالمية ي ب اتش ٢٠١٢/٥ أسرة التحرير: أ.د. محرم شتوالنوفيتش أ.د. سليمان توبولياك أ.د. نوصرتا كيبيش األستاذ خ رالدين هوجيتش رئيس التحرير: أ.د. سليمان توبولياك العنوان: كلية ال ربية اإلسالمية ي ب اتش Islamski pedagoški fakultet u Bihaću Žegarska aleja bb Bihać Bosna i Hercegovina ب اتش ٢٠١٢

6

7 UVOD بسم الله الرحمن الرحيم الحمد هلل رب العامل ن و الصالة و السالم ع ى رسولنا محمد وع ى آله وصحبه أجمع ن وبعد Uzvišenome Dragome Bogu, iskreno se zahvaljujemo na svim blagodatima kojima nas obdari i koji nam omogući da i u ovoj akademskoj 2012/2013. g., štampamo, i u ovakvom ruhu izdamo, peti po redu, Zbornik radova Islamskog pedagoškog fakulteta. Sumirajući i prezentujući neke domete i iskorake naše visokoškolske, znanstvene ustanove, ponovo se sjećamo zajedničkog djelovanja IPF-a, Univerziteta i svih političkih subjekata i vlasti na Kantonu, na izmjeni Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o Univerzitetu, čime je Fakultet našao svoje mjesto u porodici visokoškolskih institucija, gdje ravnopravno učestvuje u raspodjeli budžetskih sredstava. Na drugom ciklusu, master studija, osnovnog odsjeka Vjeronauka, startali smo, na opće zadovoljstvo, sa predavanjima druge generacije i već su na redu ozbiljne pripreme za izradu magistarskih radova prve generacije. Naglašavali smo da IPF ima samo jedan Vjeronaučni odsjek koji obrazuje nastavni kadar za predmet Vjeronauka i po mišljenju dobronamjernih kritičara donosi višestruku korist društvu. Sada, s radošću i ponosom, ističemo da smo, konačno, krenuli i sa drugim odsjekom Socijalna pedagogija i duhovna skrb, koji je jedan sretan spoj naučne i duhovne komponente, pošto je naše društvo u potrebi i za jednim i drugim, te mu nije dovoljno samo konvencionalno obrazovanje, poznavanje samo nauke i egzaktnih naučnih činjenica, nego i vid duhovnosti, koja se kroz svoju institucionalizaciju, na ovakav način, putem vjerskog morala i etike, nameće kao institucionalna vrijednost i implementira u društvo, kako bi se ljudi oplemenili, produhovili i usavršili moralno, jer ogoljela savremena nauka i njeni recidivi kao što su nuklearna energija, genetički inžinjering, hemijsko oružje itd., ako ispadnu van kontrole, u eri vrhunskog tehničko-tehnološkog razvoja, mogu voditi u apokalipsu, strašne kataklizme i uništenje. Zbog toga savremeni čovjek, savremeno društvo, i savremeni napredak, moraju imati ambivalenciju u društvenim/materijalnim, ali i duhovnim vrijednostima koje će garantovati njihov opstanak. Zbornik IPF-a je dobro sredstvo da se savremene ideje različitih humanističkih, pa i primijenjenih znanosti, predstave našem društvu na 7

8 znanstven i savremen način, stoga pozivamo sve profesore našeg Univerziteta, a ne samo profesore i djelatnike IPF-a, da uzmu učešća u ovom naučnoistraživačkom radu i aktivnostima, a u korist našeg društva. Na ovaj način, kapaciteti i intelektualni resursi, praktično, daju svoj,,zekjat u vidu naučnih radova kao vid zahvale Dragom Bogu na znanju i intelektu, kojim ih je On Uzvišeni obdario. Živimo u vrijeme velikih i značajnih društvenopolitičkih promjena, bitnih za naše bošnjačko biće, naš nacionalni i vjerski identitet, za našu državu BiH, naš Univerzitet i obrazovanje u zemlji, uopće, tako da je tematika koja može biti tretirana u ovakvim publikacijama, zaista široka i raznovrsna. Uzvišenoga Dragoga Boga molimo, da nam pomogne i u ovakvom vidu djelovanja, da On bude s nama i uz nas, da nas ne ostavlja i ne prepušta samima sebi, čak ni za treptaj oka. On, Uzvišeni, dovoljan nam je Pomagač i dovoljan Zaštitnik. I molimo ga Uzvišenog da objedini muslimane i njihova mišljenja i stremljenja, da dâ razbor, mudrost, iskrenost, dobru i iskrenu namjeru i nijjet našim političkim i vjerskim prvacima, da ih uputi na činjenje dobra, onoga što je najbolje za islam, za muslimane i ovu zemlju, da onemogući one koji žele zlo ovoj zemlji i njenom narodu, da im ne dopusti da u svom naumu uspiju i da se u tom zlu osile i zaborave. I molimo Ga Uzvišenog da čuva našu instituciju i naš Univerzitet! AMIN! Prof. dr. Muharem Štulanović 8

9 ISLAMISTIKA

10

11 Prof. dr. Sulejman Topoljak 1 PRAVA IZBJEGLICA I AZILANATA U ISLAMU Sažetak Cilj ove studije je da odgovori na pitanja da li azilanti i izbjeglice, po učenju islama, imaju svoja prava, koja su i da li ih danas istinski uživaju, a potom da napravi komparaciju između njihovih prava u islamskom zakonodavstvu i međunarodnom pravu. Očito je da su danas najbrojnije izbjeglice muslimani, da se njihov broj, iz dana u dan, u svijetu povećava i da se većinom nalaze u lošem položaju. Činjenica je da većina izbjeglica u mnogim zemljama ne uživaju svoja prava i to najčešće zato što se države u kojima obitavaju oglušuju kada je riječ o poštivanju njihovih obaveza koje imaju prema izbjeglicama, kao i zbog nepoznavanja tih prava od strane samih izbjeglica i azilanata. Međutim, ta prava su im zagarantovana i u islamskom učenju i u međunarodnim dokumentima o ljudskim pravima. Da bi studija polučila očekivane rezultate, bilo je neophodno istražiti pojam izbjeglištva u Kur anu i sunnetu, kao i u međunarodnom pravu, vrste izbjeglištva u klasičnom periodu, uzroke izbjeglištva u islamskom i međunarodnom pravu, prava izbjeglica i prestanak statusa izbjeglice u islamskom i međunarodnom pravu. Ključne riječi: azil, izbjeglice, islam, Šerijat, izbjeglica, islamsko pravo, međunarodno pravo, prava, obaveze Uvodni dio Allah je na mnogim mjestima u Kur'anu rekao da je odabrao i odlikovao čovjeka nad ostalim stvorenjima. To je i osnovni princip islamske doktrine, koji je općeprihvaćen od strane muslimana i dosljedno primjenjivan od samog spuštanja čovjeka na Zemlju, pa sve do danas, bez ikakve rasne ili bilo koje druge diskriminacije. Dakle, islam je odmah na početku ljudske prapovijesti priznao čovjeku njegova prava zbog njegove odlikovanosti i cilja, radi kojega je i stvoren. Međutim, kao posljedica savremene civilizacije koja je zanemarila spomenuto božansko načelo i uspostavila svoje temelje na sukobima i konfliktima, neminovno se javio i problem izbjeglica i azilanata koji, 1 Islamski pedagoški fakultet u Bihaću 11

12 bježeći od konfliktnih i ratnih žarišta, traže sigurna mjesta za sebe i svoje porodice. Problem izbjeglica i azilanata je bez sumnje jedan od najtežih i najzamršenijih problema savremene civilizacije. Ova ljudska populacija je danas najnezaštićenija i stoga je najviše izložena nepravdi i raznim vrstama tortura. To je posebno izraženo u posljednjih nekoliko desetljeća prošlog, kao i početkom ovog vijeka, kada se javljaju bezdušnici koji, bez imalo srama i stida, počinju trgovati sa ljudskim svetim pravima, nudeći protunaknadu za njih - materijalna sredstva, naizgled lagodne živote i državljanstvo zemalja u kojima borave. Navedeni i njima slični problemi, s kojima se susreće ova populacija, potvrđuju značaj i važnost ove teme, te elaboriranja iste, kako sa strane islamskog, tako i sa strane međunarodnog prava. Ova studija namjerava se osvrnuti na samo mali dio njihovih problema i elaborirati i pojasniti teorijska prava izbjeglica u islamu, njihovu važnost, te odgovoriti na pitanja da li je islam po pitanju tih prava bio preteča u odnosu na ostale ideologije i pravne sisteme ili nije. Također, namjera je i da se utvrdi koliko se ta prava uistinu poštuju i primjenjuju u praksi, tj. u zemljama u kojima žive azilanti i izbjeglice sukladno deklaracijama i dokumentima u kojima se ona deklarativno priznaju u islamskom, ali i u međunarodnom pravu. I na kraju, studija će se osvrnuti i na stav islamskog i međunarodnog prava po pitanju anuliranja i kompenzacije ovog prava. Važnost ove studije se ogleda i u tome što će ona, nadamo se, biti jedan skromni pokušaj odgovora na lažne tvrdnje, sumnjive sugestije i namjerne klevete upućene islamskom zakonodavstvu po pitanju prava azilanata i izbjeglica. Dakle, pokušat će, makar i simbolično, participirati u iznalaženju rješenja za ovo, mogli bismo reći, najteže pitanje današnjice. Također, smatramo da se, u odnosu na važnost i obim ovog problema, malo diskutovalo i pisalo o njegovom prevazilaženju i iskorjenjivanju, kako sa strane islamskog zakonodavstva, tako i sa strane međunarodnog prava. 12

13 Pojam i definicija termina azilant - izbjeglica Semantičko značenje Azilant se u arapskom jeziku naziva el-ladži' ili muhadžir, riječ koja je izvedena iz glagola ledže'e ili hedžere. Taj glagol u našem jeziku znači izlazak, napuštanje, osamljenje, prisiljavanje na nešto, traženje zaštite od nekoga itd. 2 Azilant u međunarodnom pravu Definiranje azilanta u međunarodnom pravu je veoma bitno pitanje, pa čak i esencijalno pri rješavanju problema izbjeglica. Od te definicije zavisi i zakonska zaštita onih na koje se odnosi ta definicija. Isto tako, ovdje je bitno istaći da se definicija azilanta ili izbjeglice razlikuje od korisnika do korisnika, kao i od geografskih podneblja i ugovora. Međunarodno pravo nije dalo samo jednu definiciju azilanta/izbjeglice. Navode se i koriste dvije najpoznatije definicije koje se upotrebljavaju u relevantnim izvorima i djelima međunarodnog prava. Prema prvoj definiciji, azilant/izbjeglica je svaki čovjek čiji su život, zdravlje ili sloboda izloženi opasnosti sukladno Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima. Takvima je, po međunarodnom pravu, dozvoljeno zatražiti azil. 3 Po drugoj definiciji, azilant/izbjeglica je svaki čovjek koji je napustio svoju matičnu domovinu ili je protjeran iz nje sredstvima zastrašivanja pa je zbog toga došao na teritoriju druge države tražeći zaštitu, ili to je osoba kojoj je zabranjeno da se vrati u matičnu zemlju. 4 Srodni izrazi Treba napomenuti da izraz azilant nije jasno naveden i korišten u glavnom izvoru islamskog prava Kur'anu, ali postoje slični i srodni izrazi koju određuju njegovo značenje poput izraza el-istidžare (traženje zašite), el-isti'man (traženje sigurnosti), el-hidžra (iseljenje) i ibnus-sebil 2 Ibn Menzur, Lisanul-'arab, (1152), Fejruz Abadi, El-Kamusul-muhit, 1/27., Muftić, Arapsko-bosanski rječnik, str Ebu Hejf, Ali Sadik, El-Kanunud-devlijjul'am, str Ganim, Muhammed Hafiz, Mebadi'ul-kanunid-devlijjil-'am, str

14 (putnik). Ukratko ćemo se osvrnuti na ove izraze i pojasniti njihova značenja. El-istidžare je traženje sigurnosti i zaštite. U tom smislu Uzvišeni kaže: Ako te neki od mnogobožaca zamoli za zaštitu, ti ga zaštiti da bi saslušao Allahove riječi, a potom ga otpremi na mjesto pouzdano za njega. To zato što oni pripadaju narodu koji ne zna. (Et-Tevba, 6) Arapi kažu: Edžareke Allahu minel-azab. (Allah te zaštitio od vatre.) El-Muste'min je onaj koji traži sigurnost i ugovor. To je onaj koji dođe u harem štiteći se na osnovu njegove svetosti. Islamsko pravo poznaje ovakvu vrstu zaštite ili imuniteta. Potvrđuju ga i Kur an i sunnet. Uzvišeni kaže:,,i učinili smo Hram utočištem i sigurnim mjestom ljudima. Neka vam mjesto na kojem je stajao Ibrahim bude prostor iza koga ćete molitvu obavljati! I Ibrahimu i Ismailu smo naredili: Hram Moj očistite za one koji ga budu obilazili, koju budu tu boravili i koji budu molitvu obavljali. (El-Bekare, 125) Dakle, ko uđe u mekanski harem kao azilant siguran je, a to potvrđuje hadis u kojem Poslanik, a.s., kaže:,,ko uđe u mekanski harem siguran je, ko uđe u kuću Ebu Sufjana siguran je, ko baci oružje siguran je i ko zaključa svoja vrata siguran je. 5 Hidžra u arapskom jeziku, u svom osnovnom značenju, jeste izlazak beduina iz pustinje u urbanu sredinu, ili izlazak iz jedne u drugu zemlju. Zbog maltretiranja i ponižavanja u prvo vrijeme islama, muslimani su bili prisiljeni učiniti preseljenje iz Mekke u Etiopiju, a nakon toga iz Mekke u Medinu. Opisujući te događaje, Uzvišeni je rekao:,,i siromašnim muhadžirima koji su iz rodnog kraja svoga protjerani i imovine svoje lišeni, koji žele da Allahovu milost i naklonost steknu, i Allaha i Poslanika Njegova pomognu to su, zaista, pravi vjernici. (El-Hašr, 8) Ibnus-sebil je putnik namjernik koji se, nakon obavljenog posla, želi vratiti u svoje mjesto boravka, ali nema sredstava za to. On ima pravo na zekat. Većina islamskih pravnika smatra da je to svaki putnik koji je otputovao iz svog mjesta u drugo. 6 5 Bilježi ga Muslim, Knjiga o džihadu i vojnim pohodima, Poglavlje o osvojenju Mekke, hadis br Karadavi, Jusuf, Fikhuz-zeka, 1/67. 14

15 Termin azil u Kur'anu i sunnetu U Kur'anu Već je rečeno da termin azil nije eksplicitno upotrijebljen u Kur'anu, ali su navedeni drugi termini koji involviraju njegovo značenje. U nastavku ćemo selektivno navesti neke ajete koji sadržavaju spomenute termine. Uzvišeni je rekao:,,ako te neki od mnogobožaca zamoli za zaštitu, ti ga zaštiti da bi saslušao Allahove riječi, a potom ga otpremi na mjesto pouzdano za njega. To zato što oni pripadaju narodu koji ne zna. (Et-Tevbe, 6) Dakle, u ajetu se Allah obraća Poslaniku govoreći mu:,,muhammede, ako te bilo koji idolopoklonik zamoli za zaštitu daj mu je i ne ubijaj ga. Omogući mu da sasluša Allahov govor kako bi razumio Njegove naredbe i zabrane. Pa ako odbije primiti islam vrati ga na sigurno mjesto i štiti ga sve dok ne dođe do svoje domovine. 7 Uzvišeni veli: ''O vjernici, kada u boj krenete, na Allahovu putu, sve dobro ispitajte i onome ko vam nazove selam ne recite: Ti nisi vjernik! kako biste se domogli ovozemaljskih dobara; ta u Allaha su mnoge dobiti! I vi ste prije bili kao oni, pa vam je Allah darovao milost Svoju; zato uvijek sve dobro ispitajte, a Allahu je, zaista, poznato ono što radite. (En-Nisa, 94) U ajetu, Allah naređuje vjernicima da daju sigurnost i garanciju onima koji su se prestali boriti protiv njih. Prenosi se da je Mirdas b. Nuhejk jedini primio islam iz svog naroda. Potom je Poslanik, a.s., poslao izvidnicu njegovom narodu pod vodstvom Galiba b. Fudale. Narod se sklonio, a Mirdas je ostao, vjerujući da će ga to što je primio islam zaštiti. Nakon što je ugledao konje, uputio se sa svojim stadom ka vrhu planine. Kada su ga stigli, donijeli su tekbir i on je donio tekbir, spustio se i rekao:,,nema boga osim Allaha, vjerujući u te riječi i tražeći zaštitu sa njima od njih. Međutim, Usame b. Zejd ga je ipak ubio i potjerao njegove ovce. Kada su o tome obavijestili Poslanika, a.s., to mu je vrlo teško palo pa ih je ukorio rekavši:,,zar ste ga ubili žudeći za onim što je bilo s njim?! Potom je proučio citirani ajet. Usame je rekao: Allahov Poslaniče, zatraži oprosta za mene. Kako da to uradim, a izgovorio je šehadet, odgovorio mu je Poslanik, a.s. Usame je rekao: Neprestano je to izgovarao i negirao tako da sam 7 Kurtubi, Ebu Abdullah, El-Džami'u li ahkamil-kur'an, 8/76. 15

16 požalio što sam prije toga primio islam. Nakon toga je zatražio oprosta za mene rekavši mi da oslobodim roba. 8 U sunnetu U mnogobrojnim hadisima se dozvoljava davanje azila onima koji se obrate Poslaniku, a.s., i njegovim ashabima, npr.: - Od Ibrahima b. Tejmija od njegova oca se prenosi da je rekao:,,od Poslanika, a.s., nismo ništa pisali osim Kur'ana i ovog što se nalazi na ovoj ploči. Poslanik, a.s., je rekao: Medina je zabranjena od Atira pa do toga i toga, pa ko uvede neku novotariju ili prihvati novotara neka je nad njim Allahovo prokletstvo, prokletstvo Njegovih meleka i svih ljudi. Allah od njega neće primiti nikakvo dobro djelo. Garancija muslimana je jedna i oni koji nisu muslimani žude za njom. Pa ko od muslimana prekrši tu garanciju, nad njim je Allahovo prokletstvo, prokletstvo Njegovih meleka i svih ljudi, i Allah od njega neće primiti nikakvo dobro djelo. 9 U citiranom hadisu se jasno potvrđuje svetost Medine kao i zabrana uznemiravanja nemuslimana građana islamske države. To je u stvari eman zaštita. Hafiz u tom smislu veli:,,garancija o zaštiti muslimana je jedna, tj. ispravna pa ko god je od njih dadne nemuslimanu, ostalim muslimanima je zabranjeno zanemariti je Od Ebi Nadra, štićenika Omera b. Ubejdullaha, se prenosi da ga je Ebu Murre, štićenik Ebu Talibove kćerke Umm Hane, obavijestio da je čuo Umm Hanu, Ebu Talibovu kćerku da je rekla:,,otišla sam Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., na dan oslobođenja Mekke pa sam ga zatekla kako se kupa, a njegova kćerka Fatima ga zastire. Nazvala sam selam, a on je upitao: Ko je to? Rekla sam: Ja, Umm Hana, Ebu Talibova kćerka. Dobro došla Umm Hana, rekao je. Kada se okupao, klanjao je osam rekjata ogrnut u jednoj odjeći. Rekla sam: Allahov Poslaniče, sin moje majke Alija tvrdi da će ubiti čovjeka kome sam dala azil, a to je Fulan b. Hubejr. Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: Mi prihvatamo azil od onog kome si ga ti dala Sujuti, Dželaluddin, Lubabun-nukul fi esbabin-nuzul, str Bilježi ga Buharija u svom Sahihu, Knjiga o hadždžu, Poglavlje o Medinskom haremu, hadis broj: Askalani, Ahmed b. Hadžer, Fethul-Bari Šerhu Sahihil-Buhari, 4/ Bilježi ga Buharija u svom Sahihu, Knjiga o namazu, Poglavlje o klanjanju ogrnut u jednoj odjeći, hadis broj:

17 U hadisu se jasno nalaže da je obaveza svih muslimana poštovati azil kojeg je dao neko od muslimana, pa makar se radilo i o muslimanki, pod uvjetom da ga odobre nadležne vlasti. 12 Razlozi azila u islamskom i međunarodnom pravu Kroz cijelu historiju ljudskog roda azilanti su bili ljudi koji su tražili pomoć, zaštitu i skrb, posebno u teškim uslovima koji su se razlikovali od vremena do vremena. Svi njihovi zahtjevi su bili zapravo prava koja su im islamsko pravo i međunarodne deklaracije priznali. U nastavku studije slijedi osvrt na razloge traženja azila u islamskom i međunarodnom pravu, a potom ćemo izložiti vrste azila. Razlozi traženja azila u islamskom pravu U islamskom pravu azil se traži zbog slijedećih razloga: 1. Izlazak iz islamske države u neislamsku Kome se u nekoj zemlji ne dozvoljava upražnjavanje vjerskih osjećaja i obaveza, tj. kome su ugrožena osnovna ljudska prava, obavezan je učiniti hidžru iz takve zemlje. O tome Kur'an jasno govori u mnogobrojnim ajetima: Onaj ko se iseli Allaha radi naći će na Zemlji mnogo mjesta, usprkos svojih neprijatelja, i slobodu. A onome ko napusti svoj rodni kraj radi Allaha i Poslanika Njegova, pa ga stigne smrt, nagrada od Allaha njemu je sigurna. A Allah mnogo prašta i milostiv je. (En-Nisa, 100) Hidžra je bila vadžib za vrijeme Poslanika, s.a.v.s., i do Sudnjeg dana zadržala je takav status u svakom vremenu i prostoru kada god se ispune za nju određeni uslovi. 2. Napuštanje mjesta u kojem je prevladala smutnja, nemir i novotarija Na to stanje Kur an jasno ukazuje u slijedećem ajetu: Kada vidiš one koji se riječima Našim rugaju, nek si daleko od njih sve dok na drugi razgovor ne 12 Askalani, Fethul-Bari Šerhu Sahihil-Buhari, 1/70. 17

18 pređu. A ako te šejtan navede da zaboraviš, onda ne sjedi više s nevjernicima kad se opomene sjetiš. (El-En'am, 68) Ajet eksplicitno zabranjuje miješanje sa nasilnicima koji inoviraju u vjeri, koji stvaraju nesigurnost i remete red na Zemlji pa Kur an naređuje distanciranje od njih. 3. Strah za svoju čast i imetak Svetost tih stvari u islamu je neprikosnovena i ima status svetosti života. 4. Napuštanje mjesta zbog bojazni za svoj život i tijelo To je milost koju je Bog podario čovjeku. Dakle, ako se neko bude bojao za svoj život, Allah mu je dozvolio da napusti to mjesto i ode u mjesto gdje će se sigurno osjećati. Prvi koji je iskoristio to pravo bio je Ibrahim, a.s. Govoreći o njegovu životu, u Kur'anu se kaže da je on izrekao i ovo: Idem onamo gdje mi je Gospodar moj naredio, reče, On će me kuda treba uputiti. (Es-Saffat, 99) 5. Izbjegavanje mjesta u kojem se pojavila neka opasna zarazna bolest poput kuge Poslanik, a.s., je zabranio da se ide u takvu zemlju, kao i da se izlazi iz nje nakon što se pojavi takva bolest. 13 Razlozi traženja azila u međunarodnom pravu U međunarodnim dokumentima koji govore o azilantima navode se slijedeći razlozi za opravdano traženje azila: 1. strah koji je posljedica bojazni od kažnjavanja i ugnjetavanja. To je posebno duševno stanje koje nalaže azilantu da potraži mjesto gdje će osjećati sigurnost i mir, 2. ugnjetavanje koje je posljedica provokacija i prijetnji životu, slobodi i narušavanje ljudskih prava koja su priznata putem međunarodnih deklaracija i povelja, 13 El-Ebtah, Se'id, El-Ladžiune fil-mefhumil-islami, str

19 3. segregacija razdvajanje ljudi na osnovu različitih kriterija koji se kose sa načelima ljudskih prava i sloboda što ima za posljedicu osjećaj nesigurnosti, 4. porijeklo na osnovu kojeg se neko dodjeljuje ili određuje nekoj određenoj rasnoj grupi koja predstavlja manjinu u odnosu na ostale stanovnike, 5. vjera sloboda vjere zagarantovana je međunarodnim dokumentima o ljudskim pravima, 6. pripadnost je jedan od razloga za traženje azila ukoliko se izgubi povjerenje prema grupi kojoj osoba pripada ili prema vladajućem sistemu, sa čime se izlaže progonima i torturama, 7. političko mišljenje vjerovanje u neka politička mišljenja suprotna politici vladajućeg sistema, što može uzrokovati strah od progona, ali takav strah mora biti opravdan poput istinskog postojanja bojazni da će neko zbog takvih svojih mišljenja biti zatvoren, maltretiran, ponižavan. Vrste azila Postoji nekoliko vrsta azila koje ćemo u nastavku spomenuti i kratko se na njih osvrnuti. 1. Vjerski azil Može se reći da je ovo noviji izraz, jer, unatoč mome skromnom znanju i istraživanju, nisam našao u dostupnoj mi literaturi osvrt na ovaj izraz, definiciju ili objašnjenje njegovog značenja. Međutim, prilikom iščitavanja nekih ajeta i hadisa, moguće je uočiti i definirati ovu vrstu azila. O ovoj vrsti azila u Kur'anu se govori u slijedećim ajetima: A kada Ibrahim reče: Gospodaru moj, učini ovaj grad bezbjednim i sačuvaj mene i sinove moje da se klanjamo kumirima, oni su, Gospodaru moj, mnoge ljude na stranputicu naveli. Onaj ko bude mene slijedio moje je vjere, a onaj ko bude protiv mene ustajao, pa Ti, uistinu, praštaš i samilostan si. Gospodaru naš, ja sam neke potomke svoje naselio u kotlini u kojoj se ništa ne sije, kod Tvoga Časnog hrama, da bi, Gospodaru naš, molitvu obavljali; zato učini da srca nekih ljudi čeznu za njima i opskrbi ih raznim plodovima da bi zahvalni bili. (Ibrahim, 35 37) 19

20 U njemu su znamenja očevidna mjesto na kojem je stajao Ibrahim. I onaj ko uđe u nj treba da bude bezbjedan. Hodočastiti Hram dužan je, Allaha radi, svaki onaj koji je u mogućnosti; a onaj koji neće da vjeruje pa, zaista, Allah nije ovisan ni o kome. (Ali Imran, 97) I učinili smo Hram utočištem i sigurnim mjestom ljudima. Neka vam mjesto na kojem je stajao Ibrahim bude prostor iza koga ćete molitvu obavljati! I Ibrahimu i Ismailu smo naredili: Hram Moj očistite za one koji ga budu obilazili, koju budu tu boravili i koji budu molitvu obavljali. (El-Bekare, 125) Citirani ajeti jasno ukazuju da je po osnovnom pravilu ove vrste azila dozvoljeno zaštiti svakog onog ko ga zatraži u mekanskom haremu Kabi. U jednom hadisu o ovoj vrsti azila se kaže da je Poslanik, a.s., rekao: Ibrahim je učinio Mekku svetom i dovio za njene stanovnike, a ja sam Medinu učinio svetom isto kao što je Ibrahim učinio Mekku svetom. 14 Iz naprijed citiranih ajeta i hadisa moguće je definirati vjerski azil kao svaki bijeg iz mjesta u kojem je nekom ugrožen život i čast u mjesto koje je vjerski sveto i poštovano od strane sljedbenika te vjere. 2. Lokalno - teritorijalni azil To je azil koji se dobije na teritoriji neke zemlje koja ga dodjeljuje 15, ili to je azil kojeg uživa azilant na osnovu priznate neporočnosti teritorije na koju je pribjegao azilant. 16 Ova vrsta azila je poznata kao seoba ili hidžra iz neislamske zemlje u islamsku ili iz nasilničke u pravednu, a objasnio ga je Kur'an u suri En- Nisa. Uzvišeni je rekao: Kad budu uzimali duše onima koji su se prema sebi ogriješili, meleci će upitati: Šta je bilo s vama? Bili smo potlačeni na Zemlji, odgovorit će. Zar Allahova Zemlja nije prostrana i zar se niste mogli nekud iseliti?, reći će meleci, i zato će njihovo prebivalište biti Džehennem, a užasno je on boravište. (En-Nisa, 97) 14 Bilježi ga Muslim u svom Sahihu, Knjiga o hadždžu, Poglavlje o odlikovanosti Medine i Poslanikovoj, a.s., dovi, broj hadisa: Ebul-Veffa,, Ahmedi, El-Kanunud-diplomasi ed-edevli, str Emrullah, Burhan, Hakkul-ludžuis-sijasi, dirasetun fi nazirijeti hakkul-ludžu'i fi kanuniddevlijj, str

21 U Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima u 14. članu stoji: 1. svaka osoba ima pravo tražiti azil u drugoj državi i uživati ga kako bi se oslobodila progona, 2. nije dozvoljeno služiti se ovim pravom ako postoji potjera čiji uzrok nije političko neslaganje, a niti su djela koja su oprečna intencijama i načelima Ujedinjenih nacija. Dakle, ratne žrtve i izbjeglice koje traže utočište i azil su kategorije na koje se odnosi ova vrsta azila. Oni predstavljaju najveći broj azilanata, s tim što se kod azilanta uvjetuje da prije nije počinio neki kriminal, ili ako ga je počinio da u tom slučaju između dvije države postoji sporazum o izručenju zločinaca. Ovdje, također, treba istaći da je ova vrsta azila jedina vrsta koju država koja je udomila azilante derivira kao privilegiju koju uživa na osnovu svoga suvereniteta Diplomatski ili politički azil Misli se na azil kojeg azilant traži od neke strane države, ili njene ambasade, ili od nekih njenih brodova, ili aviona da ga zaštite na kraći ili duži period od opasnost koje ugrožavaju njegov život i zdravlje zbog njegovih političkih stavova koji su suprotni zvaničnoj politici njegove države. Dodjelom političkog azila država koja je primila azilanta dobiva dvije veoma bitne obaveze: 1. Poštivanje azilanata od strane države koja im dodijelila azil, što podrazumijeva pružanje neophodne pomoći, kao i upotreba zakonskih odredbi protiv onih azilanata za koje se smatra da predstavljaju opasnost za nacionalnu sigurnost i državni poredak, i to nakon što budu upozoreni i ukaže im se na njihovo kršenje obaveza kojih su se bili dužni pridržavati kao politički azilanti. Potom ih ima pravo protjerati. 2. Kada neka država dodijeli nekom politički azil, dužna ga je čuvati i štiti od bilo kakvih pokušaja njegova uznemiravanja ili likvidiranja od strane njegove matične zemlje Vidi: www1.umn.edu, 18 Vidi: Dairetuš-šu'unil-ladži'in, 21

22 Prava azilanata u islamskom i međunarodnom pravu Prava azilanata u islamskom pravu I pored toga što su mnoge države prije pojave islama priznale azilantima njihova prava, ipak su ih nakon toga prihvatale kao građane drugog reda i nisu im priznavale pravne sposobnosti koliko su to bile dužne. Nakon što se islam pojavio, prava izbjeglica i azilanata su dobila odgovarajuće poštovanje. Islam im je priznao prava na osnovu kojih su mogli dobiti mjesto koje odgovara njihovoj situaciji. Na taj način su im bila zaštićena osnovna ljudska prava poput prava na život, vjeru, imovinu, čast i razum. Budući da se islam, putem svojih normi i propisa, brine o pravima i slobodama ljudi (uključujući i izbjeglice i azilante), u nastavku ove studije će biti riječ o nekim pravima koje je islam zagarantovao kategoriji azilanata/izbjeglica. Riječ je o slijedećim pravima: 1. Pravo azilanta da uđe u islamsku državu i boravi na njenoj teritoriji sukladno svojim potrebama i interesima Ukoliko azilant odluči zatražiti azil u islamskoj državi radi zaštite svog života, zdravlja i sigurnosti, vladaru ili njegovom zamjeniku, tj. nadležnim vlastima, se preporučuje ili, možda je preciznije reći da im je to vjerska dužnost, da ga zaštite ako je došao radi spomenutog, jer islam zagovara slobodu i pravdu za sve ljude i osuđuje nasilje i nepravdu bez obzira od koga dolazi i nad kim se provodi. To potvrđuje i slijedeći ajet:,,ako te neki od mnogobožaca zamoli za zaštitu, ti ga zaštiti da bi saslušao Allahove riječi, a potom ga otpremi na mjesto pouzdano za njega. To zato što oni pripadaju narodu koji ne zna. (Et-Tevbe, 6) Dakle, ulazak u islamsku zemlju radi spomenute potrebe je jedno od prava koje je izbjeglicama i azilantima dalo islamsko zakonodavstvo, pod uvjetom da u tome nema štete, a niti prestanka razloga za davanje azila Ševkani, Muhammed b. Ali b. Muhammed, Fethul-Kadir, 2/

23 2. Pravo azilanta na zaštitu svoje vjere, tj. na njeno upražnjavanje i konzumiranje Niko nema pravo prisiliti azilanta da promijeni svoju vjeru i prihvati islam. To se jasno vidi iz slijedećeg ajeta: U vjeru nije dozvoljeno silom nagoniti pravi put se jasno razlikuje od zablude! Onaj ko ne vjeruje u šejtana, a vjeruje u Allaha drži se za najčvršću vezu koja se neće prekinuti. A Allah sve čuje i zna. (El-Bekare, 256) Tumačeći ovaj ajet imam Kurtubi je rekao:,,ajet eksplicitno ukazuje da se niko ne smije prisiliti na primanje islama. 20 Islam poštuje i zagovara vjerske slobode. Ukoliko obratimo pažnju na historiju islama, pronaći ćemo brojne dokaze za to. Ibn Ishak bilježi da je nedžransko izaslanstvo (kršćani), kada je došlo Poslaniku, a.s., u Medinu, ušlo kod njega u njegovu džamiju poslije ikindije. Počeli su obavljati svoju molitvu. Neki od ashaba su ih htjeli spriječili, ali je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Ostavite ih! Nakon tih riječi oni su se okrenuli istoku i obavili svoju molitvu Pravo azilanta na život Ovo pravo je opće pravo svih ljudi, pa tako i azilanata. U slučaju da neko od muslimana namjerno ubije azilanta islamske države, nad njim će se izvršiti smrtna kazna (odmazda) isto kao i da je ubio muslimana. Od Abdullaha b. Amra se prenosi da je Poslanik, a.s., rekao:,,ko ubije nemuslimana štićenika neće osjetiti džennetskog mirisa koji se osjeti na daljini od četrdeset godina. 22 Isto tako se prenosi da je Alija, r.a., ubio jednog muslimana, nakon što je dokazano da je bespravno ubio nemuslimana štićenika. On je rekao:,,ko ima našu zaštitu, njegova krv je kao i naša. 23 Dakle, iz navedenih primjera se vidi da je azilant koji dođe na teritoriju islamske države pod njenom zaštitom i brigom, pa makar bio i nemusliman. 20 Kurtubi, Ebu Abdullah, El-Džami'u li ahkamil-kur'ani, 3/ Ibnul-Kajjim, Zadul-me'ad, 3/ Bilježi ga Buharija u svom Sahihu, Knjiga o glavarini, Poglavlje o bespravnom ubistvu štićenika, broj hadisa: Ibn Abidin, Reddul-muhtar alad-durril-muhtar, 3/

24 4. Pravo azilanta na zaštitu razuma mišljenja Razum je preduvjet šerijatske odgovornosti i radi njega je Uzvišeni odlikovao čovjeka nad ostalim stvorenjima. Uzvišeni kaže: Allah vam tako objašnjava propise svoje da biste razmislili. (El-Bekare, 242) Mi vam iznosimo dokaze, ako pameti imate. (Ali Imran, 118) Iz priloženog je posve jasno da islam daje veliku važnost razumu i obavezuje da se on čuva i štiti. Bilo kakvo ugrožavanje istog je strogo zabranjeno, bez obzira na vjersko ili ideološko ubjeđenje njegovog vlasnika Pravo azilanta na zaštitu časti Zaštita časti je staro načelo koje je priznato i u islamu i u predislamskom dobu. Dodjela azila od strane muslimana podrazumijeva i zaštitu njegove časti. Dakle, nije dozvoljeno ugrožavati je na bilo koji način (klevetom, potvaranjem, ogovaranjem itd.) i od strane bilo koga. Ibn Hazm veli: Kada čovjek okleveta čovjeka, makar bio i nemusliman, dužnost je nad njim izvršiti hadd - šerijatsku fiksnu kaznu, jer je Uzvišeni u Kur'anu za sljedbenike Knjige rekao da su čestiti. 25 (...) i čestite vjernice su vam dozvoljene, i čestite kćeri onih kojima je data Knjiga prije vas... (El-Maide, 5) U djelu Ed-Durrul-muhtar stoji: Dužnost je otkloniti neugodnosti od njih i zabraniti da se ogovaraju isto kao i da su muslimani Pravo azilanta na pristojan stan Azilant ima pravo izabrati prikladan stan gdje će boraviti. Dozvoljeno mu je da kupi sve što mu je potrebno za vrijeme njegova azila (prijevozno sredstvo, odjeća, hrana itd.). Isto tako, njegov stan je svet i neprikosnoven i stoga nikome nije dozvoljeno, bez njegove dozvole, ući u njega, a niti ga je bez opravdanog šerijatskog razloga dozvoljeno uznemiravati i ugnjetavati u njemu Ibn Abidin, Reddul-muhtar alad-durril-muhtar, 3/ Bagdadi, Muhammed b. Habib, El-Mihber, str Ibn Abididn, Redul-muhtar aled-durrul-muhtar, 3/ Zejdan, Abdulkerim, Ahkamuz-zimmijjine vel-must'eminin fi daril-islam, str

25 7. Pravo azilanta na privatan život i privatnu svojinu a) Pravo na privatan život Azilant ima pravo da surađuje s ljudima, ima pravo da kupuje sve što mu je potrebno za vrijeme svog azila (prijevozno sredstvo, odjeća, hrana). Potvrđeno je i preneseno od Poslanika, s.a.v.s., da je surađivao sa nemuslimanima. Od Abdurrahmana b. Bekr, r.a., se prenosi da je rekao:,,bili smo s Poslanikom, s.a.v.s., kada mu je došao neki idolopoklonik, raščupane kose i visok, tjerao je sa sobom svoje ovce. Poslanik, a.s., mu je rekao da mu ih proda, pokloni ili da na dar. Čovjek je rekao: Ne, ništa od toga ne dolazi u obzir osim prodaje, pa ih je Poslanik, a.s., i kupio. 28 Ove citirane riječi (pa ih je kupio) su dokaz da je dozvoljeno vršiti transakcije sa nevjernicima i nemuslimanima. Dakle, ukoliko neko od azilanata u islamskoj državi bude nemusliman ili nevjernik, dozvoljeno mu je da trguje, kupuje i prodaje, ali u granicama onoga što dozvoljava Šerijat, jer isto tako je i muslimanu dozvoljeno trgovati sa nemuslimanima samo u granicama dozvoljenog po islamskom zakonodavstvu. b) Pravo na privatnu imovinu Azilant ima pravo posjedovati sve ono što mu je potrebno za normalan život i pored toga što se smatra strancem u islamskoj državi. Ibn Tejmijje ističe da je država, nakon što je azilantu dala pravo na azil, dala i pravo na posjedovanje i privatnu imovinu. 8. Pravo azilanta na ličnu slobodu Prema islamskom učenju, Allah je stvorio sve ljude slobodne od bilo kakve krivice, obaveze ili grijeha. Stoga je Omer, r.a., imao pravo kada je rekao Ibnul-'Asu:,,Od kada ste ljude učinili robovima, a njihove majke su ih rodile slobodnim!? 29 Ova vrsta lične slobode zagarantovana je azilantu radi realizacije društvene sigurnost i mira, ističe Muhammedi es-sadik Afifi. 28 Bilježi ga Buharija u svom Sahihu u Knjizi o kupoprodaji, Poglavlje o kupoprodaji od idolopoklonika i ratnika, broj hadis: Afifi, Muhammedi es-sadik, El-Mudžteme'ul-islami vel-alakatud-devlijje, str

26 Svi ljudi su po svojoj ljudskoj prirodi jednaki. Uzvišeni je rekao: Mi smo sinove Ademove, doista, odlikovali; dali smo im da kopnom i morem putuju, i opskrbili ih ukusnim jelima, i dali im velike prednosti nad mnogima koje smo stvorili. (El-Isra, 70) Dakle, Uzvišeni Allah je dao prednost čovjeku nad ostalim stvorenjima, a to potvrđuje identičnost njihove prirode iz čega proističe obaveza zaštite i očuvanja ljudske lične slobode, osim u onim stvarima koje je islam postavio kao načela i principe po kojima će se ljudi razlikovati i odlikovati, tj. koje su ograničene šerijatskim propisima Pravo azilanta da naslijedi i da bude naslijeđen Međutim, musliman može naslijediti nemuslimana i ovo mišljenje zastupa većina pravnika ashaba Pravo azilanta da ne bude vraćen u zemlju iz koje je protjeran Ovo je možda najvažnije pravo kojem teži azilant, jer ono ga štiti da ne padne u ruke nasilničkom režimu države koja ga je protjerala. S obzirom na važnost ovog prava, islamsko zakonodavstvo ga je priznalo i zaštitilo. Ebu Talib je odbio da preda Allahovog Poslanika, a.s., Kurejševićima, rekavši, nakon što je kategorički odbio njihov zahtjev o njegovu izručenju, slijedeće:..nastavi svoju misiju i radi šta želiš, a ja te, tako mi Allaha, neću nikada izručiti Pravo azilanta na obrazovanje i edukaciju Islam je zagarantovao svakom azilantu pravo na obrazovanje. U djelu Kenzul-'ummal stoji: Poslanik, a.s., je naredio da svaki musliman kod sebe uzme po jednog čovjeka iz izaslanstva Abdul-Kajsa, da ga opismeni i nauči namazu. 33 Dakle, Poslanik, a.s., je ljude koji su zatražili zaštitu kod njega, od nevjernika Medra, lijepo primio, ugostio i naredio da se opismene. 30 Ebu Zehre, Muhammed, El-Alakatud-devlijjetu fil-islam, str Ibn Rušd, Bidajetul-mudžtehid ve nihajetul-muktesid, 2/ Ibn Kesir, El-Bidaje ven-nihaje, 3/ Hindi, Alauddin Ali b. Husamuddin el-mutteki, Kenzul-ummal, 3/

27 Postoji još mnogo drugih prava koja je islam priznao azilantima. Sva se ta prava uglavnom svode na zaštitu njihovih života i lijepo ophođenje prema njima Na kraju ovog poglavlja s pravom možemo zaključiti da islam daje azilantima ista prava kao i svojim građanima, jer je osnovno načelo islamske filozofije da su svi ljudi stvoreni od jednog čovjeka i jedne žene. Dakle, ravnopravni su, i niko nema prava da jedne izdigne nad drugima zbog nekih činjenica na koje oni nisu mogli direktno ili indirektno utjecati. Čovjek je najodabranije Božije stvorenje i taj njegov položaj mora biti zaštićen. Stoga je progon i poniženje svakog čovjeka, po bilo kojoj osnovi, suprotno islamu, a pružiti utočište prognanim i poniženim obaveza i dio islama. Prava azilanata u međunarodnom pravu Pod ovim podnaslovom ćemo se ukratko osvrnuti na najvažnija prava azilanata u međunarodnom pravu koja su navedena u međunarodnim dokumentima i deklaracijama o ljudskim pravima. 1. Pravo azilanta da ne bude vraćen u zemlju iz koje je protjeran Ovo je esencijalno pravo u zakonima o azilu. S obzirom na njegovu važnost, međunarodni dokumenti o ljudskim pravima i pravima izbjeglica su mu posvetili posebnu pažnju. U Univerzalnoj deklaraciji Ujedinjenih naroda, prva stavka, trećeg člana, kaže: Nije dozvoljeno da bilo koji azilant bude izložen posebnim procedurama, poput zabrane ulaska u neku državu na njenim granicama, ili da, nakon što uđe na teritoriju neke zemlje u koju se skloni, bude udaljen ili da silom bude vraćen u bilo koju državu u kojoj će biti izložen torturi Ograničenje prava države na izručenje azilanata Ovo načelo se smatra primjenom prethodnog prava po kojem nije dozvoljeno silom vratiti azilanta državi koja ga teroriše. Ovo načelo je navedeno u Konvenciji o statusu izbjeglica iz god. koja se odnosi na status zakona o azilantima, kao i u dodatnom protokolu iz god. Burhan Emrullah u El-Ludžu'us-sijasi, dirasetun fi 34 Abdul-'Ali, Muhammed Ševki, Hukukul-ladži'ine tibkan li mevasikil-umemil-muttehide, str

28 nazarijeti hakkil-meldže'i fil-kanunid-devlijj ističe da te konvencije involviraju tri garancije zaštite prethodnog prava, a to su: a) ograničava se vlast države po pitanju udaljavanja azilanta i to kao zabrana protjerivanja, b) obaveznost primjene određene procedure pri izdavanju odluke o izručenju, pri čemu se nalaže da se poštuju pravila i metode koje propisuje zakon koji nalaže da se treba dati pravo azilantu da dokaže svoju nevinost, pravo na opovrgavanje odluke i pravno zastupništvo, c) azilant treba imati dovoljno vremena kod izdavanja odluke o konačnom izručenju kako bi imao mogao pronaći novo prebivalište. 3. Prava azilanta na jednakost i zabrana rasizma Kada je na međunarodnom nivou počelo interesovanje za ljudska prava, načelo jednakosti među ljudima je bilo jedno od najvažnijih principa na kojim su i zasnivani međunarodni dokumenti o ljudskim pravima. Također, zauzima važno mjesto i u Konvenciji o statusu izbjeglica iz godine gdje se u 3. članu navodi:,,države potpisnice ove konvencije su dužne na azilante primijeniti ovo načelo ne praveći među njima razliku na osnovu rase, vjere ili države. 35 Dakle, može se zaključiti da je kršenje principa jednakosti jedan od osnovnih razloga za traženje azila, zbog čega azilanti bivaju prisiljeni potražiti utočište u stranim državama. 4. Pravo azilanta na slobodu kretanja Pod ovim pravom se misli na mogućnost osobe da slobodno i dobrovoljno promijeni mjesto svog boravka. Neki ovo pravo nazivaju i pravo na kretanje. Moguće je napraviti razliku između različitih vrsta kretanja (kopnenim, vazdušnim i vodenim putem). Ipak, najčešće se putuje kopnom. U 26. članu iz Konvencije o statusu izbjeglica iz god. navodi se:,,svaka zemlja potpisnica Konvencije je zakonski dužna dozvoliti 35 Šerkavi, Su'ad, Nisbijjetul-hurijatil-'ammeti ve in'ikasatiha 'alettenzimid-devlijj, str

29 azilantima koji borave na njenoj teritoriji pravo izbora mjesta njihova boravka kao i slobodno kretanje na svojoj teritoriji Pravo azilanta na povratak U Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima se potvrđuje pravo i na povratak. U 13. članu se kaže:,,svaka osoba ima pravo napustiti svaku zemlju pa i svoju. Isto tako ima i pravo da se vrati u svoju državu. 37 U Univerzalnoj deklaraciji se ističe da je pravo svih izbjeglica i azilanata da se vrate u svoje zemlje koje su napustili zbog progona i da je to pravo zagarantovano svim izbjeglicama. Prema tome, načelo prava na povratak ima svoju zakonsku osnovu koja je zagarantovana u svim izvorima Međunarodnog zakona o ljudskim pravima i da tu osnovu podržavaju i snaže svi izvori međunarodnog prava, iz čega proističe set zakonskih obaveza čije propise i norme su dužni poštovati oni kojima su one i upućene Pravo azilanta na kompenzaciju Misli se na kompenzaciju onoga što su izbjeglice izgubile zbog prekida rada i nemogućnosti da zaštite svoju imovinu, što je rezultat njihovog iseljenja iz matične zemlje. Pod ovim pravom se još podrazumijeva i nadoknada za duševne bolove koje su izbjeglice pretrpjele zbog progonstva. Pravo na nadoknadu se prvi put spominje u odluci Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. U 11. članu se kaže da se mora platiti za izgubljenu imovinu, kao i za svaku štetu ili devalvaciju koja je nastala na toj imovini sukladno zakonskim načelima i odredbama. 7. Pravo azilanata na obrazovanje U 22. članu Konvencije o statusu izbjeglica iz godine stoji:,,države ugovornice će u pogledu osnovne nastave primjenjivati prema izbjeglicama isti 36 Vidi: Posebna konvencija o statusu azilanata za god., ( 37 Vidi: UN, Ljudska prava u Međunarodnoj deklaraciji o ljudskim pravima ( 38 Džundi, Ibrahim, El-Ladži'unel-felstinijin bejnel-'avde vet-tevtin, str

30 postupak kao i prema svojim državljanima. 39 Bitno je istaći da je pravo na obrazovanje jedno od osnovnih prava po kojem su svi ljudi izjednačeni, pa tako i izbjeglice. 26. član Opće deklaracije o ljudskim pravima izričito ističe pravo svakog čovjeka na obrazovanje:,,svatko ima pravo na odgoj i obrazovanje. Odgoj i obrazovanje mora biti besplatno, barem na osnovnom i općeobrazovnom stupnju Pravo azilanta na zdravstvenu zaštitu Svjetska zdravstvena organizacija je pojam primarne zdravstvene zaštite definisala kao osnovnu zdravstvenu zaštitu koja je učinjena pristupačnom po cijeni koju zemlja i društvo mogu priuštiti, uz metode koje su praktične, znanstveno i socijalno prihvaćene, uz obavezu na pravičnost u distribuciji sredstava za zdravlje i zdravstvenu zaštitu te univerzalnu pokrivenost populacije sa osnovnim preventivnim i kurativnim uslugama koje promoviraju zdravlje ili kontroliraju bolest koja se pruža svakom građaninu u nekoj zemlji. 41 Prema tome, kada izbjeglice zatraže zaštitu u nekoj zemlji, obaveza te zemlje je da im omogući minimalnu zdravstvenu zaštitu zbog svega onoga čemu su bili izloženi tokom njihova progona (manjak hrane, fizički napor, strah, stres itd.). Države potpisnice Konvencije o statusu izbjeglica su obavezne da ih zaštite. 9. Pravo azilanta na državljanstvo Neki pravnici državljanstvo definiraju kao pripadnost jedne osobe određenom narodu. 42 Prema toj definiciji, državljanstvo se temelji na postojanju društvene veze kroz tradiciju, običaje i želju za zajedničkim življenjem. Sa pravne strane, državljanstvo je svojstvo kod neke osobe koje implicira postojanje zakonske veze između nje i određene države Vidi: Konvencija o statusu izbjeglica iz god., ( 40 Opća deklaracija o ljudskim pravima iz 1948., član: 26., str Vidi: Međunarodna zdravstvena organizacija ( 42 Džebr, Muhammed, El-Merkezud-devli lil-ekallijat fil-kanunid-devlijjil-'am, str Ibid. 30

31 Pošto je državljanstvo svojstvo koje je u tijesnoj vezi sa onim koji ga nosi, onda je nužno da ono odražava njegovu pripadnost nekoj određenoj državi, te se ta pripadnost jača i snaži. Države koje su primile izbjeglice i azilante u potpunosti treba da shvate spomenuta značenja i osjećaje. Obaveza tih država je da im omogući uživanje državljanstva države u kojoj borave. 44 U međunarodnom pravu postoje još i druga prava izbjeglica i azilanata koja se većinom odnose na opća prava i slobode poput prava na hranu, odjeću, rad itd. Prestanak azila u islamskom i međunarodnom pravu 1. Prestanak azila u islamskom pravu Najčešći uzroci zbog kojih azilantu prestaje status azila u islamskom pravu su: a) smrt Smrt je prirodan uzrok putem kojeg prestaje status azila jer je njegov kontinuitet poslije smrti umrlog nemoguć. 45 b) prestanak terora i nasilja Jednim studioznim proučavanjem događaja koji su se desili u povijesti islama i koji su zabilježeni u djelima o Poslanikovom životopisu siri, moguće je ustvrditi da islamsko pravo sadržava set praktičnih primjera koji ukazuju da se azil završava sa prestankom uzroka straha i torture. Tako npr. mnogi muslimani koji su izbjegli u Abesiniju su se vratili u Mekku kada su Omer i Hamza, r.a., primili islam, jer je do njih doprla vijest da su muslimani postali sigurni od kurejševičkih uznemiravanja i provokacija. 46 c) ismijavanje sa vjerom i muslimanima Ako azilant pokaže nešto što ukazuje na ponižavanje i ismijavanje islama, njegova učenja, muslimana i njihovih velikana itd., njegov azil će se smatrati završenim jer mu muslimani azil nisu dali da se ismijava s njima i ponižava njihovu vjeru izdaja pod tim se misli da azilant radi direktno ili indirektno protiv države koja mu je dala azil, ili da je izda. Ta izdaja može biti urađena na različite načine (šurovanje s neprijateljem, učestvovanje u 44 Vidi: Posebna konvencija o statusu azilanata za god., ( 45 Ebul-Vefa, Ahmed, El-'Ilamu bi kava'idil-kanunid-devlijji vel-'alaktud-devlijje fiš-šeri'atilislamijje, 6/ Ibn Kesir, El-Bidajetu ven-nihaje, 3/ Muhammed, Abdullah, El-Ludžu'u fil-islam, str

32 raznim krijumčarenjima, špijunaža u korist neprijatelja itd.). U slučaju da azilant počini nešto od spomenutih ili sličnih stvari, islamska država ima pravo uskratiti mu azil. To dokazuje slijedeći tekst:,,čim primijetiš vjerolomstvo nekog plemena, i ti njemu isto tako otkaži ugovor Allah uistinu ne voli vjerolomnike. (El-Enfal, 58) Osvrćući se na značenje ovog ajeta, imam Kurtubi kaže:,,kada se pojave tragovi izdaje i objelodane se njeni dokazi, dužnost je prekinuti ugovor kako ne bi odugovlačenje u tome dovelo do propasti. 48 Prestanak azila u međunarodnom pravu Najvažniji razlozi zbog kojih prestaje status azila u međunarodnom pravu su: 1. smrt, 2. ekstradicija država koja daje azil ima pravo i da ga ograniči ekstradicijom ili protjerivanjem azilanta. Posebna deklaracija o azilantima i izbjeglicama je dozvolila protjerivanje azilanta, ali sukladno slijedećim pravilima: a) država koja primi azilanta ili izbjeglicu nema pravo da ga protjera osim zbog nacionalne sigurnosti ili javnog reda, b) država koja primi azilanta ili izbjeglicu nema pravo da ga protjera sve dok isti ne dobije dozvolu za ulazak na teritoriju druge države 49, 3. dobrovoljni povratak kada se azilanti ili izbjeglice dobrovoljno vrate u svoju zemlju, to je najidealniji način za okončanje azila, 4. primanje državljanstva države koja je dodijelila azil ukoliko država koja je ugostila azilanta njemu dodijeli državljanstvo azil se okončava, jer azilant tada počinje uživati državljanstvo te države, a ne svoje matične. 50 Zaključna razmatranja Ova studija je polučila slijedeće rezultate: 48 Kurtubi, Ebu Abdullah, El-Dažmi'u li ahkamil-kur'an, 8/ El-Gunejmi, Hamdi, El-Meldže'u fil-kanunid-devlijj, str Ebul-Vefa, Ahmed, El-'Ilamu bi kava'idil-kanunid-devlijji vel-'alakatud-devlijje fiš-šeri'atilislamijje, 6/

33 - azil u islamskom pravu je plemenitiji nego u međunarodnom pravu s obzirom na njegov izvor; Allah je izvor svih prava u islamu, pa i azila i On je plemenitiji i uzvišeniji od svakog drugog, - islamsko pravo dodjeljuje azil svakoj osobi bez obzira na rasu, vjeru i naciju, čak i neprijatelju islamske države, ukoliko uđe na njenu teritoriju na osnovu ugovora o zaštiti, tj. emana vize, - u islamskom pravu, azilant uživa sva navedena prava na svakom mjestu i regiji, tj. na teritoriji svih njenih država i pokrajina s obzirom na njegov identičan izvor iz kojeg se crpe njegovi propisi i norme, za razliku od azila u međunarodnom pravu čije konzumiranje se ograničava samo na državu koja ga izda i ne važi na teritoriji drugih država, - odnos prema azilantu u islamskom pravu zasniva se na islamskom načelu koje se fokusira na ljudsku dimenziju, tj. na čistu ljudsku prirodu, koja po svojoj suštini i strukturi naginje istini i pravdi, - azil se smatra jednom vrstom ugovora koji pretpostavlja postojanje dviju strana i zbog toga se on ne može zaključiti, ako se ne ispune uvjeti zaključenja ugovora, te se može i poništiti ukoliko azilant ne ispuni svoje obaveze prema državi, tj. onome koji je dodijelio azil, - azil je ljudska potreba koja zahtijeva miješanje država radi pomoći azilantu, - islamsko pravo zagovara nužno pronalaženje i obezbjeđenje sigurnosti za azilanta nakon završetka azila i ovo je jedinstven propis islamskog prava kojeg međunarodna prava ne poznaju, - načela i principi zaštite azilanata, kao i zaštita ljudskih prava, u islamu su nastala davno, prije četrnaest stoljeća, ali je dokazano da su primjenljiva u svakom vremenu i prostoru, te da su utoliko inovacijske prirode koliko se inoviraju društvene zajednice i države, - povratak azilanta u državu iz koje je izbjegao je sveto pravo, kako u islamskom, tako i u međunarodnom pravu, stoga ga nema niko pravo poništiti, odreći ga se, niti se s njim poigravati, - pravo azilanta na kompenzaciju je zagarantovano, kako u Šerijatu, tako i u međunarodnom pravu; to je nadoknada azilantu zbog prekida posla, za sve uništeno zbog progona i za duševnu bol zbog trauma koje je doživio. 33

34 Popis literature: 1. Abdul-'Al, Muhammed Ševki, Hukukul-ladži'i tibkan li mevasikil-umemil-mettehide 2. Ibn Abidin, Muhammed Emin b. Omer b. Abdulaziz ed-dimiški, Hašijetu Ibn Abidin, Afifi, Muhammedi es-sadik, El-Mudžteme'ul-islamijj vel-'alakatud-devlijje, Muessesetulhandži 3. Askalani, Šihabuddin ebul-fadl Ahmed b. Ali b. Muhammed b. Muhammed ibn Hadžer el-kenani, Fethul-Bari šerh Sahihil-Buhari, Kairo, Misr, Daru Ebi-Hajajn, Bagdadi, Muhammed b. Habib Umejje b. Omer el-hašimi, El-Mihber, Bejrut, Liban, Darul-afakil-džedide, Buhari, Ebu-Abdullah Muhammed b. Ismail b. Ibrahim el-mugire, Sahihul-Buhari, Bejrut, Liban, Darul-fikr, Ganim, Muhammed Hafiz, Mebadi'ul-kanunid-devlijjil-am, dirasetu bi davabitihil-usulijje ve li ahkamihil-amme, drugo izdanje, Kairo, Egipt, Štamparija egipatska, Ebu Hejf, Ali Sadik, El-Kanunud-devlijjil-'am: en-nezarijatu vel-mebadi'ul-'amme, ešhasulkanunid-devlijji, Aleksandrija, Egipat, Ebul-Vefa, Ahmed, El-Kanunud-diplumasijjid-devlijj, Darun-nehdatul-arabijje, Kairo, Emrullah, Burhan, Hakkul-ludžuis-sijasijj, dirasetu fi nezarijeti-hakkil- meldže'i filkanunid-devlijji, Darun-nehdatul-arabijje, Kairo, Ebtah, Al-Ladži'une fil-mefhumil-islami, muessesetud-dirastail-felestinijje,, Bejrut, prvo izdanje, Ibn Kesir, Imaduddin Ebul-Fida Ismail b. Kesir el-kureši ed-dimiški, Tefsirul- Kur'anil-azim, Daru ihjail-kutubil-arabijj, Kurtubi, Ebu Abdullah Muhammed b. Ahmed el-ensari, El-Džami'u li ahkamil- Kur'an, treće izdanje, 1996., Darul-hadis, El-Kahire. 13. Maverdi, Ebul-Hasan ali b. Muhammed b. Habib, En-Nuketu vel-'ujun, Bejrut, Liban, Darul-kutubil-'ilmijje, Sujuti, Dželaluddin Abdurrahman b. Ebi Bekr b. Muhammed b. Sabikuddin el- Hudajri, Lubabun-nukuli fi esbabin-nuzuli, et-tab'atus-salise, Bjerut, Lubnanm Daru ihjai-ulumi, Šekani, Muhammed b. Ali b. Muhammed b. Abdullah, Fethul-Kadir: El-Džemi'ussagir bejne fennejir-rivajeti ved-dirajeti min 'ilmit-tefsir, treće izdanje, El-Mensure, Misr, Darul-Vefa, Ibn Kesir, Imaduddin Ebul-Fida Ismail b. Kesir el-kureši ed-dimiški, Tefsirul- Kur'anil-azim, Daru ihjail- kutubil-arabijj,

35 17. Muslim, Ebul-Husejn Muslim el-kušejri en-nejsaburi, Sahihu Muslim, Bejrut, Liban, Darul-kutubul-ilmijje, Ebu Zehre, Muhammed b. Ahmed b. Mustafa b. Ahmed b. Abdullah, El- 'Alakatud-devlijjetu fil-islam, El-Kahire, Misr, Darul-fikril-arebi, Ibn Rušd, Ebul-Velid Muhammed b. Ahmed b. Muhammed b. Rušd el-kurtubi el- Endalusi, Bidajetul-mudžtehid ve nihajetul-muktesid, Bejrut, Liban, Darul-kutubil-'ilmijje, Ibn Kesir, Imaduddin Ebul-Fida Ismail b. Kesir el-kureši ed-dimiški, El-Bidaje vennihaje, Bejrut, Liban, Mektebetul-me'arif, Ibn Tejmijje, Ebul-Abbas Tekijuddin Ahmed b. Abdulhalim b. Abdusselam b. Abdullah, Iktidaus-siratil-mustekim muhalefetu ashabil-džehim, Kairo, Egipat, Darulhadisi, Hindi, Alauddin Ali el-mutteki b. Hisamuddin, Kenzul-ummali fi sunenil-akvali vel-ef'al, peto izdanje, Bejrut, Liban, muessestur-risale, Gunejmi, Hamdi, El-Meldže'e fil-kanunid-devli, risaletu duktora bi džami'atil-iskenderijje, kullijjetul-hukuk, Ibn Menzur, Džemaluddin Eul-Fadl Muhammed b. Mukrim b. Alib. Ahmed, Lisanul-arabi, Bejrut, Liban, Darus-sadir, Fejruz Abadi, Ebu Tahir Medžduddin Muhammed b. Jakub b. Ibrahim b. Omer eš-širazi, El-Kamusul-muhit, Bejrut, Liban, Darul-fikr, Karadavi, Jusuf, Fikhuz-zekati, dirasetun makerenetun li ahkamiha ve felsefetiha fi dav'il- Kur'ani ves-sunneti, peto izdanje, Bejrut, Liban, Mu'essesetur-risale, Muftić, Tevfik, Arapsko-bosanski rječnik, treće izdanje, El-Kalem, Sarajevo, Ebul-Vefa, Ahmed, El-Kanunud-diplumasijjid-devlijj, Darun-nehdatul-arabijje, Kairo, Internet stranice korištene u radu: www. maktoobblog.com 33. www. unhcr. org. eg

36 Sulejman Topoljak, PhD RIGHTS OF REFUGEES AND ASYLUM SEEKERS IN ISLAM ABSTRACT The aim of this study is to answer the following questions: do asylum seekers and refugees have any rights according to the teachings of Islam, what are those rights and what is the contemporary situation? Study then makes a comparison between rights of asylum seekers and refugees in Islamic law and international law. It is obvious that Muslims are today the largest refugees, their numbers increase day by day, and the majority of them are in an unenviable position. This harsh reality implies that the majority of refugees do not enjoy their rights in many countries. This is mostly because of the fact that the states disregard the realization of their obligations upon the refugees, as well as the ignorance of these rights by refugees and asylum seekers. Those rights are guaranteed to refugees and asylum seekers in both Islamic teachings and in international human rights and documents. In order for the to study yield the expected results, it was necessary to explore the notion of exile in the Qur'an and Sunnah, as well as in the international law, the kind of refuge in the classical period, the causes of displacement in the Islamic and international law, the rights of refugees and the cessation of refugee status in the Islamic and international law. Keywords: asylum, refugees, Islam, Sharia, refugees, Islamic law, international law, the rights, obligations. 36

37 األستاذ الدكتور سليمان توبولياك حقوق املهاجرين والالجئ ن ي اإلسالم الخالصة الهدف من هذه الدراسة هو اإلجابة ع ى السؤال: هل املهاجرون والالجؤون لهم حقوق حسب تعاليم اإلسالم وما ي تلك الحقوق وهل يتمتعون ا اليوم حقيقة ثم لنقارن ب ن حقوقهم ي الشريعة اإلسالمية والقاون الدو ي. من الواضح للعيان أن أغلب املهاجرين اليوم هم املسلمون وأن أعدادهم ي العالم تزداد يوما بعد يوم وأن معظمهم ي وضع ال يحسدون عليه. هذه الحقيقة تع أن أك راملهاجرين ي كث رمن البلدان ال يتواجدون ف ا ال يتمتعون بحقوقهم والسبب ي معظم األحيان هو أن الدول ال يتواجدون ف ا ال تقوم بواج ا تجاه املهاجرين باإلضافة إ ى عدم معرفة املهاجرين والالجئ ن لحقوقهم املضمونة ي الشريعة اإلسالمية واملواثيق الدولية عن حقوق اإلنسان. لكي تعطي الدراسة النتائج املرجوة كان من الضروري بحث مفهوم الهجرة ي القرآن والسنة و ي القانون الدو ي باإلضافة إ ى أنواع الهجرة ي الف رة الراهنة أسباب الهجرة ي الشريعة اإلسالمية والقاون الدو ي حقوق املهاجرين وان اء صفة املهاجرين ي الشريعة اإلسالمية والقاون الدو ي. الكلمات الرئيسة: اللجوء املهاجرون اإلسالم الشريعة مهاجر الفقه اإلسالمي القانون الدو ي حقوق واجبات 37

38

39 Prof. dr. Muharem Štulanović 1 HALAL KVALITET PARADIGMA ''HALAL VE TAJJIB'' KONCEPTA Sažetak Institucionalizacija islama je jedan vid razumijevanja i savremene praktične interpretacije islama gdje se neosporne, univerzalne vrijednosti islamskog koncepta življenja nude društvu kao opća univerzalna vrijednost. Islamska ekonomija, islamsko bankarstvo i halal kvaliteta su samo vidovi te institucionalizacije i dokazi da je moguće da zaživi zbog svoje univerzalnosti i vrijednosti kao dio sistema i poretka u bilo kojem društvu i bilo kojoj zemlji. Halal kvaliteta se gradi na doktrinarnoj paradigmi halala kao univerzalnih dobara -,,tajjibat, koji su nasuprot,,habaisa ili svega onoga što oponira univerzalnom dobru. Ovaj koncept ima ambivalentnu, doktrinarnu paradigmu: u mnogobrojnim tradicionalnim tekstovima prikaza halala kao tajjibat, a onda i kroz činjenicu da se Uzvišeni Allah obraća raznovrsnim adresatima sa kojima korespondira logikom zdravog razuma i pameti, a ne samo doktrinarnim pristupom i normom obaveze ili zabrane. Eksplikacija paradigme ''halal ve tajjib'' koncepta dali smo kroz mnogobrojne tradicionalne tekstove islama. Ključne riječi: koncept, halal, haram, tajjib/tajjibat, habais, islamska doktrina, islamska ekonomija, islamska misao, institucionalizacija islama, univerzalne vrijednosti Uvod Koncept halala i harama u islamskoj ekonomskoj misli Muslim bilježi predanje od En-Nu'man b. Bešira: ال س م ع ت ال نع م ان ي ق ول س م ع ت ر س ول ال له ص ى الله عليه وسلم ي ق ول : ق ع ن ال شع م ن ال ناس م ن ا تق ى ال ش ات ال ي ع ل م ه ا ك ث ر م ا م ش ت ن و ب ي ال ح ر ام ب ن و ات اس ت ر أ ل ع ر ض ه ال حال ل ب 1 Islamski pedagoški fakultet u Bihaću 39

40 ل ك ل را ي ي ر ى ح و ل ال ح م ف ي وش ك أ ن ي و اق ع ه ال و د ين ه و م ن وق ع ي ال ش ات وق ع ي ال ح ر ام ك إ ن ح م ال له م ح ار م ه. م ل ك ح م أ ال و إ ن أ ال و Od Ša'bija se prenosi da je čuo Nu'mana kada kaže da je on čuo Allahovog Poslanika, a.s., da je rekao: Halal je objašnjen i haram je objašnjen. Između njih su sumnjive stvari. Mnogi ljudi ih ne poznaju. Ko se čuva sumnjivih stvari time ostaje neporočnog obraza i vjere. A ko upadne u sumnjivo time je pao u haram kao čuvar koji napasa stado oko zabrana sa stalnom mogućnošću da upadne u njega. Svaki vladar ima svoj zabran, a Allahov zabran su njegovi harami. Islamska ulema je na konsenzusu da je ovaj hadis temelj za koncept na kojem počivaju granice koje omeđuju ljudsku kulturu življenja, svekoliku aktivnost čovjeka unutar islamskog koncepta, gdje su date smjernice u kulturi ishrane, pića, odijevanja i cjelokupnom ovosvjetskom ponašanju, koje podrazumijeva poštivanje vjere, morala te izbjegavanja sumnjivih situacija koje mogu odvesti u zabranjeno. Dakle, radi se o konceptu halala (dozvoljenog) i harama (zabranjenog) koji su jasni, dok nejasne i sumnjive situacije ne poznaje većina ljudi, ali ih poznaje ulema i na temeljima različitih izvora tradicionalne ili logičke prirode, analogije i sl. daje rješenja koja su opet, u krajnjoj konsekvenci, unutar ove ambivalentne podjele. Prema tome, islamska ekonomija vodi računa o ispunjenju i zadovoljenju duhovnih ili materijalnih potreba i to samo onih koje su dozvoljene, brinući se za čovječiji život i njegove organe, duhovni potencijal, čistoću i nepomućenost njegove pameti, srčane, moralnoetičke te intelektualne i vjerske vrijednosti, a sve to kroz preskriptivnu aksiologiju, štiteći konsenzusom odabrane, zaštićene i univerzalne vrijednosti 2. I cirkulisanje vrijednosti (et-tedavul) u islamskoj ekonomiji je po principu halala (dozvoljeno) i harama (nedozvoljeno), a to je iz razloga što Uzvišeni Zakonodavac poznaje prirodu adresata kojem se obraća sa normom. Idući tom logikom, Uzvišeni je odobrio (halal) upotrebu i korištenje lijepog, univerzalnog dobra (tajjibat) od hrane, odjeće, stana, imetka i drugih vrijednosti, a zabranio (haram) upotrebu i korištenje 2 Univerzalne zaštićene vrijednosti u Šerijatu su: vjera, život, imetak, pamet, porod i po nekima čast... 40

41 ružnog, univerzalnog zla i nevaljalština (habais), kako bi priskrbio korist za čovjeka i društvo, a otklonio štetu od njih. Kur'an kaže: (األعراف: من و ي ح ل ل ه م ال طي م ال خ ب ائ ث ك ر امل ن ب ات و ي ح ر م ع ل ن اه م ع ي أ م ر ه م ب امل ع ر وف وي اآلية ١٥٧ ) ( ) koji će od njih tražiti da čine dobra djela, a od odvratnih odvraćati ih, koji će im lijepa jela dozvoliti, a ružna im zabraniti. (El-E araf, 157) Doktrinarna veza halal i tajjib koncepta Allahov Poslanik, a.s. je pečat poslanstva, a Kur'an je pečat svim objavama. Sukladno ovoj istini i činjenici da Šerijat pretendira da bude sistemom koji će se prakticirati do Sudnjeg dana, zaključujemo da islam, sa svim svojim vrijednostima, nije ekskluzivitet samo za muslimane, nego je njegovo poslanje za svo čovječanstvo, pa čak ima i kosmički karakter. Adresati kojima se Bog obraća kroz Kur'an su raznovrsni. Obraća se vjernicima različitih kategorija: ي ا أ ا ا لذ ين آم ن وا اذ ك ر وا ال له ذ ك ر ا كث ر ا [٣٣:٤١] O vjernici, često Allaha spominjite i hvalite. A obraća se i nevjernicima, (munaficima i mušricima): ت م ت ع م ل ون [٦٦:٧] إ نم ا ت جز و ن م ا كن ي ا أ ا ا لذ ين ك ف ر وا ال ت ع ت ذ ر وا ال ي و م O vi koji niste vjerovali, danas se ne pravdajte, kažnjavate se samo za ono što ste zaslužili. Obraća se ljudima, čovjeku: رك ب ر ب ك ال ك ر يم ] ي ا أ ا اإل ن س ان م ا غ ٨٢:٦] O čovječe, zašto da te obmanjuje to što je Gospodar tvoj plemenit... ذ ير م ب ن [٢٢:٤٩] ا ل ك م ن ق ل ي ا أ ا ال ناس إ نم ا أ ن Reci: O ljudi, ja sam tu da vas javno opomenem... Ali obraća se zemaljskim i nebeskim stanovnicima, vidljivim i nevidljivim duhovnim bićima: 41

42 ذ ر ون ك م ل قاء ي و م ك م ل ي ك م آي ات ي وي ن ي ق صون ع م ك ت ك م ر س ل م ن ي ا م ع ش ر ال ج ن و اإل ن س أ ل م ي أ ا م أ م ك ان وا ك اف ر ين ن ف س ن ا ع ى أ ه ذا دن ن ف س ه ي ا و ش ه دوا ع ى أ ر م ال ح ي اة ال دن وغ وا ش ه ال ق [٦:١٣٠] O skupe džinski i ljudski, zar vam iz redova vas samih poslanici nisu dolazili koji su vam ajete Moje kazivali i upozoravali vas da ćete ovaj vaš dan dočekati? Oni će reći: Mi to priznajemo na svoju štetu. Njih je život na Zemlji bio obmanuo i oni će sami protiv sebe posvjedočiti da su bili nevjernici. Sve ovo je sama srž islamske akide, doktrine, imana. Adresati kojima se obraća Uzvišeni Allah su različiti u svakom pogledu, fizičkom i duhovnom, zemaljskom i kosmičkom, ovodunjalučkom i eshatološkom, pa i u čisto imanskom ili vjerskom. Tako imamo primjere da se Uzvišeni obraća vjerniku, ali i nevjerniku, ljudima i čovjeku uopće, obraća se skupinama ljudskim i džinskim. Usuđujem se reći da se koncept halala i harama u pravnom smislu odnosi na nosioca šehadeta, a da se njegov sinonimni koncept tajjibata (dobro) i habaisa (ružno ili suprotno od lijepog) odnosi na druge koji nisu shvatili šehadet u doktrinarnom i akidetskom smislu i nisu ga prihvatili kao svoju doktrinu, ali bez ikakve zadrške mogu prihvatiti koncept tajjibata kao univerzalnog dobra, i za njega i za pripadnika šehadeta. Prema tome, halal je ujedno i tajjibat, a haram je habais. Zbog toga bi koncept halal kvaliteta i halal standarda mogao biti lahko prihvaćen ne samo za muslimane i pripadnike šehadeta, nego i za sve druge koji drže do vrijednosti koje korespondiraju sa zdravom ljudskom prirodom. Dakle, ono što je halal to je lijepo, a ono što je haram to je ružno, tako da koncept tajjibata i njihove suprotnosti habais može biti prihvaćen i kod onih koji nisu pripadnici šehadeta upravo zbog univerzalnosti ovog koncepta i njegove opće vrijednosti. Naravno, vjernicima je vrlo važno znati akaidsko stajalište u pogledu neke ekonomske aktivnosti i u skladu s tim zauzeti pozitivno ili negativno mišljenje o tome, odnosno smatrati to etički ili neetički, iz čega proizlaze važni ekonomski rezultati. Islamska ekonomija je nužno vezana za akidu koja je duhovni izvor za ekonomski pravac ili ekonomsku politiku, budući da je ona ta koja potiče muslimana na kakvoću ekonomske aktivnosti u skladu sa 42

43 pravcem koji proističe iz akide (u koju vjeruje i koja budi u duši muslimana osjećaj smirenosti i zadovoljstva da je taj model aktivnosti onaj koji proizlazi iz njegovog vjerovanja), a nije mu nametnuta izvana. Ekonomska aktivnost nije osnovni cilj muslimana, niti je to veliki cilj kojemu on bezuslovno teži, kao što je to slučaj sa idejom konvencionalne ekonomije. Ekonomska aktivnost muslimana samo je sredstvo velikog cilja, a to je postizanje Allahovog zadovoljstva da bi se dobila eshatološka nagrada izgrađivanjem Zemlje, postizanjem društvenog potpomaganja i osiguravanjem zadovoljavajućeg ekonomskog nivoa društva u skladu sa riječima Uzvišenog: اس ت ع م ر ك م ف ا)(هود: من اآلية (٦١ (ه و أ ن ش أ ك م م ن األ ر ض و On vas od zemlje stvara i daje vam da živite na njoj! (Hud, 61) Zbog toga je kod pripadnika šehadeta halal doktrinarno determiniran, a to što je halal kompatibilan i sa kulturom života i ponašanja ateiste to ide u prilog univerzalnosti islama i negovih istinskih vrijednosti. Svaki živi ljudski stvor će umrijeti i to je istina u koju nema sumnje, makar neki pokušavali to zaboraviti. Zbog toga se nameću pitanja koja iziskuju odgovore za naše aktivnosti i djelovanja na ovom svijetu u svjetlu te istine i odgovornosti koja iz nje proističe. Tako i ekonomija, kao dio sistema, pretenduje ispunjenju krajnjeg cilja čovjeka a to je sreća na ovome i budućem svijetu. To je zapravo posljednja, upotpunjena, završna, nebeska misija islama na Zemlji. El- Kurtubi je to davno shvatio rekavši:,,nema razlaza po pitanju toga da je cilj nebeskih vjerozakona uputa ljudi ka njihovim ovosvjetskim koristima (odnosno, to je ekonomija) da biste mogli spoznati Allaha i biti mu u pokornosti, što je sredstvo da bi se dospjelo do onosvjetske sreće. 3 Konvencionalna ekonomija ima za cilj ispunjenje i zadovoljenje svih čovjekovih materijalnih potreba, bez ograničenja i bez obzira na duhovne ili materijalne posljedice po čovjeka. Međutim, u islamu i islamskoj ekonomiji se sve ljudske aktivnosti doktrinarno provjeravaju, prvo na konceptu halala i harama, čiji sinonimi su (ako se ne gleda sa doktrinarnog aspekta ) tajjibat i habais, koji mogu biti u konvencionalnoj ekonomiji ono što je halal i haram u islamskoj. 3 Vidi, Hamza El-Džumej'i, El-Iktisadu fil-islami,

44 Halal i tajjibat nasuprot harama i habaisa Cilj islamske ekonomije je ispunjenje najveće moguće količine društvene sreće i prosperiteta za pojedinca i društvo u njegovom historijskom i vremenskom totalitetu (ovosvjetski i eshatološki), a sredstva bi bila sadržana u sistemu islamskih ekonomskih kategorija i vrijednosti, kao što su privatno vlasništvo, sloboda ograničena etičkim vrijednostima i sl., ali i korištenje dostignuća do kojih je došla savremena nauka u materijalnom, idejnom, pravno-normativnom i svakom drugom pogledu konvencionalnih znanosti. Islamska ekonomija i njeni principi su doktrinarnog ibadetskog karaktera i sprovode se autonomijom volje svakog pojedinca, što je daleko efikasnije i iznad državnog upliva i mogućnosti državne kontrole. Kao što smo već naznačili, Uzvišeni je odobrio halal tj. upotrebu i korištenje lijepog, univerzalnog dobra (tajjibat) kada je riječ o hrani, piću, odjeći, imetku i drugim vrijednostima. Dakle, ono što je, pored razloga i efektivnog uzroka normiranja Zakonodavca i po ocjeni zdrave ljudske pameti, lijepo, korisno i ne proizvodi štetu, ono što je etično sa stajališta Šerijata, ali i sa stajališta zdravog razuma. Uzvišeni je zabranio haram ili upotrebu i korištenje ružnog, univerzalnog zla i nevaljalština (habais), što je ružno i sa stajališta Šerijata i sa stajališta zdravog razuma, a sve to kako bi priskrbio korist za čovjeka i društvo i otklonio štetu od njih. To razumijemo iz mnogobrojnih tradicionalnih tekstova. U Kur anu se kazuje: ح ر م اش ك ر نم ا ت م إ ياه ت ع ب د ون إ ن اك م و وا ل له إ ن كن (ي ا أ ا ا لذ ين آم ن وا ك ل وا م ن ط ي ب ات م ا ر زق ال ر ب اغ و رغ اد ف ال إ ث م ع ل ي ه إ ن ال له م اضط ع ر ال له ف ن ه ل ب ه ل غ ير و م ا أ ال دم و ل ح م ال خ ع ل ي ك م امل ي ت ة و غ ف ور ر ح يم ( (البقرة: ١٧٢ ١٧٣ ) O vjernici, jedite dobra (tajjibat) kojim smo vas opskrbili i budite Allahu zahvalni ako doista samo Njega obožavate. (172) On vam doista zabranjuje: strv, krv, svinjsko meso i ono što je prineseno kao žrtva u nečije drugo ime, a ne u Allahovo. A onome koji bude primoran bez svoje želje i pohlepe, nije mu grijeh. Allah doista prašta i milostiv je. (El-Bekare, 173) Na drugom mjestu kaže: الم ر ج س م ن ع م ل األ ز ص اب و األ ن س ر و و امل ي ان ف اج ت ن ب وه (ي ا أ ا ا لذ ين آم نوا إ نم ا الخ م ر شي ط ال دك م ع ن و ي ص ب غ ضاء ي ال خ م ر وامل ن ك م ال ع د او ة وال ن ي وق ع ب ي ي س ر لك م ت ف ل ح ون إ نم ا ي ر يد ال شي ط ان أ ل ع ون ( (املائدة: (٩١ ٩٠ م م ن ت ن ن ال صالة ف ه ل أ ذ ر ك ال له وع 44

45 O vjernici, vino, i kocka, i kumiri, i strjelice za gatanje odvratne su stvari, šejtanovo djelo; zato se toga klonite, da biste postigli što želite. (90) Šejtan želi pomoću vina i kocke unijeti među vas neprijateljstvo i mržnju i od sjećanja na Allaha i obavljanja molitve odvratiti vas. Pa, hoćete li se okaniti? (El-Maide, 91) Kur an je zabranio kamatno poslovanje i historija nije zabilježila nijedan primjer kamatnog poslovanja ashaba. Cilj te zabrane nije da udovolji nekoj od društvenih klasa, nego da promoviše etičku vrijednost islamske ekonomije. Islam nastoji ostvariti društvenu korist prije nego što nastoji ostvariti najveću moguću zaradu. Također, u Kur'anu je zabranjen običaj da dugovanje bude uzrokom ropstva, što je bio slučaj kod predislamskih Arapa, u antičkoj Grčkoj i kod drugih država i naroda. 4 Kur an je to dokinuo posebnim tekstom: ع ل م ون ( (البقرة: ٢٨٠ ) ت م ت أ ن ت ص دقوا خ ر ل ك م إ ن كن ى م ي س ر ة و ظ ر ة إ ن (و إ ن ك ان ذوع س ر ة ف A ako je u nevolji, onda pričekajte dok bude imao; a još vam je bolje, nek znate, da dug poklonite. (El-Bekare, 280) وي ق يم ون ال صالة ك ر امل ن ن و ن ع ع ض ي أ م ر ون ب امل ع ر وف وي و امل ؤ م ن ون و امل ؤ م ن ات ب ع ض ه م أ و ل ي اء ب و ي ؤ ت ون ال زك اة يم ( (التوبة: ٧١ ( ر ح م ه م ال له إ ن ال له ع ز يز ح ك و ر س ول ه أول ئ ك س و ي ط يع ون ال له A vjernici i vjernice prijatelji su jedni drugima: traže da se čine dobra djela, a od nevaljalih odvraćaju, i namaz obavljaju i zekat daju, i Allahu i Poslaniku Njegovu se pokoravaju. To su oni kojima će se Allah sigurno smilovati. Allah je doista Silan i Mudar. (Et-Tevbe, 71) ان )(املائدة: من اآلية ٢ ) ال ت ع او نوا ع ى األ ث م وال ع دو وال تق و ى و ) وت ع او نوا ع ى ال ر Jedni drugima pomažite u dobročinstvu i bogobojaznosti, a ne sudjelujte u grijehu i neprijateljstvu. (El-Maide, 2) Kada je riječ o hrani, Kur'an govori o dozvoljenim jelima i univerzalnim dobrima, tako da se njihovo svojstvo lijepog i dobrog 4 U Aristotelovom Ustavu atenskom je prije Solonovih reformi stajalo: Kmeti i šestinari... pa ako nijesu davali zakupnine, padali su u ropstvo i sami i djeca njihova. Vidi, Dr. Raifa Festić, Stari kodeksi, Sarajevo, 1998., 83. U hetitskoj maloazijskoj državi (današnja Anadolija), gdje se primjenjivalo običajno pravo u vidu Hetitskog zakonika, slobodna žena je, udajom za travara ili pastira, naredne dvije, tri ili četiri godine postajala robinja ; ibid., 57.,

46 vezuje za dozvolu i halal. Također, govori i o ružnim jelima i hrani koju vezuje za haram. ح الال ط ي با )(البقرة: من اآلية (١٦٨ وا م ما ي األ ر ض (ي ا أ ا ال ناس ك ل O ljudi, jedite od onoga što ima na Zemlji, što je dozvoljeno i lijepo. (El- Bekare, 168) ع لم ت م م ن ال ج و ار ح )(املائدة: من اآلية ٤ ) ) ق ل أ ح ل ل ك م ال طي ب ات و م ا Pitaju te šta im se dozvoljava. Reci: dozvoljavaju vam se lijepa jela i ono što vam ulove životinje koje ste lovu podučili. (El-Maide, 4) ك ت اب ح ل ل ك م )(املائدة: من اآلية ٥ ) (ال ي و م أ ح ل ل ك م ال طي ب ات وط ع ام ا لذ ين أ وتوا ال Od sada vam se dozvoljavaju sva lijepa jela; i dozvoljavaju vam se jela onih kojima je data Knjiga. (El-Maide, 5) Prema tome, lijepo je prihvatljivo za svakog bio on vjernik ili ne, odnosno halal je istom tom logikom lijep i prihvatljiv za sve. Nasuprot tome, Kur'an govori o nevaljalim, ružnim jelima i pićima koja postaju zabranjena za jesti i piti: ي ة ر ال له ب ه و امل ن خ ن ق ة و امل و ق وذ ة و امل ر د ير و م ا أ ه ل ل غ ل ي ك م امل ي ت ة وال دم و ل ح م ال خ م ت ع (ح ر ي و م ال الم ذ ل ك م ف س ق أ ن ت س ت ق س م وا ب األ ز ك ل ال سب ع إ ال م ا ذ كي ت م و م ا ذ ب ح ع ى ال نص ب و وال نط يح ة و م ا أ ي ك م ن ع م ل م م ت ع ت أ ي و م أ ك م ل ت ل ك م د ين ك م و ال ت خ ش و ه م و اخ ش و ن ال ي ئ س ا لذ ين ك ف ر وا م ن د ين ك م ف غ ر م ت ج ان ف إل ث م ف إ ن ال له غ ف ور ر ح يم ر ي م خ م ص ة ( (املائدة: ٣ ) م اضط و ر ض يت ل ك م األ س الم د ينا ف ن Zabranjuje vam se strv, i krv, i svinjsko meso, i ona životinja koja je zaklana u nečije drugo a ne u Allahovo ime, i koja je udavljena i ubijena; i koja je strmoglavljena, i rogom ubodena, ili od zvijeri načeta - osim ako ste je preklali - i koja je na žrtvenicima žrtvovana, i zabranjuje vam se gatanje strjelicama. To je porok! - Danas su nevjernici izgubili svaku nadu da ćete vi otpasti od svoje vjere, zato se ne bojte njih, već se bojte Mene. Danas sam vam vjeru vašu usavršio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera. - A onome ko bude primoran, kada hara glad, bez namjere da učini grijeh, Allah će oprostiti i milostiv biti. (El-Maide, 3) امل ي س ر الم ر ج س م ن ع م ل ال شي ط ان ف اج ت ن ب وه األ ز ص اب و األ ن ) ي ا أ ا ا لذ ين آم نوا إ نم ا الخ م ر و و ل ع لك م ت ف ل ح ون ( (املائدة: ٩٠ ) O vjernici, vino i kocka i kumiri i strelice za gatanje odvratne su stvari, šejtanovo djelo; zato se toga klonite, da biste postigli što želite. (El-Maide, 90) 46

47 Prema tome, svojstvo ružnoće i odvratnosti hrane je uzrok njene zabrane. Kada je riječ o odjeći, Kur'an kaže: امل س ر ف ن ( ال ت س ر فوا إ نه ال ي ح ب وا و اش ر ب وا و ل ك آد م خ ذ وا ز ين ت ك م ع ن د ك ل م س ج د و (ي ا ب (األعراف: ٣١ ) O sinovi Ademovi, lijepo se obucite kad hoćete namaz obaviti! I jedite i pijte, samo ne pretjerujte; On ne voli one koji pretjeruju. (El-E araf, 31) Kur'an zabranjuje otkrivanje, egzibicionizam i nepristojnost u oblačenju: أ د ن ى أ ن ن م ن ج الب ي ن ذ ل ك ل ز واج ك وب ن ات ك و ن س اء امل ؤ م ن ن ي د ن ن ع ن ق ل أل (ي ا أ ا ال ) (األحزاب: ٥٩ ) ك ان ال له غ ف ورا ر ح يما ال ي ؤ ذ ي ن و ي ع ر ف ن ف O Vjerovjesniče, reci ženama svojim, i kćerima svojim, i ženama vjernika neka spuste haljine svoje niza se. Tako će se najlakše prepoznati pa neće napastvovane biti. A Allah prašta i Milostiv je. (El-Ahzab, 59) Po pitanju posla, rada i ekonomske aktivnosti, Kur'an kaže: ) (الكهف: ٣٠ ) ج ر م ن أ ح س ن ع م ال ض يع أ م لوا ال صال حات إ نا ال ن (إ ن ا لذ ين آم نوا وع One koji budu vjerovali i dobra djela činili Mi doista nećemo dopustiti da propadne nagrada onome koji je dobra djela činio. (El-Kehf, 30) ي ع م ل ع م ال ص ال حا )(الكهف: من اآلية ١١٠ ) ) ف م ن ك ان ي ر جوا ل ق اء ر ب ه ف ل Pa ko se nada susretu s Gospodarom svojim, neka čini dobra djela... (El- Kehf, 110) Kur'an zabranjuje nevaljalštine i loša djela: ) و م ن ي ك ف ر ب األ يم ان ف ق د ح ب ط ع م ل ه )(املائدة: من اآلية ٥ ) A onaj ko otpadne od prave vjere uzalud će mu biti djela njegova... (El- Maide, 5) ) (الزلزلة: رة ش ر ا ي ر ه (٨ ع م ل م ث قال ذ ) و م ن ي ( ) a onaj ko bude uradio i koliko trun zla vidjet će ga. (Ez-Zelzele, 8) 47

48 Ovi kur anski tekstovi o vrijednosti rada stari su više od četrnaest vjekova, a podsjećamo da je tek Adam Smith 5, kao predstavnik klasične škole političke ekonomije, dao prvi cjelovit sistem ekonomske teorije ustvrdivši da je rad uopće 6 osnovni faktor bogatstva. I kod Marksa 7, kao i kod klasičara ekonomske misli, rad je izvor svake vrijednosti. Prema tome, ekonomska misao koja se izvodi i razumije iz tradicionalnih tekstova islamske doktrine za čitav milenij i nekoliko stoljeća više, pretekla je ova ekonomska teoretisanja dodjeljujući radu posebnu ulogu u sveukupnoj, između ostalog i ekonomskoj ljudskoj djelatnosti, izravnavajući ga (pod uvjetom da je amelun salih, dobar rad) sa doktrinom vjerovanja. U preko osamdeset ajeta u Kur'anu spominje se u sintagmi zajedno sa vjerovanjem (iman) i dobar rad (amelun salih). ن ج ز ي م أ ج ر ه م ا ل و ه و م ؤ م ن ف ل ن ح ي ي نه ح ي اة ط ي ب ة و ن أ و أ حا م ن ذك ر م ب أ ح س ن م ل ص ال م ن ع ان ك وا ي ع م ل ون (النحل: ٩٧ ) Onome ko čini dobro, bio muškarac ili žena, a vjernik je, Mi ćemo dati da proživi lijep život i doista ćemo ih nagraditi boljom nagradom nego što su zaslužili. (En-Nahl, 97) ك م ا اس ت خ ل ف ا لذ ين م ن ل ف م ي األ ر ض ي س ت خ م لوا ال صال ح ات ل وع د ال له ا لذ ين آم نوا م ن ك م وع ق ب ل ه م (النور: من اآلية ٥٥ ( Allah obećava da će one među vama koji budu vjerovali i dobra djela činili sigurno halifama na Zemlji postaviti, kao što je postavio one prije njih... (En-Nur, 55) Ova dva ajeta upućuju da vjerovanje (iman) i dobro djelo (el-'amelussalih) zajedno dovode do bogatstva i snage pojedinca ili društva. Ove dvije vrijednosti su cilj ekonomije. Zbog toga islam, kako bi se realizirao taj cilj, proklamuje da je prvi uvjet vjerovanja dobro djelo, a da je samo dobra riječ bez dobrog djela prezrena kod Allaha koji kaže: ون ي ا أ ا ا لذ ين آم ن وا ل م ت ق ول ون م ا ال ت ف ع ل ون. ك ر م ق تا ع ن د ال له أ ن ت ق ول وا م ا ال ت ف ع ل (الصف: ٢-٣) 5 Adam Smith ( ), veliki predstavnik britanske klasične političke ekonomije. 6 Merkantilisti su smatrali da je to rad u prometu - trgovini, a fiziokrati da je u poljoprivredi. 7 Karl Henrich Marx ( ), glavni predstavnik marksističke političke ekonomije. 48

49 O vjernici, zašto govorite ono što ne činite? (2) Veoma je prezreno kod Allaha da govorite ono što ne činite! (Es-Saff, 3) Prema tome, samo izgovaranje formule vjerovanja bez dobrog djela je licemjerje i prevara. Uzvišeni Allah kaže: ه م ب م ؤ م ن ن. ي خاد ع ون ال له وا لذ ين آ م ن وا و م ا اآل خ ر و م ا ال ناس م ن ي ق ول آم نا ب ال له وب ال ي و م و م ن ف س ه م و م ا ي ش ع ر ون ( (البقرة: ٨-٩) ن ي خ دع ون إ ال أ Ima ljudi koji govore: Vjerujemo u Allaha i drugi svijet, a nisu vjernici! (8) Oni (svojim djelima misle da) varaju Allaha i one koji vjeruju, iako, ne osjećajući to, sami sebe varaju. (El-Bekare, 9) Pravo, iskreno vjerovanje mora biti propraćeno sa dobrim djelom kao što to proklamuje i Muhammed, a.s.: Vjerovanje je srčana spoznaja, izgovor jezikom te rad i praksa sastavnih dijelova vjere. Ako je dobro djelo uslov za iskrenost vjerovanja i osnova koja upućuje na njega, onda je i vjerovanje uslov da bi i dobro djelo bilo validno i korisno. Aktivnosti koje upražnjava čovjek pod imanskim pobudama i stimulansima ukazuju na njegovu volju da ostvari neki koristan cilj. Ova međusobna uslovljenost i korelacijska veza između ovih dvaju uslova obavezni su za svaku aktivnost da bi ona bila,,ekonomičan rad". Tako se i vjernik obavezuje u svakom svom radu i aktivnosti da u njima bude umjeren, pazeći na to da ne pretjeruje ili zanemaruje. Vezivanje imana i dobrog djela čini rad korisnim za pojedinca i društvo u isto vrijeme, a i proizvodnju čini ispunjenjem duhovnih i materijalnih zakonskih potreba. Dakle, možemo zaključiti da iskreno vjerovanje donosi duhovno bogatstvo kroz obredoslovlje, a u isto vrijeme i materijalno kroz kategoriju dobrog djela. Uzvišeni Allah kaže: و م و لوا م ن ف ق ه م م م ن ر م أل ك م ن ت ح ت أ ر ج ل ه ن ز ل إ ل األ ن ج يل و م ا أ ول و أ م أ ق ام وا ال تو ر اة و م س اء م ا ي ع م ل ون (املائدة: ٦٦) ص د ة و كث ر م م م أ مة م قت Da se oni pridržavaju Tevrata i Indžila i onoga što im objavljuje Gospodar njihov, imali bi šta jesti, i od onoga što je iznad njih i od onoga što je ispod nogu njihovih. Ima ih i umjerenih, ali ružno je ono što radi većina njih. (El-Maide, 66) Jedan od savremenih komentatora Kur'ana, Sejjid Kutb, komentarišući ovaj ajet je rekao:,,želimo da potvrdimo važnost harmonije u 49

50 Allahovom programu između imana i bogobojaznosti, i uspostave tog realnog programa u životu ljudi s jedne strane, i između rada, proizvodnje i vršenja hilafeta na Zemlji s druge strane. Ta usklađenost i harmoničnost je, ustvari, realizacija uslova kojeg je Allah zadao sljedbenicima Knjige i svakoj drugoj zajednici da bi imali šta jesti i iznad njih i ispod nogu njihovih na dunjaluku, da im grijesi budu oprošteni, da uđu u Džennet na ahiretu, da imaju i zemaljski firdevs u vidu obilja, zadovoljenja potreba uz mir i sigurnost, a i ahiretski firdevs sa njegovim užicima i zadovoljstvom. Ali i pored ove potvrde ne smijemo zaboraviti da je prvi i osnovni temelj iman, odanost Allahu i primjena Allahovog programa u stvarnom životu. To involvira i djelo, proizvodnju, razvoj i napredak u životu... 8 Kur'an kazuje o imetku: له ت م ب ه م ؤ م ن ون ( (املائدة: ٨٨ ) ن ا تقوا ال له ا لذ ي أ ك لوا م ما ر ز ق ك م ال ح الال ط ي با و (و I jedite ono što vam Allah daje, što je dozvoljeno i lijepo; i bojte se Allaha, u Kojeg vjerujete. (El-Maide, 88) Prema Kurtubiju, ovo je najspecifičniji način korištenja imetka, gdje se metafora o jedenju ili hranjenju odnosi na izdržavanje i sve druge vidove potrošnje koja je halalen tajjiba (dozvoljena i lijepa). Zbog toga, Uzvišeni Zakonodavac ne dozvoljava vrijednosti koje ne spadaju u tajjibat, odnosno one koje u svojoj osnovi sadrže moguću štetu ili su opisane kao habais (alkohol, droga i sl.). Također, ne dozvoljava da se imetak uzme i prisvoji na nezakonit način, te se zabranjuju razni vidovi njegovog nezakonitog prisvajanja kamatom, zakidanjem, prevarom, mitom, korupcijom, hazardnom igrom, proricanjem, gatanjem, krađom, pljačkom i sl.: ال ر اض م ن ك م و ك ون ت ج ار ة ع ن ت ب اط ل إ ال أ ن ت ن ك م ب ال ك لوا أ م و ال ك م ب ي أ (ي ا أ ا ا لذ ين آم نوا ال ت ) (النساء: ٢٩ ) ن ف س ك م إ ن ال له ك ان ب ك م ر ح يما ت قت لوا أ O vjernici, jedni od drugih na nedozvoljen način imanja ne prisvajajte, osim trgovinom uz obostrani pristanak, i sami sebe ne ubijajte! Allah je doista prema vama milostiv! (En-Nisa, 29 Uzvišeni zabranjuje: 1. kamatu: 8 Sejjid Kutb, U okrilju Kur'ana, (Sarajevo, 1997.), 6,

51 با )(البقرة: من اآلية ٢٧٥ ) ح رم الر ح ل ال له ال ب ي ع و أ ) و A Allah je dozvolio trgovinu, a zabranio kamatu... (El-Bekare, 275) ل ث يم ( (البقرة: ٢٧٦ ) ات وال له ال ي ح ب ك ك فار أ با و ي ر ب ي ال صدق (ي م ح ق ال له الر Allah uništava kamatu, a umnožava milostinje. Allah ne voli nijednog nevjernika, grješnika! (El-Bekare, 276) 2. uzimanje imetka siročetu, zakidanje na mjerenju i sve vrste prevare: ق س ط ال أ و فوا ال ك ي ل وامل ان ب ال ل ي أ ح س ن ح ي ب ل غ أ ش ده و ي ت يم إ ال ب ا ال ت ق ر ب وا م ال ال (و ى و ب ع ه د ال له أ و ف وا ذ ل ك م ر ب د لوا ول و ك ان ذا ق اع ت م ف ل إ ذا ق ك ل ف ن ف سا إ ال و س ع ه ا و ع لك م و صاك م ب ه ل ن ذ ت كر ون ( (األنعام: ١٥٢ ) (...) i da se imetku siročeta ne približavate, osim na najljepši način, sve dok punoljetno ne postane, i da krivo na litru i na kantaru ne mjerite; Mi nikoga preko njegove mogućnosti ne zadužujemo; i kad govorite, da krivo ne govorite, pa makar se ticalo i srodnika, i da obaveze prema Allahu ne kršite, eto, to vam On naređuje da biste to na umu imali. (El-En am, 152) ال ت ف س دوا ي األ ر ض ب ع د إ ص الح ه ا ذ ل ك م ال ت ب خ س وا ال ناس أ شي اء ه م و ) ف أ و فوا ال ك ي ل وامل ان و م م ؤ م ن ن ( ) األعراف: من اآلية ٨٥ ) ت خ ر ل ك م إ ن كن (...) zato pravo na litri i na kantaru mjerite i ljudima stvari njihove ne zakidajte, i red na Zemlji ne remetite kad je već na njoj uspostavljen red. To je bolje za vas, ako vjerujete. (El-E araf, 85) 3. mito i korupciju: م و ال ك لوا ف ر يقا م ن أ أ ح كام ل ت ب اط ل وت د لوا ا إ ى ال ب األ ث م ن ك م ب ال لوا أ م و ال ك م ب ي ال ناس ك أ ال ت (و ع ل م ون ( (البقرة: ١٨٨ ) ت م ت ن أ و Ne jedite imovinu drugoga na nepošten način dajući dio sudijama kako biste na grješan način i svjesno dio imovine drugih ljudi pojeli. (El-Bekare, 188) A Allahov Poslanik, a.s., je rekao: Allah je prokleo podmićivača i podmićenog opojna pića i hazardne igre, proricanje i gatanje: ان الم ر ج س م ن ع م ل ال شي ط األ ز ص اب و األ ن س ر و امل ي اج ت ن ب وه ف (ي ا أ ا ا لذ ين آم نوا إ نم ا الخ م ر و ل ع لك م ت ف ل ح ون ( (املائدة: ٩٠ ) 51

52 O vjernici, vino i kocka i kumiri i strjelice za gatanje odvratne su stvari, šejtanovo djelo; zato se toga klonite, da biste postigli što želite. (El-Maide, 90) 5. krađu, pljačku, smutnju i nered na zemlji: ال له وال له ع ز يز ح ك يم ( ي د م ا ج ز اء ب م ا ك س ب ا ن ك اال م ن ط ع وا أ اق ال سار ق وال سار ق ة ف (و (املائدة: ٣٨ ) Kradljivcu i kradljivici odsijecite ruke njihove, neka im to bude kazna za ono što su učinili i opomena od Allaha! A Allah je silan i mudar. (El-Maide, 38) Ljudski faktor i resursi su veoma bitni u ekonomiji. Islam propisuje posebne uvjete i daje specifičnu legislativu za porodično pravo i reprodukciju ljudskog roda. Brak je važna institucija u islamu koja pravno regulira ljudsku proizvodnju i njihovu reprodukciju te, također, podliježe posebnim propisima halala i harama, tako da ono što je lijepo, što je etično i moralno to je halal, a ono što je nemoralno, ružno, pokuđeno to je haram i nedozvoljeno. Kur'an kaže: م ال له م ن وا ف ق ر اء ي غ ك حوا األ ن أ (و اس ع ع ل يم ( (النور: ٣٢ ) وال له و إ م ائ ك م إ ن ي ك ون ك م و ال صال ح ن م ن ع ب اد ك م و ي ام ى م ن ف ض ل ه Udajite neudate i ženite neoženjene, i čestite robove i robinje svoje; ako su siromašni, Allah će im iz obilja Svoga dati. Allah je neizmjerno dobar i sve zna. (En-Nur, 32) Kur'an zabranjuje izvanbračne odnose: ) (االسراء: ٣٢ ) و س اء س ب يال اح ش ة ن ى إ نه ك ان ف ال ت ق ر ب وا الز (و I ne približavajte se bludu, jer je to razvrat, kako je to ružan put! (El-Isra, 32) Propisi islama, njegove norme, ibadeti (obredosovlje) imaju svevremenu aktualnost, svrhovitost, mudrost i nadnaravan božanski karakter. To se može zapaziti kod jednog ozbiljnog naučnog pogleda i pristupa u razumijevanju vjere i njenih sastavnih ibadetskih (obredoslovnih) aktivnosti. 52

53 Možemo dati i konkretan primjer za to vjerujući i tvrdeći da propisi islama, njegove norme, ibadeti (obredosovlje) imaju svevremenu aktualnost, svrhovitost, mudrost i nadnaravan božanski karakter. Uzet ćemo životni primjer koji možemo komparirati i na osnovu njega izvući korisne zaključke, a odnosi se na jedan aspekt naglašen kroz hadis kao vid predskazanja koje se ostvarivalo kroz historiju, pa i u našem vremenu. Bilježe Ibn Madždže, Bejhekijja i Bezzar od Ibni Omera, r.a., a i Hakim od Burejde vjerodostojno predanje, po kriterijima Muslima, u kome se kaže: عن ابن عمر ر الله ع ما قال: أقبل علينا رسول الله ص ى الله عليه و سلم فقال: يا معشر املهاجرين: خمس خصال إذا ابتليتم ن و أعوذ باهلل أن تدركوهن لم تظهر الفاحشة ي قوم قط ح يعلنوا اإال فشا ف م األوجاع ال لم تكن مضت ي أسالفهم الذين مضوا... Došao nam je Allahov Poslanik, a.s.,i rekao: Muhadžiri! Sa pet svojstava, ako se nađu pri vama, bićete iskušani, a ja se utječem Allahu moleći Ga da vi to ne dočekate: Nikada se neće pojaviti razvrat u nekom narodu koji ga bude javno činio a da se paralelno s tim ne prošire kuga i bolesti, potpuno nepoznate ranijim, prošlim generacijama 9 U verziji ovoga predanja kojeg bilježi Malik, navodi se: وال فشا الزنا ي قوم إال ك رف م املوت Niti će se proširiti zinaluk (blud/prostitucija) u nekom narodu, a da se paralelno sa tim ne proširi i poveća smrtnost. 10 Razvrat spomenut u hadisu, islamski učenjaci su prokomentirali prostitucijom, homoseksualizmom i drugim vidovima perverzije koja se javno i bestidno upražnjava. A zašto su ove nemoralnosti i ružne aktivnosti zabranjeni i zbog čega su opasne? Naime, kada bi se dozvolile te nastranosti i kada bi se udovoljilo zabranjenim porivima homoseksualizma ili lezbijstva, došla bi u pitanje 9 Vidi, Zekijjud-din El-Munziri, Et-Tergibu vet-terhibu minel-hadisiš-šerif, (Stimuliranje i zastrašivanje kroz hadis Allahovog Poslanika a.s.), (Muessesetut-tarih vet-turasil-arebi, 1968), 2, Ibid.,

54 reprodukcija čovjeka na Zemlji i opstanak ljudskog roda, također bi bio doveden u pitanje, a da ne govorimo o zastrašujućim spolnim bolestima koje se javljaju kao dunjalučka kazna i odgovor na sve ove seksualne izopačenosti. Dakle, kazna za ove nemoralnosti je nagoviještena i obećana na jeziku Allahova Poslanika, s.a.v.s., prije g. kao nove nepoznate bolesti o kojima govori spomenuti hadis a koje savremeni učenjaci, između ostalog, tumače da se odnose na spolne bolesti kao što su SIDA i druga savremena aktualna oboljenja koja nisu bila poznata ranijim generacijama. 11 Naravno, ovim izrečenim proročanstvima Allahovog Poslanika, a.s., nije potreban nikakav poseban komentar. Dovoljno je da se imaju zastrašujuće informacije o oboljelima od SIDE i o progresivnoj smrtnosti onih kod kojih je došlo do inficiranja i zaraze uzrokovane nemoralom i razvratom. Nasuprot toga, u zemljama u kojima se drži do šerijatskih normi i braka, a kloni se razvrata, ove bolesti su nepoznate. Iz ovakvih primjera možemo zaključiti da su islam kao vjera-religija i Šerijat kao njegov pravni sistem, nadnaravni, božanskog karaktera i prihvatljivi za svakog normalnog, bio vjernik ili ne. Islamska ekonomija i etika Naravno, da bi sve ove tekstove i prijašnje ideje mogli staviti u kontekst razmatranja odnosa islamske ekonomije, morala i etike, a da bismo razumjeli tu vezu, moramo razumjeti prvo vezu prava i morala. Moral svoju obaveznu snagu vuče iz samog sebe, bez osobite potrebe da se to ostvaruje nekom sankcijom spolja. Moralne norme važe same po sebi, i one su autonomne, a ne heteronomne. Pravni subjekt usvaja moralne norme i pokorava im se autonomijom volje, a ne zato što mu se to nameće. 11 O ovoj temi sa šerijatskog aspekta i spolnim bolestima od kojih su: sida, klamidija N.G.U., gonoreja N.G.D., sifilis i druge bolesti, pogledaj u knjizi Spolne bolesti od dr. Muhammeda Ali El-Barra u izdanju Visokog saudijskog komiteta za pomoć BiH, Sarajevo

55 Autonomni elementi u moralu su vrlo bitni zato što iz njih proizlazi najkarakterističnija njegova sankcija, a to je griža savjesti. To je sankcija koju svaki subjekt primjenjuje sam na sebe u određenom vidu i intenzitetu; bilo kao nešto tipično relativno i karakteristično za svakog pojedinca, bilo kao nešto tajanstveno i mistično, ili kao glas Božiji ili konačno kao neki neobjašnjivi unutrašnji poriv i sl. Ako se pravo shvati kao norma koju sankcionira država, onda se jasnije profiliraju razlike između prava i morala. Međutim, ako se pravo shvati kao norma koju sankcionira samo društvo, onda se moral i pravo jače prožimaju, bliži su i teže se razlikuju. Ovo je posebno slučaj sa moralnim kodeksom u islamu koji je neodvojiv od prava zbog njegove unutrašnje sankcije koja proizlazi iz specifičnosti Šerijata koji ima i eshatološke elemente sankcioniranja Jedno od najpoznatijih stajališta u teoriji prava o međusobnom odnosu morala i prava jest Jelinikovo, koje pravo definira kao minimum morala, u smislu da ono pretvara u pravne norme samo one moralne norme koje su neophodne za održavanje društva. 12 U islamu se pravo poklapa sa moralom i to je jedan od razloga što se mnogobrojne šerijatske norme mogu održavati u praksi i bez državne sankcije, upravo zato što posjeduju tu unutrašnju moralnu snagu i unutrašnju sankciju, koja ima ovosvjetski, ali i eshatološki karakter. 13 U savremenim konvencionalnim ekonomskim doktrinama nalazimo da su one lišene etičkih normi. Historijski je poznata pojava da kad god se društvo nije držalo moralno-etičkih normi u svom ponašanju i njegov ekonomski život je bio lišen blagostanja i istinske sreće, mira i spokoja, pa makar imalo snagu i bogatstvo. Zulum i nepravda, koji su najizrazitiji rezultat nepridržavanja moralnih normi, rađaju mržnju koja se manifestuje neprijateljstvom i nepovjerenjem u društvu, što negativno utječe na materijalnu i duhovnu aktivnost, a time i na ekonomiju i proizvodnju, što opet izaziva društvene i ekonomske krize, ali i promjene. 12 Pravna enciklopedija, Savremena administracija, Beograd, 1979., Vidi, dr.muharem Štulanović, URF, običaj kao pomoćni izvor šerijatskog prava, sa osvrtom na Bosnu i Hercegovinu (Bemust, Sarajevo, 2004.),

56 Tako je zulum feudalizma doveo sebe do vlastite propasti, i do pojave merkantilizma, a zulum ovog do pojave kapitalizma i komunizma. Udaljavanje moralno-etičkih normi iz ekonomskih odnosa dovodi do onoga od čega boluje današnji Svijet, posebno nakon što je komunizam zanijekao vjeru, a kapitalizam je odvojio od ekonomije, i nakon što je ideologija materijalizma zavladala u odnosima ljudi, kao jedina vrijednost za koju se bore i kojoj streme i koja je jedini cilj, bez gledanja na moralno i nemoralno, na halal i haram. Nasuprot toga, Allahov Poslanik, koji je došao sa misijom islama prije više od 14 vjekova, proklamuje: Poslan sam da usavršim moral. Dakle, ne samo da su mu prerogativi njegove misije proklamacija moralno-etičkih normi, nego da u tom domenu dâ jedno savršenstvo. Uzvišeni Allah ga opisuje i svjedoči mu da je to postigao: ظ يم ( (القلم: ٤ ) ق ع إ نك ل ع ى خل (و I, zaista, ti si na velikom (stepenu) ćudoređa. (El-Kalem, 4) Društvo koje je izgrađeno na svim vidovima tajjibata: na istini, pravdi, slobodi, jednakosti, nauci, vjeri, iskrenosti, povjerljivosti, dobročinstvu, milosrđu, plemenitosti, žrtvovanju, ljubavi i samilosti a sve ovo islam zagovara jeste društvo koje u sebi sadrži duhovnomoralne vrijednosti koje ne zaostaju za materijalnim vrijednostima. Allahov Polanik, a.s., je rekao: Allaha se boj ma gdje bio. Ako učiniš nešto nevaljalo pobriši to dobročinstvom a sa ljudima se ophodi lijepim moralom. Nema ništa teže na vazi djela kod eshatološkog obračuna od lijepog morala. Ljude nećete pridobiti imetkom nego prijaznošću i lijepim moralom. Uzvišeni Allah zabranjuje: أ ن ت ش ر كوا ب ال له م ا و ل إ نم ا ح رم ر ب ي ال ف و اح ش م ا ح ق ال ر ب ي ب غ األ ث م وال ا و م ا ب ط ن و ظ ه ر م (ق ع ل م ون ( (ألعراف: ٣٣ ) أ ن ت ق ولوا ع ى ال له م ا ال ت ل م ي ل ب ه س ل ط انا و Reci: "Gospodar moj zabranjuje razvrat, i javni i tajni, i grijehe, i neopravdanu primjenu sile, i da Allahu smatrate ravnim one za koje On nikakav dokaz objavio nije, i da o Allahu govorite ono što ne znate." (El-E'araf, 33) ع د إ ص الح ه ا )(ألعراف: من اآلية (٥٦ ال ت ف س دوا ي األ ر ض ب (و I ne pravite nered na Zemlji, kad je na njoj red uspostavljen. (El-E araf, 56) 56

57 ال ن س اء م ن ن س اء ع س م و و م م ن ق و م ع س أ ن ي ك ونوا خ را م (ي ا أ ا ا لذ ين آم نوا ال ي س خ ر ق ن ف س ك م و وا أ م ز ل ال ت ن خ را م ن و اب ب ئ س اال س م ال ف س وق ب ع د األ يم ان و م ن ل م ق وا ب األ ل اب ز ال ت ن أ ن ي ك ج سس وا ال ت إ ن ب ع ض ال ظن إ ث م و ون. ي ا أ ا ا لذ ين آم ن وا اج ت ن ب وا ك ث را م ن ال ظن ي ت ب ف أول ئ ك ه م ال ظامل و خ يه م ي تا ف ك ر هت م وه وا تقوا ال له إ ن ال له ت ا ب ك ل ل ح م أ ي ح ب أ ح د ك م أ ن ي أ ال ي غ ت ب ب ع ض ك م ب ع ضا أ و ر ح يم ( (الحجرات: ١١ ١٢) O vjernici, neka se muškarci jedni drugima ne rugaju, možda su oni bolji od njih, a ni žene drugim ženama, možda su one bolje od njih. I ne kudite jedni druge i ne zovite jedni druge ružnim nadimcima! O kako je ružno grješničko ime nakon vjerovanja! A oni koji se ne pokaju sami sebi čine nepravdu. (11) O vjernici, klonite se mnogih sumnjičenja, neka su sumnjičenja, zaista, grijeh. I ne uhodite jedni druge i ne ogovarajte jedni druge! Zar bi nekom od vas bilo drago da jede meso umrlog brata svoga a vama je to odvratno zato se bojte Allaha, Allah, zaista, prima pokajanje i Milostiv je. (El-Hudžurat, 12) فار )(الزمر: من اآلية (٣ اذ ب ك (إ ن ال له ال د ي م ن ه و ك Allah nikako neće ukazati na Pravi put onome ko je lažljivac i nevjernik. (Ez-Zumer, 3) Islamska ekonomija je usko vezana za moralno-etičke norme koje su kod muslimana toliko izoštrene i naglašene da on u svojoj ekonomskoj aktivnosti voli svome bratu isto ono što i samome sebi, pa čak mu daje i prednost. Kur'an kaže: ح ن ف س ه ف أ ول ئ ك ه م ي وق ش م خ ص اص ة و م ن ل و ك ان ن ف س ه م و ) و ي ؤ ث ر ون ع ى أ امل ف ل ح ون )(الحشر: من اآلية ٩ ) (...) i više vole njima nego sebi, mada im je i samima potrebno. A oni koji se uščuvaju lahkomosti i tvrdičluka, oni će sigurno uspjeti. (El-Hašr, 9) إ ن ال له ب ه ع ل يم ( (آل عمران: ٩٢ ) ف ق وا م ن ء ف ن ح بون و م ا ت ف قوا م ما ت ن ر ح ت ن الوا ال (ل ن ت Nećete postići dobro sve dok ne budete dijelili od onoga što vam je drago! A što god da dijelite, Allah to dobro zna! (Ali-I mran, 92) U islamu je veza između etičkih normi i ekonomije vidljiva kroz različite aspekte: - u islamu vlasniku kapitala je zabranjeno da ga upotrijebi na način koji može donijeti štetu drugom ili društvu, jer u Šerijatu vrijedi pravno pravilo: 57

58 Šteta se ne čini niti se štetom uzvraća. - muslimanu je zabranjeno da svoj imetak razvija i oplođuje kamatom koja je zabranjena najstrožijom zabranom, - muslimanu je zabranjeno da vara u bilo kakvom obliku; Allahov Poslanik je rekao: Ko nas prevari nije od nas i Monopolom se ne bavi osim grješnik. - u islamu je zabranjeno gomilanje zlata, srebra ili novca ili tzv. iktinaz imetka i njegovo odvajanje od proizvodnje sankcionirano svake godine zekjatom koji treba da bude poticaj upošljavanja kapitala u proces proizvodnje, - u islamu je zabranjeno pretjerivanje i rasipništvo, u Kur'anu se kaže: ) (الفرقان: ٦٧ ) و اما ك ان ب ن ذ ل ك ق ن ف قوا ل م ي س ر فوا ول م ي ق ر وا و ا لذ ين إ ذا أ (و I oni koji, kad udjeljuju, ne rasipaju i ne škrtare, već se u tome drže sredine.(el-furkan, 67) ال ت ب ذ ر ت ب ذ يرا إ ن امل ب ذ ر ين ك انوا إ خ و ان ال شي اط ن آت ذ ا ال ق ر ب ى ح قه وامل س ك ن و اب ن ال سب يل و (و ( (االسراء: (٢٧ ٢٦ و ك ان ال شي ط ان ل ر ب ه ك فورا Daj bližnjemu svome pravo njegovo, i siromahu, i putniku-namjerniku, ali ne rasipaj mnogo, (26), jer su rasipnici braća šejtanova, a šejtan je Gospodaru svome nezahvalan. (El-isra, 27) Ova tijesna veza islamske ekonomije i etike sigurno daje nova razumijevanja u definiranju ekonomske kategorije vrijednosti koja su sasvim različita od tumačenja i razumijevanja koje nalazimo u konvencionalnoj ekonomiji, u kojoj tek krajem 18. i početkom 19. vijeka neki ekonomisti primjećuju vrijednost moralno-etičkih normi u ekonomiji. Tako Adam Smith ( ), koga posebno anglosaksonski ekonomsko-teorijski historičari smatraju prvim koji je dao cjelovit sistem političke ekonomije, piše djelo Theory of Moral Sentiments (Teorija moralnih osjećanja) u kojem daje teoriju morala zasnovanu na prirodi ljudske ličnosti koja odiše altruizmom i simpatijama prema drugim ljudima. 58

59 Adam Müller ( ) smatra da ekonomska nauka nije nauka samo o materijalnom bogatstvu već i o onom duhovnom, nauka o sreći i nesreći jednog naroda. 14 De Sismondi ( ), Švicarac talijanskog porijekla, plemić iz svećeničke porodice, tvorac Teorije kriza subkonsomacije, uvidio je vrijednost morala u ekonomiji i poznat je po svojoj kritici kapitalističkog društveno-ekonomskog poretka, posebno po kritici slobodne konkurencije, polazeći od interesa čovjeka koji je za njega važniji od bogatstva 15, a težište njegove ekonomske misli je na pravilnom iskorištavanju stvorenog bogatstva, pravilnoj raspodjeli i potrošnji. 16 Zaključak Institucionalizacija islama je jedan vid razumijevanja savremene praktične interpretacije islama, gdje se univerzalne vrijednosti nude društvu kao opće u vidu islamske ekonomije, islamskog bankarstva, halal kvaliteta, vrijednosti koje su zaživjele u praksi, ne samo doktrinarno, nego i zbog svoje univerzalnosti i vrijednosti. Halal kvalitet se gradi na doktrinarnoj paradigmi halala kao univerzalnih dobara tajjibat nasuprot habaisa ili svega onoga što oponira univerzalnom dobru, a kao koncept gradi se na ambivalentnoj, doktrinarnoj paradigmi prikaza halala kao tajjibat, ali i kroz činjenicu da se Uzvišeni Allah obraća raznovrsnim adresatima sa kojima korespondira logikom zdravog razuma i pameti, a ne samo doktrinarnim pristupom i normom obaveze ili zabrane. Sukladno istini da je Allahov Poslanik, a.s., pečat poslanstva, a Kur'an pečat svim Objavama, i iz razloga što Šerijat pretendira da bude sistem koji će se prakticirati do Sudnjeg dana, Islam sa svim svojim vrijednostima nije ekskluzivitet samo za muslimane, nego je njegova misija za svo čovječanstvo na Zemlji, čak ima i kosmički karakter, jer se Dragi Bog obraća raznovrsnim adresatima, različitim u svakom pogledu, fizičkom i duhovnom, zemaljskom i kosmičkom, ovodunjalučkom i eshatološkom, pa i u čisto imanskom ili vjerskom pogledu. Koncept halala i harama u pravnom smislu se može odnositi na nosioca šehadeta, 14 Vidi, dr, Obren Blagojević, Ekonomske doktrine, (Privredni pregled, treće izdanje, Beograd 1979.), Ibid., Ibid.,

60 a njegov sinonimni koncept tajjibata (dobra) i habaisa (ružno ili opozit lijepom) može se odnositi na druge koji nisu shvatili šehadet u doktrinarnom i akidetskom smislu, ali bez ikakve zadrške mogu prihvatiti koncept tajjibata kao univerzalnog dobra koje je dobro i za ateistu i za pripadnika šehadeta. Zbog toga bi koncept halal kvaliteta i halal standarda mogao biti potpuno prihvatljiv, ne samo za muslimane i pripadnike šehadeta, nego i za sve druge koji drže do vrijednosti koje korespondiraju sa zdravom ljudskom prirodom. Dakle, ono što je halal to je lijepo, a ono što je haram to je ružno, tako da koncept tajjibata i njihove suprotnosti habais može biti prihvaćen i kod onih koji nisu pripadnici šehadeta upravo zbog razloga univerzalnosti ovog koncepta i njegove opće vrijednosti. Ono što se razumije, iz mnogobrojnih tradicionalnih tekstova, jeste da je Uzvišeni odobrio halal, tj. upotrebu i korištenje lijepog, univerzalnog dobra (tajjibat) od hrane, pića, odjeće, imetka i drugih vrijednosti, dakle ono što je pored razloga i efektivnog uzroka normiranja Zakonodavca i po ocjeni zdrave ljudske prirode i pameti lijepo, korisno i ne proizvodi štetu, dakle ono što je etično, sa stajališta Šerijata, ali i sa stajališta razuma/pameti i logike. Uzvišeni je zabranio je haram, upotrebu i korištenje ružnog, univerzalnog zla i nevaljalština (habais), što je ružno i po Šerijatu i po razumu/pameti, a sve to kako bi priskrbio korist za čovjeka i društvo i otklonio štetu od njih. Tajjibat (lijepo) je prihvatljivo za svakog bio on vjernik ili ne, odnosno halal je istom tom logikom lijep i prihvatljiv za sve. Uzvišeni Zakonodavac ne dozvoljava vrijednosti koje ne spadaju u tajjibat, odnosno one koje u svojoj osnovi sadrže moguću štetu ili su opisane kao habais, ili da se imetak uzme na nezakonit način, te zabranjuje razne vidove njegovog nezakonitog prisvajanja: kamatom, zakidanjem, prevarom, mitom, korupcijom, hazardnom igrom, proricanjem, gatanjem, krađom, pljačkom i sl. Tako su u islamu neke stvari bez vrijednosti, jer su vjerom zabranjene, kao što su svinjetina i alkohol, a zabranjene su i neke ekonomske aktivnosti, kao što je proizvodnja zabranjenih stvari koje su haram, kao što su alkohol, droga, pornografija i sve ono što upropaštava moral i ruši vjerske postulate, dakle sve ono što spada u tzv. munkerat (nepodopštine, nevaljalštine, prezrenosti) od ugovora, trgovine i kamate, prevara svake vrste i onoga što može narušiti zdravlje ljudi. Islam se 60

61 brine za vrijednosti općenito i zabranjuje njihovo upropaštavanje, zabranjuje rad u haram oblastima. kao što su svodništvo, prostitucija, proizvodnja alkohola i sl., podstiče ili obavezuje da se vrše određene aktivnosti koje su od društvenog značaja, ograničava cijenu i zaradu u slučaju njihove nestabilnosti i neprimjerene skupoće, zabranjuje posredništvo i tzv. presretanja vlasnika robe koji dolaze na pijacu i još ne poznaju cijene i tržište. Ljudski faktor i resursi su veoma bitni, tako da islam propisuje posebne uslove i daje specifičnu legislativu za porodično pravo i reprodukciju ljudskog roda. Brak je važna institucija u islamu koja pravno regulira ljudsku proizvodnju i njihovu reprodukciju i isto podliježe posebnim propisima halala i harama, tako da ono što je lijepo, što je etično i moralno to je halal, a ono što je ružno, pokuđeno to je haram i nedozvoljeno. U savremenim konvencionalnim ekonomskim doktrinama nalazimo da su one lišene etičkih normi, a kad god se društvo nije držalo moralno-etičkih normi u svom ponašanju i njegov ekonomski život je bio lišen blagostanja i istinske sreće, mira i spokoja, pa makar to društvo imalo snagu i bogatstvo. Zulum i nepravda, koji su najizrazitiji rezultat nepridržavanja moralnih normi, rađaju mržnju koja se manifestuje neprijateljstvom i nepovjerenjem u društvu. Sve to negativno utječe na materijalnu i duhovnu aktivnost, a time i na ekonomiju i proizvodnju, što opet izaziva društvene i ekonomske krize, ali i promjene. Tako je zulum feudalizma doveo do pojave merkantilizma, a zulum ovog do pojave kapitalizma i komunizma. Udaljavanje moralno-etičkih normi iz ekonomskih odnosa dovodi do društvenih bolesti, posebno nakon što je komunizam zanijekao vjeru, a kapitalizam je odvojio od ekonomije, nakon što je ideologija materijalizma zavladala u odnosima ljudi kao jedina vrijednost za koju se bore i kojoj streme, koja je jedini cilj bez gledanja na moralno i nemoralno, na halal i haram. Nasuprot toga, Allahov Poslanik proklamuje da je poslan kako bi usavršio moral. Društvo koje je izgrađeno na moralu i etici, na svim vidovima tajjibata istini, pravdi, slobodi, jednakosti, nauci, vjeri, iskrenosti, povjerljivosti, dobročinstvu, milosrđu, plemenitosti, žrtvovanju, ljubavi i samilosti (a sve ovo islam zagovara) jeste društvo koje u sebi nosi duhovno-moralne vrijednosti. 61

62 Tijesna veza islamske ekonomije i etike sigurno daje nova razumijevanja u definiranju ekonomske kategorije vrijednosti, sasvim različita od tumačenja i razumijevanja koje nalazimo u konvencionalnoj ekonomiji u kojoj tek krajem 18. i početkom 19. stoljeća neki ekonomski teoretičari primjećuju vrijednost moralno-etičkih normi u ekonomiji kao što je to bio Adam Smith ( ), koji je prvi dao cjelovit sistem političke ekonomije sa teorijom morala zasnovanoj na prirodi ljudske ličnosti, koja odiše altruizmom i simpatijama prema drugim ljudima. Treba spomenuti i Adama Müllera ( ) koji smatra da ekonomska nauka nije samo nauka o materijalnom bogatstvu, već i o onom duhovnom, nauka o sreći i nesreći jednog naroda, te De Sismondi ( ), Švicarac italijanskog porijekla, plemić iz svećeničke porodice, tvorac Teorije kriza subkonsomacije, koji vidi vrijednost morala u ekonomiji. Literatura: 1. Abdullah Et-Turejki, Islamska ekonomija, usus ve mebadi' ve ehdaf, (Rijad, muessesetul- Džurejsi, deseto izdanje, 2005.) 2. Dr. Abdulkerim Zejdan, El-Vedžizu fi usuli-l-fikh (Kompendij metodologije islamske jurisprudencije), Muessesetur- risale, Džemaluddin Ez-Zejle i, Nasbur-rajeti liehadisi-l-hidaje (Postavljanje znaka za hadise knjige El-Hidaje), Daru-l-hadis, bez godine izdanja 4. Ebu-Hamid Muhammed el-gazali, El-Mustesfa min ilmi-l-usul (Izbor iz nauke o metodologiji islamske jurisprudencije), Daru-l- ulumi-l-hadise, Bejrut, bez godine izdanja, i sa dodatkom u istom kompletu-knjizi: Fevatihur-rehamut bišerh musellemis-subut (Osvajanja samilosti sa komentarom onoga što je apriori vjerodostojno), Muhibbullah b. Abduššekur, Daru-l- ulumi-l-hadise. 5. Ebu-Ishak Ibrahim b. Musa eš-šatibi, El-Muvafekatu fi usuliš-šeri ah (Sklad u temeljima islamskog prava), Daru-l-ma rife, bez godine izdanja 6. El-Fendžeri, Muhammed, Ševki, El Mezhebu -l -iktisadi fil- islami, (Mektebetu Ukaz, 1981.) 7. Fikret Hadžić, Islamsko bankarstvo i ekonomski razvoj, (Ekonomski fakultet u Sarajevu, 2005.) 8. Ibn-Menzur, Lisanu-l- Arebi-l-muhit (Veliki/obuhvatni arapski rječnik), Daru Lisani-l- Areb. 9. Ibnu-Kajjim el-dževzijje, I alamu-l-muvekki in an rabbi-l- alemin (Upozorenje znancima o Gospodaru svjetova), Daru-l-kutubi-l- ilmijje, 1991., Bejrut, 1.,

63 10. Imamu-l-Haramejn, Ebu-l-Me ali Abdulmelik el-džuvejni, El-Gijasi, Gijasu-l-umem filtijasiz-zulem (Spas, Spas ummeta kad tama zavlada), Mektebetu Ibni-Tejmije, h. g.) 11. Muharem Štulanović, Uvod u šerijatsko pravo (fikh) i njegovu metodologiju (usuli fikh). 12. Muharem Štulanović, URF, običaj kao pomoćni izvor šerijatskog prava, sa osvrtom na Bosnu i Hercegovinu (Bemust, Sarajevo, 2004.). 13. Muhammeda Ali El-Barr Spolne bolesti (Visoki saudijski komitet za pomoć BiH, Sarajevo, 1998.). 14. Muhammed el-hudari Beg, Tarihut-tešri i-l-islami (Historija islamskog zakono-davstva), El-Mektebetut-tidžarijjeti-l-kubra, 1960., 114., Muhammed et-tahir, Usulu-l-fikh (Metodologija islamske jurisprudencije), Dar Bu Selame, Tunis. 16. Muslih Abdul-Hajj En-Nedžar, En-Nizamul-mali vel-iktisadi fil-islam, (Mektebetur- Rušd, Riyadh, 2005.) 17. Obren Blagojević, Ekonomske doktrine, (Privredni pregled, treće izdanje, Beograd 1979.). 18. Pravna enciklopedija, Savremena administracija, Beograd, Dr. Raifa Festić, Stari kodeksi, (Sarajevo, 1998.) 20. Sejfuddin Ebu-l-Hasen, poznat kao El- Amidi, El-Ihkam fi usuli-l-ahkam (Savršenstvo u temeljima pravnih propisa), Daru-l-kitabi-l- Arebi, Sejjid Sabik, Fikhus-sunne (Islamsko pravo u sunnetu), Daru-l-fikr, Bejrut, Sejjid Kutb, U okrilju Kur'ana, (Sarajevo, 1997.) 23. Šihabuddin el- Abbas, el-mešhur bi-l-karafi, El-Furuk (Razlike), Alemu-l-kutub, 1., Vehbe ez-zuhajli, El-Fikhu-l-islamijju ve edilletuh (Islamsko pravo i njegovi dokazi), Darul-fikr, Damask, Vehbe ez-zuhajli, Usulu-l-fikhi-l-islami (Metodologija islamske jurisprudencije), Daru-l-fikr, Pravna enciklopedija, Savremena administracija, Beograd, Zekijjud-din El-Munziri, Et-Tergibu vet-terhibu minel-hadisiš-šerif, (Stimuliranje i zastrašivanje kroz hadis Allahovog Poslanika a.s.), (Muessesetut-tarih vet-turasilarebi, 1968). 63

64 Muharem Štulanović, PhD HALAL QUALITY PARADIGM OF HALAL WE TAYYIB CONCEPT ABSTRACT The institutionalization of Islam as an aspect of understanding and practical contemporary interpretation of Islam offers to the society indisputable and universal values of the Islamic concept of life as a general universal value. Islamic economics, Islamic banking, Halal quality are only forms of that institutionalization and the evidence that Islam can be practiced and be a part of the system and order in any society and in any country because of its universality. Halal quality is built upon a doctrinal paradigm of Halal as universal goods the Tayyibat which are opposite of everything that opposes universal good or the,,khabais". This concept has an ambivalent, doctrinal paradigm; 1. (First) many traditional texts display Halal as Tayyibat; 2. Allah speaks to various addressees through the logic of common sense and intelligence and not just by doctrinal approach and standard norm of obligations or prohibitions. We explained the Halal we Tayyib concept through many traditional Islamic texts. Keywords: concept, Halal, Haram, Tayyib / Tayyibat, Habais, Islamic doctrine, Islamic economics, Islamic thought, the institutionalization of Islam and universal values. 64

65 األستاذ الدكتور محرم شتوالنوفيتش الجودة الحالل - نموذج ملفهوم "الحالل والطيب" الخالصة إضفاء الطابع املؤسس ع ى اإلسالم يعت ر نوعا من أنواع فهم اإلسالم وال رجمة املعاصرة العملية لإلسالم حيث يقد م القيم العامة ال ال نازع حولها للمجتمع بوصفها املفهوم اإلسالمي للحياة. االقتصاد اإلسالمي املصرفية اإلسالمية والجودة الحالل كلها تعت رنوعا من إضفاء الطابع املؤسس ع ى اإلسالم ودليل ع ى أن تلك األشياء يمكن أن تكون متداولة بسبب عمومها وقيمها باعتبارها جزءا من النظام ي أي مجتمع أو أي بلد. تقوم الجودة الحالل ع ى النوذج العقائدي للحالل باعتبارها خ رات عامة وشاملة (طيبات) وعكسها الخبائث أو كل ما هوضد الخ رالعام. هذا املفهوم له نموذج عقائدي م ردد: أوال : ي كث رمن النصوص يوصف الحالل بالطيبات ثانيا : من خالل مخاطبة الله ملختلف املكلف ن بمنطق العقل السليم وليس عن طريق التعامل العقائدي والحكم باإليجاب أواملنع فحسب. لقد أوردنا تفس ر نموذج "الحالل والطيب" من خالل نصوص القرآن والسنة الكث رة. الكلمات الرئيسة: مفهوم حالل حرام طيب/طيبات خبائث العقيدة اإلسالمية االقتصاد اإلسالمي الفكر اإلسالمي إضفاء الطابع املؤسس ع ى اإلسالم القيم العامة 65

66

67 Mr. Hakija Kanurić 1 ODABIR SPOLA EMBRIONA KROZ PRIZMU ŠERIJATA Sažetak Moderni stil života i savremena tehnička dostignuća inicirali su mnoga pitanja koja klasični islamski pravnici nisu razmatrali. Kur'an, posljednja Božija objava, i sunnet, izreke i djelo posljednjeg Poslanika, kao temeljni izvori vjere islama, direktno ili indirektno, u sebi sadrže sud o svim inovacijama i pojavama koje će se dešavati sve do Sudnjeg dana. Izučavanjem tih pojava, s ciljem prepoznavanja šerijatskih propisa o njima, u kur'anskim ajetima i riječima Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koji ne govori po hiru svome, uočava se Božanska svjetlost i savršeno znanje, jer iako su izrečeni u vremenu kada je ljudsko znanje bilo na vrlo niskom nivou, u potpunom su skladu sa savremenom spoznajom i modernim naučnim otkrićima. Formiranje spola embriona, poput svega ostalog u prirodi koja nas okružuje, odvija se po ustaljenom zakonu koji je uspostavio Uzvišeni Allah. Savremeni čovjek otkrio je detalje tog zakona koji su ranije ljudskoj vrsti bili nepoznati, čime se otvorila mogućnost utjecaja na spol embriona. S druge strane, vjernik dobro zna da je Uzvišeni Allah taj koji stvara i odabire i sve se, na početku i na koncu, Njemu vraća. On je taj koji poklanja onome kome želi mušku djecu, a onome kome želi žensku djecu, a koga želi ostavlja bez potomstva. Stoga je odabir spola embriona pitanje koje se posmatra sa aspekta islamske doktrine akideta, koja tretira vjerovanje i ubjeđenje muslimana, i sa aspekta islamskog prava fikha, koji tretira praktičnu stranu, odnosno djela i postupke. Metode odabira spola su brojne i njihovi propisi se razlikuju, a islamski autoriteti su iznijeli svoja mišljenja o njima, kao što će kroz ovaj rad, Allahovom dozvolom, biti prikazano. Ključne riječi: Spol, dijete, sjeme, embrion, odabir, muški, ženski, metode... Uvod Odabir spola novorođenčeta je drevna želja mnogih ljudi. Još od davnina su ljekari, filozofi i mudraci postavljali razne teorije kako ostvariti tu želju. Preteče u tome bili su grčki filozofi poput Parmenida, Anaksagorija, Hipokrata i Aristotela. Jedan od najpoznatijih drevnih 1 Doktorant na islamskom univerzitetu El-Imam, Rijad-Saudijska Arabija. 67

68 načina odabira spola djeteta jeste tzv. kineska metoda. Ova metoda bazirana je na pretpostavci da spol djeteta reguliraju dva faktora: starost žene i mjesec u kojem se desi oplodnja. Na osnovu toga je napravljena posebna tabela poznata pod nazivom kineska tabela. Ova i druge drevne metode nemaju nikakve naučne osnove, radi se samo o pukom pretpostavljanju, nagađanju i praznovjerju. Moderna nauka poništila je sve te teorije i zamijenila ih drugim metodama koje se baziraju na naučnim činjenicama i laboratorijskim eksperimentima. Znanstvenici su, zahvaljujući modernim otkrićima, uspjeli pomno izanalizirati i jajnu ćeliju i spermatozoide i tako otkriti mnoge njihove tajne. Otkrili su da jajna ćelija nosi samo ženske osobine (x), a svaki od miliona spermatozoida, koji se zajedno izbace, nosi ženske (x) ili muške (y) osobine, te da se jajna ćelija oplodi ulaskom jednog od tih spermatozoida u nju. Bude li to spermatozoid (koji nosi oznaku muškog spola-y), dijete biva muško, a bude li to spermatozoid (koji nosi oznaku ženskog spola-x), dijete biva žensko, dozvolom Sveznanog Stvoritelja. 2 Nastanak muškog i ženskog spola u opisu Poslanika, sallallahu slejhi ve sellem Sevban, radijallahu anhu, je rekao:,,stajao sam kod Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kad dođe jedan jevrejski učenjak te kaza: Esselamu alejke, Muhammede... Došao sam da te pitam o djetetu! Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: Voda muškarca je bijela, a voda žene je žuta, pa kada se sastanu, te sjeme muškarca nadvlada sjeme žene, od ta dva sjemena će, uz Allahovu dozvolu, nastati muško, a kada žensko sjeme nadvlada muško sjeme, od ta dva sjemena će, uz Allahovu dozvolu, nastati žensko. 3 Ranije se vjerovalo da je isključivo žena odgovorna za spol novorođenčeta, ili da je za to odgovoran isključivo muškarac, a da žena rađa samo ono što se u nju ''posije'', dok se iz ovog hadisa razumije da u formiranju muškog ili ženskog spola učestvuju muškarac i žena zajedno i da nastanak spola ovisi od toga čija voda (sjeme) će nadvladati. Kako 2 Pogledati: El-Mevsuatul-arebijjetul-alemijje (Arapska svjetska enciklopedija), termin: ettekasurul-bešeri/el-ihsab (ljudsko razmnožavanje/oplodnja), 7/95, i dr. Muhammed el- Bar, Halkul-insani bejnet-tibbi vel-kur'ani, str. 297, Darus-Saudije, Džidda, sedmo izdanje, h.g. 3 Bilježi Muslim, knjiga: Hajd, poglavlje: Osobine muškog i ženskog sjemena i da se dijete stvara od oba sjemena, br

69 izgleda to nadvladavanje, najbolje zna Uzvišeni Allah, međutim, postoje pokušaji da se na osnovu najmodernijih naučnih otkrića pojasni suština tog nadvladavanja. Naučno je poznato da se ljudsko tijelo sastoji od stotine biliona živih ćelija. Svaka od tih ćelija sadrži 46 kromosoma sastavljenih od 23 para, a samo jedan od njih je odgovoran za određivanje spola embriona. Spolne ćelije imaju polovičan broj hromosoma (23), što je prilagodba za održavanje karakterističnog diploidnog broja nakon oplodnje. Od ukupno 46 hromosoma u čovjeka, 44 su autosomi, a preostala dva su heterohromosomi (spolni hromosomi ili gonosomi) koji određuju spol osobe: x i y (kombinacija xx za ženski, a xy za muški spol). Kod žena, sve jajne ćelije koje se nalaze u jajnicima su identične, tako da se svaka od njih sastoji od 22 hromosoma + dodatni ženski hromosom koji se označava sa x tj. (22 + x). Dok se kod muškaraca, u testisima, nalaze spermatozoidi kojih ima dvije vrste, pola njih su sa hromosomom tipa x, koji nose oznaku ženskog spola, tj. (22 + x), a druga polovina su tipa y, koji nose oznaku muškog spola, tj. (22 + y). Kada se spermatozoid sa hromosomom tipa y, koji nosi oznaku muškog spola (22 + y) spoji sa jajnom ćelijom, embrion biva muški, tj. dvadeset i treći par hromosoma nosi oznaku xy, a kada se spermatozoid sa hromosomom tipa x, koji nosi oznaku ženskog spola (22 + x) spoji sa jajnom ćelijom, embrion, Allahovom dozvolom, biva ženski, tj. dvadeset i treći par hromosoma nosi oznaku xx. 4 Dakle, muško sjeme nosi muški i ženski spol, a to se može razumjeti iz riječi Uzvišenog Allaha: I da On par, muško i žensko, stvara od kapi sjemena kad se izbaci. (En-Nedžm, 45-46) Međutim, od čega ovisi da li će jajna ćelija prihvatiti spermatozoid tipa x ili tipa y?? Moderna znanost otkrila je da membrana jajne ćelije posjeduje elektronaboj i da taj naboj nije fiksan, nego se mijenja, tako da biva pozitivan, neutralan i negativan, u ciklusu koji je nazvan polarni ciklus membrane jajne ćelije (The polarity cycle of the ovum membrane) i taj naboj moguće je predvidjeti. U vremenu kada membrana poprimi 4 Pogledati: El-Mevsuatul-arebijjetul-alemijje (Arapska svjetska enciklopedija), termin: ettekasurul-bešeri/el-ihsab (ljudsko razmnožavanje/oplodnja), 7/95, i Nasir el-mejmani, En-Nevazilut-tibbijje, str. 127, Daru-ibnul-Dževzi, prvo izdanje, h.g., Demam, Saudijska Arabija. 69

70 pozitivni naboj, privući će spermatozoid x (koji nosi oznaku ženskog spola) koji nosi negativni naboj i nastat će ženski embrion. U vremenu kada membrana poprimi negativni naboj, privući će spermatozoid y (koji nosi oznaku muškog spola) i, Allahovom dozvolom, nastat će muško dijete. 5 Na osnovu otkrića spermatozoida sa hromosomima tipa y (koji nose oznaku muškog spola) i tipa x (koji nose oznaku ženskog spola) zavladalo je mišljenje da je isključivo muškarac odgovoran za nastajanje muškog ili ženskog spola, te da žena u tome nema nikakve uloge, dok se iz Poslanikovih riječi dalo naslutiti da tu odgovornost nose muškarac i žena zajedno. Tako naprimjer, u spomenutom hadisu Sevbana, radijallahu anhu, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, spominje međusobno nadvladavanje muškog i ženskog sjemena, te da je nadvladavanje jednog od dva sjemena uzrok da dijete poprimi spol roditelja čije je sjeme nadvladalo. Ukoliko su ova naučna otkrića tačna, moguće je da se ''nadvladavanje'' odnosi na pozitivni naboj, jer pozitivni naboj je superiorniji od negativnog, zbog daleko veće težine protona koji nosi pozitivni naboj od elektrona koji nosi negativni naboj. Primijeni li se to na proces oplodnje, uočit ćemo da jajna ćelija po primitku negativnog naboja privlači spermatozoid tipa y, pozitivnog naboja, sa oznakama muškog spola i time nadvladavanje biva na strani spermatozoida, jer je pozitivnog naboja u odnosu na jajnu ćeliju koja je tada negativnog naboja tada nastaje muško dijete. Na to aludiraju riječi iz hadisa:,,(...) pa kada se sastanu te sjeme muškarca nadvlada sjeme žene, od ta dva sjemena će, uz Allahovu dozvolu, nastati muško. Kada jajna ćelija poprimi pozitivni naboj, privući će spermatozoid tipa x koji nosi negativni naboj i oznake ženskog spola, a time će žensko sjeme nadvladati muško: (...) a kada žensko sjeme nadvlada muško sjeme, od ta dva sjemena će, uz Allahovu dozvolu, nastati žensko. 6 Drugi način savremenog tumačenja ''nadvladavanja'' spomenutog u hadisu jeste da je tekućina muškarca lužasta (alkalna), a tekućina žene kisela. Kada se dvije ''vode'' sastanu, te ženska tekućina nadvlada mušku, nastaje kisela sredina koja otežava kretanje spermatozoida koji nose muške osobine, a spermatozoidima koji nose ženske osobine odgovara 5 Babychoice / Selnas Method, Baby choice Hong Kong, /Method.html. Pogledati članak pod naslovom: ''Ko je odgovoran za određivanje spola embriona?'', dr. Džemal Hamid, El-I'adžazul-'ilmij, br. 29, str. 8, izdavač: Svjetski kolegij za naučne mudžize (nadnaravnost) u Kur'anu i sunnetu, safer1429. h.g. 6 Ibid., str

71 takva kisela sredina, te uspijevaju proći do jajne ćelije i oploditi je i tako nastane žensko dijete. U suprotnom slučaju, kada muška tekućina nadvlada žensku, sredina postaje lužasta, što onemogućava kretanje spermatozoida koji nose ženske osobine, a omogućava spermatozoidima koji nose muške osobine dolazak do jajne ćelije koju oplođavaju i tako nastaje muško dijete. 7 Postoje i druga moderna tumačenja hadisa, a Svemogući Allah najbolje zna. 8 Uzvišeni Allah u časnom Kur'anu, kao i Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u svom sunnetu, obraća se jezikom koji je svijet u vrijeme objave mogao razumjeti, ali su, istovremeno ti izrazi toliko precizno izrečeni da ostaju stalno čudo, jer se razvojem nauke i novim otkrićima mogu razumijevati pojedinosti kakve su u ranije vrijeme bile nedokučive. Rekao je Uzvišeni Allah: Mi ćemo im pružati dokaze Naše u prostranstvima svemirskim, a i u njima samim, dok im ne bude sasvim jasno da je Kur an istina. A zar nije dovoljno to što je Gospodar tvoj o svemu obaviješten? (El- Fussilet, 53) Metode odabira spola djeteta Znanstvenici su istražili osobine spermatozoida tipa y i x, te su uočili razlike među njima, od kojih su najistaknutije: Spermatozoid tipa y se brže kreće od spermatozoida tipa x, te stiže do jajne ćelije otprilike za šest sati, dok onaj tipa x stiže za 12 ili više sati, Spermatozoid tipa y kraće živi od spermatozoida tipa x, Spermatozoid tipa y teži lužastoj sredini, dok spermatozoid tipa x teži kiseloj sredini, Spermatozoid tipa y je blještav za razliku od spermatozoid tipa x. Ova otkrića su imala suštinski utjecaj na određivanje metoda odabira spola u modernom vremenu, jer se te metode u osnovi baziraju na omogućavanju da spermatozoid željenog tipa dođe do jajne ćelije i oplodi je. Najpoznatije metode odabira spola novorođenčeta su slijedeće: 7 Ibid., str Ibid., str

72 1. Vremensko reguliranje snošaja Ova metoda je poznata kao Šetlesova metoda. To je jedna od prirodnih metoda odabira spola novorođenčeta, jer se oslanja na fizičke osobine spermatozoida. Već smo vidjeli da su spermatozoidi y pokretljiviji, brži i da kraće žive u odnosu na one tipa x. To znači da, što odnos bude bliži ovulaciji, vremenu oslobađanja jajne ćelije, koja se kod 28-dnevnog ciklusa događa 14 dana poslije početka menstruacije, prilika spajanja spermatozoida y (sa oznakama muškog spola) sa jajnom ćelijom biva veća i time raste mogućnost začeća muškog djeteta. Veća mogućnost začeća ženskog djeteta biva kada se odnos desi dva ili tri dana pred ovulaciju. Šetles tvrdi da se procent uspješnosti ove metode kreće od 79% do 90%. 2. Jelovnik ili prehrambena metoda Jedna od prirodnih metoda odabira spola djeteta realizira se konzumiranjem određenih vrsta hrane. Rezime ideje na kojoj je bazirana ova metoda jeste da povećanje procenta sodijuma i kalijuma, uz smanjenje procenta kalcija i magnezija, uzrokuje promjene na membrani jajne ćelije tako da privlači spermatozoide tipa y koji nose oznake muškog spola, a odvraća spermatozoide tipa x koji nose oznake ženskog spola. Suprotno tome će rezultirati privlačenjem spermatozoida tipa x, a odbijanjem onih tipa y. Žena koja želi da zanese muško dijete treba što više jesti hranu bogatu sodijumom i kalijumom, a žena koja želi žensko dijete treba da što više jede hranu bogatu kalcijem i magnezijem i da smanji konzumiranje hrane bogate sodijumom i kalijumom. Ljekari su za to napravili određenu tabelu koje se žena pridržava kroz period od najmanje tri mjeseca. Većina onih koji su pisali o ovoj metodi ukazuju da je uspješna, iako postoje medicinari koji smatraju da ova metoda ne koristi i ne daje rezultate. 3. Ispiranje ulaza u maternicu s ciljem da sredina postane kiselasta ili lužasta Rezime ove metode jeste da kisela sredina više odgovara ženskim spermatozoidima, te da lužasta sredina više odgovara spermatozoidima tipa y. Žena koja želi muško ili žensko dijete, prema ovoj metodi, će isprati spolni organ tekućinom koja će utjecati na jačanje kiselog ili lužastog stanja. Neki medicinari su potvrdili uspjeh ove metode, iako u niskim procentima, dok drugi ljekari tvrde da ova metoda nema utjecaja u formiranju spola djeteta. 72

73 4. Oplodnja po odabiru Najprije se odvoje spermatozoidi tipa y sa oznakom muškog spola od spermatozoida tipa x sa oznakom ženskog spola, a zatim se željeni tip spermatozoida ubrizga u maternicu da se sastanu sa jajnom ćelijom. Medicinari tvrde da je ova metoda uspješna do 98%. 5. Dijete iz epruvete Bazira se na tome da se ispita spol djeteta nakon što se oplodnja desi van maternice, a zatim se željeni spol unese u maternicu. Ostale oplođene jajne ćelije se uklone. 6. Odabir spola abortusom Ova metoda se bazira na saznanju spola embriona u maternici te abortiranju neželjenog spola. 9 Ove metode se razlikuju u procentu uspjeha, međutim, stvar u koju nema sumnje jeste da je sada, uz Allahovu dozvolu, moguće utjecati na spol embriona. Međutim, pitanje koje se samo nameće jeste:,,koliko je to šerijatski dozvoljeno? Odabir spola djeteta kroz prizmu islamskog akaida (doktrine) Odabir spola djeteta je pitanje koje se veže za akidet vjerovanje muslimana, s jedne strane, i za fikh islamsko pravo, s druge strane. Sve što je sporno sa akaidske strane, definitivno je sporno i sa fikhske, stoga ćemo prvo razmotriti akaidsku stranu ovog pitanja. Na prvi pogled se može steći utisak da je odabir spola djeteta u kontradiktornosti sa islamskom akidom, a to se vraća na dvije postavke: vjerovanje da su stadiji razvoja embriona i njegov spol gajb koji zna samo Uzvišeni Allah i vjerovanje da je određivanje spola djeteta vid uplitanja u volju Uzvišenog Allaha, o čemu slijedi detaljniji govor. Prvo: Da li je spol embriona u utrobi majke od stvari gajba koje niko osim Allaha ne može znati? Uzvišeni Allah kazao je: Samo Allah zna kad će Smak svijeta nastupiti, samo On spušta kišu i samo On zna šta je u maternicama, a čovjek ne zna šta će 9 Pogledati: Nasir el-mejman, En-Nevazilut-tibbijje, str

74 sutra zaraditi i ne zna čovjek u kojoj će zemlji umrijeti; Allah, uistinu, sve zna i o svemu je obaviješten. (Lukman, 34) Ovih pet stvari, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nazvao je ključevima gajba, rekavši: Pet je ključeva gajba: samo Allah zna kad će Smak svijeta nastupiti, samo On spušta kišu i samo On zna šta je u maternicama Allahovo znanje o onome šta je u maternicama je precizno znanje o svim detaljima koji se tiču embriona, njegovim fizičkim, moralnim, urođenim i stečenim osobinama, te šta će mu se desiti u budućnosti. Allah zna sve o njemu, prije njegovog stvaranja, od trenutka kada je bio kap neznatne tekućine, zatim novorođenče i sve do njegove smrti, kao i nakon smrti na ahiretu. Uzvišeni Allah obavještava da je ovakvo univerzalno znanje svojstveno samo Njemu, a to ne negira mogućnost spoznaje određenih detalja vezanih za embrion, kao što je njegov spol. Tako su ajet, još prije modernih otkrića, shvatili klasični islamski učenjaci. Ilustracije radi navest ću nekoliko primjera: Ibn Kesir 11 u komentaru spomenutog ajeta kaže:,,isto tako, niko osim Njega ne zna šta je u maternicama tj. šta Allah želi da u njima stvori ali kada On naredi da dijete bude muško ili žensko, ili pak nesretan ili sretan, onda to saznaju i meleki koji su za to zaduženi kao i neka Njegova druga stvorenja kojima je on to dozvolio. 12 Imam El-Kurtubi 13 zaključio je da se ajetom ustvari žele opovrgnuti tvrdnje vračara, proroka i njima sličnih koji o tome govore, a ne oslanjaju se na stvarne uzroke i iskustva. On je u vezi s ovim ajetom rekao:,,cilj je poništiti govore vračara, proroka i onih koji od zvijezda traže kišu, a možda se dugotrajnim iskustvom mogu znati stvari poput muškog ili ženskog spola djeteta u stomaku, kao što je ranije rečeno u suri El-En'am, ipak ponekad to iskustvo može i zakazati, a pravo znanje ostaje jedino kod Allaha Buharija, knjiga: Tefsir, poglavlje: Kod Njega su ključevi gajba, niko ih osim Njega ne zna, br Ebul-Feda Ismail bin Omer bin Kesir, umro 774. h.g. / g. 12 Ebul-Feda Ismail bin Omer ibn Kesir, Tefsirul-Kur'anil-'azim, 3/462, obrada: Sami bin Muhammed Selame, Daru Taibe lin-nešri vet-tevzi, drugo izdanje, h.g. 13 Ebu Abdullah Muhammed ibn Ahmed el-kurtubi, umro 671. h.g. / g. 14 Ebu Abdullah Muhammed bin Ahmed el-kurtubi, El-Džami'u li ahkamil-kur'ani, 14/82, Darul-kutubil-misrije, drugo izdanje, Kairo, h.g. 74

75 El-Maverdi 15 konstatira da se Allahove riječi: (...) i samo On zna šta je u maternicama..., mogu odnositi na dvije stvari: - da samo On zna da li je dijete u maternici muškog ili ženskog spola i da li će biti zdravo ili bolesno; - da samo On zna da li je dijete u maternici vjernik ili nevjernik, sretan ili nesretan. 16 Uzvišeni Allah nije rekao da spol djeteta u utrobi majke ne zna niko osim Njega, niti da to niko osim Njega neće znati, a to nije kazao ni Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nego je u komentarima Kur'ana kao primjer znanja o onome što je u maternicama navođen spol djeteta, jer je to prvo što pada na pamet u vezi s embrionom, a nema sumnje da je znanje o spolu djeteta u tom vremenu ljudima bilo nedokučivo. Danas kada je to muguće, zna se da to ne spada u ''ključeve gajba'' koje zna samo Uzvišeni Allah, jer ono što samo Allah zna niko drugi ne može ni znati 17. Ajet se odnosi na potpuno znanje o onom što je u maternicama, a ne na puku spoznaju spola, kao što je u drugom ajetu Uzvišeni Allah rekao: U Njega su ključevi svih tajni, samo ih On zna, i On jedini zna šta je na kopnu i šta je u moru, i nijedan list ne opadne, a da On za nj ne zna... (El-En'am, 59), čime se ne negira mogućnost da čovjek spozna nešto od onoga što je na kopnu i šta je u moru ili da zna kada neki od listova opadne. Znanje spola djeteta u utrobi majke je poput ostalih tajni Allahovog stvaranja, koje je Allah omogućio ljudima da ih spoznaju, a u njima su, za razumom obdarene, jasni znakovi Allahove moći i beskrajne mudrosti. Drugo: Da li je odabir spola djeteta u kontradikciji sa Allahovom voljom? Svevišnji Allah kazao je: Allahova je vlast na nebesima i na Zemlji. On stvara šta hoće! On poklanja žensku djecu kome hoće, a kome hoće mušku, ili im daje i mušku i žensku, a koga hoće, učini bez poroda; On uistinu, sva zna i sve 15 Ebul-Hasan bin Muhammed el-maverdi, umro 450. h.g. / g. 16 Ebul-Hasan bin Muhammed el-maverdi, En-Nuketu vel-'ujun, 3/330, Darul-kutubililmije, Bejrut-Libanon, obrada: Es-Seid ibn Abdul-Maksud. 17 Abbas el-baz, elaborat pod naslovom: Ihtijaru džinsil-mevludi ve tahdiduhu kable tehallukihi ve viladetihi bejnet-tibbi vel-fikh, zbirka elaborata: Dirasatun fikhijetun fi kadaja tibbijje muasire, 2/867, Darun-nefais, Jordan, prvo izdanje, h.g. i prof. dr. Nasir el- Mejman, En-Nevazilut-tibbijje, str

76 može. (Eš-Šura, 49-50) Musliman čvrsto vjeruje da je Allah taj koji poklanja djecu kakvu želi i kome želi. Vjeruje da Uzvišeni Allah radi šta On hoće, u Njegovoj vlasti se dešava samo ono što On želi, prema tome nikako nije dopušteno zamisliti da je moguće stvorenju da se umiješa u volju Stvoritelja. Sve što se dešava na svijetu biva Allahovim znanjem i Njegovom univerzalnom voljom. Čovjekov utjecaj u izboru spola djeteta ne izlazi iz ovog pravila. Sve što čovjek čini na tom polju biva Allahovom voljom i znanjem i u krugu uzroka na kojima je uspostavljen život: ''A vi ćete htjeti samo ono što Allah hoće Allah, uistinu, sve zna i mudar je.'' (Ed- Dehr, 30) Allah je taj koji je omogućio čovjeku da dokuči ono što On hoće od znanja i niko ne može izaći iz kruga Allahovog htijenja i Njegove odredbe. U tom značenju su riječi Omera, radijallahu anhu, kada je odlučio da ne uđe u zemlju u kojoj je zavladala kuga, nakon što mu je prigovoreno riječima:,,da li to bježiš od Allahove odredbe?, na što je on kazao:,,da, bježimo od Allahove odredbe Allahovoj odredbi! 18 Radi se o uzroku poput ostalih uzroka, koji kada se učine, Allahovom voljom, daju rezultate, jer Allah je za određivanje spola djeteta učinio da postoje prirodni uzroci, kao što je na to Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ukazao u spomenutom hadisu Sevbana, radijallahu anhu:,,voda muškarca je bijela, a voda žene je žuta, pa kada se sastanu, te sjeme muškarca nadvlada sjeme žene, od ta dva sjemena će, uz Allahovu dozvolu, nastati muško, a kada žensko sjeme nadvlada muško sjeme, od ta dva sjemena će, uz Allahovu dozvolu, nastati žensko. Bez imalo sumnje, Poslanikove riječi, uz Allahovu dozvolu, ne negiraju ulogu uzroka spomenutog u hadisu. Isto tako, sreća, nesreća, opskrba i sl. su vezane za Allahovu odredbu, a dešavaju se određenim uzrocima. Sve što se čini, pokušaj je ostvarenja potrebnih uzroka, zatim ako Allah hoće, učinit će da daju rezultat, a ako hoće, učinit će ih beskorisnim. Stvar je na početku i na kraju u Allahovoj ruci. Prema tome, izbor spola djeteta nije u oprečnosti sa islamskim vjerovanjem i nije kontradiktoran svetim tekstovima. Preostaje da vidimo kakav je fikhski propis odabira spola djeteta. 18 Buharija, knjiga: Medicina, poglavlje: Predaje o kugi, br. 5397, i Muslim, Knjiga o selamu, poglavlje: Kuga i sujevjerje, br

77 Odabir spola djeteta kroz prizmu islamskog prava Suvišno je reći da je pitanje odabira spola djeteta jedno od modernih pitanja o kojem nije došao izravan kur'anski ili hadiski tekst koji bi to zabranio ili dozvolio, niti su raniji učenjaci izučavali to pitanje. Ovo pitanje je isprepleteno, jer se vraća na više pravila, tiče se akide i fikha, pojedinca i zajednice, te se u njemu odmjeravaju koristi i štete, a metode odabira spola djeteta u pogledu Šerijata nisu istovjetne, neke od njih su same po sebi dozvoljene, a to su prirodni putevi, a druge su neostvarive bez činjenja zabranjenog djela, kao što je otkrivanje stidnog mjesta, ili bojazni da se pomiješa sjeme i tako izmijeni porijeklo, poput laboratorijskih metoda. S te strane, istraživanje ovog pitanja mora biti temeljno i obuhvatno, u svjetlu parcijalnih dokaza, pravila, ciljeva i intencija Šerijata, a uzimanjem u obzir opće koristi Allahovih robova u sadašnjosti i budućnosti. Mišljenja modernih učenjaka po ovom pitanju su raznolika. Neki su to zabranili, mnogi dozvolili, uz određene uvjete i pravila, neki su ostali suzdržani, a neki su napravili razliku shodno metodama i stanjima. Prvo mišljenje: Većina učenjaka je mišljenja da je odabir spola djeteta ukoliko se ispune precizni uvjeti koji ograničavaju to djelo i smanjuju domenu njegove primjene dozvoljen. Najistaknutiji pobornici ovog mišljenja su: dr. Jusuf el-karadavi 19, prof. dr. Muhammed Osman Šubejr 20, dr. Muhammed Re'fe Osman i drugi. 21 Drugo mišljenje: Odabir spola djeteta je zabranjen. Ovo je mišljenje nekih učenjaka poput Abdurrahmana Abdul-Halika 22, a također 19 Dozvolu je ograničio na stanje prijeke potrebe (darure) ili velike potrebe, koja poprima propis darure, a preporučio je ostavljanje pokušaja odabira spola i potpuno oslanjanje na Allahovu volju. Jusuf el-karadavi, Fetava mu'asire, 1/575, Darul-Kalemi, Kuvajt, četvrto izdanje, h.g. Preuzeto iz: Nasir el-mejmani, En-Nevazilut-tibbijje, str Muhammed Osman Šubejr, elaborat pod naslovom: Mevkiful-islami minel-emradilvirasijjeti, zbirka elaborata: Dirasatun fikhijetun fi kadaja tibbijje muasire, 1/ Nasir el-mejmani, En-Nevazilut-tibbijje, str Nedvetul-indžabi fi davil-islami, 110. Preuzeto iz: Nasir el-mejmani, En-Nevazilut-tibbijje, str

78 iz fetvi Stalne komisije za fetve u Saudijskoj Arabiji razumije se zabrana ovog postupka. 23 Treće mišljenje: Prirodne metode, koje ne iziskuju otkrivanje avreta pred stranim licima i druge Šerijatom zabranjene radnje, su dozvoljene, za razliku od drugih metoda. Ovo mišljenje zastupa dr. Abdullah ibn Bih i drugi. 24 Dokazi dozvole odabira spola djeteta i opaske na njih Prvi dokaz: Dozvoljeno je doviti Allahu da podari dijete određenog spola, kao što su dovili Allahovi poslanici, a oni u dovi nisu tražili ono što je zabranjeno. Zekerija, a.s., dovio je Allahu riječima:,,bojim se rođaka svojih po krvi poslije mene, a žena mi je nerotkinja, zato mi pokloni od Sebe sina, da naslijedi mene i porodicu Jakubovu, i učini, Gospodaru moj, da budeš s njim zadovoljan. (Merjem, 5-6) Ovaj ajet jasno ukazuje da je dozvoljeno i propisano upućivati Uzvišenom Allahu dovu kojom se traži određeni spol djeteta, jer je Zekerija, a.s., dovio tražeći sina sa kojim je Allah zadovoljan, te, ako je dozvoljeno dovom tražiti dijete određenog spola, dozvoljeno je to činiti i drugim sredstvima. 25 Ovom argumentu se može prigovoriti opaskom da u upućivanju dove Allahu nema opasnosti oslanjanja na druge uzroke, kao što je u slučaju kada se dijete određenog spola želi dobiti nekom od ranije spomenutih metoda. Dovom se izravno traži od Uzvišenog Allaha, čime se potvrđuje vjera u Njegovu moć i vlast, dok u primjeni drugih uzroka postoji opasnost da se osloni na te uzroke i zaboravi Onaj koji čini da uzroci daju svoje rezultate Svemogući Allah. Na ovu opasku, može se replicirati konstatacijom da su te metode samo pokušaj da se ostvari nešto što je dozvoljeno. One su poput ostalih uzroka i sredstava, kojima se čovjek služi, a rezultat je u Allahovoj ruci. 23 Fetava El-Ledžnetid-daime, el-medžmuatul-ula, 2/171, fetva br. 1552, i el-medžmuatussanije, 2/14, fetva br Abdur-Rešid Kasim, Ihtijaru džinsil-dženin diraseten fikhije tibbijje, str Preuzeto iz: Nasir el-mejmani, En-Nevazilut-tibbijje, str Muhammed Osman Šubejr, Mevkiful-islami minel-emradil-virasijjeti, zbirka elaborata: Dirasatun fikhijetun fi kadaja tibbijje muasire, 1/339 i Nasir el-mejmani, En-Nevaziluttibbijje, str

79 Već je ranije naveden hadis Sevbana:,,Voda muškarca je bijela, a voda žene je žuta, pa kada se sastanu te sjeme muškarca nadvlada sjeme žene, od ta dva sjemena će, uz Allahovu dozvolu, nastati muško, a kada žensko sjeme nadvlada muško sjeme, od ta dva sjemena će, uz Allahovu dozvolu, nastati žensko, što znači da muški ili ženski spol djeteta imaju prirodne uzroke, a sve što se čini tim metodama je ostvarenje tih uzroka. 26 Drugi dokaz: Analogno dozvoli kontracepcije, dozvoljava se i odabir spola. Islamski pravnici potvrdili su dozvolu azla (izlučivanja sjemena izvan rodnice radi sprečavanja trudnoće) uz pristanak žene 27, te kao što je dozvoljeno reguliranje same trudnoće, dozvoljen je i odabir spola djeteta određenim metodama. 28 Treći dokaz: Osnova u svemu je dozvola, sve dok ne dođe dokaz koji potvrđuje suprotno 29, a u našem pitanju nema takvog dokaza, jer određivanje spola ne vodi haramu, niti se ostvaruje putem harama. 30 Ovom argumentu može se prigovoriti opaskom da laboratorijske metode sadrže harame poput otkrivanja avreta i opasnosti da dođe do miješanja sjemena i time greške u pripisivanju porijekla i očinstva. Četvrti dokaz: Pravilo: Šteta se otklanja 31 i pravilo o otklanjanju poteškoća u vjeri utemeljeno riječima Uzvišenog Allaha:,,I u vjeri vam nije ništa teško 26 Abbas el-baz, elaborat pod naslovom: Ihtijaru džinsil-mevludi, zbirka elaborata: Dirasatun fikhijetun fi kadaja tibbijje muasire, 2/875, i Nasir el-mejmani, En-Nevazilut-tibbijje, str El-Mevsuatul-fikhijetul-Kuvejtije, 30/81, izdavač: Ministarstvo vakufa i vjerskih pitanja, Kuvajt, h.g. 28 Abdur-Rešid Kasim, Ihtijaru džinsil-dženin diraseten fikhije tibbijje, str Preuzeto iz: Nasir el-mejmani, En-Nevazilut-tibbijje, str Zejnul-abidin ibn Nudžejm, El-Ešbahu ven-nezair, str. 66, Darul-kutubil-ilmije, Libanon, g. i Abdurrahman ibn Ebi Bekr es-sujuti, El-Ešbahu ven-nezair, str. 133, Darul-kutubil-ilmije, Libanon, prvo izdanje, Abbas el-baz, elaborat pod naslovom: Ihtijaru džinsil-mevludi, zbirka elaborata: Dirasatun fikhijetun fi kadaja tibbijje muasire, 2/875, i Nasir el-mejmani, En-Nevazilut-tibbijje, str

80 propisao (El-Hadždž, 78), dokaz su u ovom pitanju, jer žena koja rađa samo djecu jednog spola može neopravdano i potpuno neosnovano biti izložena neugodnostima od strane muža, kao što može doći i do razvoda braka, a može se desiti da djeca jednog spola bivaju izložena bolesti za razliku od drugog, pa je potrebno odrediti spol kako ne bi došlo do bolesti. 32 Dokazi zabrane odabira spola djeteta i opaske na njih Prvi dokaz: Riječi Uzvišenog Allaha:,,Allahova je vlast na nebesima i na Zemlji. On stvara šta hoće! On poklanja žensku djecu kome hoće, a kome hoće mušku, ili im daje i mušku i žensku, a koga hoće, učini bez poroda; On uistinu, sva zna i sve može. (Eš-Šura, 49-50) Ajet upućuje na to da se odabir spola vraća isključivo Uzvišenom Allahu, pa je, prema tome, ovo akaidsko pitanje, a odabir spola djeteta je uplitanje u Allahovu volju i odredbu. 33 Već je ranije bilo govora o prividnoj oprečnosti ovog ajeta i današnje stvarnosti, glede mogućnosti odabira spola djeteta, te da odabir spola djeteta nije u kontradiktornosti sa ajetom. Drugi dokaz: U ovim metodama je vid mijenjanja Allahovog stvaranja i njegovog preusmjeravanja. Potrebno je to ostaviti da teče svojim tokom bez uplitanja, jer Allah stvara shodno Svojoj velikoj mudrosti, koju mi ne možemo uvijek dokučiti. 34 Na ovaj dokaz se može odgovoriti da se ove metode ne smatraju mijenjanjem Allahovog stvaranja, jer mijenjanje se dešava nakon postajanja, ne prije, a ovdje se radi samo o pokušaju da se određeni tip 31 Zejnul-abidin ibnu Nudžejm, El-Ešbahu ven-nezair, str. 85, i Abdurrahman ibn Ebi Bekr es-sujuti, El-Ešbahu ven-nezair, str Abdur-Rešid Kasim, Ihtijaru džinsil-dženin diraseten fikhije tibbijje, str Preuzeto iz: Nasir el-mejmani, En-Nevazilut-tibbijje, str Nedvetul-indžabi fi davil-islami, str Preuzeto iz: Nasir el-mejmani, En-Nevaziluttibbijje, str Nedvetul-indžabi fi davil-islami, str. 111, iz riječi šejha Abdurrahmana Abdul-Halika. Preuzeto iz: Nasir el-mejmani, En-Nevazilut-tibbijje, str

81 spermatozoida sastane sa jajnom ćelijom i to prije stvaranja embriona i njegovog formiranja. 35 Treći dokaz: Omogućavanje odabira spola djeteta rezultira poremećajem u omjeru muškaraca i žena, što opet uzrokuje mnoge probleme na raznim poljima ljudskog života. Praktičan primjer je Kina koja je ograničila porod na jedno dijete, što je učinilo da mnoge žene abortiraju kada saznaju da nose žensko dijete iz želje za muškim djetetom, a to je dovelo do povećanja procenta muškaraca, te sada kineske vlasti predlažu zabranu otkrivanja spola djeteta u utrobi majke. 36 Četvrti dokaz: To indirektno vodi smanjenju broja članova ljudske zajednice, jer će se zadovoljiti brojem rođene djece nakon što se dobije željeni spol, a to je suprotno islamskoj uputi i poticaju na povećanje poroda i broja djece. 37 Na ovaj i prethodni dokaz može se odgovoriti da bi tako bilo, ako bi se odabir spola omogućio svima bez kontrole i pravila. Međutim, to nije dozvoljeno, nego je dozvola uvjetovana prijekom potrebom i svedena je na samo određena stanja. 38 Peti dokaz: Primjena ovih metoda vodi poigravanju sa očinstvom i porijeklom, a islam baštini čuvanje porijekla i krvne veze. Eventualno miješanje porijekla uzrokuje nered, koji se ne može tolerirati, radi ostvarenja puke želje roditelja Nedvetul-indžabi fi davil-islami, riječi dr. Omera el-eškara, str Preuzeto iz: Nasir el- Mejmani, En-Nevazilut-tibbijje, str Objavljeno u članaku pod naslovom: ''Kineski zakonodavaci pozivaju da se odrede stroge kazne za otkrivanje spola embriona'', g. na Preuzeto iz: Nasir el-mejmani, En-Nevazilut-tibbijje, str Abbas el-baz, elaborat pod naslovom: Ihtijaru džinsil-mevludi, zbirka elaborata: Dirasatun fikhijetun fi kadaja tibbijje muasire, Nasir el-mejmani, En-Nevazilut-tibbijje, str Nedvetul-indžabi fi davil-islami, riječi Abdurrahmana Abdul-Halika, str Preuzeto iz: Nasir el-mejmani, En-Nevazilut-tibbijje, str

82 Na ovaj dokaz može se odgovoriti time da je dozvola uvjetovana sigurnošću da ne dođe do miješanja sjemena. 40 Šesti dokaz: Za odabir spola neophodno je otkrivanje stidnog mjesta što se ne dozvoljava radi ostvarenja želje roditelja. 41 Na ovaj dokaz se može odgovoriti time da je dozvola uvjetovana postojanjem darure prijeke potrebe ili velike potrebe koja poprima propis darure, a darura dozvoljava zabranjeno u mjeri koja je neophodna. 42 Rezime: Nakon što smo upoznali metode određivanja spola djeteta, te vidjeli dokaze oba mišljenja i odgovore na njih, zaključujemo slijedeće: 1. Odabir spola djeteta metodom abortiranja neželjenog spola je zabranjen, jer su učenjaci konsenzusom složni da je abortus haram nakon što se udahne duša u embrion 43, dok po pitanju abortiranja prije udisanja duše učenjaci imaju različita mišljenja, a preferira se zabrana abortusa čak i prije udisanja duše, osim u izuzetnim slučajevima kada za tim postoji, po Šerijatu, validno opravdanje Što se tiče prirodnih metoda odabira spola djeteta, možemo primijetiti da se većina dokaza zabrane ne odnosi na te metode, jer u njima nema uplitanja medicinara, nego se ostvaruju između samih bračnih parova. Na te metode se mogu odnositi dokazi koji se baziraju na tvrdnji da je odabir spola uplitanje u Allahovu volju i odredbu, a već je ranije odbijena ovakva tvrdnja. Prema tome, ove metode su dozvoljene, ukoliko ne uzrokuju nešto što je vjerom zabranjeno, kao što je oslanjanje na njih uz zaborav Uzroka svih uzroka: Uzvišenog Allaha. 40 Nasir el-mejmani, En-Nevazilut-tibbijje, str Abdur-Rešid Kasim, Ihtijaru džinsil-dženin diraseten fikhije tibbijje, str. 71. Preuzeto iz: Nasir el-mejmani, En-Nevazilut-tibbijje, str Nasir el-mejmani, En-Nevazilut-tibbijje, str El-Mevsuatul-fikhijetul-Kuvejtije, 2/ Dr. Muhammed Osman Šubejr, Mevkiful-islami minel-emradil-virasijjeti, zbirka elaborata: Dirasatun fikhijetun fi kadaja tibbijje muasire, 1/345, i Nasir el-mejmani, En-Nevazilut-tibbijje, str

83 Uvjet je da se čvrsto vjeruje da su to samo uzroci, koji će dati rezultat ako to Allah želi, a sve je, na početku i na kraju, Allahova odredba. 3. Mišljenje da su laboratorijske metode, kada se za to ispune potrebni uvjeti, dozvoljene i šerijatski legitimne, preferirajuće je zbog jačine navedenih argumenata i mogućnosti odgovora na dokaze drugog mišljenja, a Uzvišeni Allah najbolje zna. Uslovi dozvole su slijedeći: da se laboratorijskoj metodi pristupi samo u slučaju darure prijeke potrebe ili velike potrebe koja uzima propis darure, da zahvat bude izveden od strane pouzdanog ljekara muslimana, koji će udovoljiti želji roditelja, tek nakon što se uvjeri da za tim postoji stvarna potreba, da odabir spola djeteta ne obuhvati širok dijapazon ljudi, nego da ostane u uskim granicama i na nivou pojedinaca, da se vjeruje da sve što čovjek čini samo je uzrok, a krajnji rezultat je u Allahovoj ruci, On određuje šta želi i poklanja mušku i žensku djecu kome On hoće, da se ispune uslovi dozvole vještačke oplodnje, tj. da nakon što se ustanovi stvarna potreba za vještačkom oplodnjom, da se provjeri postojanje ispravne bračne veze između para koji želi dijete, da prevlada mišljenje ljekara da će oplodnja uspjeti, da se preduzmu sve moguće i potrebne mjere da ne dođe do miješanja sjemena, kao što su: da se oplodnja učini odmah u prisustvu muža, da se uništi sjeme koje preostane nakon oplodnje i da se operacija izvede u zvaničnim centrima u kojima je sigurno da neće doći do miješanja sjemena. Također, obavezno je pridržavati se općih propisa o otkrivanju stidnog mjesta, tj. da se otkrije samo u mjeri koja je neophodna, te da ljekar bude žena muslimanka, a ako ne, onda pouzdana nemuslimanka, zatim pouzdan musliman, te pouzdan nemusliman i da ne dođe do osamljivanja Abbas el-baz, elaborat pod naslovom: Ihtijaru džinsil-mevludi, zbirka elaborata: Dirasatun fikhijetun fi kadaja tibbijje muasire, 2/880, i Nasir el-mejmani, En-Nevaziluttibbijje, str

84 Zaključak Iz riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, razumije se da na spol novorođenčeta utječu oba roditelja, a savremena znanost je to naučno objasnila. Savremena medicina potvrdila je da muško sjeme nosi spermatozoide tipa y koji nose oznake muškog spola i spermatozoide tipa x koji nose oznake ženskog spola i da se spol djeteta određuje već kod prvog spoja određenog tipa spermatozoida s jajnom ćelijom, a na to ukazuju kur'ansko-hadiski tekstovi. Ne postoji oprečnost između našeg vjerovanja izgrađenog na ajetima i hadisima, koji potvrđuju da Uzvišeni Allah zna šta je u maternicama i da kome On želi poklanja mušku ili žensku djecu, i mogućnosti spoznaje spola djeteta prije rođenja i utjecaja na vrstu spola. Postoje brojne metode kojima se odabire spol djeteta, neke su prirodne, poput vremenskog reguliranje snošaja i konzumiranja određene hrane, a druge su laboratorijske, poput oplodnje po odabiru. Te metode su različite u stepenu i procentu uspješnosti. Prirodne metode su dozvoljene uz uslov da se ne oslanja na njih, nego da se čvrsto vjeruje da su to samo uzroci koji će dati rezultat ako to Allah želi, i da je stvar, na početku i na kraju, u Allahovoj ruci. Ukoliko postoji prijeka potreba (darura) ili velika potreba koja poprima propis darure, laboratorijski odabir spola djeteta je dozvoljen, ali je dozvola ograničena uslovima i pravilima koji dozvolu svode samo na posebna stanja i sprječavaju neželjene posljedice. Uzvišeni Allah najbolje zna. Njemu hvala na početku i na kraju. Neka su salavati i selami na Allahovog miljenika, odabranog roba i poslanika, Muhammeda, njegovu porodicu, ashabe i sve koji slijede njegovu uputu. Literatura: 1. Abdurrahman bin Ebi Bekr Dželalud-din es-sujuti: El-Ešbahu ven-nezair, Darulkutubil-ilmije, Libanon, prvo izdanje, Ebu Abdullah Muhammed bin Ahmed el-kurtubi: El-Džami'u li ahkamil-kur'ani, Darul-kutubil-misrije, drugo izdanje, Kairo, h. g. 3. Ebul-Feda Ismail bin Omer bin Kesir: Tefsirul-Kur'anil-'azim, obrada: Sami bin Muhammed Selame, Daru Taibe lin-nešri vet-tevzi, drugo izdanje, h. g. 84

85 4. Ebul-Hasan bin Muhammed el-maverdi: En-Nuketu vel-'ujun, Darul-kutubil-ilmije, Bejrut-Libanon, obrada: Es-Seid ibn Abdul-Maksud. 5. El-I'adžazul-'ilmij, naučni časopis, br. 29, izdavač: Svjetski kolegij za naučne mudžize (nadnaravnost) u Kur'anu i sunnetu, safer h. g. 6. El-Mevsuatul-arebijjetul-alemijje (Arapska svjetska enciklopedija), izdavač: Organizacija za pripremu enciklopedije, drugo izdanje. 7. El-Mevsuatul-fikhijetul-Kuvejtije, izdavač: Ministarstvo vakufa i vjerskih pitanja, Kuvajt, h. g. 8. Fetava El-Ledžnetid-daime, el-medžmuatul-ula ves-sanije, sabrao: Ahmed bin Abdurrezak ed-duvejš. 9. Muhammed el-bar: Halkul-insani bejnet-tibbi vel-kur'ani, Darus-Saudije, Džidda, sedmo izdanje, h. g. 10. Muhammed bin Ismail el-buhari: Sahihul-Buhari (Buharijeva zbirka hadisa), Daruš- Šuab, Kairo, prvo izdanje, Muslim bin el-hadždžadž en-nejsaburi: Sahihu Muslim (Muslimova zbirka hadisa), Daru ihjait-turasil-arabij, Bejrut, obrada: Muhammed Fuad, Abdul-Baki. 12. Nasir el-mejmani: En-Nevazilut-tibbijje, Daru-ibnul-Dževzi, Demam, Saudijska Arabija, prvo izdanje, h. g. 13. Omer Sulejman el-eškar, Muhammed Osman Šubejr, Abdun-Nasir ebul-besal, Arif Ali Hidžazi i Abbas Ahmed el-baz: Dirasatun fikhijetun fi kadaja tibbijje muasire, Darun-nefais, Jordan, prvo izdanje, h. g. 14. Zejnul-abidin bin Nudžejm: El-Ešbahu ven-nezair ala mezhebi Ebi Hanifeten-Nu'man, Darul-kutubil-ilmije, Libanon,

86 Hakija KANURIC, MA GENDER SELECTION OF EMBRYO THROUGH THE PRISM OF SHARIAH ABSTRACT Modern lifestyle and technical achievements initiated many questions that were not considered by classical Islamic jurists. The Qur'an, the last Revelation of God, and the Sunnah, the sayings and actions of the Prophet, sallallaahu alayhi wa sallam, as the fundamental sources of Islamic faith, directly or indirectly contain judgments about all the innovations and trends that will happen until the Day of Judgment. In order to recognize Sharia regulations regarding these phenomena, we can clearly see the divine light and perfect knowledge through the Quranic verses and words of the Prophet, sallallaahu alayhi wa sallam, who does not speak of his whim. They are in perfect conformity with modern knowledge and scientific discoveries even though they were expressed at the time when human knowledge was at a very low level,. Formation of embryo gender, like everything else in nature that surrounds us, is regulated by the law which were established by Allah. Modern man discovered details of that law, which had previously been unknown to humankind. That opened the possibility of influencing the sex of the embryo. On the other hand, the believer knows that Allah is the One who creates and selects and to Whom everything returns. He is the One who gives to whom He wants male and female children and He leaves some without offspring. Therefore, the issue of gender selection of embryo are studied from the aspect of Islamic doctrine - aqidah that treats beliefs and convictions of Muslims, and the aspect of Islamic jurisprudence - fiqh, which treats the practical side, or acts and practices in Islam. Methods of gender selection are numerous and their regulations are different. Islamic scholars have expressed their opinions on them, which shall be shown in this paper, by Allah's permission. Keywords: gender, child, seed, embryo, selection, male, female, methods. 86

87 م. حقي كانوريتش اختيارجنس الجن ن من منظور الشريعة اإلسالمية الخالصة أسلوب الحياة املعاصرة ومكتشفات التقنيات املعاصرة أثاروا الكث ر من املسائل ال لم يدرسها الفقهاء التقليديون. إن القرآن باعتباره و ي الله األخ ر وسنة رسول الله ص ى الله عليه وسلم املتمثلة ي أقواله وأفعاله باعتبارهما مصادر دين اإلسالم األساسية تتضمنان بشكل مباشر أو غ ر مباشر الحكم ع ى هذه املستجدات والظواهر ال ستتوا ى ح قيام الساعة. من خالل دراسة لتلك الظواهر وبقصد التعرف ع ى حكم الله ف ا ي كتاب الله وسنة رسوله ص ى الله عليه وسلم والذي ال ينطق عن ا كان علم الهوى يمكن أن يالحظ نور الله والعلم الكامل أل ا وإن تم النطق ا مل الناس ع ى مستوى متدني تتطابق بشكل كامل مع املعرفة الحديثة واملكتشفات العلمية املعاصرة. تكوين جنس الجن ن مثل كل ما يحيط بنا ي الطبيعة يحدث وفق قانون مستقر أقامه الله تعا ى. إن الشخص املعاصر اكتشف تفاصيل ذلك القانون الذي كان مجهوال لإلنسان وهو ما أتاح إمكانية التأث ر ع ى جنس الجن ن. من جانب آخر فإن. هو الذي املؤمن يوقن بأن الله هو الخالق واملختار والذي إليه يرجع كل ء أوال وآخرا. لذا فإن اختيارجنس ب ملن يشاء ذكورا و ب ملن بشاء إناثا ويجعل من يشاء عقيما الجن ن من املسائل ال ينظر إل ا من منظور العقيدة اإلسالمية ال تتناول عقيدة وإيمان املؤمن ومن منظور الفقه اإلسالمي الذي يتناول الجانب العم ي أي األعمال والتصرفات. إن أساليب اختيار جنس الجن ن عديدة وتختلف أحكامها وقد عرض كبار الفقهاء آراءهم حولها كما سيأتي بيانه خالل هذا البحث بإذن الله. الكلمات الرئسية: الجنس الطفل امل الجن ن اختيار الذكر األن أساليب. 87

88

89 Prof. dr. Izet Terzić 1 PERCEPCIJA EHLI-KITABIJA U TEFSIRU IBNI-AŠURA Sažetak Ovom studijom nastojat ću ukazati na kur'anske principe u pogledu sljedbenika Knjige. Muslimani žive u zajednicama sa ljudima koji imaju drugačije svjetonazore; negdje su većina, a negdje su manjina. Kako je počeo i kako se odvijao život i međusobna komunikacija među različitim religijskim zajednicama u vrijeme dolaska posljednje Allahove Knjige, Kur'ana, govori nam sam Kur'an. Kao dodatni element za bolje razumijevanje kur'anskog izraza na spomenutu tematiku, pomogli smo se stavovima i mišljenjima jednog savremenog tumača Kur'ana. Ibni-Ašur nam je pomogao da predstavljanje sljedbenika Knjige bude dosta jasnije. Čitalac ove studije će se, bar nakratko, zamisliti ili provjeriti svoju raniju spoznaju naslovljene tematike. Vidjet će se uloga sljedbenika Knjige u životu posljednjeg Poslanika Muhammeda, s.a.v.s., i njihov odnos prema islamu u tom vremenu. To i nama može poslužiti da, koristeći metode Kur'ana i sunneta, izgradimo ispravan stav u odnosu na Jevreje i kršćane. Da, to su Allahove riječi u Njegovoj Knjizi. Nije rijedak slučaj da čujemo kako je neko od Jevreja, a pogotovo od kršćana, prihvatio islam. Motiva je mnogo i jako su raznovrsni, što ukazuje na primamljivost i ljepotu posljednje Allahove Knjige Kur'ana i vjere islama. Ključne riječi: Kur'an, Ehli-Kitabije, Jevreji i kršćani, islam, Ibni-Ašur, međuvjerski dijalog, Božiji kitabi, Božiji poslanici, Muhammed, s.a.v.s., vjera, Knjiga. Uvod Knjiga kao pojam nalazi se u rječnicima svih jezika. Knjiga je i najbolji prijatelj čovjeku, kako kaže naša poslovica. Međutim, kategorija koja se naziva Ehli-Kitabije, sintagma je koja se u našem jeziku prevodi kao sljedbenici Knjige, sinonim je za današnje Jevreje i kršćane. Osnovna razlika u poimanju ove dvije vrste knjiga jeste u njihovim autorima. Svi ljudi mogu da se bave čitanjem, ali sljedbenik 1 Islamski pedagoški fakultet u Bihaću 89

90 Knjige može biti samo onaj koji čita i slijedi Božiju Knjigu, kao božansku uputu. Nedavno se pojavila informacija o jednom novom muslimanu, kome je razlog za prihvatanje islama bio ajet s početka sure El-Bekare. Naime, pročitao je: Ovo je Knjiga u koju nema sumnje. Sam je zaključio: Nikada u životu nisam imao priliku da čitam knjigu od bilo kojeg autora, a da je rekao kako je njegova knjiga čista Istina. A kada tako piše na početku knjige Kur'ana, onda mora da je i njen Autor Istina. Posljednja Objava Allahovom, dž. š., voljom na tlu Arabijskog poluotoka pojavljuje se najsvjetliji lik čovjeka u ljudskoj povijesti. Svakako da ga takvim, još i većim, smatraju svi muslimani svijeta. Muhammed, a.s. čovjek od krvi i mesa i sa svim životnim potrebama i zahtjevima biva odabranim poslanikom od Allaha, dž. š., da obavi jednu ogromnu misiju za čovječanstvo. Rođen je u šestom vijeku, a poslaničku misiju dobiva na početku sedmog vijeka, kroz prve riječi Objave: IKRE Uči, čitaj, studiraj. Desilo se to u ramazanu 610. godine po Isau, a.s., i dostava Objave je trajala naredne 23 godine. Posljednji Allahov poslanik u tom periodu primio je Božansku Objavu Kur'an, a. š. U širokoj lepezi kur'anskog sadržaja, Allah, dž. š., slao je ajete, svete tekstove Svoje Knjige, u kojoj mudre riječi sadržavaju sva najbitnija pitanja za uređenje svijeta. U toj posljednjoj Allahovoj Objavi nalaze se moralni, zakonodavni, povijesni i svi drugi bitni sadržaji potrebni jednom čovjeku. Kada kažemo da je Muhammed, a.s., posljednji Božiji poslanik, prihvatamo činjenicu i vjerujemo u sve ranije Njegove poslanike. Isto tako, kada kažemo za Kur'an da je posljednja Božija objava, prihvatamo i vjerujemo u činjenicu da je Allah, dž. š., preko Svojih poslanika i ranije dostavljao objave Božije knjige. Veoma mnogo je bilo sličnih sadržaja u svim tim objavama, uz još neke određene specifičnosti koje su bile potrebne povijesnom vremenu i prostoru. Osnova svih božanskih objava jeste poziv na vjerovanje u Jednog Stvoritelja svijeta i činjenje dobra na ovome svijetu. S obzirom na to da je Allah, dž. š., prepustio ljudima da u svojoj slobodi primjenjuju postulate date u Njegovim knjigama, oni su tu slobodu zloupotrijebili, te unosili i neke vlastite intervencije u njih. Iz tog 90

91 razloga, ne možemo reći za ranije Božije objave da ih posjedujemo u originalu, jer su pomiješani tekstovi Objave sa tekstovima kojima je izvor čovjek. Za posljednju Svoju objavu Uzvišeni Allah je obećanjem rekao da će je On nakon dostave ljudima zasigurno čuvati, tako da joj se nikad neće desiti ono što se desilo ranijim objavama:,,mi, uistinu, Kur an objavljujemo i zaista ćemo Mi nad njim bdjeti! 2 Zato Uzvišeni Allah, dž. š., u Kur'anu spominje Ehli-Kitabije sljedbenike Knjige i podsjeća ih na njihov originalan sadržaj. Ehlul-Kitabije Pridajući značaj sljedbenicima Knjige, Ehli-Kitabijama, Allah, dž. š., ih pod tim imenom spominje na oko trideset mjesta u Kur'anu. 3 Ehlul-Kitabijama, sljedbenicima Knjige, smatraju se današnji Jevreji i kršćani, sa svim svojim vjerskim podjelama. Najbliže rečeno, to su oni koji posjeduju posljednje svete knjige pod kur'anskim nazivima: Tevrat, Zebur i Indžil. Pod ovim imenima i sa njihovim izvornim tekstovima kako su objavljeni pripadnici islama imaju obavezu da u njih vjeruju kao u sastavni dio vjerske obaveze. S druge strane, muslimani nisu u obavezi da apsolutno vjeruju u svete knjige Jevreja i kršćana zbog njihove intervencije i miješanja Božijeg Teksta i tekstova kojima pojava Kur'ana označava novu Božiju intervenciju u zaštiti Njegovog izvornog teksta. Tokom samog perioda objave Kur'ana i poslanstva Muhammeda, s.a.v.s., ukazivano je na neke anomalije ljudi koji su se uplitali i mijenjali pojedine Božanske poruke i odredbe. 4 Međutim, ljudskih intervencija u sadržaju Božijih tekstova je bilo i ranije, pa i nakon završetka misije posljednjeg Allahovog poslanika, Muhammeda, s.a.v.s. Nakon dovršetka posljednje objave Kur'ana, a. š., islamski učenjaci su davali komentare i pojašnjenja za pojedine ajete koji govore o Ehli- 2 El-Hidžr, 9. 3 Tačnije, Ehlul-Kitabije se spominju na 31 mjestu i još jednom u izrazu Ehlu-l-Indžil; vidi: M. F. Abdulbaki, Mu'džemul-mufehres lielfazil-kur'anil-kerim, str. 117 i Poznat je slučaj Jevreja koji su rukama prekrivali Toru u kojoj je naznačena vrsta kazne za blud. Vidi: Sahihul-Muslim, Muslimova zbirka hadisa sažetak, str. 452., br

92 Kitabijama. Svim tumačima Kur'ana nije promaklo da u svojim tefsirima daju svoja pojašnjenja i viđenja realnog stanja i odnosa sljedbenika Knjige prema drugima. U ovom radu iznijet ćemo poglede na ovu tematiku kroz knjige teksta Ibn-Ašura. 5 On je svoje djelo nazvao Tefsirut-tahriri vet-tenviri. S obzirom na to da je autor živio i djelovao u drugoj polovici dvadesetog vijeka, možemo reći da je i naš savremenik. S druge strane, živio je u Tunisu sredini u kojoj živi, iako kao manjina, kršćanski i jevrejski narod sa svojim bogomoljama. Ti navedeni podaci su me ponukali da u slijedećim redovima predstavim i ukažem na načine na koje ih autor predstavlja. Osvrt Ibn-Ašura na prijašnje objave Uzvišeni Allah u u Časnom Kur'anu kaže:,,mnogi sljedbenici Knjige jedva bi dočekali da vas, pošto ste postali vjernici, vrate u nevjernike, iz lične zlobe svoje, iako im je Istina poznata; ali, vi oprostite i preko toga pređite dok Allah Svoju odluku ne donese. Allah, zaista sve može. 6 Pojava Nove Objave, Kur'ani-Kerima, izazvala je kod sljedbenika ranijih objava jednu vrstu nelagodnosti i nevjerice. Nažalost, većina nije mogla prihvatiti činjenicu da je stigao Posljednji Allahov poslanik Muhammed, s.a.v.s., a s njim i posljednja objava. S obzirom na to da su u početku većina onih koji su priznavali Muhammeda, s.a.v.s., za poslanika, ranije bili mnogobošci (mušrici), sljedbenici ranijih knjiga iskazuju želju da bi ih radije ponovo vidjeli kao mušrike, nego kao muslimane. Ovdje je upotrijebljena arapska riječ hased u značenju zavisti koje kitabije nose u sebi. Svakako je nepobitna činjenica da zavidnik može biti samo osoba koja je inferiorna, slabija ili manje važna u odnosu na osobu prema kojoj je zavist usmjerena. Zavidnici zavide samo onima koji su bolji od njih ili, pak, posjeduju nešto bolje. 5 Muhammed Tahir Ibn-Ašur je jedan od najvećih alima našeg vijeka. Poznati je malikijski pravnik i nekadašnji rektor Univerziteta Zejtuna u Tunisu. Napisao je više djela od kojih su najpoznatiji tefisr Et-Tahriru vet-tenvir i Mekasiduš-šeri'ah. Na pisanju svoga tefsira proveo je 39 godina. Umro je godine u Tunisu. 6 El-Bekara,

93 Ibni-Ašur navodi činjenicu da su svećenici iz reda Jevreja i kršćana, sa svojim učenjacima, ulagali veliki trud na prostoru gdje su živjeli Arapi pozivajući ih u svoju vjeru, ali su imali vrlo malo uspjeha. Zato su se čudili uspjehu Muhammeda, s.a.v.s., koji ih je pozivao u čisti monoteizam vjeru u Jednog Boga a u isto vrijeme pozivao je i na poštivanje poslanika Musaa, a.s., i Isaa, a.s., koji su ranije dolazili sa Božijim kitabima. 7 Ibni-Ašur, također, razlaže i analizira činjenicu da je Allah, dž. š., rekao kako Ehli-Kitabije znaju i da im je potpuno jasna Istina na kojoj se nalaze muslimani, te da su sa tom činjenicom najbolje upoznati najučeniji sljedbenici Knjige. 8 I pored zlobe i zavisti u dušama Jevreja i kršćana prema muslimanima, Allah, dž. š., u formi imperativa traži od muslimana da iskažu spremnost na toleranciju i oprost, te da se osvetnički ne ponašaju prema njima. 9 U konačnici, Allah, dž. š., je taj koji će presuditi, pogotovo onima koji pređu granicu zavisti i izvrše neprijateljski fizički akt protiv pripadnika islama. Takav je slučaj bio sa nekoliko plemena koji su pripadali jevrejskoj zajednici (Benu-Nadir i Benu-Kurejza). 10 Kur'anski tekst navodi dalje kako se, nakon zavisti iskazanog prema muslimanima, spas i Džennet, po njima, može naći samo u okvirima njihovog učenja, pa kaže:,,oni govore da će u Džennet ući samo Jevreji, odnosno samo kršćani. To su puste želje njihove! - Ti reci: Dokaz svoj dajte ako je istina to što govorite! 11 Svojatajući i rezervišući Džennet (Raj) samo za sebe, oni kažu da će svi drugi biti kažnjeni i neće im biti spasa. Na ovaj isključivi stav po tom pitanju, nailazimo i na drugom mjestu u Kur'anu gdje se kaže:,,a nije tako! Onoga ko se bude Allahu pokoravao i uz to dobra djela činio, toga čeka nagrada kod Gospodara njegova, takvi se neće ničega bojati i ni za čim neće tugovati. 12 Tonući dublje, u svom isključivom stavu po ovom pitanju, Ehli- Kitabije i sami se međusobno spore ko ima pravo, tj. nije im dovoljna 7 Vidi; Muhammed Tahir, Ibn-Ašur, Tefsirut-tahriri vet-tenviri, 1/ Ibid., 1/ Ibid., 1/ Ibid. 11 El-Bekare, El-Bekare,

94 zajednička zavist prema muslimanima, nego žele istaći sebe ispred drugih. Kur'an kaže:,,jevreji govore: Kršćani nisu na pravom putu!, a kršćani vele: Jevreji nisu na pravom putu! - a oni čitaju Knjigu. Tako, slično kao oni, govore i oni koji ne znaju. Allah će im na Sudnjem danu presuditi o onome u čemu se oni ne slažu. 13 Ibni-Ašur navodi događaj iz vremena Poslanika, s.a.v.s., kojega je posjetila jedna veća delegacija kršćana među kojima je bilo i svećenika. Kada su to primijetili Jevreji Medine, i oni dođoše i vrlo brzo se međusobno počeše svađati pred Poslanikom, s.a.v.s. Bilo je tu psovki i teških, uvredljivih riječi koje su uputili jedni drugima, pa čak su se vrijeđale i suprotne vjerske svetinje. 14 Kada se suprotstave dva stava po jednom određenom pitanju, kakav je slučaj sukoba između Jevreja i kršćana, realno je to da jedni od njih nisu upravu. Prema islamskom načinu prosuđivanja problema koji su od strane sljedbenika Knjige izneseni, ne daje se za pravo ni jednima ni drugima, a razlog tome leži u činjenici da su se i jedni i drugi odvojili od autentičnih i izvornih učenja, koja su im dostavljali Allahovi poslanici (Musa i Isa, a.s.). U vremenu objave Tevrata i za života Musaa, a.s., Uzvišeni Allah kaže:,,mi smo objavili Tevrat, u kome je uputstvo i svjetlo. Po njemu su Jevrejima sudili vjerovjesnici, koji su bili Allahu poslušni i čestiti ljudi, i učeni, od kojih je traženo da čuvaju Allahovu knjigu, i oni su nad njom bdjeli. Zato se, kada budete sudili, ne bojte ljudi, već se bojte Mene, i ne zamjenjujte riječi Moje za nešto što malo vrijedi! A oni koji ne sude prema onome što je Allah objavio, oni su pravi nevjernici. 15 Isto tako, za vrijeme objave Indžila, za života Isaa, a.s., imamo pohvalni izraz za sadržaj Objave:,,Poslije njih smo Isaa, sina Merjemina, poslali, koji je priznavao Tevrat prije njega objavljen, a njemu smo dali Indžil, u kome je bilo uputstvo i svjetlo, i da potvrdi Tevrat, prije njega objavljen, u kome je također bilo uputstvo i pouka onima koji su se Allaha bojali, i sljedbenicima Indžila smo bili naredili da sude prema onome što je Allah objavio u njemu. Oni koji nisu sudili prema onome što je Allah objavio pravi su grješnici El-Bekare, Vidi; Ibn-Ašur: 1/675, El-Maide, El-Maide,

95 U drugom dijelu citiranog ajeta želi se kazati da su mušrici (idolopoklonici) još i gori. Oni ne samo da ne priznaju Jevreje i kršćane, nego ni i muslimane zbog određenih međusobnih sličnosti. 17 Jedino opravdanje za sebe mogu imati u tome što ih je Allah, dž. š., nazvao onima koji nemaju znanja (neznalicama). Kada je riječ o zajedničkom stavu sljedbenika Knjige prema muslimanima, Uzvišeni kaže:,,ni Jevreji, ni kršćani neće biti tobom zadovoljni sve dok ne prihvatiš vjeru njihovu. Reci: Allahov put je jedini pravi put! A ako bi se ti poveo za željama njihovim, nakon Objave koja ti dolazi, od Allaha te niko ne bi mogao zaštititi niti odbraniti. 18 U arapskom tekstu je upotrijebljena riječ len koja ima značenje čvrste i apsolutne negacije za radnju (glagol) koji se odvija u budućnosti. To znači da muslimani moraju biti svjesni istinitosti Allahovih riječi koje ukazuju na to da nikada ni Jevreji ni kršćani neće biti zadovoljni sa njima dok ne napuste islam i postanu jedni od njih. Važno je to upozorenje sa akaidsko-ideološke strane, što znači da se ne mogu neke vrste ovozemaljskih poslova odvijati sa osobama koje imaju drugačiji svjetonazor. U kur'anskoj suri Ali-Imran nailazimo na ajete koji ukazuju na to da postoje određena učenja koja su prožimala i ranije Božije knjige, kao i Kur'an. Tako se u 64. ajetu spomenute sure kaže:,,reci: O sljedbenici Knjige, dođite da se okupimo oko jedne riječi i nama i vama zajedničke: da se nikome osim Allahu ne klanjamo, da nikoga Njemu ravnim ne smatramo i da jedni druge, pored Allaha, bogovima ne držimo! Pa ako oni ne pristanu, vi recite: Budite svjedoci da smo mi muslimani! 19 Zajednički elementi na koje Kur'an poziva: a) čisti monoteizam Bog je Jedan, b) odbacivanje bilo kakvog božanstva mimo Njega Allaha, c) zabrana da se ljudi podižu na stepen božanstva (svetosti). Prve dvije stavke se nalaze i u temeljnim učenjima sljedbenika Knjige u sadržaju Deset zapovijedi. Treća stavka je upozorenje na to da 17 Vidi; Ibn-Ašur: 1/ El-Bekara, Ali-Imran,

96 se ljudsko biće (stvorenje) ne može dići na stepen božanstva, pa makar to bio i Isa, a.s. 20 Da, i muslimani kao kršćani vjeruju da je Isa, a.s., došao na ovaj svijet bezgrješnim začećem njegove časne majke Merjeme (Marije), ali to ne znači da mu se mogu dati božanska svojstva. Ako već želimo isticati čudan dolazak na ovaj svijet, onda je pojava Adema, a.s. (Adama) svakako još neobičnija. Došao je na ovaj svijet i bez oca i bez majke, ali ga niko nikada nije nazvao Bogom ili Božijim sinom. Allah, dž. š., je rekao:,,isaov slučaj je u Allaha isti kao i slučaj Ademov: od zemlje ga je stvorio, a zatim rekao: Budi! i on bi. 21 Vraćajući se pozivu na zajedničke elemente u svim Božijim knjigama, naći ćemo mnogo toga što je zajedničko, čak i više nego što je to u 64. ajetu sure Ali-Imran spomenuto. Podsjetimo se i jedne mudre odluke bivšeg Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, koji je imao značajnu ulogu da, nakon rata u našoj zemlji, iznađe neka zajednička rješenja. Bio je to Portugalac Carlos Vestendorp koji je, umjesto nacionalnih simbola u zastavama Bošnjaka, Srba i Hrvata, ponudio upotrebu zastave koja je od njegovog vremena postala zajednička zastava BiH u današnjem obliku. Kada je riječ o registraciji vozila u BiH, imali smo priliku gledati nacionalna obilježja spomenutih naroda, pa na tablicama vidjeti ljiljane, četiri ćirilična s i šahovnicu. U zamjenu za ta tri oblika, spomenuti Visoki predstavnik je iznašao prihvatljivo rješenje za sve. Uzeo je zajednička slova u ćirilici i latinici i, tako u kombinaciji sa arapskim brojevima, dobivamo jedinstvene tablice u BiH. Latinična slova: A B C Č Ć D Dž Đ E F G H I J K L Lj M N Nj O P R S Š T U V Z Ž Ćirilična slova: А Б B Г Д Ђ Е Ж З И Ј К Л Љ М 20 Vidi; Ibni-Ašur, 3/ Ali-Imran,

97 Н Њ О П Р С Т Ћ У Ф Х Ц Ч Џ Ш Izgleda kao da je Visoki predstavnik znao za spomenuti kur'anski ajet i oko nama zajedničkih stvari pronašao ono što je svima u BiH zajedničko i došao do sretnog rješenja za sve. Tako npr. imamo tablicu na vozilu M iz čega se ne može prepoznati da li je vlasnik vozila Bošnjak, Srbin ili Hrvat. Takvim rješenjem je zadovoljena forma koja ima veoma bitnu ulogu u našem društvu. Vraćajući se na ideološko polje i razmatrajući djelovanje sljedbenika Knjige, vidjet ćemo kako ih Uzvišeni Allah opisuje u slijedećem ajetu u kojem kaže:,,a jest! Samo onoga ko obavezu svoju ispuni i grijeha se kloni Allah voli. 22 Ibni-Ašur u ovom tefsiru pojašnjava kako postoje dvije grupacije Kitabija jedni koji stoje iza zadate riječi i drugi na koje se ne može računati. Kao primjer pozitivnog Kitabije navodi se Abdullah b. Selem, a kao negativac je spomenut Finhas b. Azurae, a oba su bili pripadnici medinskih Jevreja. 23 Svojom intervencijom Jevreji su postavili tekst u svoju svetu knjigu u kojoj se na različite načine tretiraju ljudska prava. Tako se obaveza Jevreja prema Jevreju mora ispoštovati, dok obaveza Jevreja prema nejevreju ne mora. Međusobna dugovanja Jevreja se mogu otpisati i oprostiti, dok Jevrej ne smije da otpisuje dug nejevreju. 24 Ibni-Ašur također navodi riječi Ibni-Kelbija o stavovima Jevreja, pa kaže:,,sva imovina je bila naša, tako da sve što je u rukama Arapa pripada nama. Oni su to uzeli od nas silom, pa ćemo i mi uzimati od njih. 25 U suri Ali-Imran u 78. ajetu je izrečena kritika Uzvišenog Allaha upućena sljedbenicima Knjige i upozorenje da ne lažu na Boga da im je On dozvolio da se tako dvojako ponašaju:,,neki od njih uvijaju jezike svoje čitajući Knjigu da biste vi pomislili da je to iz Knjige, a to nije iz Knjige, i govore: To je od Allaha! a to nije od Allaha, i o Allahu svjesno govore laži. U 98. i 99. ajetu spomenute sure kaže se:,,reci: O sljedbenici Knjige, zašto u Allahove dokaze ne vjerujete kad je Allah svjedok svega što radite? Reci: 22 Ali-Imran, Ibni-Ašur: 3/ Ibid., 3/ Ibid. 97

98 O sljedbenici Knjige, zašto onoga koji vjeruje od Allahove vjere odvraćate, nastojeći da je krivom prikažete, a znate da je istina? A Allah motri na ono što radite! 26 I ove riječi Uzvišenog su riječi upozorenja Ehli-Kitabijama da ne poriču Allahove dokaze, te da ne odvraćaju s Njegovog puta, jer dobro im je poznato iz ranijih knjiga da je Bogu sve poznato i da Mu ništa ne može promaći. U tom pogledu, Ibni-Ašur podsjeća Ehli-Kitabije na činjenicu u koju oni čvrsto vjeruju od ranije, a ona se sastoji od toga da Bog Stvoritelj ima svojstvo da sve vidi i svemu svjedoči. 27 Stoga, nikada ne trebaju smetnuti sa uma da je Allahu, dž. š., sve poznato. U 110. ajetu sure Ali-Imran Uzvišeni Allah kaže:,,vi ste narod najbolji od svih koji se ikada pojavio: tražite da se čine dobra djela, a od nevaljalih odvraćate, i u Allaha vjerujete. A kad bi sljedbenici Knjige ispravno vjerovali, bilo bi bolje za njih; ima ih i pravih vjernika, ali, većinom su nevjernici. 28 Ibni-Ašur smatra da ajet, iako usmjeren na Jevreje i kršćane općenito, prvenstveno aludira na Jevreje. To je iz razloga što je Poslanik, s.a.v.s., dolaskom u Medinu imao priliku daleko više sretati Jevreje, nego kršćane kojima se da'vetski (misionarski) obraćao. Navedenim ajetom im se ukazuje i pruža prilika za njihovu osobnu dobrobit naravno ukoliko prihvate vjeru islam. S tim u vezi Ibni-Ašur navodi sahih hadis u kome Muhammed, a.s., kaže:,,da su desetorica Jevreja povjerovala u mene, svi bi Jevreji povjerovali u mene. 29 U tumačenju ovoga hadisa se kaže da ovdje nije riječ o bilo kojoj desetorici Jevreja, nego da se misli na desetak Jevreja od autoriteta koji bi utjecali na to da i svi ostali postanu muslimani. Jer, zasigurno je daleko veći broj običnih Jevreja prihvatilo islam, od kojih Ibni-Ašur u svome tefsiru navodi i kaže najmanje dvanaest osoba. 30 Gore citirani ajet je potakao i kršćane iz Nedžrana, te kršćane Abesinije. Zanimljiv je i slučaj Jevreja Muhajrika koji je prvo materijalno 26 Ali-imran, 98. i Ibni-Ašur: 4/ Ali-Imran, El-Buhari, hadis br Ibni-Ašur: 4/53. 98

99 pomagao muslimane, a nakon toga i islam kao vjeru prihvatio, tako da je djelima i riječima potvrdio svoju vjersku opredijeljenost. 31 Pogledajmo sada slijedeće ajete i uočit ćemo značajnu vezu sa ranijim tekstom:,,ali, nisu svi oni isti. Ima ispravnih sljedbenika Knjige koji po svu noć Allahove ajete čitaju i mole se; Oni u Allaha i u onaj svijet vjeruju i traže da se čine dobra djela, a od nevaljalih odvraćaju i jedva čekaju da učine dobročinstvo; oni su čestiti; bilo kakvo dobro da urade, biće za nj nagrađeni. A Allah dobro zna one koji se Njega boje. 32 Allahu ekber! Koliko li je Uzvišeni Gospodar dobar prema Svojim robovima! On nas obavještava da među sljedbenicima Knjige ima tako dobrih vjernika. Ibni-Ašur podsjeća na moguće činjenice i značajan podatak da su dobri vjernici među Jevrejima prihvatili očekivanja Allahovog poslanika Isaa, a.s., a u isto vrijeme se držali učenja iz Tevrata. Također, po pojavi Muhammeda, s.a.v.s., kao Allahovog poslanika, jedan broj Jevreja, a još veći broj kršćana je priznalo posljednjeg Vjerovjesnika, s.a.v.s. 33 Nastavljajući pozitivno kazivanje o sljedbenicima Knjige, Uzvišeni kaže:,,ima i sljedbenika Knjige koji vjeruju u Allaha i u ono što se objavljuje vama i u ono što je objavljeno njima, ponizni su prema Allahu, ne zamjenjuju Allahove riječi za nešto što malo vrijedi; oni će nagradu od Gospodara njihova dobiti. Allah će zaista brzo račune svidjeti. 34 Allahova informacija data u Kur'anu nam govori i o dobrim sljedbenicima Knjige koji, faktički, u svome vjerovanju sliče islamskim vjernicima. Tumačeći ovaj ajet, jedni su mislili da se to odnosi na one koji su nekada bili sljedbenici Knjige, pa prešli na islam, dok drugi smatraju da je riječ zaista o onima koji su uistinu Jevreji i kršćani. Kao primjer za prve, uzima se Abdullah b. Selam bivši jevrejski rabin koji je postao musliman. Primjer za drugi stav jeste slučaj abesinskog vladara Nedžašija, koji je bio kršćanin, ali je priznao 31 Ibni-Ašur: 4/ Ali-Imran, Ibni-Ašur: 4/ Ali-Imran,

100 Muhammeda, a.s., i njegovo vjerovjesništvo. Poznato je i to da mu je Poslanik, s.a.v.s., klanjao dženazu u odsustvu. 35 S obzirom na to da ima i dobrih sljedbenika Knjige i onih koji to nisu, slijedeći ajet poziva na ispravljanje pojedinih postupaka, kao što može biti sakrivanje pojedinih ajeta tekstova Božije objave, pa Gospodar naš kaže:,,o sljedbenici Knjige, došao vam je poslanik Naš da vam ukaže na mnogo šta vi iz Knjige krijete, i preko mnogo čega će i preći. A od Allaha vam dolazi svjetlost i Knjiga jasna. 36 Ibni Ašur smatra da se ovdje cilja na one koji su predvodnici Jevreja i kršćana, njihovi svećenici, koji više svjesno, nego nesvjesnoprikrivaju dijelove božanske upute. Zato je pojava Muhammeda, a.s., i Kur'ana način da se ispravi ono što je pogrešno učeno kod Kitabija uz spremnost da im se oprosti mnogo toga što su učinili. 37 U tom kontekstu možemo dodati i slijedeći ajet, gdje Uzvišeni kaže:,,a da sljedbenici Knjige vjeruju i grijeha se čuvaju, Mi bismo prešli preko ružnih postupaka njihovih i sigurno bismo ih uveli u džennetske bašče uživanja. 38 Opraštanje i džennetska nagrada su rezultat ispravne vjere Kitabija i nečinjenje grijeha, a temeljni dio leži u vjerovanju u poslanstvo Muhammeda, a.s. 39 Koliko god često bili spominjani Jevreji i kršćani pod jednim zajedničkim imenom Ehli-Kitabijama, u Kur'anu ima i situacija kada su dati različiti opisi jednih i drugih. Tako Uzvišeni kaže:,,ti ćeš sigurno naći da su vjernicima najljući neprijatelji Jevreji i mnogobošci; i svakako ćeš naći da su vjernicima najbliži prijatelji oni koji govore: Mi smo kršćani, zato što među njima ima svećenika i monaha i što se oni ne ohole. Kada slušaju ono što se objavljuje Poslaniku, vidiš kako im liju suze iz očiju, jer znaju da je to Istina, pa govore: Gospodaru naš, mi vjerujemo, pa upiši i nas među one koji su posvjedočili. Zašto da ne vjerujemo u Allaha i u Istinu koja nam dolazi, kada jedva čekamo da i nas Gospodar naš uvede sa ljudima dobrim Ibni-Ašur: 4/ El-Maide, Ibni-Ašur: 7/ El-Maide, Ibni-Ašur: 7/ El-Maide,

101 Jevreji i mnogobošci su svrstani u zajedničku skupinu zbog njihove pojačane mržnje prema Muhammedu, s.a.v.s., nakon već ranijeg napada na Isaa, a.s. Međutim, kršćani pojavom Isaa, a.s., postaju, kako povijesno tako i ideološki, nešto bliži muslimanima, te ne čudi što je više kršćana nego Jevreja koji su prihvatili islam. Ibni-Ašur smatra da, kada je riječ o bliskosti kršćana sa muslimanima, kršćani su prvi koji se prijateljski odnose prema pripadnicima islama. 41 Svakako je divno čuti da u redovima kršćana, a pogotovo svećenika, ima onih koji iskazuju ovosvjetsku skromnost, a ne oholost osobinu koja nikome nije draga. Koristeći informacije od ranijih mufesira, Ibni-Ašur navodi i mišljenje kako se spomenuti ajeti odnose na šezdeset i dva svećenika koji su djelovali na prostoru Abesinije i Šama te su za života Muhammeda, s.a.v.s., prihvatili islam. 42 Allah, dž.š., je dao opću uputu vjernicima da prilikom vođenja dijaloga sa drugima vode računa da to bude na najbolji način, a posebnu napomenu da se tako lijepo ophodimo sa sljedbenicima Knjige. Tako Uzvišeni kaže:,,i sa sljedbenicima Knjige raspravljajte na najljepši način, ne sa onima među njima koji su nepravedni i recite: Mi vjerujemo u ono što se objavljuje nama i u ono što je objavljeno vama, a naš Bog i vaš Bog jeste jedan, i mi se Njemu pokoravamo. 43 Ovdje izražena posebnost u vođenju lijepog dijaloga sa sljedbenicima Knjige je, po mišljenju Ibni-Ašura, između ostalog i zbog toga što je Autor svih knjiga Jedan. On, Jedan i Jedini, želi da su odnosi među svima koji poštuju Božije objave, puni međusobne bliskosti. 44 Izuzetak iz vođenja prijatnog dijaloga i diskusija su oni koji čine nepravdu (u originalnom arapskom tekstu zulum), što bi vodilo neuspjehu dijaloga. Nepravedni (zalimi) ne žele slušati drugačija mišljenja, jer je u biti takvih osoba apsolutna želja za dominacijom, bez obzira da li bili u pravu ili ne. 41 Ibni-Ašur: 7/6. 42 Ibni-Ašur: 7/9. 43 El-Ankebut: Ibni-Ašur: 21/7. 101

102 Zaključak Rezimirajući gore navedeno, možemo reći da nam Allah, dž. š., daje uputstva kako i sa kime voditi dijalog. Na životnim stazama ljudi su potrebni jedni drugima vođenje dijaloga je nešto bez čega nema pravog suživota. Držimo li se Allahovih uputa, bit ćemo sigurni da nećemo pogriješiti. Korisno je da na kraju puta rezimiramo osnovnu viziju koja predstavlja osvjetljavanje i razumijevanje krize ummeta, te podcrtavanje elemenata koji nedostaju u projektima dodirnih i sličnih tema. Islamski ummet nosi misiju upute i svjetla. U prošlosti je taj ummet izvršio korekciju toka ljudske civilizacije i uzdigao je na najviše visine moralnosti, naučnosti i univerzalnosti dajući joj polazišta koja stoje iza svih dostignuća savremenog dijaloga. Mora se ponovo vratiti islamska civilizacijska vizija bazirana na vjeri u Jednog Boga, te civilizacijskoj kreativnosti razgovora u kojima neće biti laži niti ponižavanja onog drugog. Zahtjev za takvim dijalogom izveden je iz same naravi islama i njegova učenja o Jednome Bogu (et-tawhid), jer je to temeljni nalog koji je muslimanima posredovan Božijom objavom, gdje Uzvišeni Allah poziva sljedbenike Knjige da se okupe oko jedne riječi zajedničke i jednima i drugima: da se nikome osim Allahu ne klanjaju, da nikoga Njemu ravnim ne smatraju i da jedni druge, pored Boga, bogovima ne drže. Svetost je jedna, religija je jedna, ali su raznoliki putevi njezinoga zahvata u mišljenju, jeziku i vjerskoj praksi, a Allah će iz svakoga naroda uzeti svjedoka, jer je On stvorio za svaki narod njegov zakon i njegov put. Međutim, spomenuto načelo tradicionalne religijske metafizike na kojem i islam i kršćanstvo zasnivaju svoje učenje o poštivanju religijskih sloboda drugih tokom povijesti dobivat će, vrlo često, suprotna značenja. Muslimanima i kršćanima Božanske poruke su zajedničke od Adema, Nuha, Ibrahima, Musaa, Isaa i Muhammeda, s.a.v.s., te je nepoštivanje bilo kojeg od Božijih vjerovjesnika nepoštivanje Božanske objave. Molimo Uzvišenog Allaha da nam na pomoći bude i da poveća međusobno razumijevanje. 102

103 Literatura: 1. Besim Korkut, Kur'an s prijevodom značenja na bosanski jezik 2. Muhammed Fuad Abdulbaki, Mu'džemul-mufehres lielfazil-kur'anil-kerim, Darul-hadis, Kairo, Muhammed Tahir Ibn-Ašur, Tefsirut-tahriri vet-tenviri, Darut-tunisijje linnešr, Tunis, Muhammed b. Ismail el-buhari, Sahihul-Buhari, grupa prevodilaca, Sarajevo, 1430.h.g./ Muslim, Sahihul-Muslim, Muslimova zbirka hadisa sažetak, grupa prevodilaca, El- Kalem, Sarajevo,

104 Izet Terzic, PhD PERCEPTION OF THE AHL AL-KITAB IN THE TAFSIR OF IBN ASHUR ABSTRACT In this interesting study, I will try to point out the Qur'anic principles regarding the People of the Book. Muslims live in communities with people who have different worldviews; somewhere as a majority, and in some places as a minority. The Qur'an tells us how the life and mutual communication between the various religious communities started and how it unfolded during the Revelation of the final Book of Allah. As an additional element for the better understanding of the Qur'anic expression on the mentioned topic, we used statements and opinions of one contemporary Qur'anic scholar. Ibn Ashur has helped us to present People of the Book in a lot clearer manner. The readers of this study will certainly reflect or check their previous knowledge of the addressed topics. This article describes the role of the People of the Book in the life of the last Prophet Muhammad, peace be upon him, and their relationship to Islam at that time. This may help us to build the correct position in relation to the Jews and Christians by using the methods of the Qur'an and Sunnah. Yes, these are the words of Allah in His Book. It is not uncommon to hear that some of the Jews, and especially Christians, accepted Islam. There are many motives and they are very diverse, which indicates the lure and beauty of the Allah's final Book, the Qur'an and the religion of Islam. KEY WORDS: Qur'an, Ahl Al-Kitab, Jews and Christians, Islam, Ibn- Ashur, interfaith dialogue, The Books of God, The prophets of God, Muhammad, Faith, The Book 104

105 األستاذ الدكتور عزت ترزيتش أهل الكتاب ي تفس ر ابن عاشور الخالصة من خالل هذه الدراسة املمتعة سأحاول أن أش ر إ ى مبادئ قرآنية تتعلق بأهل الكتاب. يعيش املسلمون ي مجتمعات مع أناس لهم نظرة مختلفة إ ى الحياة حيث يشكل املسلمون ي بعضها أك رية و ي بعضها أقلية. يحدثنا القرآن نفسه كيف بدأت وكيف كانت الحياة واالتصال املتبادل ب ن املجتمعات الدينية املختلفة ي ف رة نزول القرآن الكريم. لكي نفهم القرآن الكريم بشكل أفضل حول هذا املوضوع من خالل عنصر إضا ي استعنا بآراء ابن عاشور أحد مفسري القرآن الكريم. لقد ساعدنا ابن عاشور ي مجال عرض أسهل ملوضوع أهل الكتاب. إن قارئ هذه الدراسة ولو ل لحظات سوف يتوقف أو سيتحقق من درايته حول املوضوع املذكور. سنتب ن من خاللها دور أهل الكتاب ي حياة خاتم الرسل محمد ص ى الله عليه وسلم وتعاملهم مع اإلسالم ي ذلك الزمان. يمكننا نحن مستخدم ن أساليب القرآن والسنة أن نستفيد من ذلك ي بناء تصور صحيح تجاه ال ود والنصارى. نعم تلك كلمات الله ي كتابه. ليس حدثا منعزال أن نسمع كيف أن بعض ال ود وخاصة النصارى اعتنقوا اإلسالم. األسباب ال تؤدي إ ى ذلك كث رة ومتنوعة وذلك يش رإ ى جمال وجاذبية آخ ركتب الله أي القرآن ودين اإلسالم. الكلمات الرئيسة: القرآن أهل الكتاب ال ود والنصارى اإلسالم ابن عاشور الحوارب ن األديان كتب الله رسل الله محمد ص ى الله عليه وسلم الدين الكتاب 105

106

107 Prof. dr. Fuad Sedić 1 OSMIJEH NA POSLANIKOVOM, S.A.V.S., LICU Sažetak U vremenu preokupacije ljudi dunjalučkim potrebama, njihov osmijeh na licu je zamijenila briga, tuga i potištenost. To stanje je preraslo u pesimizam i rezultiralo je prekidom odnosa među ljudima ili svođenjem njihove komunikacije na ono poslovno, minimalno. Lice vjernika koji svojim životom nastoji oponašati najvećeg autoriteta, Muhammeda, s.a.v.s., je ozareno, nasmijano. Ovaj rad ima za cilj da ljudima pokaže kako da pokušaju povratiti nadu i optimizam u njihovim promišljanjima, kako bi njihova lica ponovo bila nasmijana i ozarena. Osmijehom se približavamo milosti našeg Stvoritelja i osmijeh je taj koji čini bogatim i one koji ga daju i one koji ga primaju. Ključne riječi: hadis, sunnet, poslanikov osmijeh Uvod Svakodnevne obaveze su čovjeku nametnule takav tempo života koji je teško izdržati. Pored toga što se ljudi nemaju vremena obilaziti i posjećivati, došlo je vrijeme da se nemaju vremena skoro ni poselamiti, upitati za zdravlje. Takva situacija je ljude učinila zabrinutim, potištenim, često i namrštenim, pa nemaju vremena ni da se nasmiješe jedan drugom. Odlika i karakteristika vjernika je da bude nasmijan. Ponekad čovjek, i pored želje da učini dobro djelo, to nije u mogućnosti zbog toga što nema viška imetka kojeg bi podijelio. Poslanik, s.a.v.s., nas upućuje na djelo koje nas ne košta ni para ni vremena, niti bilo kakvog zahmeta, a za to ćemo biti kod Allaha, dž. š., nagrađeni. Poslanik, s.a.v.s., kaže: (تبسمك ي وجه أخيك صدقة) Tvoj osmijeh upućen tvom bratu je sadaka. (أنكم لن تسعوا الناس بأموالكم فليسعهم منكم بسط الوجه وحسن الخلق) رواه مسلم 1 Islamski pedagoški fakultet u Bihaću 107

108 ,,Vi ljude nećete moći zadovoljiti niti podmiriti svojim novcem ali ćete ih moći podmiriti svojim osmijehom i lijepim ponašanjem. 2 To djelo nije veliko, niti ga je teško uraditi, pa Poslanik, s.a.v.s., dalje upućuje i kaže: والب قي ي شعب اإليمان (ال تحقرن من املعروف شيئا ولوأن تلقى أخاك بوجه طليق),,Nemoj od dobrih dijela ništa potcjenjivati, pa makar da svoga brata sretneš nasmijana lica. 3 Kada skupe tablete sedativa ne mogu pomoći opuštanju, postoji jedan prastari, neobičan, besplatan lijek: osmijeh i smijeh. Ko njega koristi, ne samo da će sačuvati zdravlje, već i zdravlje svojih najbližih: članova porodice, rođaka, prijatelja i saradnika. Psiholozi ističu da je smijeh čovjekova potreba, da je izgubljen dan u kojem se nismo nasmijali, u kojem svoj osmijeh nismo podarili nekom. U smijehu je više čovječnosti nego u strogoj ozbiljnosti. Smijati se znači osloboditi se napetosti, ukočenosti, pesimizma, crnih misli. Osmijeh je snaga koja ljude približava, sjedinjuje, razgaljuje, kako u krugu porodice, tako i u društvu... Zato, bez obzira na svakodnevne probleme, ne idite namrgođeni, ljutiti, kao da su vam svi krivi, kao da je sve propalo. Smijeh i osmijeh treba razumjeti kao svakodnevnu potrebu, kao nasušni hljeb, kao preventivu za očuvanje zdravlja. Osmijeh čini bogatim one koji ga daruju i one koji ga primaju. Malo je u životu naučio, ko nije naučio da se raduje i smije. Pokušajte da budete ljubazni, da se nasmiješite, zbog toga nećete doživjeti neprijatnosti... Igrajte se više sa vašom djecom, šalite se s prijateljima, saradnicima, to će svima biti drago, opustit će, razveseliti i nasmijati, odagnati eventualne crne misli i povratiti radost života. (Ismet Dedić) 2 Hadis je zabilježio Muslim. 3 Hadis je zabilježio Hakim u Mustedreku i Bejheki u Šuabul-imanu. 108

109 Osmijeh na Poslanikovom, s.a.v.s., licu Hvala Allahu, dž. š., koji nam je poslao Muhammeda, s.a.v.s., da nam bude uzor u našem životu i neka je salavat i selam na njega, njegovu časnu porodicu, njegove ashabe i sve one koji ga budu slijedili do Sudnjeg dana. U historiji čovječanstva nema osobe o kojoj je pisano sa više ljubavi i pažnje od Muhammeda, s.a.v.s. Čak su i učenjaci koji su pisali o ličnosti Allahovog Poslanika, s.a.v.s., izdvojili zasebnu vrstu literature koja se bavila ovom tematikom, a to su kutuš-š , tj. knjige koje govore o detaljima Poslanikovog, s. a. v.s., izgleda i visini njegovih moralnih osobina. Ashabi su ga mnogo poštovali. Pojedinci ga, iz stida i poštovanja prema njemu, nisu mogli ni gledati u lice, a istovremeno su žudili za njegovom blizinom. Pojedinci bi iznalazili razloge i povode da se s njim, s.a.v.s., sretnu. Opet, oni koji bi s njim razgovarali, imali su osjećaj da su mu oni najdraži na svijetu i da su najbolji ljudi, zbog njegove ljubazne komunikacije i posvećenosti sagovorniku. Evo kako generacija onih koji su bili počašćeni druženjem sa njim objašnjavaju te Poslanikove, s.a.v.s., vrline: عن عمرو بن العاص قال: (كان رسول الله ص ى الله عليه وسلم يقبل بوجهه وحديثه ع ى أشر القوم يتألفهم بذلك فكان يقبل بوجهه وحديثه ع ي ح ظننت أني خ ر القوم ] فقلت يا رسول الله أنا خ رأو أبو بكر قال : أبوبكر [. فقلت : يا رسول الله أنا خ رأو عمر قال : ) عمر (. فقلت : يا رسول الله أنا خ رأوعثمان قال : ) عثمان (. فلما سألت رسول الله ص ى الله عليه وسلم فصدق فلوددت أني لم أكن سألته) Amr ibn El-A's, r.a., kaže:,,allahov Poslanik, s.a.v.s., kada bi razgovarao i sa najgorim ljudima lijepo bi ih gledao u lice i ljubazno bi im se obraćao, pokušavajući time da pridobije njihova srca. Jednom prilikom kada je sa mnom razgovarao prijazno mi se okrenuo svojim licem i ljubazno mi se obratio tako da sam pomislio da sam ja najbolji čovjek, pa sam ga upitao: - Allahov Poslaniče, jesam li ja bolji ili Ebu Bekr? On reče: - Ebu Bekr. Ja opet upitah: - Allahov Poslaniče, jesam li ja bolji ili Omer? On reče: - Omer. Ja ponovo upitah: -Allahov Poslaniče, jesam li 109

110 ja bolji ili Osman? On reče: - Osman. Nakon što sam Poslanika, s.a.v.s., to pitao i on mi je iskreno odgovorio, poželio sam da ga nisam o tome ni pitao. 4 عن جرير بن عبد الله ر الله عنه قال :(ما حجب رسول الله ص ى الله عليه وسلم منذ أسلمت وال رآني إال ضحك). و ي رواية : ) إال تبسم ( Džerir ibn Abdullah, r.a., kaže:,,otkako sam primio islam nikada mi Allahov Poslanik, s.a.v.s., nije zabranio da uđem kod njega niti me je kada pogledao a da mi se nije nasmijao (u drugoj predaji stoji: nasmiješio ). 5 Poslanik umjerenosti i srednjeg puta Allahov Poslanik, s.a.v.s., je tokom svog života prolazio kroz razne situacije, radosti, veselja, žalosti, nelagode i tuge, i sa svim tim situacijama i okolnostima se nosio dostojanstveno i umjereno, upućujući i svoje sljedbenike kako treba da se odnose u takvim situacijama. S obzirom da smo mi pripadnici ummeta srednjeg, umjerenog puta, na što ukazuje kur'anski ajet: ل ي ك م ش ه يدا ) ا ل ت ك ونوا ش ه داء ع ى ال ناس و ي ك ون ال رس ول ع مة و س ط (١٤٣ ن اك م أ ك ذ ل ك جع ل,,I Mi smo tako vas učinili zajednicom središnjom da biste bili svjedoci protiv svijeta ostalog, i da Poslanik bude protiv vas svjedok 6 tako nas je i Poslanik, s.a.v.s., svojom praksom podučavao, držeći se u svim spomenutim i sličnim situacijama sredine i umjerenosti. Ako se veselio, nije prelazio granicu u tom veselju, a ako je za nečim žalio, ni tada nije prelazio mjeru. Upravo zbog toga se spominje da je i njegovo smijanje i veselje bilo umjereno i u granicama, onoga koji je svjestan da ga Allah, dž. š., uvijek vidi. Na to ukazuju predaje koje govore o načinu na koji se Poslanik, s.a.v.s., smijao, bolje rečeno o tome da je blagi osmijeh bio sastavni dio opisa njegovog mubarek lica. عن عبد الله بن الحارث بن جزء ر الله عنه أنه قال : ) ما رأيت أحدا أك ر تبسما من رسول الله ص ى الله عليه وسلم ( ومن طريق أخرى عنه قال : ) ما كان ضحك رسول الله ص ى الله عليه وسلم إال تبسما ( 4 Hadis je sahih a bilježe ga Buhari, Musilim (2385) i Tirmizi u Eš-Š ul-muhammedijje, broj: Hadis je sahih a bilježe ga Buhari, Muslim (2475) i Tirmizi u Eš-Š ul-muhammedijje, broj: Sura El-Bekare,

111 Abdullah ibn El-Haris ibn Džez', r.a., je rekao:,,nisam nikoga vidio da se više smiješio od Allahovog Poslanika, s.a.v.s. U drugoj predaji ovog hadisa se kaže: Smijeh Allahovog Poslanika, s.a.v.s., nije bio ništa nego blagi osmijeh na njegovom licu. 7 Ovo potvrđuje i slična predaja od Džabira ibn Semure, r.a., u kojoj stoji: عن جابربن سمرة ر الله عنه قال : )...كان رسول الله ص ى الله عليه وسلم ال يضحك إال تبسما...),,Allahov Poslanik, s.a.v.s., se nije smijao osim blagim osmijehom. 8 Pored toga što je Allahov Poslanik, s.a.v.s., svoj ummet podučavao umjerenom načinu smijanja svojim ponašanjem, to je činio i riječima, podstičući ih na umjerenost u svemu, pa čak i u smijanju. ت م ي ه و س لم ل و ت ع ل م ون م ا أ ع ل م ل ض ح ك ل ن ص ى ال له ع ه ق ال ق ال ال س ر ال له ع ن ن ع ن أ ل ب كي ت م كث ر ا. ق ل يال و Enes ibn Malik, r.a., pripovijeda od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da je rekao:,,kada biste znali ono što ja znam, malo biste se smijali, a mnogo biste plakali. 9 Kao povod izreke ovog hadisa, u predaji koju bilježi Taberani navodi se, slijedeći događaj: ا لذ ي عن ابن عمر: خ ر ج رسول الله إ ى املسجد فإذا بقوم يتحدثون و يضحكون فقال: و ل يال. ل ض ح كت م ق ل م ل ب كي ت م كث ر ا و ع ع ل م ون م ا أ ن فس ب ي د ه ل و ت Abdullah ibn Omer, r.a., kaže: Jednom prilikom je Allahov Poslanik, s.a.v.s., ušao u džamiju i zatekao ljude kako razgovaraju i smiju se pa im je rekao: Tako mi Onoga u Čijoj ruci je moja duša, kada bi znali ono što ja znam, malo biste se smijali, a mnogo biste plakali. 10 Ovaj hadis ne treba razumjeti da se čovjek ne treba smijati i da mu je to haram/zabranjeno. Međutim, vjernik u svemu treba da ima mjeru i 7 Hadis je sahih a bilježi ga Tirmizi u Sunenu (3645) i u Eš-Š ul-muhammedijje, broj: 217. i ovo je od hadisa s kojima se on izdvaja od ostalih autora. 8 Hadis je daif a bilježi ga Tirmizi u Sunenu (3648) i u Eš-Š ul-muhammedijje, broj: Hadis je zabilježio Buharija 11/319 (6486) u Kitabur-rikak i Tirmizi 6/603 (2415) u Kitabuz-zuhdu od Ebu Hurejre. 10 Pogledaj Fethul-Bari 11/320 i Tuhfetul-ahvezi 6/

112 da se drži umjerenosti, pa je takva situacija i sa smijanjem u kojem ne treba da prelazi granicu. Čovjek bi, bar s vremena na vrijeme, trebao da plače zbog svojih grijeha i propusta, zato što Poslanik, s.a.v.s., u ovom hadisu kaže:,,kada bi znali ono što ja znam, tj. kada biste znali strahotu Allahove, dž. š., kazne za grješnike i poteškoću polaganja računa na Sudnjem danu,,,malo bi se smijali, a mnogo bi ste plakali, tj. dugo biste plakali iz straha od Allaha, dž. š., i bojeći se ružnog završetka (su'ulhatime) na ovom svijetu. Hasan el-basri kaže:,,ko bude svjestan da mora umrijeti zatim biti proživljen, stati pred Allaha, dž. š., i polagati račun, taj treba da se puno žalosti (plače) na dunjaluku. 11 Evo hadisa u kojem Allahov Poslanik, s.a.v.s., hvali i obećava nagradu očima koje budu suzile iz straha od Allahove, dž. š., patnje: م سه م ا ال نار : ن خ ش ي ة ال له ال له. (حديث ال ت ع ن ب ك ت م و ع ن ب ات ت ت ح ر س ي س ب يل ان ع ي ن حسن),,Dva oka džehennemska vatra neće dotaći: oko koje plače iz strahopoštovanja prema Allahu, dž. š., i oko koje je bilo budno čuvajući stražu na Allahovom putu. 12 Prethodni hadisi nas podsjećaju i pripremaju za polaganje računa na Sudnjem danu. Iz spomenutog se može zaključiti da je pokuđeno pretjerano i nekontrolisano smijanje, jer je Poslanikov, s.a.v.s., način smijanja bio samo blagi osmijeh na licu, bez dizanja glasa. Ovakvi tekstovi nas podstiču i na razmišljanje o teškoćama Sudnjeg dana i da je potrebno povremeno plakati zbog vlastitih grijeha i izbjegavati pretjerano smijanje. Učenjem Kur ana, spominjanjem Allaha, dž. š., mi činimo svoja srca smirenim i čistimo ih od ružnih osobina i oholosti. Šala je dozvoljena Prethodne hadise ne treba razumjeti da se u islamu nije dozvoljeno šaliti, niti smijati. Sve je to dozvoljeno i s vremena na vrijeme je potrebno da se čovjek našali, nasmije, igra sa članovima svoje familije, posebno sa djecom koja to očekuju od svoga oca. Evo nekoliko hadisa koji ukazuju na to: 11 Pogledaj Fethul-Bari 11/ Hadis je hasen, a zabilježio ga je Tirmizi. 112

113 Enes, r.a., prenosi i da bi se Vjerovjesnik, s.a.v.s., nasmiješio kada bi prolazio pored djece i nazivao im selam! Na taj način privlačimo pažnju djece i prodobijamo njihove simpatije. Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., poljubio svoga unuka Hasana, sina Alijinog, pa mu je El'-Akre ibn Habis kazao: Ja imam desetero djece i nijedno od njih nikada nisam poljubio!" Allahov Poslanik, s.a.v.s., mu reče: "Neće se ukazati milost onome koji nema milosti." 13 Poslanik, s.a.v.s., se šalio sa svojim ashabima, ali je uvijek bio iskren. Nije sebi dozvoljavao da govori neistinu, pa makar to bilo u šali. U hadisima je Poslanik, s.a.v.s., podsticao na iskrenost u govoru pa makar se radilo i o šali: ن ال ر س ول ال له ص ى الله عليه وسلم: م ام ة ق ال ق ال ج نة مل ت ي ر ب ض ا ز ع يم ب ب ي أ ن ب ي أ ع ن أ ن ة ت ي أ ع ى ال ج ن ان م از ح ا و ب ب ي ت ي و س ط ال ج نة مل ت ر ك ال ك ذ ب و إ ن ك ت ر ك امل ر اء و إ ن ك ان م ح قا و ب ب ي مل ن ح سن خل ق ه. Prenosi se od Ebu Umameta, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:,,ja garantujem kuću u podnožju Dženeta onom ko ostavi raspravu pa makar bio u pravu, garantujem kuću u sredini Dženeta onom ko ostavi laž pa makar ona bila i u šali i garantujem kuću u najvišem dijelu Dženeta onom ko uljepša svoje ponašanje. 14 Navest ćemo nekoliko situacija u kojima se Poslanik, s.a.v.s., našalio: عن أبي هريرة ر الله تعا ى عنه قال : قالوا : يا رسول الله إنك تداعبنا. قال : ) نعم غ رأني ال أقول إال حقا) Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je rečeno: Allahov Poslaniče, ti se uistinu s nama šališ? On reče: Da, ali ja ne govorim ništa nego samo istinu. 15 Evo i drugog primjera iz svakodnevnog Poslanikovog, s.a.v.s., života: 13 Hadis je zabilježio Buharija. 14 Hadis su zabilježili Ebu Davud 13/156 (4776), Tirmizi 6/128 (2061) i drugi. 15 Hadis je sahih a bilježi ga Tirmizi u Sunenu (1991) i u Eš-Š ul-muhammedijje, broj: 227. i ovo je od hadisa s kojima se on izdvaja od ostalih autora. 113

114 عن أنس بن مالك : أن رجال استحمل رسول الله ص ى الله عليه وسلم. فقال : (إني حاملك ع ى ولد ناقة) فقال : يا رسول الله ما أصنع بولد الناقة فقال ص ى الله عليه وسلم : (وهل تلد اإلبل إال النوق ) Enes ibn Malik, r.a., priča:,,neki čovjek je tražio od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da mu dadne jahalicu (kako bi išao u borbu), pa mu Poslanik, s.a.v.s., reče: Ja ću ti dati mladunče deve. Čovjek tada reče: Pa šta ću od mladunčeta deve? Poslanik mu reče: Pa zar sve (pa i odrasle) deve nisu mladunčad (starijih) deva!? 16 I još jedan vrlo interesantan primjer Poslanikove, s.a.v.s., šale sa ashabima: عن الحسن قال: أتت عجوز إ ى الن ص ى الله عليه وسلم فقالت: يا رسول الله ادع الله أن يدخل الجنة. فقال: (يا أم فالن إن الجنة ال تدخلها عجوز). قال: فولت تبكي. فقال: (أخ روها أ ا ال تدخلها و ي عجوز إن الله تعا ى يقول : إنا أنشأناهن إنشاء. فجعلناهن أبكارا. عربا أترابا) Hasan je rekao:,,neka starica je došla Vjerovjesniku, s.a.v.s., i rekla mu: O Allahov Poslaniče, moli Allaha da me uvede u Džennet! Poslanik, s.a.v.s., joj reče: O majko tog i tog, zaista starci neće ući u Džennet. Ona se tada okrenula i počela plakati, pa Poslanik, s.a.v.s., reče prisutnima: Obavijestite je da ona neće ući u Džennet kao starica, jer Allah, dž. š., u Kur'anu kaže: A zbilja ćemo stvaranjem novim hurije stvoriti, i djevicama ih učiniti, milim muževima njihovim, i godina istih. (sura El-Vaki'a, 35-37) 17 Razni su povodi i situacije bile razlogom da se Allahov Poslanik, s.a.v.s., nasmije ili bar nasmiješi. Evo nekih od tih situacija: Smijeh zbog Allahove, dž.š., milosti عن أبي ذر ر الله عنه قال : قال رسول الله ص ى الله عليه وسلم :( إني ألعلم أول رجل يدخل الجنة وآخر رجل يخرج من النار : يؤتى بالرجل يوم القيامة فيقال : اعرضوا عليه صغار ذنوبه ويخبأ عنه كبارها. فيقال له: عملت يوم كذا كذا وكذا وهو مقر ال ينكر وهو مشفق من كبارها فيقال: أعطوه مكان كل سيئة حسنة. فيقول: إن ي ذنوبا ال أراها ههنا). قال أبو ذر: (فلقد رأيت رسول الله ص ى الله عليه وسلم ضحك ح بدت نواجذه) 16 Hadis je sahih a bilježe ga Ebu Davud (4998) Tirmizi u Eš-Š ul-muhammedijje, broj: Hadis je hasen a bilježi ga Tirmizi u Eš-Š ul-muhammedijje, broj:

115 Ebu Zerr, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:,,ja zaista znam prvog čovjeka koji će ući u Dženet i posljednjeg čovjeka koji će izići iz Džehenema: Taj čovjek će biti doveden na Sudnjem danu pa će se reći: Pokažite mu njegove male grijehe a prikrijte njegove velike grijehe! Zatim će mu se reći: Tog i tog dana si uradio to i to. On će to sve priznati i neće ništa od toga poricati, bojeći se svojih velikih grijeha. Zatim će se reći: Zamijenite sve njegove grijehe dobrim djelima. Tada će taj čovjek reći: Ja sam počinio grijehe koje ne vidim ovdje. Ebu Zerr, r.a., kaže: Pa sam vidio Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da se nasmijao toliko da su mu se vidjeli kutni zubi. 18 عن عبد الله بن مسعود ر الله عنه قال : قال رسول الله ص ى الله عليه وسلم : ) إني ألعرف آخر أهل النار خروجا رجل يخرج م ا زحفا فيقال له : انطلق فادخل الجنة. قال : فيذهب ليدخل الجنة فيجد الناس قد أخذوا املنازل ف رجع فيقول : يا رب قد أخذ الناس املنازل فيقال له : أتذكر الزمان الذي كنت فيه فيقول : نعم. قال : فيقال له : تمن. قال : فيتم. فيقال له : فإن لك الذي تمنيت وعشرة أضعاف الدنيا. قال : فيقول : أتسخر بي وأنت امللك ( قال: ) فلقد رأيت رسول الله ص ى الله عليه وسلم ضحك ح بدت نواجذه ( Abdullah ibn Mes'ud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Ja zaista znam čovjeka koji će posljednji izići iz Vatre i koji će izići puzeći. Zatim će mu se reći: Idi i uđi u Dženet! On će otići da uđe pa će naći ljude kako su već zauzeli svoja mjesta. Vatit će se i reći: Gospodaru, ljudi su već zauzeli svoja mjesta. Tada će mu se reći: Sjećaš li se onoga vremena u kojem si bio? On će reći: Sjećam. Tada će mu se reći: Poželi što hoćeš! On će poželjeti, pa će mu se reći: Biće ti dato to što si poželio i još deset puta koliko vrijedi sve što je na dunjaluku. Tada će čovjek začuđeno reći: Pa zar se Ti sa mnom ismijavaš, a Ti si Gospodar?! Ibn Mes'ud, r.a., reče: Pa sam vidio Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da se nasmijao toliko da su mu se vidjeli kutni zubi." 19 Osmijeh zbog Allahove, dž. š., blagodati Ponekada bi se Poslanik, s.a.v.s., prisjetio neke od Allahovih, dž. š., blagodati, pa bi se osmjehnuo. ع ي بن ربيعة قال: شهدت عليا ر الله عنه أتي بدابة ل رك ا فلما وضع رجله ي الركاب قال : بسم الله فلما استوى ع ى ظهرها قال : الحمد هلل ثم قال : ) سبحان الذي سخرلنا هذا وما كنا له مقرن ن. وإنا ا ى ربنا ملنقبلون (. ثم قال : الحمد هلل ) ثالثا ( والله أك ر ) ثالثا ( سبحانك إني ظلمت 18 Hadis je sahih a bilježe ga Buhari, Muslim(190) i Tirmizi u Eš-Š ul-muhammedijje, broj: Hadis je sahih a bilježe ga Buhari, Muslim(186), Tirmizi i Ibn Madže (4339). 115

116 نفس فاغفر ي فإنه ال يغفر الذنوب إال أنت (. ثم ضحك. فقلت له : من أي ء ضحكت يا أم ر املؤمن ن قال : رأيت رسول الله ص ى الله عليه وسلم صنع كما صنعت ثم ضحك فقلت : من أي ي ضحكت يا رسول الله قال : ) إن ربك ليعجب من عبده إذا قال : رب اغفر ي ذنوبي يعلم أنه ال يغفر الذنوب أحد غ ره ( Alija ibn Rebi'a je rekao:,,bio sam prisutan kada je Aliji, r.a., dovedena jahalica da je uzjaše. Kada je stavio svoju nogu u uzengiju rekao je: Bismillah. Zatim je uzjahao pa je rekao: El-hamdu lillah. Onda je proučio: Subhanellezi sehhare lena haza ve ma kunna lehu mukrinin ve inna ila rabbina le munkalibun/slavljen i Uzvišen neka je Onaj Koji nam je ovo potčinio, mi to sami ne bismo mogli postići, i mi ćemo se sigurno Gospodaru svome vratiti. (sura Ez- Zuhruf, 13.) Zatim je tri puta izgovorio: El-hamdu lillah, tri puta: vallahu ekber, a zatim: Subhaneke inni zalemtu nefsi, fagfir li fe innehu la jagfiruzzunube illa ente/hvala Allahu, Allah je najveći. Slava Tebi (moj Gospodaru). Ja sam prema sebi nasilje učinio, pa mi oprosti, jer grijehe ne oprašta niko osim Tebe! Nakon toga se nasmijao, pa sam ga upitao: Zašto si se nasmijao o vladaru pravovjernih? On reče: Vidio sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da je uradio isto što sam i ja uradio i onda se nasmijao. Ja sam ga upitao: Zašto si se nasmijao o Allahov Poslaniče? On reče: Zaista se tvoj Gospodar divi Svome robu kada kaže:,,rabbigfir li zunubi/gospodaru oprosti mi grijehe'', a svjestan je da grijehe ne oprašta niko osim Njega." 20 عن أبي أمامة أن رسول الله قال يوما ألصحابه هل أصبح منكم اليوم صائما فسكتوا فقال أبو بكر أنا يا رسول الله ثم قال هل عاد أحد منكم اليوم مريضا فسكتوا فقال أبو بكرأنا يا رسول الله ثم قال هل تصدق أحد منكم اليوم بصدقة فسكتوا فقال أبوبكرأنا يا رسول الله فضحك رسول الله ح استع ى به الضحك ثم قال والذي نفس بيده ما جمعهن ي يوم واحد إال مؤمن وإال دخل ن الجنة Ebu Umame, r.a., priča da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., jednog dana upitao svoje ashabe: Ima li neko od vas da je osvanuo kao postač? Svi su šutjeli, pa je Ebu Bekr, r.a., rekao: Imam ja, Allahov Poslaniče. Poslanik, s.a.v.s., ponovo upita: Ima li neko među vama da je obišao bolesnika? Svi prisutni su šutjeli, pa je Ebu Bekr, r.a., opet rekao: Jesam ja, Allahov Poslaniče. Poslanik, s.a.v.s., ponovo upita: Ima li neko od vas da je podijelio sadaku? Svi su šutjeli, pa je Ebu Bekr, r.a., rekao: Jesam ja, Allahov Poslaniče. Poslanik, s.a.v.s., se tada glasno 20 Hadis je sahih a bilježe ga Ebu Davud (2602), Tirmizi (3443), Nesai i Ahmed. 116

117 nasmijao, a zatim reče: Tako mi Onoga u čijoj ruci je moja duša, koji god vjernik sve ovo spomenuti uradi u jednom danu ući će zbog toga u Džennet." 21 Poslanikov, s.a.v.s., osmijeh zbog šale njegovih ashaba, r.a. Ponekad je Poslanik, s.a.v.s., sjedio sa svojim ashabima, pričao sa njima o njihovim životnim situacijama, slušao o njihovim dogodovštinama u vremenu prije islama. عن أبي هريرة أن الن كان يوما يحدث وعنده رجل من أهل البادية, أن رجال من أهل الجنة استأذن ربه ي الزرع فقال له: ألست فيما شئت قال :ب ى ولك أحب أن أزرع قال :فبذرفبادر الطرف نباته واستواؤه واستحصاده فكان أمثال الجبال فيقول الله دونك يا بن آدم فإنه ال يشبعك ء, فقال األعرابي: والله ال تجده إال قرشيا أو أنصاريا فإ م أصحاب زرع وأما نحن فلسنا بأصحاب زرع فضحك الن.,,Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., jednoga dana, dok je među njima bio neki beduin (pastir iz pustinje), pričao o tome kako će neki čovjek u Džennetu tražiti odobrenje od svoga Gospodara da sije. Allah, dž. š., će mu reći: Pa zar nemaš sve što želiš? Čovjek će reći: Imam, ali ja volim sijati. Čovjek je posijao sjeme pa je niklo i poraslo poput brda. Tada mu Allah, dž. š., reče: Eto ti čovječe, ali te ništa ne može zasititi. Tada taj beduin reče: Tako mi Allaha, to će vjerovatno biti neki Kurejšija, ili Ensarija (stanovnik Medine) jer oni se bave zemljoradnjom, a mi beduini nismo poljoprivrednici. Tada se Vjerovjesnik, s.a.v.s., nasmijao. 22 Omerova, r.a., strogost Omer, r.a., je bio poznat po svojoj strogosti i principijelnosti po pitanju vjerskih propisa. Bio je vrlo pronicljiv, što potvrđuju slijedeći tekstovi. Alija, r.a., kaže:,,govorili smo da melek govori preko Omerovog jezika. Ovu izreku pojašnjava slijedeći hadis u kojem Poslanik, s.a.v.s., kaže:,,allah, dž. š., je učinio da istina bude u Omerovom srcu i na njegovom jezik Hadis je zabilježio Taberani u Velikom Mu'džemu, 8/ Hadis je zabilježio Buhari, 2/ Hil-jetul-evlija', 1/

118 Bilo mu je dozvoljeno da za vrijeme Poslanikovog života sudi. U jednoj predaji stoji da je Poslanik, s.a.v.s., rekao:,,čuvajte se Omerove srdžbe, jer se Allah ljuti zbog toga. 24 Čak su i pojedini kur'anski ajeti objavljeni u skladu sa njegovim mišljenjem. Abdullah ibn Omer, r.a., prenosi da je njegov otac Omer, r.a., rekao:,,moje mišljenje je Allah, dž. š., podržao u tri slučaja: vezano za Mekami-Ibrahim, propis hidžaba i slučaj zarobljenika na Bedr. Prenosi se da je Omer predložio da se pored Mekami-Ibrahima klanja, pa je objavljen kur'anski ajet u kojem se naređuje da se nakon tavafa klanja dva rekata pored Mekami-Ibrahima. Također je kur'anski tekst podržao Omera po pitanju obaveznosti pokrivanja i njegovo mišljenje o zarobljenicima na Bedru je bilo ispravnije. Poznat je i događaj kada je umro glavni munafik Abdullah ibn Ubejj ibn Selul, Poslanik je pozvan da mu klanja dženazenamaz.,,kada se Poslanik primakao želeći da mu klanja dženazu, prišao je Omer, r.a., i rekao: Allahov Poslaniče, pa zar ćeš njemu klanjati dženazu, a on je radio to i to i govorio to i to!? Poslanik se blago osmjehnuo i rekao: Pusti me, Omere, meni je dato da izaberem i ja sam izabrao. Misli na kur'anski ajet o munaficima: 'Molio ti za njihov oprost ili ne molio, pa čak kada bio molio sedamdeset puta za njih, Allah im neće oprostiti.' Poslanik tada reče: Kada bih znao da će im Allah oprostiti ako budem molio više od sedamdeset puta, ja bih molio više od sedamdeset puta. Tada je Poslanik njemu klanjao dženazu, ispratio ga i stajao pored njegovog kabura (moleći za njega). Mnogi su se začudili Omerovoj, r.a., hrabrosti da se protivi Poslaniku, s.a.v.s. Nije prošlo malo vremena nakon toga pa je objavljen ovaj kur'anski ajet: Nemoj više nikom od njih klanjati, niti stajati pored njegovog kabura! Tako Poslanik, s.a.v.s., za svoga života nije više klanjao džanuzu-namaz nikom od munafika. 25 Evo nekoliko situacija gdje se Poslanik, s.a.v.s., nasmijao u društvu Omera, r.a., zbog nekog njegovog postupka i tome slično: عن سعد بن أبي وقاص أنه قال دخل عمربن الخطاب ع ى رسول الله وعنده نسوة من قريش يسلنه ويستك رنه رافعات أصوا ن فلما سمعن صوت عمر انقمعن وسك ن فضحك رسول الله فقال عمر: يا عديات أنفسهن بن وال ن رسول الله فقال رسول الله يا عمر ما لقيك الشيطان سالكا فجا إال سلك فجا غ رفجك.,,Sead ibn Ebi Vekkas, r.a., je rekao da je Omer ibn Hattab, r.a., ušao kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s., a kod njega su bile neke žene kurejševićke koje su 24 El-E'alam od Ziriklija, 5/ Hil-jetul-evlija', 1/

119 bučno i glasno razgovarale, pa kada su čule Omerov, r.a., glas ustukle su i ušutale. Na to se Allahov Poslanik, s.a.v.s., nasmijao a Omer, r.a., im je rekao: O vi koje ste same sebi neprijatelji, bojite se mene a ne bojite se Allahovog Poslanika, s.a.v.s.! Poslanik, s.a.v.s., tada reče: Omere, kada te šejtan sretne na putu on bježi drugim putem mimo onoga kojim ti ideš. 26 عائشة تقول كانت عندي امرأة تسمع فدخل رسول الله ع ى تلك الحال ثم دخل عمر فقعدت فضحك رسول الله فقال عمرما يضحكك يا رسول الله فحدثه فقال والله ال أبرح ح أسمع رسول الله فأمرها فأسمعته. Aiša, r.a., je ispričala:,,kod mene se jednom prilikom nalazila neka žena koja mi je pjevala nešto. Kada je ušao Allahov Poslanik, s.a.v.s., ona je i dalje isto radila, ali kada je ušao Omer, r.a., ona je sjela. Na to se Allahov Poslanik, s.a.v.s., nasmijao, pa je Omer, r.a., preupitao: Šta te je nasmijalo, o Allahov Poslaniče? On mu je to ispričao a onda je rekao: Tako mi Allaha, neću se pomaknuti sa ovog mjesta sve dok Poslanik, s.a.v.s., ne čuje od nje to. On joj je tada naredio da nastavi pjevati i ona je nastavila sve dok je Poslanik, s.a.v.s., nije poslušao. 27 Poslanikov, s.a.v.s., smijeh zbog ljubomore njegovih supruga, r.a. U nekoliko situacija Allahov Poslanik, s.a.v.s., bio je prisiljen da rješava sporove među svojim ženama, koji su bili rezultat njihove ljubomore. Evo jedne od tih situacija: عن عائشة قالت أتيت الن بخزيرة قد طبخ ا له فقلت لسودة والن بي وبي ا ك ي فأبت فقلت لتأكلن أو أللطخن وجهك فأبت فوضعت يدي ي الخزيرة فطليت وجهها فضحك الن فوضع بيده لها وقال لها ألط ي وجهها فضحك الن لها فمر عمر فقال يا عبد الله يا عبد الله فظن أنه سيدخل فقال قوما فاغسال وجوهكما فقالت عائشة فما زلت أهاب عمرلهيبة رسول الله. Aiša, r.a., priča:,,donijela sam jednom prilikom hranu Vjerovjesniku, s.a.v.s., koju sam pripremila za njega, a on se tada nalazio kod svoje supruge Sevde. Dok je Vjerovjesnik, s.a.v.s., stajao između nas dvije ja sam joj rekla: Bujrum, jedi! Ona nije htjela, a ja sam joj zaprijetila: Ili ćeš jesti ili ću ti lice umazati tom hranom. S obzirom da je ona odbila da jede ja sam rukom zagrabila te hrane i namazala joj lice time. Tada se Vjerovjesnik, s.a.v.s., nasmijao i dodao Sevdi posudu sa hranom, te joj je rekao: Eh, sada ti nju umaži! Tada se Vjerovjesnik, s.a.v.s., nasmijao i njoj. U tom momentu je prolazio Omer, r.a., pored kuće, te je povikao: 26 Hadis je zabilježio Ibn Hibban u svom Sahihu, 15/ Hadis je zabilježio Ishak ibn Rahujeh u svom Musnedu, 3/

120 O Allahov robe, o Allahov robe! On je pomislio da će Omer, r.a., ući, te je njima dvjema rekao: Idite i operite svoja lica! Aiša, r.a., je tada rekla: Od tada sam se bojala Omera, r.a., s obzirom da sam vidjela da ga i Poslanik, s.a.v.s., uvažava. 28 Poslanikov, s.a.v.s., smijeh zbog nepromišljene upornosti ashaba, r.a. Evo jedne od situacija kada se Poslanik, s.a.v.s., nalazio skupa sa ashabima u vojnom pohodu: عن عبد الله بن عمرقال: ملا حاصر رسول الله الطائف فلم ينل م م شيئا قال: إنا قافلون إن شاء الله فثقل عل م وقالوا :نذهب وال نفتحه وقال مرة نقفل فقال: اغدوا ع ى القتال فغدوا فأصا م جراح فقال: إنا قافلون غدا إن شاء الله فأعج م فضحك الن وقال سفيان مرة فتبسم. Abdullah ibn Omer, r.a., pripovijeda:,,kada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., opsjedao Taif i nije uspio ništa da postigne, rekao je: Odustajemo i sutra, ako Bog da, krećemo nazad! To je ashabima teško palo, te su rekli: Idemo a nismo osvojili Taif. Tada im Poslanik, s.a.v.s., reče: Onda sutra ujutro kada osvanemo krenut ćete opet u napad. Kada su ashabi dopali rana, Poslanik, s.a.v.s., ponovo reče: Odustajemo i sutra, ako Bog da, krećemo nazad! Sada se to ashabima dopalo (kao da su jedva dočekali naredbu za povlačenje). Na to se Poslanik, s.a.v.s., nasmijao. Sufjan u drugoj predaji kaže: nasmiješio. 29 Molimo Allaha, dž. š., da nas uputu umjerenosti u svemu i da budemo pravi sljedbenici Muhammeda, s.a.v.s. Zaključak Polazeći od činjenice da je Allahov Poslanik, Muhammed, s.a.v.s., poslan kao milost svim svjetovima, ljudima i džinima, insanima, hajvanima, pa čak i biljkama, svojim životom i praksom trasirao je put kojim njegovi sljedbenici treba da idu. Njegov misionarski rad koji je trajao pune dvadeset i tri godine, kao i njegov četrdesetogodišnjih život prije toga, bio je ispunjen i zračio je blagošću, prijaznošću prema sredini koja ga je okruživala, a koja je ponekada bila i gruba i neprijateljski raspoložena prema njemu. Nije ostavio nikakvo dobro, a da svoje sljedbenike nije na to uputio, niti kakvo zlo, a da ih na to nije 28 Hadis je zabilježio Ebu Je'ala u svom Musnedu, 7/ Hadis je zabilježio Buhari, 4/

121 blagovremeno upozorio. Pozivao je u islam svojom riječju, svojim djelima i svojim izgledom koji je plijenio one oko njega. Jedna od najprimamljivijih metoda koje je Poslanik, s.a.v.s., u svom komuniciranju sa ljudima koristio bila je njegov blagi osmijeh koji je bio sastavni dio i obilježje njegovog lica. Između svega ostalog, to je ono u čemu ga također trebamo oponašati, kako bismo se nadali uspjehu i zaslužili nagradu kod našeg Stvoritelja. Osmijeh na licima ljudi, to je ono za čim ljudi žude i to je mehlem rana svakom ljudskom biću kojeg je dunjalučka preokupacija danas opteretila. Radujmo se i osmjehnimo se, zato što smo sljedbenici najvećeg uzora u čiji šefa'at/zauzimanje se nakon Allahove, dž.š., milosti nadamo. Literatura: 1. Kur'an s prevodom, preveo Besim Korkut, Medina h. g. 2. El-A'lam od Ez-Ziriklija, Bejrut, VI izdanje, Fethul-Bari bi šerh sahihil-buhari, Ahmed ibn Ali ibn Hadžer El-Askalani, Mekteberur-rijad el-hadise 4. El-Džami'us-sahih, Imam Muslim, Daru ihja'il-kutub, Kairo, h. g. 5. Es-Sunen, Imam Tirmizi, sa komentarom Tuhfetul-Ahvezi, Darul-fikr 6. Es-Sunen, Imam Ebu Davuda, sa komentarom Avnul-meabud, Darul-fikr, Bejrut, III izdanje. 7. Es-Sunen, Imam Ibn Madže El-Kazvini, El-Mektebe el-ilmije, Bejrut, Liban. 8. Es-Sunen, Imam Nasai, II izdanje, h. g Eš-Š el-muahmmedijje, od Tirmizije, Darul-matbuatil-hadise, III izdanje, h. g El-Mustedrek, od Hakima, Darul-mearife, Bejrut. 11. El-Musned, od Imama Ahmeda, El-Mekteb el-islami, Bejrut. 12. Šuabul-iman, od Imama Bejhekije. 13. El-Mu'džem el-kebir, od Imama Taberanija, Vizaretul-evkaf u Iraku. 14. Hiljetul-evlija, od Ebu Nuajma, Darul-kitab el-arebi, V izdanje, h. g Es-Sahih od Ibn Hibbana, Muessesetur-risale, II izdanje, h.g. 16. El-Musned od Ebu Jeala, Darul-kible lissekafe, I izdanje, h. g. 17. Tefsir Ibn-Kesir, skraćeno izdanje, Muhammed Nesib Er-Rifa'i, prijevod na bosanski - grupa prevodilaca, Visoki Saudijski komitet za pomoć BiH, Sarajevo, (1420. h. g.) 121

122 Fuad Sedic, PhD THE SMILE ON THE PROPHET S, PEACE BE UPON HIM, FACE ABSTRACT Smile on the faces has been replaced by concern, sadness and depression during the time of preoccupation with worldly needs. This condition has evolved into pessimism and disrupted relations between people thus reducing their communication to a basic minimum. The face of a believer who is trying to follow Muhammad, peace be upon him, is always radiant and smiling. This paper aims to show to people how they can regain hope and optimism in their thinking, and bring back the smile and radiance on their face. Through smile we bring ourselves closer to the grace of our Creator and the smile makes the rich and those who give and those who receive it. Keywords: Hadith, Sunnah, Prophet s smile 122

123 األستاذ الدكتور فؤاد سيديتش التبسم ع ى وجه رسول الله ص ى الله عليه وسلم الخالصة ي وقت انشغل الناس بالحاجات الدنيوية فإن الهم والحزن والكآبة حلوا محل التبسم ع ى وجه اإلنسان. تطورت تلك الحال إ ى اليأس ونتج عنه انقطاع العالقات ب ن الناس واالقتصار ي اتصاال م ع ى الضروري لقضاء األعمال أو ع ى أقل حد ممكن. إن وجه اإلنسن املؤمن الذي يحاول أن يقتدي بقدوته محمد ص ى الله عليه وسلم مشمس ومبتسم. إن هدف هذا البحث أن يب ن للناس كيف سيعيدون األمل والتفاءل ي تفك رهم لكي تعود وجوههم مبتسمة مشمسة. نحن بتبسمنا نتقرب إ ى خالقنا والتبسم هوالذي يجعل من املعطي واملتلقي أغنياء. الكلمات الرئيسة: الحديث السنة تبسم الرسول ص ى الله عليه وسلم 123

124

125 Prof. dr. Šefik Kurdić 1 ISLAMSKA PERCEPCIJA FENOMENA SMAKA SVIJETA Sažetak Smak svijeta ili Kijametski dan bio je i ostao fenomen koji je uvijek pobuđivao maštu kod mnogih ljudi u svim generacijama, a posebno u posljednje vrijeme, kada se to pitanje i medijski itekako aktualiziralo. Mnogi su, osvrćući se na kalendar starih Maja na temelju kojeg se svijet završava 21. decembra godine, razumjeli da će tada i nastati Smak svijeta, pa je ovaj tekst doprinos boljem razumijevanju ovog fenomena. Ovaj tekst tretira ovaj fenomen i iznosi njegovu islamsku percepciju sa bitnim detaljima koji ga pokušavaju približiti ljudskom poimanju, spominje temeljnu podjelu simptoma ovoga fenomena i navodi po jedan primjer malog i velikog njegovog predznaka. Ključne riječi: Smak svijeta, mali predznaci, veliki predznaci. Uvod Pojam apokaliptičnog postao je simbolom Kraja svijeta ili vremenskog intervala pred Smak svijeta. On će, prema mišljenjima i predviđanjima nekih, biti obilježen strašnim pojavama, ogromnim udarima mora, rušenjem planina, pucanjem tla, požarom s neba... Prema mnogim predviđanjima poplave, zemljotresi, ''cunamiji'', velike suše, erupcije super vulkana, lude vođe, rat, nuklearno naoružanje, udar meteora, sunčeva super oluja, promjena magnetskih polova zemlje, drastična promjena klime, smrtonosni toksini, globalna epidemija sve su to pojave i fenomeni koje bi u nekom drastičnom scenariju mogle biti realno opasne za preživljavanje čovječanstva i koje bi mogle teorijski prouzrokovati Apokalipsu. Tako ekološka kriza personificirana u nestašici vode i razaranju okoliša, preko opasnosti nanotehnologije i umjetnih bolesti, do kataklizme novog ledenog doba ili pada u crnu rupu, svakoga treba navesti na angažiranije razmišljanje i duboko ga zabrinuti. 1 Islamski pedagoški fakultet Univerziteta u Zenici. 125

126 Drevna civilizacija Maja nestala je sa zemlje 500 godina prije otkrića Amerike, a iza sebe je ostavila niz zagonetki i enigmi. Jedna od najvažnijih je njihov ritualno-kosmički kalendar koji još uvijek fascinira savremenike svojom tačnošću i preciznošću. Prema ovom kalendaru Maja, era tzv. Petog Sunca u kojoj čovječanstvo egzistira danas, završava se godine. Na temelju ove činjenice, zapadnjačka civilizacija je ustanovila brojne hipoteze prema kojima se Smak svijeta trebao dogoditi godine. Čak je i najpoznatiji među onima koji su proricali budućnost, Nostradamus, čije su se prognoze u posljednjih 400 godina (uglavnom) ostvarivale, najavio Smak svijeta do kraja godine. Nostradamus je najavio čudan kosmički fenomen, najvjerovatnije asteroid koji će dovesti do niza prirodnih katastrofa, erupcije svih vulkana na zemlji, kao i pojave ''cunamija'', tornada i zemljotresa. Promjenom polova Zemljina kugla bi stala, a onda bi počela da se okreće na drugu stranu oko svoje ose, što bi dovelo do toga da Sunce izlazi na zapadu, a zalazi na istoku. O ovom fenomenu govorio je čak i Ajnštajn, koji je smatrao da je promjena polova Zemljine kugle sasvim mogući scenarij kraja čovječanstva. Tumačeći Nostradamusova proročanstva, savremeni stručnjaci smatrali su da je moguć Treći svjetski rat u novembru godine u kojem je trebalo doći do upotrebe hemijskog i biološkog oružja, kao i sukob između Evrope i SAD-a, te između Velike Britanije i Francuske. Najavljivana je, za kraj godine, tragedija u Rimu i veliki sukob Amerike sa Iranom i Sjevernom Korejom. Nostradamus predviđa kako će se veliki sukobi vrtjeti, uglavnom, oko nuklearnog oružja i to najviše na području Mediterana. Jedna atomska bomba će, prema njegovim predviđanjima, umjesto na kopno, pasti u more i pobiti sav podvodni svijet na tom području. Prema njegovim predviđanjima, ništa bolja sudbina ne očekuje ni SAD. Osim prirodnih katastrofa, Nostradamus im predviđa građanske ratove, političke konflikte, očaj i naglo siromaštvo. 126

127 Islamska percepcija ovog fenomena Allah Uzvišeni jasno govori u Svojoj Knjizi:,,Pitaju te o Smaku svijeta kada će se zbiti. Reci: To zna jedino Gospodar moj, On će ga u njegovo vrijeme otkriti, a težak će biti nebesima i Zemlji, sasvim neočekivano će vam doći. Pitaju te kao da ti o njemu nešto znaš. Reci: To samo Allah zna, ali većina ljudi ne zna. 2,,Ljudi te pitaju o Smaku svijeta, reci: To jedino Allah zna! A ti ne znaš, možda je Smak svijeta blizu! 3,,Pitaju te o Smaku svijeta: Kada će se dogoditi? Ti ne znaš, pa kako da o njemu zboriš, o njemu samo Gospodar tvoj zna. 4 Allahovi poslanici nisu znali kada će nastupiti Smak svijeta. Abdullah b. Mes'ud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:,,u noći Isra'a, sreo sam se sa Ibrahimom, Musaom i Isaom. Spominjali su Smak svijeta, pa su pitanja uputili Ibrahimu, na što je on rekao: Ja o tome ništa ne znam! Nakon toga su upitali Musaa, a on je odgovorio: Ja o tome ništa ne znam! Napokon su upitali Isaa, pa je odgovorio: Što se tiče njegove neizbježnosti, to niko drugi, osim Allaha, ne zna, kao i o tome kada će me Allah obavijestiti da se pojavio Dedždžal. A sa mnom će biti dvije britke sablje, pa kada me vidi Džedždžal topit će se, kao što se olovo topi. Potom će ga Allah Uzvišeni uništiti! 5 O tačnom nastupanju Smaka svijeta ništa nije znao ni Allahov Poslanik, s.a.v.s., ali ni najodabraniji melek Džibril. To se jasno nazire iz onog dugog hadisa o imanu, islamu i ihsanu, u kojem Poslanik, s.a.v.s., na pitanje Džibrila o nastanku Kijametskog dana, jasno konstatira:,,ništa upitani ne zna više od onoga koji ga pita! 6 Allah Smak svijeta naziva i Jevmu-l-azifeti/Dan bliski, zbog njegove blizine i bliskosti, a u kojem će, od straha i iznenađenja, srca do grkljana doprijeti:,,i upozori ih na bliski Smak svijeta, kada će srca do grkljana doprijeti i popriječiti se! 7 2 El-A'raf, El-Ahzab, En-Nazi'at, Hadis bilježi Ahmed u svom Musnedu, 5/189. Ahmed Šakir tvrdi da je ova Ahnmedova predaja pouzdana! 6 Muslim. 7 El-Mu'min,

128 Dakle, o njegovom iznenadnom nastupanju ne zna niko izuzev Gospodar svjetova, koji to posebno i ističe u ovom ajetu:,,smak svijeta se približava, Allah će ga jedini otkriti! 8 Bliskost Smaka svijeta je u tome što je on stalno sve bliži, a to se eksplicite i vidi na temelju brojnih predznaka koji se sve više i više pokazuju i realiziraju. Treba napomenuti da su veliki predznaci Smaka svijeta spomenuti i u Kur'anu i u sunnetu, dok je veliki broj malih predznaka spomenut u brojnim autentičnim Poslanikovim, s.a.v.s., predskazanjima. Obzirom da i Kur'an i sunnet tretiraju ovaj fenomen, onda nam postaje sasvim jasno da je to važna činjenica koju vjernici treba da uvažavaju i o tim nagovještajima razmišljaju. Dovoljno je kazati da se nekoliko stotina vjerodostojnih hadisa bavi malim ili velikim predznacima Smaka svijeta što upućuje na istinsku važnost i značaj, jer Allah i Poslanik, s.a.v.s., govore o onom što je važno za čovjeka i cjelokupan ljudski rod. Iako, prema islamskom poimanju ovog fenomena, niko ne zna kada će se on odigrati, ipak su o njemu pisali i govorili svi islamski umovi u prošlosti, ali i danas. Svi oni smatraju da, analizirajući taj događaj, mi iznjedrujemo brojne pouke i poruke koje emaniraju iz samoga nagovještaja takvoga događaja. Stvarna korist od vjerovanja u ovaj fenomen i njegove predznake Šta, ustvari, dobivamo našim vjerovanjem u ovaj fenomen i poznavanjem detalja koji nagovještavaju konačan nestanak ovoga svijeta? Šta dobivamo sa posljednjim velikim predznakom koji nedvojbeno nagovještava spuštanje zavjese na pozornici ovoga svijeta? Neki islamski autori naveli su brojne koristi koje njedri ovaj fenomen, kao i simptome koji ga nagovještavaju. Između ostalih, to su: - Potvrđivanje vjerovanja u transcendentalni svijet ili svijet gajba, svijet nevidljivoga i neopipljivoga, što predstavlja jedan od šest temelja cjelokupnog islamskog učenja. Allah Uzvišeni na početku najdulje sure u Kur'anu definira iskrene vjernike i govori kakvi oni treba da budu:,,onima 8 En-Nedžm,

129 koji u nevidljivi svijet budu vjerovali! 9 Naime, vjerovanje u još nevidljive preznake Smaka svijeta (pojava Isa, a.s., pojava Dedždžala, izlazak Je'džudža i Me'džudža, izlazak misteriozne Životinje koja će govoriti, sasvim neobičan i ljudskoj logici oprečan zakon pojavljivanja Sunca sa zapada i brojna druga Vjerovjesnikova, s.a.v.s., predviđanja spomenuta u autentičnim predanjima) jasno potvrđuje naše čvrsto vjerovanje u nevidljivi svijet. - Vjerovanje u Smak svijeta i poznavanje njegovih predznaka vjerniku još više jača vjeru i razvija svijest o Sudnjem danu i važnosti pripreme za taj dan, a nemarne i grješne potiče da se prenu iz nemara i utonuća u grijehe, da se vrate pokajanju svome Gospodaru i odupru se ovosvjetskim nasladama i raznim vrstama delikata. - Konkretna korist poznavanja detalja predznaka Smaka svijeta osposobljava nas da prepoznamo opasnost koja nam prijeti sa nekim od njih, u smislu da se odupremo iskušenju koje će vjernike zadesiti njihovim pojavljivanjem. Tako će, primjera radi, vjernici umjeti prepoznati Dedždžala i njegovo zavođenje i neće se dati uhvatiti u njegovu mrežu u koju će uhvatiti sve one koji ne budu svjesni ko je on i koji ne budu poznavali njegov opis, karakteristike i brojne vještine kojima će zavoditi ljude u zabludu, tako da će ga mnogi smatrati i bogom. Naravno, kada ništa od toga ne bismo znali, zapali bismo u brojne dileme i probleme koji bi nas koštali možda čak i vjere. - Brojni predznaci Smaka svijeta i detalji vezani za njih uveliko otvaraju vrata nade ljudima, jer se iz poznavanja tih predznaka spoznaje da budućnost pripada islamu koji će se izuzetno brzo širiti, a sve druge ideje i ideologije, pa i religije će stagnirati a njihova učenja devalvirati i, na koncu, nestati! - Vjerovanje u fenomen Smaka svijeta i znanje o njegovim predznacima zasićuje radoznalost koja emanira iz svake osobe, a manifestira se u težnji da se sazna šta će se desiti u budućnosti, pogotovo što ti nagovještaji nisu produkt nečijih nagađanja ili nesigurnih predviđanja, nego stvarne istine, zasnovane na Allahovoj Knjizi i sigurnim i provjerenim Vjerovjesnikovim, s.a.v.s., predanjima. - Predznacima koji su najavljeni savršenim kur'anskim ajetima i sigurnim Poslanikovim, s.a.v.s., predanjima, a pogotovo onim koji su se 9 El-Bekare,

130 već ostvarili, minimiziraju se i neutraliziraju najave raznih lažljivaca koji tvrde da poznaju budućnost. Astrolozi, vračare, gatare, sihirbazi i drugi manipulatori ljudima otkrivaju buduće događaje bez ikakvih argumenata i stvarnog znanja. Tek sa ovim realiziranim predznacima, na temeljima islamskih pouzdanih izvora, otkrivaju se lažna predviđanja raznih svjetskih demagoga čije najave nisu bile utemeljene na znanju, nego na neznanju i nesigurnim izvorima. - Poznavanje ovih događaja i njihovih detalja, a posebno kada budemo svjedoci njihovog pojavljivanja, povećava i učvršćuje naše vjerovanje. Dosadašnji nagoviješteni i ostvareni simptomi Kijametskog dana izvanredan su dokaz istinitosti Allahove vjere i njene originalnosti. - Poznavanjem detalja nekih predznaka Smaka svijeta, razumijevamo i pravilno shvatamo i neke šerijatsko-pravne propise. Tako, primjera radi, u vjerovjesničkim predskazanjima o Dedždžalu i njegovom boravku na Zemlji se govori da će dan trajati poput godine, a onda poput mjeseca, pa su ashabi pitali Vjerovjesnika, s.a.v.s., da li će biti dovoljno obaviti taj dan samo pet dnevnih namaza kada dan bude toliko trajao, kao što ih mi obavljamo u ovim našim danima. Allahov Poslanik, s.a.v.s., je odgovorio da, kada se to desi, onda će se računati. Iz ovakvih predanja o posljednjim dunjalučkim danima, pojavi Dedždžala i tolikom trajanju dana i noći, islamski učenjaci su izvukli propis za namaz onih stanovnika zemlje gdje dan i noć traju neobično dugo. 10 Naravno, iz poznavanja predznaka Smaka svijeta moglo bi se još iznjedriti veliki broj poruka i koristi, ali i ovo je dovoljno da se spozna koliko je značajno biti upućen u ovaj fenomen i sve detalje koji će mu prethoditi. Vrste predznaka Smaka svijeta Većina islamskih autora predznake Smaka svijeta dijele na dvije osnovne vrste: male i velike. Male predznake definiraju kao predznake koji će se odigrati prije deset velikih predznaka. Oni se pojavljuju prije Smaka svijeta na duži vremenski period i uobičajene su prirode. 11 Međutim, neki autor male 10 O ovim koristima i konkretnim porukama, pogledaj: Kraj svijeta, str Vidi: Fuad Sedić, Mali predznaci Sudnjeg dana, str

131 predznake Kijametskog dana dijele na davne i trajne, koje neki nazivaju srednjim predznacima. Davni predznaci, po ovoj definiciji, su oni koji su se davno pojavili i okončali, a nazivaju se malim predznacima zato što su se davno desili i što između njih i stvarnog Smaka svijeta postoji dug vremenski interval, kao što je najava poslanstva Muhammeda, s.a.v.s., njegova smrt, rascjepljenje Mjeseca, pojava ogromne vatre u Medini i sl. Srednji ili trajni predznaci su oni znakovi koji su se pojavili, ali se nisu završili i okončali, nego još traju, pa čak se i uvećavaju. Ovi predznaci su mnogobrojni. Među njima je pojava lažljivaca, povjeravanje vodstva nedostojnim, pojava razvrata i nemorala, mnoštvo ubistava, učestalost zemljotresa i drugih prirodnih nepogoda i dr. Veliki predznaci Smaka svijeta definiraju se kao velike i neobične stvari koje će se pojaviti pred samo nastupanje ovog fenomena. Kada se oni počnu realizirati, onda možemo očekivati veoma brzo nastupanje Kijametskog dana. To su, ustvari, neobični fenomeni koji će se manifestirati jedan za drugim, kao što se biseri nižu u nisku bisera. Allahov Poslanik, s.a.v.s., je spomenuo deset znakova, nakon kojih će Smak svijeta neodložno nastupiti i nabrojao ih je: Dim, Dedždžal, životinja, izlazak Sunca sa zapada, silazak Isaa, a.s., sina Merjeminog, pojava Je'džudža i Me'džudža, tri propadanja u zemlju jedan na istoku, jedan na zapadu i jedan na Arapskom poluotočju, a zadnji predznak je vatra koja će izaći iz Jemena tjerajući ljude prema mahšeru sastajalištu. 12 Mali predznaci Smaka svijeta Neki autori su, na temelju autentičnih hadisa Allahovog Poslanika, s.a.v.s., nabrojali preko stotinu simptoma malih predznaka Smaka svijeta. 13 Mi ćemo u ovom radu spomenuti samo fenomen učestalosti zemljotresa kao jedan od najavljenih malih predznaka Smaka svijeta. Allahov Poslanik, s.a.v.s., nagovještava ovaj fenomen u više vjerodostojnih hadisa. Navedimo neke: 12 Hadis bilježi Muslim u Sahihu. 13 Muhammed ibn Abdurrahman el-arifi u svom djelu o ovom fenomenu navodi čak 131 mali predznak Smaka svijeta. (Vidi: Kraj svijeta, str ). 131

132 ,,Neće nastupiti Kijametski dan dok se ne podigne znanje, ne budu učestali zemljotresi, ne nestane bereketa u vremenu, ne pojave brojne smutnje, ne umnože ubistva i ne raširi bogatstvo. 14,,Pred Kijametski dan će se pojaviti velika smrtnost, nakon koje će uslijediti učestali zemljotresi. 15 Abdullah b. Havale, r.a., prenosi:,,allahov Poslanik, s.a.v.s., stavio je ruku na moju glavu, pa rekao: Sine Havalov, kada vidiš međusobna razmimoilaženja na Svetim mjestima, znaj da su se približili zemljotresi, nesreće i ogromne teškoće. Tada će nastupanje Sudnjeg dana biti bliže ljudima nego što su moje ruke blizu tvoje glave! 16,,Moj ummet je ummet milosti, za njega nema kazne na ahiretu. Allah je učinio da ubistva, zemljotresi i smutnje budu njihova kazna na ovome svijetu. 17 Nauka tvrdi da zemljotres nastaje kao posljedica dejstva unutrašnjih sila, tektonskih pokreta i poremećaja u Zemljinoj kori, vulkanskih erupcija ili pomicanjem stjenovitih masa iz viših u niže planinske dijelove, 18 što uopće ne oponira Vjerovjesnikovim, s.a.v.s., predanjima, jer očito je da se te tektonske ploče aktiviraju ljudskim griješenjem, velikim nemoralom, upotrebom kamate i drugim anomalijama. Od prošlog stoljeća zemljotresi su česta pojava u svijetu. Zabilježeni su veliki zemljotresi u Tokiju i Jokohami, u Japanu, godine sa poginulih; u Mesini, Italija, godine, sa poginulih; u Kansu, Kina, godine, sa poginulih; u Nan- Šanu, Kina, godine, sa poginulih i u Tangšanu, Kina, godine, sa poginulih. 19 Najjači zemljotres u XXI stoljeću desio se u decembru na zapadnoj obali Sjeverne Sumatre ljudi je poginulo ili se smatra nestalima, a 1,7 miliona ljudi je ostalo bez domova zbog zemljotresa i cunamija koji je nakon njega uslijedio. Cunami je tada pogodio četrnaest zemalja u Južnoj Aziji i Istočnoj Africi. 14 Hadis bilježe Buhari, Muslim, Ibn Madže i Ahmed. 15 Hadis bilježe Ahmed, Ibn Hibban, Hakim, Taberani, Bezzar i Ebu Ja'la a ocijenjen je kao sahih. 16 Hadis bilježe Ebu Davud i Ahmed a ocijenjen je kao sahih. 17 Hadis bilježe Ebu Davud, Ibn Madže, Ahmed i Hakim i ocijenjen je kao sahih. 18 Pogledaj: Mala enciklopedija, Prosveta, Beograd, 1978, 1/ Uporedi: Sva čuda svijeta, str

133 Riječ cunami je japanskog porijekla i znači okrutni i razorni morski valovi. Nazvan je tim imenom jer se ta vrsta potresa često javlja u blizini Japana. Cunami se ponekad naziva i ''morskim podrhtavanjem'', a morski talasi koji nastanu kao posljedica takvog podrhtavanja dosežu visinu od nekoliko desetina metara i uništavaju velika obalna područja na koja udare svom svojom silinom, posebno onda kada ispred njih ne postoji nikakva prirodna brana koja bi ih ublažila. Posljedica tih silovitih potresa unutar okeana su džinovski vodeni talasi koji napadaju morsku obalu brzinom koja ponekad doseže i 750 km na sat u visini od 30 do 40 metara, udarajući na jedan kvadratni metar obale snagom od oko 100 hiljada tona vode, nanoseći tako mnogo veću štetu nego što su posljedice samog potresa, s obzirom na ogroman pritisak i snagu vode. Nisu samo zemljotresi uzročnici cunamija (ali su najčešći), tu su i tektonska slijeganja, vulkanska aktivnost i pad nekih svemirskih tijela kao što su meteori. Najveći cunami koji poznaje savremena ljudska povijest jeste onaj koji se desio 5. juna godine koji je, kao posljedica podrhtavanja morskog dna Japanskog kanala, pogodio istočnu obalu japanskog ostrva Honšu. Talas visok trideset metara potpuno je zbrisao cijela sela, uništio više od 10 hiljada domova i usmrtio oko 26 hiljada ljudi. Talasi tog cunamija krenuli su istočno preko Tihog okeana do ostrva Hilo na Havajima, potom su krenuli ka obali SAD-a od koju su se odbili i udarili u obale Novog Zelanda i Australije. Zemljotresi i vulkani su velika Allahova znamenja za Njegova stvorenja, u kojima vjernici opažaju posebnu imansku dimenziju. U islamskim izvorima navodi se da će uzrok učestalosti zemljotresa biti kamata i njena velika upotreba, kao i velika anarhija. 20 Alija b. ebu-talib, r.a., rekao je: Svaka kazna uslijedi isključivo poslije grijeha, a otklanja se jedino pokajanjem (tevbom). Svi kur'anski ajeti o kazni objavljeni su kao odgovor na ljudske grijehe. Jedan od najupečatljivijih kur'anskih ajeta koji govori o zemljotresima nalazi se u suri En-Nahl, 26. ajet, u kojem naš Uzvišeni Gospodar kaže: I oni prije njih su spletke pleli, pa je Allah iz temelja zgrade njihove porušio, i krov se na njih srušio stigla ih je kazna odakle nisu očekivali. 20 Vidi: El-Gimari, Mutabekatu-l-ihtira'ati-l-'asrijje lima ahbere bihi Sejjidu-l-berijje, str

134 Zar je moguće naći precizniji opis zemljotresa od ovog kur'anskog, a uistinu je mnogo ajeta koji govore o kažnjavanju neposlušnih Allahovih, dž. š., robova. Općenito gledajući, sve kosmičke pojave poput zemljotresa, vulkana i uragana jesu dio Allahove, dž. š., vojske podčinjene, kao kazna za neposlušne, iskušenje za poslušne i opomena za spašene. Takve pojave ne možemo poimati na način da mi možemo njima ovladati ili ih odvojiti od toga da one jesu dio Allahove, dž. š., vojske. Često se kaže da su zemljotresi Allahova kazna zbog čovjekovog nereda i opomena drugima. Zanimljivo mišljenje ima Miroljub Petrović, koji je u TV-emisiji Na rubu znanosti rekao da su, u posljednje vrijeme, dva najveća zemljotresa pogodila Japan, zbog toga što se u njemu nalazi procentualno najveći broj ateista, a Haiti zbog toga što se u njemu nalazi najveći broj satanista na svijetu. Zanimljivo da naučnici tvrde da se to dešava pokretanjem tektonskih ploča, ali i pored svih savremenih sprava nisu u stanju predvidjeti ovaj fenomen, što svakako upućuje na nepoznanicu koju je Allah ostavio kao Svoj bič neposlušnim robovima. Jednima je to kazna zbog nevjerovanja, ateizma i satanizma, a drugima oprost od grijeha i spašavanje od Vatre na Sudnjem danu. Vjerniku su ove nesreće otklanjanje grijeha i sankcija na Sudnjem danu. Kolika je Allahova milost spram muslimana, najilustrativnije oslikava posljednji hadis u kojem se kaže da će muslimani sa iskušenjem smutnje, ubistava i zemljotresa svoju kaznu već pretrpjeti na ovome svijetu i ona će ih očistiti od grijeha i kazni onoga svijeta. Nevjernici će iskusiti i ovozemaljsku, prolaznu, ali i onosvjestsku vječnu kaznu, tako da sva iskušenja, muke i belaje koje dožive na ovome svijetu neće nimalo umanjiti njihovu kaznu na onome svijetu. Kako nam samo naš Poslanik, s.a.v.s., odašilje signal nade. Kako je to lijepo čuti. Pa zar da ne budemo ponosni što smo muslimani?! Zar ne izdržati još malo ova iskušenja, prije vječnog uživanja i onosvjetskog blagostanja?! Veliki predznaci Smaka svijeta Već smo spomenuli deset velikih predznaka Smaka svijeta koji će se nizati jedan za drugim. Sve će to biti fenomeni koji će ljudima 134

135 posebno zaokupiti pažnju. To će, ustvari, biti posljednja upozorenja ljudima na kraj ovog svijeta i poziv na njihovo konačno pokajanje. Jedan od ovih predznaka je pojavljivanje čudne životinje koja će govoriti ljudima i koja će razotkrivati koji od njih su vjernici, a koji nevjernici. Vjerovjesnik, s.a.v.s., je spomenuo ovu tajanstvenu životinju u više autentičnih predanja. Neke od njih ćemo navesti u nastavku teksta. Požurite sa dobrim djelima prije šestero: prije izlaska sunca sa zapada, prije dima, prije Dedždžala, prije životinje, prije smrti i prije Općeg događaja. 21 Prvi predznak Sudnjeg dana koji će se pojaviti je izlazak Sunca sa zapada i izlazak životinje među ljude. 22 Zaista je prvi predznak koji će se pojaviti: izlazak sunca sa zapada i izlazak životinje pred ljude u jutarnjem vremenu. Bilo koji od ova dva predznaka da se prvi dogodi neposredno poslije njega će uslijediti drugi. 23 Troje kad izađe tada čovjeku neće biti od koristi to što će tada vjerovati, ako prije nije vjerovao ili ako nije, kao vjernik, kakvo dobro uradio: izlazak sunca sa zapada, Dedždžal i životinja iz zemlje. 24 Pojavit će se životinja iz zemlje s kojom će biti Sulejmanov pečat i Musaov štap, pa će na vjernikovo lice staviti bijeli biljeg a nevjernikov nos pečatom popečatiti. Ljudi će se okupiti, pa će ovaj onome govoriti vjerniče, a onaj ovome nevjerniče. 25 Očito je da će Uzvišeni Allah pred sami kraj ovoga svijeta poslati jednu posebnu životinju koja će ljudima govoriti i upozoravati ih na ono što nije dobro. 26 To je zbog toga što će se, u tom vremenu, ljudima razni harami činiti normalnim i što će u prakticiranju raznovrsnih harama učestvovati i iskreni vjernici, zajedno sa dokazanim nevjernicima i licemjerima. Na žalost, u vjerodostojnim hadisima Allahovog Poslanika, s.a.v.s., nema više detalja vezano za ovu životinju koja će biti jedan od prvih velikih predznaka Kijametskog dana. Upravo zbog toga postoje razilaženja među islamskim učenjacima gdje će ta životinja izaći. Jedni tvrde da će izaći iz brežuljka Safa u Mekki, dok drugi smatraju da će 21 Hadis bilježe Muslim i Ahmed. 22 Hadis bilježi Muslim. 23 Hadis bilježe Muslim, Ebu Davud, Ibn Madže, Ahmed i Tahavi. 24 Hadis bilježe Muslim i Tirmizi. 25 Hadis bilježe Tirmizi, Ibn Madže i Ahmed i ocijenjen je kao hasen. 26 Uporedi: Dr. Omer Sulejman el-eškar, El-Kijametu-s-sugra, str

136 pojaviti ispod Kabe, treći u Jemenu, a četvrti vjeruju da će se pojaviti iz pustinje. 27 Neki autori klasičnih djela daju joj zanimljiva i čudna svojstva, pa kažu da će imati glavu vola i uši slona, a neki smatraju da će to, ustvari, biti Salihova, a.s. kamila koju je njegov narod zaklao. Neki tvrde da se radi o mladunčetu Salihove, a.s., kamile. Imam Kurtubi smatra ovo mišljenje najispravnijim. 28 Neki smatraju da je to životinja Džessasa, spomenuta u hadisu Temim ed-darija, r.a., u kazivanju o Dedždžalu. Nazvana je Džessasom jer je krijumčarila vijesti o Dedždžalu. 29 Ima ih koji misle da je to zmija okačena na zid Kabe koju je El- Ikab strgao kad su Kurejšije htjele sagraditi Kabu. Jedni su mišljenja da je Dabbetun životinja, zbirna imenica za sve što puže zemljom. Nije riječ ni o kakvoj čudnovatoj i neuobičajenoj životinji. Ima i onih koji pretpostavljaju da se možda mislilo na bakterije koje opasno razaraju ljudsko tijelo i zdravlje. Ako analiziramo brojne komentare Kur'ana, naići ćemo na različite opise ove životinje da joj je glava poput glave vola, oči poput očiju svinje, uši kao u slona, rogovi kao u jelena, vrat poput vrata noja, grudi kao u lava, boja kože kao u tigra, struk kao u mačke, rep kao u ovna, noge kao u deve, da je šezdeset aršina duga, da ima perje, kopito i bradu! 30 Naime, prema najvećem broju islamskih učenjaka, očito je da se radi o životinji, jer je to eksplicite navedeno u Kur'anu. Allah Uzvišeni o tome kaže: I kada dođe vrijeme da oni budu kažnjeni, Mi ćemo učiniti da iz zemlje iziđe jedna životinja koja će im kazivati da ljudi u dokaze Naše nisu bili uvjereni 31 Ono što je posve jasno je da će ova životinja izaći pred sami Kijametski dan, nakon što ljudi ogreznu u grijehu, neposlušnosti Allahu, 27 Pogledaj: El-Keššaf, 3/ Pogledaj njegovu elaboraciju ovog fenomena: El-Džami'u li ahkami-l-kur'an, 13/ Uporedi: Ez-Zamahšeri, El-Keššaf, 3/ Vidi o tome: Ez-Zamahšeri, El-Keššaf, 3/371 i Sejjid Kutb, U okrilju Kur'ana, 20/ En-Neml,

137 nakon afirmiranja zla, devalviranja dobra, nakon pojave razvrata i nakon što prevladaju smutnje i anarhija. 32 Dakle, kako vidimo u ovom ajetu, potpuno je jasno da će životinja govoriti ljudima i iznositi im jasne i nedvosmislene dokaze. Tako Ibn Džurejdž prenosi od Ibnu-z-Zubejra, r. a, da će životinja reći: O ti, taj i taj, budi radostan, ti si jedan od stanovnika Dženneta!, a zatim: O ti, taj i taj, ti si stanovnik Vatre! 33 U jednom predanju od Imama Ahmeda i Tirmizije spominje se da će ova životinja stavljati biljege na ljude, tako da će se znati ko je vjernik, a ko nevjernik. Naime, ona će izaći sa Musaovim, a.s., štapom i Sulejmanovim, a.s., prstenom, pa će žigosati nos nevjernika sa tim prstenom. Lice vjernika dodirnut će štapom, tako da će ljudi, kada sjednu za sofru, jedni drugima reći: O vjerniče!, odnosno: O nevjerniče! 34, jer će na njihovom čelu, nakon dodira ove životinje, pisati: Vjernik ili Nevjernik! Ustvari, kada dodirne vjernika, njegovo lice će blistati i to će biti znak njegovog imana, dok će nevjerniku utisnuti prsten, tj. pečat na njegov nos i to će biti znak njegovog nevjerstva. 35 Čak ima i onih koji smatraju da će to zapravo biti čovjek koji će ljudima donositi dokaze protiv njih. Oni, naime, pretpostavljaju da je životinja insan koji će polemisati sa sljedbenicima novotarija i kufra ne bi li prestali, pa će svako propasti ili biti spašen nakon što je upoznat sa Istinom. Ovo mišljenje spominje i Kurtubi u svom tefsiru, ali ga odbacuje. Da je životinja čovjek, koji raspravlja sa sljedbenicima novotarija, onda u tome ne bi bilo neprirodnosti i to ne bi bio jedan od deset velikih predznaka Sudnjeg dana. 36 Nužno je vjerovati kako će Allah dž. š. na kraju vremena ljudima poslati životinju iz zemlje koja će razgovarati sa njima. Njen govor će im biti jasan dokaz kako su, zbog njihovog poricanja Allahovih znakova, zaslužili ispunjenje prijetnje. Kada životinja izađe, ljudi će shvatiti kako je 32 Vidi: Tefsir Ibn Kesira (na bosanskom), str. 984 i Muhammed Ali es-sabuni, Safvetu-ttefasir, 11/ Ibn Kesir, Tefsir, str. 985 i Ez-Zamahšeri, El-Keššaf, 3/ Vidi o tome: El-Benkani, Ešratu-s-sa'ati-l-kubra, str. 198; El-Arifi, Kraj svijeta, str. 289 i El-Vabil, Predznaci Sudnjeg dana, str Vidi: El-Keššaf, 3/ Uporedi: El-Džami'u li ahkami-l-kur'an, 13/

138 to jasna natprirodna opomena o blizini Sudnjeg dana. Prije toga nisu vjerovali u Allahove ajete niti u Obećani dan. Hasan el-basri smatra da će ova tajanstvena životinja izlaziti iz Zemlje tri dana. Alija b. ebi-talib, r.a., isto smatra da će ona izlaziti tri dana i da će se za ta tri dana samo trećina te životinje pojaviti. Neki smatraju da će joj se samo pojaviti glava koja će dosezati do oblaka ili čak do nebesa. 37 Zamahšeri navodi predanje da će se ova čudnovata životinja pojaviti dok Isa, a. s, bude sa muslimanima obavljao tavaf oko Kjabe. Dok oni budu u tavafu, Zemlja će puknuti i iz Safe, u blizini Kjabe, pojavit će se ova životinja. 38 Spominjanje životinje u suri En-Neml jača mišljenje kako je riječ o životinji koja ima moć govora sa ljudima. Upravo u ovoj suri En-Neml se spominje razgovor između insekata, ptica, džina i Sulejmana a.s. Spominjanje životinje je došlo u odgovarajućoj harmoniji sa surom. 39 Ahmed Šakir kaže: Ajet je jasan, riječ je o arapskoj imenici (dabbetun) čije je značenje poznato i jasno u arapskom jeziku i nema nikakve potrebe za odstupanjem u značenju (...) Brojni hadisi u Sahihima i drugim zbirkama govore o životinji kao predznaku koji će se pojaviti na kraju vremena. Zabilježene su i brojne vijesti koje nisu direktno vezane za Vjerovjesnika, s.a.v.s. - dostavljača Objave i komentatora Knjige - pa zašto bi sve to ostavili?! Međutim, naši pojedini savremenici, pripadnici islama u kojima se proširila nevaljalost govora i mišljenja, ne žele vjerovati u gajb (nevidljivo), ne žele preći granicu materije koju su im zacrtali njihovi učitelji i uzori, nevjernici idolopokloničke raskalašene Evrope, otpadnici od svih ljudi i vjera, oni ne mogu vjerovati u ono u šta mi vjerujemo niti to mogu jasno poreći, nego samo umotavaju govor, raspravljaju i petljaju a zatim izokreću smisao riječi od njenog ispravnog značenja čineći ih tako sličnijim znakovima nego onom što oni poriču i kriju duboko u sebi. 40 Na kraju, treba reći da je pojava životinje i njeno obraćanje ljudima fenomen koji treba da se razlikuje od onih običnih pojava u našem životu. Zar svi veliki predznaci nisu upravo fenomeni koji će ljudima zaokupiti maštu i ukazati im na nešto što je, do kraja, važno? 37 Zanimljive navode donosi Zamahšeri: El-Keššaf, 3/ El-Keššaf, 3/ Vidi: Fi zilali-l-kur'an, 5/ Komentar na Musned Ahmeda, 15/82 138

139 Zar fenomen pojave Dedždžala nije nešto sasvim posebno: njegov izgled, njegovo ponašanje i nadnaravne moći koje će ljudima demonstrirati?! Zar pojava Isaa, a.s., nije nešto posebno zanimljivo, čudno i neobično?! Zar pojavljivanje i izlazak Sunca sa zapada ne predstavlja fascinantnu i čudnu pojavu o kojoj ljudi ni sanjali nisu?! Otuda i pojavljivanje ove životinje i njen govor upućen ljudima treba da bude poseban čin i jedan od događaja koji treba da usredsrede čovjeka na posebno razmišljanje o njemu i njegovoj svrsi bitisanja na ovome svijetu. Ako mogu da iskažem i svoje skromno mišljenje, onda smatram, pored svih ostalih pouka i poruka slanja ove životinje, da će ona svojim dolaskom i kritikom upućenom onim ljudima koji su zapostavili vjeru u Allaha i ostavili prakticiranje Njegovih propisa, ustvari poniziti, minimizirati i devalvirati grješnike i nevjernike toga vremena, jer će ona životinja biti svjesnija od njih. Ona je svjesna Allaha i Njegove moći, a ljudi kojima je Allah dao moć govora, razmišljanja, analizirana i meditiranja bit će na nižem stepenu od nje! Ovim će se samo zorno pokazati kako čovjek može biti i gori od životinje, kao što Allah konstatira u Svojoj Knjizi: Mi smo za Džehennem mnoge džine i ljude stvorili: oni pameti imaju a njima ne shvaćaju, oni oči imaju a njima ne vide, oni uši imaju a njima ne čuju: oni su kao stoka, čak i gori oni su, zaista, nemarni! 41 Zanimljivo je, na kraju, spomenuti razmišljanje Ibn Hadžera el- Askalanija. Naime, on smatra da će se ova misteriozna životinja pojaviti u istom danu kada i izlazak Sunca sa zapada. Njegov zaključak je da će izlaskom Sunca sa zapada čovjeku biti onemogućeno da se pokaje, pa će životinja koja će stavljati pečat na čelo svakog čovjeka, ustvari, pokazati ko je pokajnik, a ko grješnik, jer će na svakom od njih pisati: Vjernik ili Nevjernik! 42 Zaključak Nakon analiziranja brojnih autentičnih hadisa koji se bave sa ovim fenomenom, a koji eksplicite govore o trijumfu islama i muslimana, zaključak je da se ne smijemo pasivizirati, uspavati, ulijeniti i čekati te 41 Al-A'raf, Vidi: Blizina pojave Mehdije, str

140 trenutke bez našeg angažmana na planu ispravnog interpretiranja Allahove vjere. Bez ulaganja našeg maksimalnog truda, bez davanja svega od sebe, bez istrajnog rada na svim poljima našeg života i pokušaja ispravljanja negativnosti i afirmiranja dobra ne možemo se ni nadati Allahovoj pomoći! Ove vijesti o trijumfu islama i muslimana treba samo da ojačaju naše slabe strane, da preuzimajući iskustva iz ostavštine i baštine naših predaka doprinesemo afirmiranju istinskih vrijednosti i ljepota. Vjerovjesnik, s.a.v.s., je obećao trijumf muslimana, ali on se neće realizirati sve dok su muslimanski narodi ovako zaostali, podijeljeni, nemoćni, lijeni, izgubljeni, pasivizirani i međusobno neprijateljski raspoloženi! Neophodno je da islamski aktivisti, reformatori i da'ije, bez obzira na određene razlike, nađu modalitete međusobne suradnje, kako bi se Ummet iznutra promijenio, transformirao i aktivirao sve svoje potencijale. Muslimani trebaju naći mehanizme sa kojima će nadoknaditi propušteno u posljednjih nekoliko stoljeća i sustići napredni svijet, apsorbirajući od njega ono što je dobro i pozitivno, dajući mu ono što on nema od svojih vrednota i ljepota! Možemo primijetiti da su ashabi Allahovog Poslanika, s.a.v.s., bili nesumnjivo uvjereni da će im Allah pomoći, da će njihove vojske izvojevati pobjede, kako je Allah i obećao, ali ovo ubjeđenje ih nije spriječilo da marljivo rade i da se maksimalno pripremaju za te borbe, ali i da se do kraja angažiraju u svim segmentima života. Analizirajući autentične hadise koji govore o fenomenu Smaka svijeta, pored onih zabrinjavajućih i zastrašujućih, nailazimo i na veliki broj onih hadisa koji nagovještavaju trijumf islama i muslimana. Poznavanje i prezentiranje ovakvih autentičnih predanja značajno je zbog slijedećih razloga: - zato što se ovim predskazanjima pokazuje da će na kraju svijeta biti olakšanje za islam i muslimane, kao što je, u biti, i islamski princip: Olakšavajte, a nemojte otežavati, i obradujte a nemojte rastjerivati! - zato što muslimani, kroz nepravdu, nasilje i tiraniju nad njima u posljednjih nekoliko stoljeća, osjećaju gorčinu i neku vrstu bezizlazne 140

141 situacije. Ukoliko bi se nastavilo sa ovakvim osjećanjem ogorčenosti i nemoći, uništit će u sebi ambicije, odlučnost i aspiracije za promjenama i pokušajem transformacije sebe i društva. Otuda ovakve Vjerovjesnikove, s.a.v.s., najave trijumfalnih uspjeha koje će muslimani imati na samom kraju ovog dunjalučkog putovanja. Te najave su vjetar u leđa islamskom ummetu i velika motivacija da se sva iskušenja stoički i strpljivo podnesu, da barjak islama hrabro čuvaju i dostave generacijama nakon njih, - zato što brojni pojedinci i grupe u svijetu vode psihološki rat protiv islama i muslimana, imputirajući im ekstremizam, fundamentalizam i terorizam, čime im ubijaju nadu u bolje sutra i želju za svjetlijom budućnošću. Zbog toga je izuzetno značajno širiti ovakve vjerodostojne hadise koji nagovještavaju trijumf islama, čime će se ispuniti srca muslimana takvim zrakama koje će uništiti tamu očaja, maglu nemoći i oblake besperspektivnosti, - zato što je među brojnim vjernicima proširena pogrešna i deprimirajuća predstava o kraju dunjaluka ili budućnosti ummeta, potpuno crna slika koja se temelji samo na tretiranju smutnji, nesporazuma i međusobnom sukobu muslimana. Zaključak je da treba širiti ove radosne vijesti koje su najavljene kur'anskim i sunnetskim tekstovima ili su već viđene u povijesti. Mnogo toga smo imali prilike saznati preko Poslanikovih, s.a.v.s., hadisa i njegove časne biografije, gdje je i najveće iskušenje bilo prevladano Vjerovjesnikovom, s.a.v.s., vjerom u bolju budućnost i sretan završetak svih stvari. Osobine stalnog afirmiranja nade i sretnog završetka pokazivali su brojni islamski velikani kroz povijest. Tako Hasan el-benna na jednom mjestu kaže: Činjenice današnjice su snovi prošlosti, a snovi današnjice su činjenice sutrašnjice! 43 Literatura: 1. El-Kur'ani-l-kerim, prijevod: Besim Korkut, Medina, S. Arabija, h. g. 2. Ahmed, b. Hanbel eš-šejbani: El-Musned, El-Mektebu-l-islami, Bejrut, El-Albani, Muhammed Nasiruddin: Sahihu-l-džami'i-s-sagiri ve zijadetuhu, El- Mektebu-l-islami, Bejrut-Damask, Dr. Jusuf el-karadavi, Radosne vijesti o trijumfu islama, str

142 4. El-Albani: Silsiletu-l-ehadisi-s-sahiha, Mektebetu-l-me'arif, Rijad, El-'Arifi, Muhammed ibn Abdurrahman: Kraj svijeta, Udruženje za promociju i afirmaciju mladih intelektualaca PAMI, Sarajevo, El-Benkani, Ebu Enes Madžid: Ešratu-s-Sa'ati-l-kubra ve deliluha mine-l-kur'ani ve sahihi-s-sunneti-n-nebevijjeti, Mektebetu 'Ibadu-r-Rahmani i Mektebetu-l-'ulumi ve-lhikemi, Egipat, El-Buhari, Muhammed b. Isma'il: Buharijeva zbirka hadisa, prijevod i komentar: grupa prevodilaca, Visoki saudijski komitet za pomoć BiH, Sarajevo, El-Buhari: Es-Sahih, Daru ihjai-t-turasi-l-'arebi, Bejrut, bez god. izdanja. 9. Ebu Davud, Sulejman es-sidžistani: Es-Sunen, Daru ihjai-s-sunneti-n-nebevijjeti, bez mjesta i god. izdanja. 10. El-Eškar, dr. Omer Sulejman: El-Kijametu-s-sugra, Mektebetu-l-felah, Kuvajt, El-Gimari, Ahmed b. Muhammed el-haseni: Mutabekatu-l-ihtira'ati-l-'asrijje lima ahbere bihi Sejjidu-l-berijje, Daru-l-Kahire, Kairo, El-Hakim, Ebu 'Abdullah en-nejsaburi, El-Mustedreku 'ale-s-sahihajni, Daru-l-fikr, Bejrut, Ibn Hibban, Muhammed el-busti, Es-Sahih, Mu'essesetu-r-risale, Bejrut. 14. El-Karadavi, dr. Jusuf, Radosne vijesti o trijumfu islama, s arapskog: Hajrudin Hodžić, Muslimansko Bratstvo, Sarajevo, Ibn Kesir, Isma'il: Tefsir, Visoki saudijski komitet za pomoć BiH, Sarajevo, El-Kurtubi, Muhammed b. Ahmed: El-Džami'u li ahkami-l-kur'an, Daru-l-hadis, Kairo, Kutb, Sejjid: U okrilju Kur'ana, FIN, Sarajevo, Ibn Madže, Muhammed el-kazvini: Es-Sunen, Daru-l-hadis, Kairo, Mala enciklopedija, Prosveta, Beograd, Muslim, b. Hadždžadž en-nejsaburi: Es-Sahih, Daru Ibn Hazm, Bejrut, Muslimova zbirka hadisa, prijevod: Š. Kurdić, Kuća mudrosti, Zenica, En-Nesai, Ebu 'Abdurrahman: Es-Sunen, Daru-l-fikr, Bejrut, bez god. izdanja. 23. Es-Sabuni, Muhammed Ali: Safvetu-t-tefasir, Daru-l-Kur'ani-l-Kerim, Bejrut, Sedić, dr. Fuad: Mali predznaci Sudnjega dana, AIO, (bez mjesta izdanja). 25. Sva čuda svijeta vodič kroz najveće prirodne ljepote, s engleskog: Tamara Levak Potrebica, Mozaik knjiga, Zagreb, Et-Tahavi, Ebu Dža'fer Ahmed b. Muhammed, Šerhu Me'ani-l-asar, Daru-l-kutubi-l- 'ilmijje, Bejrut,

143 27. Tirmizi, Ebu 'Isa Muhammed b. 'Isa, El-Džami'u-s-sahih, Daru-l-kutubi-l-'ilmijje, Bejrut, Timizijina zbirka hadisa, prijevod: prof. Mahmut Karalić, Elči Ibrahim-pašina medresa, Travnik, Al-Wabil, Yusuf: Predznaci Sudnjeg dana, s arapskog: Rasim Brković i Senad Ćeman, Bemust, Sarajevo, Ez-Zamahšeri, Ebu-l-Kasim: Tefsiru-l-keššaf, Daru-l-kutubi-l-'ilmijje, Bejrut,

144 Šefik Kurdić, PhD ISLAMIC PERCEPTION OF THE END OF THE WORLD PHENOMENON ABSTRACT End of the world or the Last Day was and still is a phenomenon that has inspired the imagination of many people in all generations, especially in recent times, when this issue was actualised by the media. Many have been referring to the ancient Mayan calendar, which claims that the world ends on 21st December of People understood that on that same day the End of the World will occur, so this article is a contribution to a better understanding of this phenomenon. This text treats the mentioned phenomenon and its Islamic perception, with a few important details that try to explain it better to a human perception. Article also mentions a fundamental division of this phenomenon symptoms and cites one example of a small and large sign of the Judgement Day. Key words: end of the world, little signs, large signs. 144

145 األستاذ الدكتور شفيق كورديتش نظرة اإلسالم إ ى ظاهرة "يوم القيامة" الخالصة كانت وال تزال ظاهرة يوم القيامة أو ان اء الدنيا تث ر خيال الكث رين ي كل األجيال وخاصة ي اآلونة األخ رة عندما تم ترويج هذه الظاهرة إعالميا بشكل كب ر. فهم الكث رون بناء ع ى تقويم لقدامى قبائل مايا أن يوم القيامة سيحدث ي ٢١ من ديسم رعام ٢٠١٢ وكان هذا البحث إسهاما لفهم أفضل لهذه الظاهرة. هذا البحث يتناول هذه الظاهرة ويقد م نظرة اإلسالم إل ا مع التفاصيل الهامة ال تحاول تقري ا إ ى أفهام الناس باإلضافة إ ى أنه يذكرتقسيما أساسيا ألعراض هذه الظاهرة ويورد مثاال لعالمات الساعة الصغرى والك رى. الكلمات الرئيسة: يوم القيامة عالمات الساعة الصغرى عالمات الساعة الك رى 145

146

147 PEDAGOŠKO- PSIHOLOŠKE ZNANOSTI

148

149 Doc. dr. Nusreta Kepeš 1 ETIOLOGIJA POREMEĆAJA PONAŠANJA KOD ADOLESCENATA U BIH Sažetak BiH društvo je zadnjih godina suočeno sa pojavom društveno neprihvatljivog ponašanja kod maloljetnika koje iz dana u dan poprima sve veće razmjere. Ovaj rad je samo jedan mali i skromni doprinos u rasvjetljavanju ovog problem,a budući da na egzaktan način analizira njegovu pojavnost i etiologiju. Suština istraživanja jeste da se na osnovu utvrđenog faktičkog stanja u školama dodatno analizira, sistematizuje i izvrši komparacija uzročno-posljedičnih faktora nastanka društveno neprihvatljivog ponašanja kod učenika. Dobiveni rezultati mogu poslužiti u pronalaženju adekvatnih strategija koje bi dale trajne i učinkovite rezultate u prevalenciji poremećaja ponašanja kod učenika osnovnih i srednjih škola. Problem društveno neprihvatljivih oblika ponašanja kod adolescenata Statistika u Evropi govori da je svako treće krivično djelo počinio maloljetnik koji se u kasnijoj dobi, u skoro 95% slučajeva, oda kriminalu. Popularni magazini Der Spiegel i Stern vrlo često u svojim izvještajima pišu o nasilju među mladima u Evropi koje se manifestuje u raznim destruktivnim oblicima, kao što je ubijanje svojih vršnjaka, hladnokrvno mučenje kućnih ljubimaca, razna barbarska razaranja uz posjedovanje i upotrebu oružja, učestala silovanja, konzumiranja opojnih droga i alkohola u školama, te mnogim drugim devijantnim radnjama (Henting, H.,1997:11). Bosna i Hercegovina se sve više susreće sa sličnim vidovima društveno neprihvatljivog ponašanja kod djece i mladih. Iako je teško tvrditi da je stopa maloljetničkog kriminala u našoj zemlji u porastu, činjenice govore da su problemi maloljetničkog krivičnog pravosuđa izuzetno izraženi. Ukupno ekonomsko i političko stanje u Bosni i Hercegovini objektivno pogoduje porastu socijalno-devijantnih i patoloških pojava u društvu koje znatno utječu i na pojavu maloljetničkog prijestupništva. Na osnovu ovogodišnjih podataka o stanju i kretanju broja prijavljenih maloljetnih počinilaca krivičnih dijela koji su dobiveni iz službenih podataka za Federaciju BiH, može se 1 Islamski pedagoški fakultet u Bihaću 149

150 konstatovati da svaki osmi izvršilac krivičnog djela ima ispod 18 godina. U Tuzlanskom kantonu, na inicijativu Udruženja Vijeća škola i roditelja, u godini sprovedeno je istraživanje sa učenicima V, VI i VII razreda osnovnih škola. 2 Rezultati pokazuju da je oko 65% djece koja su učestvovala u istraživanju bilo izloženo nasilju od strane druge djece. Prema službenim podacima Kantonalnog tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona, od godine do godine, evidentirano je 752 prekršaja, od kojih je samo 180 na području Općine Zenica. 3 Iako nam se čini da je brojka od 180 mala, ne treba zanemariti podatak da su u istoj godini, od strane Centra za socijalni rad Zenica, evidentirana 203 maloljetnika koja su bila na granici sukoba sa zakonom, te da je otvoreno 119 novih predmeta od čega je novoevidentiranih prijestupnika 72, a recidivista Naime, zabrinjava podatak koji se odnosi na karakter krivičnog djela, dob počinitelja i trend koji uključuje sve veći broj udruživanja maloljetnika u manje ili više organizirane grupe, ne samo sa svojim vršnjacima nego i s punoljetnim počiniteljima krivičnih djela. 5 Prema podacima Kantonalnog tužilaštva i sudova s područja Zeničkodobojskog kantona, najviše krivičnih djela koja počine maloljetnici odnosi se na krađe, ali nisu zanemarljivi ni prekršaji počinjeni protiv života, tijela, spolnog integriteta i drugih djela poput: ubistva, čedomorstva, teških tjelesnih povreda, učestvovanja u tuči i teškim krađama, razbojništva, šumske krađe, nedozvoljeno držanje oružja, oštećenja tuđih stvari, posjedovanja i uživanja opojnih droga, spolnog odnosa maloljetnika, ugrožavanja sigurnosti, lažnog prijavljivanja, neovlaštenog snimanja, povrede mira pokojnika i druga nasilnička ponašanja gdje je recidivizam više nego evidentan. Ispitivanja sive brojke kriminaliteta pokazuju da je broj maloljetnih počinilaca krivičnih djela znatno veći nego što to proizlazi iz statističkih podataka službe socijalne zaštite, policije, javnih tužilaštava ili sudova. Ovo nam govori samo da trebamo biti oprezniji u donošenju zaključaka o maloljetničkom prijestupništvu na temelju službenih podataka. Stanje maloljetničkog 2 Udruženje Vijeća škola i roditelja (2006). Prevencija i intervencija u smanjenju nasilja nad djecom i omladinom. Tuzla. 3 Iz istih izvora saznajemo da je u Zeničko dobojskom kantonu u 2006 godini evidentirano 201 krivično djelo međutim u 2007 godini došlo je do smanjenja maloljetnih počinilaca krivičnih djela na Naša riječ, , ( str. br.5) 5 Još zanimljiviji je podatak da se sve više snižava starosna dob izvršilaca, da među djecom uzrasta od godina ima i onih sa više stotina krivičnih djela u svojim dosjeima. 150

151 prijestupništva, posmatrano kroz djelokrug organa unutrašnjih poslova, nikada nije bilo teže. Jedan od razloga jeste i nedostatak kaznenopopravnih zavoda zatvorenog tipa za maloljetnike. Naime, česta praksa je da sud izrekne neku od kaznenih mjera za počinioce koju oni nemaju gdje izdržavati. Zbog navedene situacije, prognoze stručnjaka koji se bave ovom problematikom govore da će Bosna i Hercegovina za deset godina imati više od visokoeduciranih kriminalaca koji su sada u fazi regrutacije. Prethodno navedeno, samo je jedan od pokazatelja kako delikventno ponašanje u najranijoj dobi uveliko doprinosi kriminalnom povratu maloljetnih počinitelja, kao i daljnjem nastavku kriminalne karijere. 6 Iako ne postoje zvanični podaci o broju maloljetnika koji su u riziku da ispolje neke od oblika antisocijalnog, devijantnog i prijestupničkog ponašanja, navest ćemo i podatak da je u osnovnim školama u BiH oko 20% djece evidentirano s posebnim odgojnim i obrazovnim potrebama. 7 Nastavnici ih uglavnom opisuju kao učenike koji ometaju obrazovni proces, koji bježe sa časova, agresivno se ponašaju ili su pasivni i ne učestvuju u nastavi. Ovi učenici često izbjegavaju učešće u aktivnostima i dolaze u situaciju da obnavljaju godinu. Za njih možemo reći da su u riziku da usvoje društveno neprihvatljive oblike ponašanja i dođu u sukob sa zakonom. U školi se ovakva djeca tretiraju tek na kraju razvoja devijantnog ponašanja, tj. kada su već stečene određene navike i zabilježeni brojni prekršaji. 8 Iako postoji čitav niz oboljenja koja su udružena sa poremećajem u ponašanju, u starijoj adolescentnoj dobi prisutna je i zloupotreba psihoaktivnih supstanci. Epidemiološka istraživanja na području ZE-DO kantona ukazuju da adolescenti s ovim poremećajem najprije posežu za tzv. legalnim drogama (nikotin i alkohol), a potom prelaze na marihuanu, nerijetko i na heroin. Istraživanja pokazuju da su krivična djela 6 Djeca mlađa od 14 godina ne mogu kazneno odgovarati niti se protiv njih podnosi kaznena prijava. Za njih su odgovorni roditelji. Njihovo se ponašanje ispravlja isključivo odgojnim metodama i pedagoškim postupcima u obitelji, školi i dječjim domovima. 7 Najčešće korišćena klasifikacija poremećaja u ponašanju djece i adolescenata je ona iz Dijagnostičkog i statističkog priručnika za duševne poremećaje (DSM-IV, 1998). Ta klasifikacija poremećaje svrstava u slijedeće kategorije: poremećaji učenja, poremećaji motoričkih vještina, pervarzivni razvojni poremećaji, deficit pažnje i poremećaji s nasilničkim ponašanjem, poremećaji uzimanja hrane i hranjenja u dojenačkom dobu ili ranom djetinjstvu, tikovi, poremećaji komuniciranja, poremećaji eliminacije, te drugi poremećaji. 8 Centar za socijani rad u Zenici je u godini zabilježio 371 slučaj odgojno zapuštene djece, a 820 djece čiji je razvoj ometen porodičnim prilikama. 151

152 maloljetnika usko povezana sa rasturanjem i konzumiranjem opojnih droga. U Bosni i Hercegovini veoma malo je rađeno na pronalaženju uzroka koji dovode do ovakvih oblika ponašanja kod djece i mladih. Dosadašnja istraživanja pokazuju da su to faktori vezani za ličnost i porodicu maloljetnika, socijalni uslovi u kojima on živi, pritisak vršnjaka, utjecaj medija i mnoštvo drugih elemenata. Upozorenja stručnjaka iz različitih naučnih oblasti ukazuju na to da se moraju hitno poduzeti mjere prevencije koje imperativno nameću potrebu sveobuhvatne akcije i većeg nadzora nad maloljetnom djecom. Naime, proučavanje faktora rizika za razvoj tzv. hroničnog delikventnog ponašanja, pokazalo je da je upravo delikvencija u dječijoj dobi jedan od važnijih pokazatelja kasnijeg kriminalnog povrata (Ajduković, M., 1994: 6). Iako je još godine usvojena Strategija prevencije maloljetničkog prijestupništva, u nekim kantonima se ne primjenjuje, a u nekim je tek započeta primjena, kao što je slučaj sa Zeničko-dobojskim kantonom. U provođenju mjera suzbijanja maloljetničkog prijestupništva neophodno je izlaz tražiti u adekvatnom sprovođenju programa prevencije koji ima multidisciplinarni pristup u svojoj sprovedbi. Naime, neophodna je mobilizacija svih društvenih faktora (ekonomskih, socijalnih, obrazovnih, odgojnih, kulturnih, zdravstvenih i dr.), kako bi se maloljetnicima pružili što bolji uslovi za pravilan razvoj ili im se pomoglo da postignu svoju potpunu resocijalizaciju. Cilj istraživanja Istraživanje ima za cilj da utvrdi faktičko stanje poremećaja ponašanja kod učenika ranog adolescentnog uzrasta, dodatno analizira, sistematizuje i izvrši komparaciju uzročno-posljedičnih faktora njegovog nastanka. Specifični cilj rada je usmjeren ka iznalaženju prirode povezanosti rizičnih faktora sa poremećajem u ponašanju učenika, kako bi se poduzele adekvatne mjere u pronalaženju strategija koje bi dale trajne i učinkovite rezultate u prevalenciji i korekciji poremećaja ponašanja. Istraživanjem je obuhvaćeno učenika iz osam osnovnih i osam srednjih škola uzrasta od 13 do18 godina na području općine Zenica. U ovom istraživanju zanima nas u kojoj mjeri učenici osnovnih i srednjih škola ispoljavaju: nesocijalizovani poremećaj ponašanja u kome je prisutno trajno antisocijalno ponašanje sa značajno rasprostranjenim oštećenjem odnosa s drugom djecom (nasilno, osvetoljubivo i agresivno 152

153 ponašanje, nebriga, suprotstavljanje, druženje s agresivnim vršnjacima, ometanje školskih aktivnosti, uživanje u nasilju i ekstremna povučenost), socijalizovani poremećaj ponašanja koji se manifestuje stalnim antisocijalnim ponašanjem pojedinca koji je uglavnom dobro integriran u grupu vršnjaka (laž, skitnja, ovisnost, promiskuitet), nesocijalizovan poremećaj ponašanja koji se manifestuje u tihoj agresivnosti izraženoj kroz: izrugivanje, ismijavanje, omalovažavanje, vrijeđanje i širenje loših glasina, ignorisanje i nagovaranje, izazivanje i upućivanje prijetećih pogleda, zastrašivanje i slanje uznemirujućih i okrutnih prijetnji, nedozvoljeno snimanje i fotografisanje itd., društveno neprihvatljivo ponašanje prijestupničkog tipa koje se manifestuje kroz saučesništvo u napadu, krađu ili uništavanje, korištenje hladnog i vatrenog oružja. Da bismo osvijetlili ovaj problem, ispitat ćemo frekventnost fenomena društveno neprihvatljivog ponašanja među učenicima, potom ćemo ispitati najčešće vidove poremećaja ponašanja i od strane koga su oni počinjeni da li se radi o vršnjacima, mlađim ili starijim učenicima i kojeg su spola. Imajući u vidu potrebu ranog uočavanja i tretiranja poremećaja u ponašanju kod učenika osnovnih i srednjih škola, predmet istraživanja je obuhvatio i pitanja koja se tiču ispitivanja povezanosti društveno neprihvatljivog ponašanja sa porodičnim, sredinskim i školskim faktorom. To svakako uključuje uočavanje izvjesnih zakonitosti o spomenutim faktorima koji su presudni za razvoj atipičnih formi ponašanja i načina njihovog djelovanja. Dobiveni rezultati mogu dati skromni doprinos u iznalaženju adekvatnih odgojnih preporuka, programa pa čak i intervencija rizičnog ponašanja kod djece i mladih. Hipoteze Polazeći od predmeta istraživanja, cilja i definiranih zadataka, u ovom radu se krenulo od glavne hipoteze koja pretpostavlja da kod učenika osnovnih i srednjih škola postoji statistički signifikantan procent društveno neprihvatljivog ponašanja koje nalazi svoje mjesto u repertoaru nesocijalizovanog poremećaja ponašanja, trajnog antisocijalnog ponašanja, tihe agresivnosti i prijestupničkog ponašanja, 153

154 koje zahtijeva potrebnu intervenciju od strane stručnih lica. Iz glavne hipoteze proizlazi šest razrađujućih podhipoteza, a to su: prva podhipoteza pretpostavlja da će se sa povećanjem starosne granice učenika povećati i pojavnost društveno neprihvatljivog ponašanja koje zahtijeva potrebnu intervenciju od strane stručnih lica, druga podhipoteza pretpostavlja se da je društveno neprihvatljivo ponašanje više zastupljeno kod muških nego kod ženskih ispitanika, treća podhipoteza pretpostavlja da je društveno neprihvatljivo ponašanje učenika pretežno urbani fenomen, četvrta podhipoteza pretpostavlja da izvanporodični faktori kao što su: zaposlenost roditelja, obrazovanje roditelja, materijalni status, tip i veličina porodice, utječu na društveno neprihvatljivo ponašanje učenika, peta podhipoteza pretpostavlja da unutarporodični faktori kao što su: neadekvatan odgojni roditeljski stil, odsustvo kontrole roditelja, smanjen obim i kvaliteta komunikacije s djetetom, utječu na društveno neprihvatljivo ponašanje učenika, šesta podhipoteza pretpostavlja da pretrpljeno nasilje ima za posljedicu ispoljavanje društveno neprihvatljivih oblika ponašanja kod učenika. Određivanje veličine uzorka i metode Ispitivanjem je bilo obuhvaćeno učenika od kojih je bilo 607 muških i 745 ženskih ispitanika. Kako bismo osigurali reprezentativnost i homogenost uzorka kao i pouzdanost u procesu izvođenja zaključaka, odlučili smo se za slijedeću stratifikaciju: - rana i srednja adolescencija starosti od 13 do 15 godina (540 učenika) 49.9%, - stariji adolescenti u dobi od 16 do 18 godina (540 učenika) 50.1%. Prosječna dob učenika je 15,5 godina. Njihova dobna starost je u rasponu od 13 do 18 godina. Imajući u vidu da se radi o maloljetnim osobama, jedan dio istraživačkih pitanja je urađen uz pristanak roditelja 154

155 ili staratelja. Što se tiče kriterija koji tretira uzorak škole, istraživanje je obuhvatilo ukupno 15 škola, od kojih je osam osnovnih i sedam srednjih škola. Dizajn istraživanja predstavlja kompilaciju kvantitativnog i kvalitativnog istraživanja. Kvantitativno istraživanje je obuhvatilo statističku obradu podataka iz upitnika samoprocjene ispitanika, dok je komponenta kvalitativnog dijela obuhvaćena kroz analizu prikupljenih podataka iz studija slučaja, fokus-grupa i intervjua s djecom koju su nastavnici, pedagozi, socijalni radnici i odgajatelji prepoznali kao djecu koja ispoljavaju poremećaje u ponašanju. Analiza i interpretacija rezultata poremećaja ponašanja Izučavanje devijantnog ponašanja djece i mladih ima ogroman praktični značaj, jer se time omogućava efikasnije suzbijanje društveno neprihvatljivih pojava kod najmlađih starosnih kategorija. U ovom istraživanju nismo se oslanjali samo na postojeću literaturu i saznanja drugih o djeci, nego smo ovaj rad posvetili i konkretnim situacijama i iskustvima djece kada je riječ o društveno neprihvatljivom ponašanju. Ovo istraživanje je rađeno na velikom i reprezentativnom uzorku učenika osnovnih i srednjih škola na području BiH (1.080). Podaci dobiveni upitnikom ne omogućavaju donošenje iznijansiranih zaključaka. Međutim, ono što smo dobili ovim istraživanjem smatramo relevantnim i pouzdanim pokazateljem stanja neprilagođenih oblika ponašanja kod učenika. Polazeći od utvrđenih rezultata, faktorskom analizom je omogućeno prepoznavanje često iskazanih tipova ponašanja učenika koja se odnose na psihosocijalno profiliranje karakterističnih skupina adolescenata koje smo razvrstali u četiri grupe. Utvrđena je statistička značajnost i stepen povezanosti sklonosti sva četiri tipa ponašanja u odnosu na spol, uzrast i socijalnu teritoriju, dok je pojavljivanje ostalih sociodemografskih obilježja kao značajnih izvora razlika, ovisilo o analiziranom tipu ponašanja. Dobiveni rezultati dovoljno svjedoče o velikoj toleranciji koje društvo ima prema ponašanju maloljetnih osoba. Čak, i kada bi dobiveni rezultati bili dvostruko manji, pojedini vidovi ponašanja bi i dalje bili alarmantni. Rezultati prve kategorije društveno neprihvatljivog ponašanja u kome je prisutan nesocijalizovani poremećaj ponašanja maloljetnika pokazuju da je kod učenika osnovnih i srednjih škola u prosjeku 28.8% prisutan ovaj vid ponašanja. To se može vidjeti u tabeli br. 1. Analizom deskriptivnih podataka pojedinačnih varijabli utvrđeno je konstantno 155

156 suprotstavljanje roditeljima u 39.1% slučajeva i da ne postoji povezanost u ponašanju suprotstavljanja roditeljima kod učenika osnovnih i srednjih škola (r = -0,042 p > 0.01). Dječaci se više suprotstavljaju roditeljima i to u 22.59% slučajeva, za razliku od djevojčica koje se suprotstavljaju roditeljima u 16.48% slučajeva. Tabela br. 1: Prikaz frekvencije rezultata uzroka suprotstavljanja roditeljima Uzroci Konstantno se suprotstavljam roditeljima Suprotstavljanje roditeljima da Ne da i ne nikada Total pametovanje roditelja ne suprotstavljam se roditeljima nefer odnos prema meni kada mi uskrate nešto kad me ponižavaju i podcjenjuju kad me prisiljavaju na nešto poštujem roditelje i ne ljutim se fizičko maltretiranje Nerazumijevanje kada me optuže bez razloga kada diraju moje stvari psovanje bez razloga kad mi ne vjeruju Total 245 (23.51%) 658 (60.92%) 157 (14.53%) 20 (1.85%) 1080 (100%) U okviru prve kategorije poremećaja, utvrđeno je da postoji povezanost između gledanja filmova i igranja igrica koji su puni nasilja sa agresivnim ponašanjem učenika, te je ona statistički značajna na oba nivoa značajnosti (r = 0,209; p < 0,01). Također, utvrđeno je da postoji povezanost igranja kompjuterskih igrica koje obiluju nasiljem sa ponašanjem učenika koje se manifestuje povlačenjem u sebe. Učenici ispoljavaju agresivno ponašanje, kako prema odraslima, tako i prema maloljetnim osobama i to u 14,9% slučajeva. Nije utvrđeno da postoji povezanost tipa porodice i druženja njihove djece sa vršnjacima koji imaju agresivno i nasilno ponašanje (r = 0.00, p >0.01). Kod adolescenata je izražena burna reakcija koja se manifestuje nasilnim i osvetoljubivim ponašanjem u 31,9% slučajeva. Nije utvrđena povezanost 156

157 društveno neprihvatljivog ponašanja koje se manifestuje u nasilnom ponašanju i varijable koje nas informišu o statusu bračnosti roditelja maloljetnika (r = 0,00, p >.0,01). U tabeli br. 2 prikazana je prisutnost devet rizičnih ponašanja kod učenika osnovnih i srednjih škola koja mogu prerasti u društveno neprihvatljivo ponašanje ukoliko se ne poduzmu pravovremene interventne mjere koje imaju za cilj suzbijanje ovakvih vidova ponašanja. Tabela br. 2: Prikaz statističkih pokazatelja varijabli nesocijalizovanog poremećaja ponašanja N=1080 Da % Ne % Mean Std.dev Chi-Squar df p. Sig Imam lošu pažnju i ne mogu se koncentrisati nikada Na kritike i zadirkivanje reagujem nasilno i osvetoljubivo Uživam u agresivnom ponašanju iako za to nemam razloga Ne brinem za osjećanja i prava drugih Konstantno se suprotstavljam odraslima i roditeljima Imam prijatelje koji su agresivni i neposlušni Često ometam školske aktivnosti bez ikakvog povoda Uživam u igricama i filmovima koji su puni nasilja Povučem se i ne želim da komuniciram s bilo kim , Prema izjavama učenika, najčešće je prisutno druženje učenika sa maloljetnicima koji ispoljavaju agresivno ponašanje (45%) i uživanje u nasilnim medijima (43.5%). Uočljivo je prisustvo i agresivnog ponašanja, konstantno suprotstavljanje roditeljima i poremećaj pažnje na nastavi što se može vidjeti iz tabele br. 2. Hi-kvadrat test je statistički značajan na nivou od 0.001% i govori nam da su u populaciji adolescenata zastupljena ponašanja iz tabele br

158 U drugoj kategoriji nesocijalizovanog poremećaja ponašanja prisutno je 30, 9% trajnih antisocijalnih ponašanja koja se manifestuju u različitim vidovima koji su prikazani u tabeli broj 3. Tabela br. 3: Prikaz statističkih pokazatelja varijabli nesocijalizovanog poremećaja ponašanja N=1080 Da Ponekad Ne Mean Std. dev Chi-Squar df p. Sig Lažem bježim sa nastave bježim od kuće koristim cigarete koristim alkohol koristim droge kockam se gledam porno filmove intimni odnosi sa suprotnim spolom intimni odnosi sa istim spolom % 0.9% 96.1% Korišćenje laži je prisutno u procentu od 41, 6%, te je utvrđeno da učenici srednjih škola dva puta više lažu od osnovaca. Utvrđeno je i da ne postoji statistički značajna razlika u odgovorima dječaka i djevojčica kada je riječ o lažima. Također, utvrđena je povezanost sredine stanovanja maloljetnika sa korišćenjem laži (r = 0,078, p < 0,01), gdje su učenici iz ruralnih sredina manje skloniji laži od učenika iz urbanih sredina. Rezultati pokazuju da se moralni sudovi u izvjesnoj mjeri razlikuju u slučaju kada učenici znaju da će oni biti saopćeni odraslima ili vršnjacima i u slučaju kada su oni anonimni. Bježanje sa nastave prisutno je u 46.3% slučajeva. Učenici srednjih škola skoro dva puta više bježe sa časova nego učenici osnovnih škola. Dječaci dva puta više bježe sa nastave u odnosu na djevojčice. Tri najfrekventnija izgovora koja učenici navode za bježanje sa nastave su: dosadna i nezanimljiva nastava (30.5%), nerealno ocjenjivanje (27.3%), izbjegavanje loše ocjene, tj. nespremnost za nastavu (19.6%). Zabilježili smo i bježanje od kuće u 9.8 % slučajeva. Utvrđena je povezanost bježanja od kuće sa spolom (r = 0,091; p < 0,01). Naime, dječaci više bježe od kuće nego djevojčice. Nije utvrđena povezanost bježanja od kuće i socijalne teritorije (r = -0,023, p 158

159 > 0,01). Ne postoji statistička značajnost u pogledu bježanja starijih i mlađih maloljetnika (r = -0,011, p > 0,01). Utvrđena je povezanosti roditeljskih stilova i bježanja maloljetnika od kuće. Naime, indolentan, autoritativan i permisivan odgojni stil negativno utječe na bježanje maloljetnika od kuće. S druge strane, autoritativni tip roditeljstva prevenira bježanje djece od kuće. Kada je u pitanju ovisnost, utvrđeno je da svaki treći maloljetnik konzumira duhan. Učenici osnovnih škola koriste dva puta manje duhan u odnosu na srednjoškolce. Dječaci više konzumiraju cigarete od djevojčica. Razlozi za konzumiranje duhana su prikazani u tabeli br. 4, a dobivena korelacija korištenja duhana i socijalne teritorije ne ukazuje na njihovu povezanost (r = 0,048, p > 0,01). Tab. br. 4: Učeničko viđenje razloga korištenja cigareta UZROCI A B C D E F G I J K L M N O P Tot često ponekad rijetko jednom planiram Total Ne konz Bez odg Total LEGENDA: A - iz radoznalosti, B - da se osjeća važnim, C - neznanje, D - dosada, E - nagovor vršnjaka, F - želja da bude kao drugi, G - ljubav, I - strah od kazne, J - obaveze, K - neslaganje s roditeljima, L - neslaganje sa članovima porodice, M - želja za samostalnošću, N - interes, O - konflikt s prijateljima, P stres; Adolescenti konzumiranju alkohol u procentu od 41.8 %. Dječaci dva puta više koriste alkohol u odnosu na djevojčice. Srednjoškolci dva puta više koriste alkohol u odnosu na maloljetnike iz osnovnih škola. Ne postoji povezanost između korištenja alkohola i socijalne sredine iz koje dolaze maloljetnici (r = 0,046, p > 0,01). 159

160 Grafikon br. 1: korištenje alkohola (uzrast) Grafikon br.2: korištenje alkohola ( spol) Kada su u pitanju droge, 6.75% maloljetnika je jednom ili više puta probalo drogu. Ne postoji statistički značajna razlika u pogledu korištenja droge između učenika osnovnih i učenika srednjih škola. Također, ne postoji statistički značajna razlika u korištenju droga kod dječaka i djevojčica. Istraživanje nije pokazalo statistički značajnu razliku u pogledu korištenja droga između maloljetnika koji žive u urbanim i ruralnim sredinama (r = 0.005, p > 0.01). U ovoj kategoriji ispitana je i ovisnost o kockanju mladih. Pokazalo se da 28.08% maloljetnika redovno posjećuje kladionice, od čega 5.55% djevojčica i 23.24% dječaka redovno kocka. Maloljetnici iz urbanih sredina ne iskazuju značajno veću pojavnost posjećivanja kladionica od maloljetnika iz ruralnih sredina. 160

161 Tabela br. 5: Učestalost korištenja kladionica i aparata za kockanje kod maloljetnika (kat-razred) KOCKAM SE ( kladionice, VII VIII I R II R III R IVR Total aparati) veoma često ponekad u posebnim prilikama samo jednom probao imam namjeru ne pomišljam bez odgovora Total U varijabli ovisnosti gledanja neprimjerenih sadržaja, utvrđeno je da porno filmove gleda 47.2% maloljetnika, dok 50% posjećuje porno stranice na Internetu. Veći interes pokazuju učenici srednjih škola. Oko 38.55% dječaka gleda porno filmove, za razliku od djevojčica koje to gledaju u 9.07% slučajeva. Nije utvrđena povezanost socijalne teritorije stanovanja maloljetnika i gledanja porno sadržaja (r = -0,003, p > 0,01). Grafikon br.3: Gledanje porno filmova uzrast 161

162 Grafikon br. 4: gledanje porno stranica - uzrast Gledanje pornografskih sadržaja se dovodi u vezu sa ranim stupanjem u intimne odnose. Utvrđeno je da 25.5% mladih stiču prva seksualna iskustva u prosjeku sa 13.8 godina. Oko 21.25% dječaka i 4.25% djevojčica stupa u intimne odnose. Razlike među posmatranim varijablama na uzrastu pokazuju da postoji vrlo slaba korelacija u odnosu na uzrast koja sa povećanjem dobi raste (r = , p < 0,01). Utvrđena je povezanost mjesta stanovanja maloljetnika i ulaska maloljetnika u intimne odnose sa suprotnim spolom (r = 0,064 p < 0,01). Učenici iz gradskih sredina su skloniji ulasku u intimne odnose od učenika iz ruralnih sredina. Ispitan je i ulazak u rizične seksualne radnje sa istim spolom gdje je 3.8% maloljetnika imalo ovu vrstu seksualnog iskustva, od čega su 1, 20% djevojčice i 2, 68% dječaci. Nije utvrđena povezanost socijalne teritorije stanovanja maloljetnika i ulaska u intimne odnose sa istim spolom (r = -0,054, p > 0,01). 162

163 Grafikon br. 5: Ulazak u intimne odnose kategorija spolnosti U trećoj kategoriji društveno neprihvatljivog ponašanja koje se manifestuje u tihoj agresivnosti, u prosjeku je zastupljeno 23.93% slučajeva. Analizom deskriptivnih podataka pojedinačnih varijabli utvrđeno je da u 20.8% slučajeva maloljetnici ispoljavaju tihu agresivnost koja se manifestuje u ispoljavanju izrugivanja, ismijavanja, omalovažavanja, vrijeđanja i širenja glasina o drugim osobama. Nije utvrđena povezanost ovog tipa ponašanja sa uzrastom maloljetnika (r = 0,024, p > 0,01). Što se tiče spolnosti, utvrđena je veoma niska korelacija sa ovim vidom ponašanja (r = 0,076, p > 0,01). Dječaci su ti koji češće koriste ovaj vid ponašanja. Nije utvrđena povezanost u ponašanju maloljetnika iz urbanih i ruralnih sredina (r = -0,025, p > 0,01). Svaki treći maloljetnik, tj. 34.7% maloljetnika ignoriše osobu i nagovara druge da se ne druže sa njom. Ne postoji povezanost nagovaranja drugih da se ne druže sa kategorijom uzrasta (r = -0,007, p > 0,01), spolom ispitanika (r = 0,056, p > 0,01) i socijalnom sredinom (r = -0,005, p > 0,01). Oko 17.07% učenika izaziva i upućuje prijeteće poglede, stalno zastrašuju i prate osobe. Što se tiče uzrasta, ne postoji povezanost (r = -0,007, p > 0,01), kao i u pogledu povezanosti ovog tipa ponašanja i spola ispitanika (r = 0,29, p > 0,01). Nije utvrđena statistička značajnost u pogledu povezanosti ovog vida ponašanja sa socijalnom sredinom stanovanja maloljetnika (r = 0,091, p > 0,01). 163

164 Grafikon br. 6: Prijetnja i zastrašivanje (spol) Grafikon br. 7: Prijetnja i zastrašivanje (uzrast) U istoj kategoriji ispitanih varijabli utvrđeno je da % maloljetnika uputi svojim vršnjacima zlobnu i okrutnu prijetnju. Ne postoji statistički značajna povezanost ovog tipa ponašanja i uzrasta maloljetnika (r = 0.021, p > 0.01), ali je utvrđena potpuna povezanost u odgovorima dječaka i djevojčica (r = 0.156, p < 0.01). Ovo ponašanje je prisutnije kod dječaka nego kod djevojčica. Uspoređivanjem odgovora učenika iz ruralnih i urbanih sredina, ustanovilo se da ne postoji povezanost u odgovorima koji se odnose na slanje zlobnih i okrutnih prijetnji (r = , p > 0.01). Oko 24% maloljetnika snima ili fotografiše neku osobu bez njenog pristanka, od čega je 5.5% maloljetnika taj snimak zloupotrijebi. Ne postoji statistička značajnost u pogledu povezanosti ovog tipa ponašanja sa uzrastom (r = 0.44 p > 164

165 0.01). Rezultati su pokazali da postoji potpuna povezanost na varijabli neovlaštenog snimanja osoba sa spolnošću ispitanika (r = 0.147, p < 0.01). Djevojčice su sklonije ovom tipu ponašanja. Nije utvrđena povezanost u ponašanju maloljetnika koji se bave neovlaštenim snimanjem i fotografisanjem sa socijalnim teritorijem (r = 0.038, p < 0.01). Tabela br. 7: Prikaz statističkih pokazatelja antisocijalnog ponašanja i tihe agresivnosti N=1080 Izrugiva, ismijava, omalovažava, vrijeđa i širi glasine o drugima; Ignoriše osobu i nagovara druge da se ne druže sa njom/njim; Izaziva i upućuje prijeteće poglede, stalno zastrašuje osobu; Šalje uznemirujuće i okrutne prijetnje; Da % Ponekad % Ne % Mean Std. dev. Chi-Squa Df Sig Snima i fotografiše osobu bez njenog znanja; Rezultati četvrte kategorije društveno neprihvatljivog ponašanja u prijestupništvu pokazuju da je u 18.44% slučajeva prisutno ovo ponašanje kod učenika osnovnih i srednjih škola. Analizom deskriptivnih podataka pojedinačnih varijabli utvrđeno je da 11.6% učenika osnovnih i srednjih škola krade. Ne postoji povezanost u ponašanju mlađih i starijih maloljetnika sa krađom (r = -0,013, p > 0,01). Izvodom iz korelacijske matrice utvrđena je povezanost krađe i odnosa sa spolom (korelacija je signifikantna na nivou p < 0.01, r = 0.190). Dječaci ispoljavaju veći stepen krađe od djevojčica. Što se tiče povezanosti krađe sa socijalnim teritorijem stanovanja maloljetnika, utvrđeno je da ne postoji statistička značajnost (r = 0.024, p > 0.01). 165

166 Grafikon br. 8: Krađe (spol) Grafikon br. 9: Krađe (uzrast) Kod 11.57% učenika osnovnih i srednjih škola prisutno je ponašanje koje se odnosi na krađu sa uništavanjem imovine. Djevojke dva puta manje sudjeluju u krađi sa uništavanjem imovine. Ne postoji povezanost počinjenog delikta i uzrasta (r = 0.052, p > 0.01). U pogledu mjesta stanovanja učenika koji kradu i uništavaju tuđu imovinu, u našem istraživanju nismo dobili korelaciju statistički značajnu (r = -0,003 p > 0.01). To znači da među učenicima koji stanuju u različitim socijalnim sredinama ne postoji razlika u krađi sa uništavanjem imovine. Povezanost materijalnog statusa i delikta krađe sa uništavanje imovine također ne postoji (r = , p > 0.01). Oko 22.4% učenika osnovnih i srednjih škola koristi hladno oružje u konfliktu sa vršnjacima. Postupkom korelacione analize utvrđeno je da ne postoji povezanost u nošenju hladnog oružja i uzrasta. (r = -0,015, p > 0,01 ). Djevojčice tri puta manje koriste hladno oružje od dječaka. Nije utvrđena povezanost 166

167 nošenja hladnog oružja sa mjestom stanovanja maloljetnika (r = -0,017, p > 0,01). Približno 12.6% učenika često nosi vatreno oružje, a 3.7% povremeno. Korelacionom analizom ustanovljena je statistička značajnost u pogledu nošenja vatrenog oružja i uzrasta ( r = , p < 0.01). Nošenje vatrenog oružja je učestalije kod starijih maloljetnika. Postoji statistička značajnost u pogledu korelacije nošenja vatrenog oružja i spola ( r = 0.320, p < 0.01). Jedna od mjera koje škola koristi u suzbijanju nošenja hladnog oružja je i fizičko kažnjavanje gdje 14.90% učenika ističe da se u školi često primjenjuje fizičko kažnjavanje učenika, dok je 7.59% učenika izjavilo da se to radi ponekad. Nije utvrđena povezanost u kažnjavanju muških i ženskih ispitanika (r = 0.08, p > 0.01 ), premda dječaci koriste više vatreno oružje od djevojčica. Saučesništvo je kod maloljetnika prisutno u 30.27% slučajeva. Nije utvrđena povezanost saučesnišva i uzrasta (r = , p > 0.01). Dobiveni rezultati ukazuju da dječaci sudjeluju u 21.85% slučajeva u saučesništvu, a djevojčice u 8.42% slučajeva. Ne postoji statistički značajna razlika između saučesništva u deliktu i mjesta stanovanja. ( r = , p > 0.01). Rezultati istraživanja ne pokazuju povezanost nošenja vatrenog oružja i mjesta stanovanja ( r =0.012, p < 0.01), tj. mjesto stanovanja ne uvjetuje određene neprilagođene oblike ponašanja. Svako četvrto dijete doživjelo je barem jedan od oblika nasilja u školi, porodici i na putu od kuće do škole, pri čemu su 49.79% djece pasivne žrtve fizičkog nasilja, 7.63% su žrtve krađe s napadima i 0. 80% su žrtve seksualnog nasilja. Postupkom korelacione analize utvrđena je povezanost pretrpljenog nasilja sa korištenjem hladnog oružja (r = , p < 0.01), korištenjem droge (r = , p < 0.01), bježanjem sa nastave (r = , p < 0.01), ulaskom u intimne odnose sa suprotnim spolom (r = , p < 0.01) i korištenjem alkohola (r = ; p < 0.01). Tabela br. 8: Prikaz statističkih pokazatelja prijestupničkog ponašanja maloljetnika N=1080 Da % Ponekad % Ne % Mean Std. dev. Chi-Squa Df saučesništvo u napadu ukradem ili uništim koristim hladno oružje kradem nosim vatreno oružje S obzirom da je kod učenika osnovnih i srednjih škola u prosjeku ustanovljena prisutnost od 20.51% društveno neprihvatljivog ponašanja Sig 167

168 koje nalazi svoje mjesto u repertoaru nesocijalizovanog poremećaja ponašanja, trajnog antisocijalnog ponašanja, tihe agresivnosti i ponašanja koje ima elemente maloljetničkog prijestupništva, u tabeli br. 9 prikazani su neki od razloga zbog čega adolescenti ispoljavaju poremećaje ponašanja. Tabela br. 9: Razlozi ulaska u saučesništvo protiv života i tijela saučesništvo u napadu Razlozi konflikta da ponekad ne Total Verbalni konflikti 42 ( 3.88%) 27 (2.5%) 189 (17.5%) 258 (23.88%) odbacivanje 14 ( 1.29%) 10 (0.92%) 82 (7.59%) 106 (9.81%) fizički konflikti 22 (2.03%) 13 (1.20%) 60 (5.55%) 95 (8.79%) dosadni su i nerviraju me 14 (1.29%) 11 (1.01%) 36 (3.33%) 61 (5.64%) nisam u konfliktu 93 (8.61%) 46 (4.25%) 256 (23.70%) 395 (36.57%) Laž 5 (0.46%) 9 (0.83%) 77 (7.12%) 91 (8.42%) prisiljavanje 2 (0.18%) 2 (0.18%) 14 (1.29%) 18 (1.66%) ironičan stav 4 (20.37%) 4 (20.37%) 16 (1.48%) 24 (13.33%) izazivanje 3 (0.27%) 4 (20.37%) 9 (0.83%) 16 (1.48%) Osveta 0 (0%) 0 (0%) 4 (20.37%) 4 (20.37%) ponižavanje i ogovaranje 0 (0%) 1 (0.092%) 6 (0.55%) 7 (0.64%) kad uzmu moje stvari i ne vrate 1(0.092%) 0 (0%) 1(0.092%) 2 (0.18%) nepravda 0 (0%) 0 (0%) 3(0.27%) 3(0.27%) Total 200 ( 18.51%) 127 (11.75%) 753 (69.72%) 1080 (100%) Zaključci Prezentirani rezultati potvrđuju našu glavnu hipotezu koja pretpostavlja da je kod učenika osnovnih i srednjih škola prisutno društveno neprihvatljivo ponašanje koje zahtijeva potrebnu intervenciju od strane stručnih lica. 1. U pogledu učestalosti problema u ponašanju učenika osnovnih i srednjih škola nije bilo statistički značajnijih razlika u kliničkom i graničnom ispoljavanju pojedinih opserviranih problema, osim u pojavi graničnih oblika internalizirajućih problema gdje učenici osnovnih škola pokazuju manju učestalost društveno neprihvatljivog ponašanja nego srednjoškolci. Stariji ispitanici su pokazali statistički značajno veće 168

169 skorove za iskazane tipove ponašanja kao što su: nošenje vatrenog oružja, stupanja u intimne odnose sa različitim spolom, gledanje porno filmova, korištenje alkohola, korištenje duhana, laganje i bježanje sa nastave itd. Pregledom dobivenih rezultata moguće je prihvatiti prvu podhipotezu koja pretpostavlja da se sa povećanjem starosne granice povećava i pojavnost društveno neprihvatljivog ponašanja koje zahtijeva potrebnu intervenciju od strane stručnih lica; 2. Isto tako je moguće prihvatiti i našu drugu podhipotezu koja pretpostavlja da je društveno neprihvatljivo ponašanje više zastupljeno kod muških nego kod ženskih ispitanika, jer su u svim oblicima društveno neprihvatljivog ponašanja zastupljeniji dječaci, osim u tipu neovlaštenog snimanja u kojem su djevojčice u prednosti; 3. Istraživanje odbacuje našu treću podhipotezu prema kojoj su socijalne devijacije pretežno urbani fenomeni. Naime, nije utvrđeno da postoji povezanost društveno neprihvatljivog ponašanja koje se manifestuje u: saučesništvu u deliktu, krađi, tihoj agresivnosti, u pogledu nedozvoljenog snimanja, slanja okrutnih prijetnji, ignorisanja, izrugivanja, korištenja duhana, alkohola i droge, kockanja i varijable koja nas informiše o socijalnoj teritoriji stanovanja maloljetnika. Samo u varijablama koje se odnose na laž i stupanje učenika u intimne odnose sa različitim spolom je utvrđena je statistički značajna razlika. Naime, maloljetnici iz urbanih sredina ispoljavaju veći stepen ovih radnji u odnosu na maloljetnike iz ruralnih sredina; 4. Na temelju rasprave o utjecaju izvanobiteljski faktora, utvrđeno je da sociodemografska obilježja kao što su zaposlenost, obrazovanje roditelja, materijalni status, tip i veličina porodice, ne utječu na pojavu društveno neprihvatljivog ponašanja. Dakle, možemo zaključiti da nije potvrđena ni četvrta podhipoteza u kojoj smo pretpostavili da izvanobiteljski faktori utječu na pojavu društveno neprihvatljivog ponašanja; 5. Uz pomoć multifaktorske analize podataka zaključujemo da intraobiteljski faktori imaju veoma veliki utjecaj na kompleksnost disocijalnih i asocijalnih oblika ponašanja. Najveći utjecaj ima roditeljski stil u odgoju, zatim odsustvo kontrole roditelja, smanjen obim i kvaliteta komunikacije sa djetetom. Ovi faktori su prikazani kao značajni prediktori koji se dovode u vezu sa pojavom društveno neprihvatljivog ponašanja maloljetnika. Na osnovu dobivenih rezultata potvrđena je naša 169

170 peta podhipoteza u kojoj smo pretpostavili da intraobiteljski faktori utječu na ponašanje maloljetnika; 6. Kanoničkom korelacijskom analizom među varijablama pretrpljenog nasilja i društveno neprihvatljivog ponašanja tipa krađe s napadima, seksualnog nasilja, korištenja hladnog oružja, korištenja droga, bježanja sa nastave, ulaska u intimne odnose sa različitim spolom i korištenja alkohola, utvrđena je statistički značajna korelacija, što potvrđuje i našu šestu podhipotezu da pretrpljeno nasilje ima za posljedicu poremećaj ponašanja kod učenika. Iako mnogi znanstvenici tvrde da je porodica najodgovornija za razvoj djeteta, jer ima utjecaj na njega tokom cijelog života, ne treba zanemariti ni druge agense kao što su vršnjaci, mediji i način korištenja slobodnog vremena, koji svakako doprinose negativnom razvoju i poremećaju ponašanja. Dobiveni rezultati u apsolutnim i relativnim frekvencijama udjela ispitanika s pojedinim oblicima poremećaja u ponašanju, u promatranim subuzorcima pokazuju da 62% maloljetnika nekorisno provodi slobodno vrijeme. Unatoč određenim nedorečenostima i manjkavostima u praćenju stanja rizičnog ponašanja kod maloljetnika, prikazano stanje i kretanje mora biti dovoljan poticaj za pronalaženje adekvatnih strategija prevencije poremećaja u ponašanju djece i mladih. Praksa pokazuje, a iskustvo uči, da dobro istraženi razlozi i motivi koji potiču maloljetnike na takvo ponašanje mogu znatno utjecati na pravilnu dijagnostiku koja će dati smjernice nastavnicima, vaspitačima i drugim djelatnicima za adekvatne odgojne i korektivne mjere. Provedene analize i rezultati ovog istraživanja poslužit će za elaboraciju moguće predikcije ponašanja djece i mladih u određenim fazama odrastanja, na osnovu kojih se mogu planirati preventivne mjere u cilju suzbijanja devijantnih oblika ponašanja. Sljedeća sekcija upravo govori o preporukama rada sa roditeljima, djecom i nastavnicima koje mogu biti odgovor na početna rizična ponašanja djece za razliku od intervencije koja slijedi na kraju procesa razvoja devijantnosti. Preporuke Rezultati istraživanja pokazuju da je kod učenika osnovnih i srednjih škola prisutno društveno neprihvatljivo ponašanje koje može da se smanji u koordinaciji sa više stručnih timova i institucija koje pripadaju istim ili različitim službama (ministarstvima). Naime, bez obzira na dosadašnje pozitivne rezultate u prevenciji društveno neprihvatljivih 170

171 oblika ponašanja, i dalje je potrebno raditi na međusektorskoj suradnji i konkretizaciji programskih aktivnosti. U ovoj sekciji izdvojit ćemo nekoliko preporuka koje mogu pomoći u radu sa roditeljima, nastavnicima, te učenicima osnovnih i srednjih škola, i u radu sa maloljetnim počiniocima krivičnog djela. U radu s roditeljima Suradnja sa roditeljima je ključni faktor preventivnog rada i suzbijanja nepoželjnih oblika ponašanja kod djece. Ona je potrebna kako bi se razmijenile informacije i ostvario odnos povjerenja koje će porodici pomoći u odgoju njihove djece i to na način da roditelji: a. razviju osjećaj empatičnosti i bliskog odnosa sa svojom djecom koji se zasniva na uzajamnom razumijevanju, b. podržavaju i ohrabruju svoju djecu kada je to potrebno, ali isto tako da ih uče da ne budu zavisni o roditeljima, c. budu modeli prihvatljivog ponašanja svojoj djeci, d. koriste adekvatne metode sankcionisanja nepoželjnih oblika ponašanja i nastoje da se isto ne ponovi, e. upoznaju djecu sa posljedicama nasilja koje žrtva doživi, kao i sankcijama kojim podliježu počinioci nasilja, f. prihvate svoje dijete i daju mu priliku da popravi svoje ponašanje, g. razviju sposobnosti i vještine za prepoznavanje i uspješno rješavanje problema sa kojima se njihovo dijete suočava, h. prate pohađanje nastave, školski uspjeh i vladanje svog djeteta putem redovnih odlazaka na roditeljske sastanke i informativne razgovore sa razrednim starješinom, i. kontrolišu i ograniče vremensko korištenje Interneta, gledanje filmova i općenito sadržaja koji obiluje nasiljem, j. pažljivo prenose informacije o izvršenju nekog kriminalnog djela, izbjegavanje detaljnog opisa brutalnog čina. 171

172 U radu s učenicima osnovnih škola Uzimajući u obzir da su trenutni nastavni planovi i programi u osnovnim školama preobimni, te da onemogućavaju kvalitetnu provedbu slobodnog vremena, u radu sa učenicima se mogu realizirati slijedeće aktivnosti, čime bi se otvorio put usvajanju socijalnih vještina, znanja i sposobnosti potrebnih za siguran rast i razvoj djece kao dio cjeloživotnog učenja: a. edukacija djece o načinu reagiranja u slučaju da budu predmet fizičkog ili psihičkog nasilja, b. radionički pristup u radu sa djecom koji potiče otvoren razgovor o problemu nasilja među vršnjacima i načinima njegove prevencije, c. uspostavljanje dječijih klubova i omladinskih centara gdje bi djeca i mladi mogli kvalitetno provoditi svoje slobodno vrijeme, ali i edukovati se o mehanizmima zaštite od nasilja među djecom, d. u redovnom odgojno-obrazovnom procesu neophodno je raditi na razvijanju socijalnih vještina kod učenika koji su usmjereni na unaprjeđenje komunikacijskih vještina, jačanje samopoštovanja, slike o sebi, razvoj suradnje i tolerancije, suosjećanja, prijateljstva, upoznavanje vlastitih potreba te učenje konstruktivnog i asertivnog rješavanja problema, e. jačati dječije kapacitete da se mogu suprotstaviti osobi koja čini nasilje i da je prijavi. Institucija školskog policajca je vrlo korisna ideja u ohrabrivanju prijave nasilja, s tim da se dodatno edukuju školski policajci kako bi dobili više informacija o problemima sa kojima se susreću djeca školskog uzrasta i efikasnim načinima njihovog rješavanja. U radu s učenicima srednjih škola Srednje obrazovanje predstavlja etapu u rastu i razvoju mladih kada moraju riješiti mnoge životne zadatke u raznim područjima i postići određene rezultate. Iako u ovom periodu postaju emocionalno stabilniji, kod većine maturanata je prisutan osjećaj nesigurnosti zbog moralnog gledišta i shvaćanja da nakon završetka srednje škole treba da nastave sa školovanjem ili da se zaposle. Složena ekonomska i politička situacija u zemlji onemogućava upis željenog fakulteta ili pronalazak adekvatnog zaposlenja. Uglavnom, većina adolescenata završi na crnom tržištu rada, 172

173 a nije rijetka pojava da se bave ilegalnim radnjama kako bi sebi priuštili novac za život ili vanrednu naobrazbu. U cilju ublažavanja ovog problema i smanjenja nepoželjnih oblika ponašanja kod mladih, mogu se poduzeti slijedeći koraci: a. u okviru funkcionisanja srednjih stručnih škola potrebno je razviti suradnju sa poslodavcima kako bi se učenicima obezbijedila adekvatna praksa (razmotriti mogućnost poreskih olakšica za poslodavce koji obezbjeđuju praksu, što zahtijeva i kasniji monitoring u cilju kontrole izvršenja i kvaliteta prakse), b. u programe srednjih škola potrebno je uvrstiti i kratak kurs o osnovnim karakteristikama i funkcioniranju tržišta rada i planiranju poslovne karijere, c. sistem pomoći u profesionalnoj orijentaciji treba da bude dostupniji i prilagođeniji učenicima, što se može ostvariti kroz razgovore sa psiholozima, testiranja, kroz organiziranje radionica ili projekata koji bi kombinirali rad, usavršavanje i razvoj ličnih vještina. U radu s nastavnicima Savremena škola traži nove, kompetentne nastavnike koji će osigurati dobru komunikaciju sa stručnim suradnicima, roditeljima i učenicima kako bi se smanjio stepen prisustva društveno neprihvatljivog ponašanja kod učenika. Obrazovni sektor treba da obezbijedi nastavnom kadru slijedeće: a. stvoriti poticaje i mogućnosti za kontinuirano stručno usavršavanje nastavnog osoblja putem seminara, treninga, supervizija, sudjelovanja u projektima, savjetovanja u cilju obezbjeđenja kvaliteta nastavnog procesa, b. adekvatan sistem praćenja i rane identifikacije svih oblika nasilja koje učenici ispoljavaju u školi. Neophodno je uspostaviti trajnu evidenciju kroz kartoteke u kojima bi se formirala baza podataka sa žrtvama nasilja i počiniteljima. Ovaj proces treba da bude monitorovan od strane stručnih radnika u školama i drugim institucijama u kojima borave djeca. Izuzetnu pažnju treba obratiti slučajevima seksualnog uznemiravanja, kako u odnosu odraslih prema djeci, tako i u odnosima među vršnjacima. Posebnu suradnju, 173

174 kada je riječ o identifikaciji ovog oblika nasilja, je potrebno razviti između policije, škole, sudova i centara za socijalni rad, c. senzibilizaciju u praćenju razvoja i uslova u kojima žive djeca kako bi se pravovremeno preduzele mjere za otklanjanje teškoća u razvoju djeteta, naročito poremećaja u njegovom društvenom ponašanju. O tome je neophodno redovno informisati nadležnu zdravstvenu ustanovu, kao i nadležni centar za socijalni rad, d. nastavnici moraju biti u toku, ne samo sa novim dostignućima u okviru njihovog predmeta, nego i sa novijim istraživanjima koja se tiču razvoja djeteta i novijim pristupima u obrazovanju, e. razviti nove metode ocjenjivanja kako bi nastavnici mogli dobiti povratnu informaciju o onome što su učenici zaista razumjeli i naučili, f. poticati na razvoj škole u otvorenom sistemu organizirati edukativne, kulturne i rekreativne sadržaje za ispunjavanje slobodnog vremena učenika u saradnji sa roditeljima i lokalnom zajednicom. U radu sa vladinim i nevladinim organizacijama Najučinkovitija mjera u sprječavanju maloljetničkog prijestupništva jeste prevencija. U preventivne aktivnosti valja uključiti školu, socijalnu i zdravstvenu službu, vjerske institucije, nevladin sektor i druge progresivne društvene snage koje se brinu o djeci i mladima. Javnost treba educirati i senzibilizirati za problem u kojem su i sami počinioci krivičnog djela često izloženi bezobzirnom psihičkom i fizičkom nasilju, brutalnom premlaćivanju i zlostavljanju od vlastitih roditelja, članova obitelji i osoba kojima je počinjena šteta. U preventivnom radu predlažemo slijedeće mjere: a. na nivou primarne prevencije, ponuditi programe resocijalizacije koji bi motivirali djecu i maloljetnike rizičnog socijalnog ponašanja da, uz stručni nadzor osoba, pohađaju radionice, igraonice ili organizirane oblike zajedničkog druženja, b. na nivou kurativnog rada, diferenciran stručni rad sa djecom i maloljetnim izvršiocima krivičnih djela, odnosno djecom i maloljetnicima koji manifestuju druge oblike poremećaja u ponašanju. Stručni rad treba da ima individualni pristup baziran na praćenju individualiziranih planova i programa, 174

175 c. konstantna suradnja socijalnih radnika i predstavnika lokalne zajednice, d. međusektorska saradnja između škole, zdravstvene ustanove, policije, tužilaštva, suda, nevladine organizacije, centra za socijalni rad i porodice maloljetnog počinitelja krivičnog djela, e. motiviranje sugrađana da prijavljuju prekršaje/delikte maloljetnih počinilaca krivičnih djela, f. formiranje mreže volontera, tzv. Street workers, koji bi direktno radili na ulici sa djecom koja nisu pod nadzorom roditelja, g. da se postupak prema maloljetnicima okonča u što kraćem vremenu i uz što manji broj ročišta na kojima bi se utvrdile sve neophodne činjenice i dokazi, h. ohrabriti porodicu da smogne snage da otvoreno, jasno i odlučno razgovara o problemu koje ima sa svojim djetetom i da traže pomoć od socijalnih i zdravstvenih službi, savjetovališta za djecu, mlade, porodicu i brak kako bi se poduzele potrebne mjere zaštite, te kako bi se pomoglo djetetu i roditeljima, i. uticati na to da se vrši kontrola informacija na televizijskim programima, radiju i novinama, u cilju zaštite identiteta maloljetne osobe kao počinioca krivičnog djela. Iz svega gore navedenog može se zaključiti da je veoma bitno raditi na prevenciji i rješavanju problema društveno neprihvatljivih oblika ponašanja kod djece i omladine. Iako je istraživanje obuhvatilo dobnu skupinu od 13 do 18 godina, preventivni rad sa djecom treba otpočeti mnogo ranije. Naime, roditelji, odgajatelji u vrtiću i učitelji trebaju djecu učiti da probleme rješavaju nenasilno, razgovarati sa njima na način da shvate ono što im se savjetuje, postavljati čvrste, konzistentne granice prilagođene uzrastu djeteta. Želim istaći da se ovom problemu treba pristupiti interdisciplinarno kako bi zajednica prepoznala potrebu rada na suzbijanju faktora koji omogućavaju njegovo nastajanje i širenje. Literatura 1. Ajduković, D.: Socijalna rekonstrukcija zajednice, Psihološki procesi, rješavanja sukoba i socijalne akcije, Društvo za psihološku pomoć, Zagreb, (str ) 2. Američka psihijatrijska udruga DSM-IV: Dijagnostički i statistički priručnik za duševne poremećaje s MKB-10 šiframa. Jastrebarsko: Naklada Slap,

176 3. Andrilovič, V., Čudina, M.: Psihologija učenja i nastave, Školska knjiga, Zagreb, (str. 152) 4. Aronson, E., Wilson, T. D.,& Akert, R. M.: Social psychology. NJ: Prentice Hall, Upper Saddle River, Bajrić, M., Stevanović,M.: Direktor, pomoćnik i pedagog u školi, R&S, Tuzla, (str. 218.) 6. Bandura, A.: Imitation of film-inedited aggressive models. In: Journal of Abnormal and Social Psychology,66, p. 3-11, Goleman, D.: Socijalna inteligencija, nova nauka o ljudskim odnosima Geopoteka, Beograd, (str. 138, 278) 8. Hartmut von Henting: Die Schule neu denken:eine Ubung in praktischer, Munchen, Healy W., Alper B.: Criminal Youth and the Borstal System, New York, Henting, H.: Humana škola, EDUCA, Zagreb, (str. 11) 11. Hercigonja, D., i autori: Hiperaktivno dijete, uznemireni roditelji i odgajatelji, Naklada Slap, Jastrebarsko, ( str. 28,29) 12. Hinsaw, S. P., Zupan, B. A: Assessment of antisocial behavior in children and adolescents. U: D. M. Stoff, J. Breiling, J. D. Maser (ur.), Handbook of Antisocial Behavior (str ), New York: John Wiley & Sons Inc Hoffman, L.: The family life cycle and discountinuous change, in B. Cartter and M.McGoldrick ( Eds.)The changing family life cycle, Boston, Allyn Bacon, Hrnjica, S.: Opšta psihologija sa psihologijom ličnosti, Naučna knjiga nova, Beograd, ( str. 111) 15. Jašović, Ž.: Kriminologija maloljetničke delinkvencije, Beograd, Kastratović, Ž.: Adolescentna kriza. Psihijatrija danas, VIII, (str. 3-4) 17. Konig, E., Zedler, P.: Teorije znanosti o odgoju, EDUCA, Zagreb, (str. 59). 18. Kučukalić, A.: Liječenje psihičkih poremećaja uslovljenih stresom, Sarajevo Publishing, Sarajevo, ( str. 35). 19. Kukić, S.: Sociologija, teorije društvene strukture:sarajevo, (str. 382, 388, ) 20. Kundačina, M., Brkić, M.: Pedagoška statistika,učiteljski fakultet u Užicu Univerzitet u Kragujevcu, Užice, (str ) 21. Mavrak, M.: Agresivnost kao odgojni problem, Zbornik radova sa okruglog stola i seminara, Zenica, (str. 131) 22. Muminović,H. (2000.): Mogućnosti efikasnijeg učenja u nastavi, DES, Sarajevo (str. 47) 23. Mužić, V. (1999.): Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja, EDUCA, Zagreb (str. 43) 176

177 24. Ostojić E., Kovač, B. (1999.): Ne živjeti s nasiljem, Drugi pogled 2, Medica, Zenica, (str. 77) 25. Pašalić-Kreso, A. (2004.): Koordinate obiteljskog odgoja; Filozofski fakultet u Sarajevu Sarajevo, (str. 323) 26. Philipps,S. (1998.): Montesori priprema za život, odgoj neovisnosti i odgovornosti, Naklada Slap, Zagreb, (str. 74.) 27. Piage, J. (1948.): The moral development of the child, Glencon, Free Press. 28. Piaget, J. (1969.): Le jugement moral chez l enfant, Paris, 29. Plut, D. ; Marinković, LJ. (1994.): Konflikti i šta sa njim, Priručnik, treća knjiga, Kreativni centar, Beograd ( str. 12) 30. Praktikum projektivni predstava ideja za grupi rad, za kreativniji i zajednički rad učenika i nastavnika: (2002.) MDD-Multidisciplinarno društvo za unaprjeđenje mentalnog i socijalnog zdravlja, Sarajevo 31. Savić, J. i suradnici (2005.): Djeca o sebi, Istraživanje o položaju djece u porodici, školi i okruženju ( str. 21, 29) 32. Stevanović, M. (1998.): Metoda recepcije u nastavi, R&S, Tuzla, (str. 21) 33. Stoiljković, S. (1986.): Psihijatrija sa medicinskom psihologijom, Medicinska knjiga, Beograd-Zagreb (str. 145) 34. Šošić, I. ( 2004.): Primijenjena statistika; Školska knjiga, Zagreb 35. Tadić, N. (2006.): Psihijatrija djetinjstva i mladosti, Naučna KMD, Beograd (str. 354) 36. Tadić, N. i suradnici (2004.): Psihoanalitička psihoterapija djece i mladih; Naučna KMD, Beograd (str. 99, 354, 433) 37. Tomić, R. (2005.): Komunikacija sa djecom delinkventnog ponašanja, DENFAS, Tuzla, (str. 53) 38. Uzelac, M. (1999.): Za damire i nemire, prema nenasilju, Priručnik miroljubivog rješavanja problema u školi i ublažavanje trauma, Zagreb (str. 67) 39. Veljković,V. (2002.): Hiperaktivnost, Priručnik za inkluzivnu nastavu, HO Duga, Sarajevo, ( str. 51) 40. Zvonarević, M. (1981.): Socijalna psihologija. Školska knjiga, Zagreb, (str. 642) 41. Žužul, M. (1989.): Agresivno ponašanje Psihologijska analiza. Radna zajednica Republičke konferencije Saveza socijalističke omladine Hrvatske, Zagreb 42. Winkel, R. (1994.): Djeca koju je teško odgajati, EDUCA, Zagreb (str. 63) 43. Wood, D. (1995.): Kako djeca misle i uče, Zagreb 177

178 Nusreta Kepeš, PHd ETIOLOGY OF DISORDER BEHAVIOR WITH ADOLESCENTS IN BIH APSTRACT B&H society in recent years has been faced with emergence of sociallyunacceptable behavior in juveniles that is taking bigger and bigger proportions with each day. This paper is a small and modest contribution aimed to clarify this problem by analysing its occurrence and etiology. Essance of this reasearch is based on using the established factual sittuation in schools to further analyse, systematize and make comparisons of casual connection factors that triggered this socially-unacceptable behavior. Results can be used to find adequate strategies that would give permanent and efficient results that help prevent behaviour disorders with elementary and highschool students. 178

179 األستاذة الدكتورة نوصرتا كيبيش علم أسباب اضطرابات سلوكية لدى املراهق ن ي البوسنة والهرسك الخالصة يواجه املجتمع البوسنوي ي اآلونة األخ رة ظهور سلوك غ ر مقبول اجتماعيا لدى القاصرين وهو يأخذ ي االتساع يوما بعد يوم. يعت ر هذا البحث إسهاما صغ را ومتواضعا ي تسليط الضوء ع ى هذه املشكلة ويقوم بتحليل دقيق لظهوره وأسباب حدوثه. جوهرالبحث يكمن ي زيادة تحليل وتنظيم ومقارنة األسباب واملسببات للسلوك غ ر املقبول اجتماعيا لدى التالميذ ع ى أساس حال املدارس. النتائج ال حصلنا عل ا يمكن أن تفيدنا ي إس راتيجيات مناسبة من شأ ا أن تعطي نتائج دائمة ومثمرة للحد من انتشارظهور السلوك غ راملقبول اجتماعيا لدى تالميذ املدارس االبتدائية والثانوية. 179

180

181 Refik Ćatić 1 i Emina Turalić 2 POVEZANOST DEPRESIJE SA MENTALNIM SPOSOBNOSTIMA I SOCIO EKONOMSKIM STATUSOM POJEDINCA Sažetak Depresija je bolest savremenog društva. Ona ima biološku podlogu, a ogleda se u dominantnom sniženom raspoloženju. Depresija dovodi i do smetnji u pamćenju, pažnji, koncentraciji, ozbiljnim tjelesnim promjenama kao i promjenama u ponašanju ličnosti. Sama etiologija može biti potaknuta različitim psihološkim i društvenim stresovima (npr. rat, prirodne katastrofe, razvod, gubitak bliske osobe, saobraćajni udes i slično). Predmet istraživanja ovog rada jeste ispitivanje povezanosti nivoa depresivnosti i mentalnih sposobnosti. Naša polazna hipoteza je da će se depresija češće i intenzivnije javljati kod osoba oskudnih mentalnih sposobnosti i u osoba slabijeg socio-ekonomskog statusa i narušene porodične atmosfere što je istraživanje i potvrdilo. Ključne riječi: depresija, mentalne sposobnosti, socio-ekonomski status, stres, trauma. Uvod Depresija ili bolest našeg vremena, kako je još nazivaju, predstavlja veliki izazov za svakog liječnika, kako u primarnoj zdravstvenoj zaštiti tako i za svakog porodičnog ljekara. Kada govorimo o depresiji, među laicima ona označava privremeno razdoblje sniženog osnovnog raspoloženja koje nastupi nakon loše provedenog dana ili jednostavno neraspoloženje. Zapravo, riječ je o ozbiljnoj bolesti koja dovodi do smetnji u pamćenju, pažnji, koncentraciji, ozbiljnijim tjelesnim promjenama, kao i promjenama u ponašanju ličnosti. Depresija je bolest koja ima biološku podlogu, tj. može biti potaknuta različitim psihološkim i društvenim stresovima (rat, prirodne katastrofe, razvod, gubitak bliske osobe, saobraćajni udes...). Pri dijagnosticiranju, ranom prepoznavanju i upućivanju bolesnika na pravovremeno liječenje te preventivnom 1 Univerzitet u Zenici, profesor na Pedagoškom fakultetu u Zenici. 2 JU Dom zdravlja Izudin Mulabećirović-Izo Tešanj, Centar za mentalno zdravlje 181

182 djelovanju, ne možemo zanemariti ulogu psihologa, socijalnog radnika, medicinskog radnika, pedagoga, prosvjetnog radnika i vjerskog službenika. Zajedničko traženje mogućih uzroka njihovog straha, nesanice, smanjenja potencije, te patnje osoba koje se bore sa raznim psihosomatskim oboljenjima, često navodi na postavljanje pitanja očuvanja zdravog razuma, odnosno preventivnog djelovanja u svrhu očuvanja mentalnog zdravlja istih. Masovna traumatizacija za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini dovela je do naglog porasta različitih psihijatrijskih poremećaja, osobito depresije. Činjenica je da živimo i radimo u zemlji koja je u tranziciji, svakodnevno je sve veći broj nezaposlenih, osoba koje posežu za alkoholom, narkotičkim sredstvima u želji da zaborave probleme, tegobe, traumatična iskustva. Zbog svega toga jako je važno blagovremeno prepoznavanje depresije ili depresivnog poremećaja radi terapijskog djelovanja, jer 40% 60 % depresivnih bolesnika povoljno reaguje već na prvo liječenje. Depresija (lat. deprimere potištenost, utučenost, klonulost, tupost, bezvoljnost) predstavlja psihijatrijski poremećaj patološki sniženog raspoloženja. Može se javiti kao simptom ili sindrom u okviru različitih psihijatrijskih poremećaja, ili kao samostalan entitet. U pedagoškoj enciklopediji depresija (depression) predstavlja intenzivno neraspoloženje trajnijeg karaktera. Kao mentalno oboljenje, predstavlja veoma heterogen skup pojava vezanih uz prolazno ili trajno opadanje neuropsihičke tenzije. Osnovne promjene se ogledaju u promjenama afekta koje su praćene promjenama kognitivnih procesa, socijalnih odnosa te motorike. Oboljele osobe iznose žalost, tužno raspoloženje, plačljivost, pesimizam, osjećaj krivnje, osjećaj tuge, usamljenost, odbačenost, osjećaj niže vrijednosti itd., kao i usporenje intelektualnih funkcija mišljenje, gubitak interesovanja, slabija koncentracija. Dakle, ukoliko je posmatramo kao simptom, depresija je patološko raspoloženje, motivaciono, kvantitativno i kvalitativno različito od normalne tuge. Kao sindrom, depresija obuhvata razne kombinacije psihičkih, psihomotornih i somatskih simptoma koji se ispoljavaju različitim intenzitetom od blagih do psihotičnih oblika. 182

183 Metodologija istraživanja Uzorak istraživanja čine pacijenti Centra za mentalno zdravlje u Tešnju kod kojih je dijagnosticiran depresivni poremećaj. Ukupan broj ispitanika jeste 110. Ispitanici se razlikuju po spolu, starosti, tj. starosnoj dobi, nivou obrazovanja i socijalno-ekonomskom aspektu. Najmlađi ispitanik ima 16 godina,a najstariji ispitanik 63 godine. - Stručna sprema ispitanika Od ukupno 110 ispitanika, njih 8 ili 7.27% je nepismeno. Osnovno obrazovanje stekla su 22 ispitanika, tj. 20% od ukupnog broja ispitanih. Sa srednjim obrazovanjem ih je 57 ili 51, 82%. Višu školsku spremu, od ukupno 110 ispitanih, ima 5 ispitanika, što je u odnosu na ukupan broj ispitanih 4.55%. Sa visokoškolskom spremom ukupno ih 18 u odnosu na 110 ispitanika u cijelom istraživanju, što je, izraženo u postocima, 16.36%. - Bračni status ispitanika U našem istraživanju, od ukupno 110 ispitanika, njih 35 je slobodnih (31.82%), nisu u bračnoj niti u emocionalnoj vezi. Najveći broj ispitanih, ukupno 58, je u bračnoj zajednici (52.73%). Samo 3 ispitanika, od ukupnog broja ispitanih, su udovac ili udovica (2.73%). Njih 14 je razvedeno (12.73%). - Zaposlenost ispitanika U našem istraživanju od ukupno N=110 ispitanika, njih 52 je zaposleno, ili 47, 27% u odnosu na 52, 73% ili 58 ispitanih koji su nezaposleni. - Domicilnost ispitanika Od ukupno N=110 ispitanika koji su sudjelovali u istraživanju, njih 87 ili 79.09% pripada starosjedilačkoj populaciji, u odnosu na doseljeničku populaciju tj. izbjeglice. Prognanih na područje općine Tešanj u našem istraživanju je 20.91% ili 23 ispitanika od ukupno Mjesto stanovanja Najveći broj ispitanika u našem istraživanju je pripadao gradskoj naseljenoj zoni (njih 46 od ukupno N=110 ispitanika, ili, izraženo u postocima, 41.82%). U prigradskom naselju ih je, od ukupnog broja 183

184 ispitanika, bilo 30, tj %. I sa prebivalištem u seoskoj, ruralnoj sredini, od ukupnog broja ispitanih njih 34 ili 30.91%. - Socijalni status ispitanika U jako lošim socijalnim uvjetima stanovanja (bez struje, bez vode, u uslovima življenja više članova porodice u jednoj zajedničkoj prostoriji...), od ukupno N= 110 ispitanika, njih je 3 (2.73%). Loši uslovi stanovanja koji podrazumijevanju da kućanstvo ima priključak vode, struje, jednu zajedničku prostoriju, TV-prijemnik, grijanje na ogrjev itd., od ukupnog broja ispitanih, u takvim uvjetima živi njih 29 (26.36%). Gotovo svako prigradsko, gradsko i ruralno kućanstvo ima priključak struje, vode, telefona i grijanje. Naveli smo kategoriju prosječnog socijalnog statusa. Navedene kriterije prosječnog socijalnog statusa u našem istraživanju ispunjavaju 44 ispitanika (40%). Zadovoljavajući uvjeti stanovanja koji podrazumijevaju (pored telefonskog priključka, grijanja, više TV-prijemnika i Internet konekcije) i više stambenog prostora za život, u našem istraživanju od ukupnog broja ispitanika, zadovoljava njih 34 ili % od ukupnog broja ispitanih. - Ekonomski status ispitanika U našem istraživanju imali smo kategoriju u kojoj su ispitanici čija su mjesečna primanja manja od 400,00 KM. Njih je u našem istraživanju 18 (16.36%), od ukupno N = 110 ispitanika koji su sudjelovali u istraživanju. U kategoriji ispitanika kod kojih su mjesečni prihodi između 400,00 800,00 KM, ukupno ih je 36, odnosno 32.73%. Treća kategorija ispitanika u kojoj su ispitanici kojima mjesečni prihodi iznose preko 800,00 KM, u istraživanju ih je bilo 46 u odnosu na ukupan broj ispitanika, što je izraženo u postocima 41, 82%. U posljednjoj, četvrtoj kategoriji, je njih 9.09%, odnosno 10 ispitanika. Instrumentariji - D-92 skala depresije, - PERDUE neverbalni test mentalnih sposobnosti, - Opći upitnik na osnovu kojeg dobijemo uvid o obrazovanje i socio-ekonomske uslove života ispitanika; 184

185 Rezultati istraživanja Nivo depresivnosti izražen u postocima u odnosu na ukupan broj ispitanika N = 110 ispitanika je slijedeći: bez znakova depresivnosti 10% ispitanika, odnosno samo 11; blaga depresivnost 3% ili samo 3 ispitanika od ukupnog broja koji je sudjelovao u istraživanju (110); umjerena depresivnost ukupno 7 ispitanika ili, izraženo u postocima, 6%; teška depresivnost ukupno 81% ili njih 89 u odnosu na ukupan broj ispitanih N = 110, što je najveći broj od ispitanih u istraživanju. Samo 10% ispitanih nema znakova depresivnosti, što je još jedan od pokazatelja koliko je ozbiljna tendenca porasta oboljelih. Dakle, 81% od ispitanih ima tešku (duboku) depresivnost, što je zabrinjavajuća činjenica ako to gledamo sa stanovišta liječenja i tretmana depresije. Pojava depresivnosti u odnosu na spol, kao jedan od zadataka u našem istraživanju, je ispitana statističkom metodom t-testa te smo dobili slijedeće vrijednosti: srednja vrijednost, tj. prosječan rezultat koji ostvaruju ispitanici M = 2, 44; SD = 1, 05, a ispitanice M = 2, 71; SD = 0.82, te smo dobili da je konačan t = -1, 49; nivo značajnosti 0, 138, što se na nivou rizika od 5% nije pokazalo kao statistički značajna razlika. Ako posmatramo depresiju u odnosu na zaposlenost ispitanika, dobili smo slijedeće vrijednosti: od ukupno 110 ispitanika kojih je sudjelovalo u istraživanju, zaposlena su 52 ispitanika, srednja vrijednost depresivnosti je M = 2,33, SD = 1,13, u odnosu na nezaposlene ispitanike kojih je ukupno 58, gdje smo dobili da je M = 2,81, SD = 0,69. Tako smo primjenom t-testa, dobili vrijednost t = -2,74, p = 0,007, što na nivou rizika od 5% možemo tvrditi da varijabla zaposlenost pokazuje statistički značajnu razliku u odnosu na nivo depresivnosti, i to tako da nezaposleni ispitanici u većoj mjeri pokazuju veći nivo depresivnosti u odnosu na zaposlene ispitanike. Depresija u odnosu na starosnu dob Prosječna starosna dob ispitanika u našem istraživanju je 37, 5 godina. Najmlađi ispitanik je imao 16 godina, a najstariji 63 godine. Kao što možemo vidjeti u tabeli broj 4, gdje je opisana deskriptivna statistika, imamo ispitanike ispod 37, 5 godina starosti, njih je 53 od ukupnog broja ispitanika ( N = 110 ). Srednja vrijednost za iste je M = 2,81, SD = 0,59. Ispitanici iznad 37, 5 godina, kojih je u našem istraživanju bilo 57, gdje je srednja vrijednost depresivnosti iznosila M = 2,36, SD = 1,15. Statističkom obradom, t- testom, smo dobili da je t = 2, 49, gdje je p = 0, 014. Tako možemo zaključiti da stariji ispitanici imaju veći nivo depresivnosti, što su 185

186 potvrdila i druga istraživanja koja su se bavila ispitivanjima depresije i starosne dobi. Tako se došlo do zaključka da se depresija najčešće javlja u dobi između tridesete i pedesete godine života. Broj depresivnih pacijenata veći u poznim godinama života. Kada govorimo o domicilnosti, od ukupno 110 ispitanika, njih 87 je starosjedilaca, tj. i ranije, prije ratnih dešavanja, su živjeli na području općine Tešanj. Srednja vrijednost nivoa depresije za tu kategoriju iznosi M = 2,60; SD = 0,92; u odnosu na njih 23 koji su svrstani u kategoriju doseljeničke populacije, kod kojih srednja vrijednost iznosi M = 2,48; SD= 1,08. Statističkom obradom, tj. primjenom t-testa smo dobili da je t = 0,59, p = 0,56, što u statističkom smislu možemo tumačiti da nema značajne razlike u pojavi depresije kod osoba koje su iz starosjedilačke populacije u odnosu na lica koja su doseljenici (izbjegli i protjerani za vrijeme rata ). Za testiranje pojave depresije u odnosu na stručnu spremu ispitanika, koristili smo jednosmjernu analizu varijance i dobili smo slijedeće vrijednosti: depresija u odnosu na stručnu spremu F ( 4,105) = 2,603, za sig. 0,040, iz čega možemo zaključiti da je stručna sprema samo djelomično povezana sa pojavom depresije i to za ispitanike sa VSS koji pokazuju statistički značajno manji nivo depresivnosti u odnosu na one koji imaju samo osnovnoškolsko obrazovanje. Naše istraživanje je samo djelomično potvrdilo pretpostavku da će osobe nižeg obrazovanja biti depresivnije u odnosu na osobe sa višim stupnjem obrazovanja. U jednom od zadataka u našem provedenom istraživanju potrebno je bilo ispitati odnos depresije i bračnog statusa. Na našem uzorku od 110 ispitanika smo dobili da je F (3,16) = 0,404, sig = 0,750, iz čega možemo zaključiti da u našem istraživanju veza između depresije i bračnog statusa statistički nije značajna. Dakle, u našem istraživanju nismo potvrdili tezu drugih istraživanja u kojima se pokazalo da su osobe koje su u bračnoj zajednici više depresivnije u odnosu na druge. Ako posmatramo depresiju u odnosu na mjesto stanovanja, riječ je o slijedećim kategorijama: gradsko naselje (N = 46), prigradsko naselje (N = 30) i seoska sredina (N = 34), i tu smo dobili slijedeće rezultate: F (2,107) = 0,174; sig = 0,840. To nas navodi na zaključak da smo primjenom statističke metode analize varijance dobili da nivo depresije 186

187 ne ovisi o mjestu stanovanja ispitanika, tj. ne možemo izvesti zaključak da je depresija uvjetovana mjestom stanovanja. Mnoga su se istraživanja, kao što smo već naveli, bavila istraživanjem odnosa socijalnog statusa i pojave depresije, pa smo tako i mi u našem istraživanju ispitali istu pojavu te je podijelili u četiri kategorije, koje smo opisali ranije. Statističkom metodom analize varijance, za ispitivanje odnosa depresije i socijalnog statusa smo dobili slijedeće vrijednosti: F (3,106) = 1,205; sig = 0,312, iz čega možemo izvesti zaključak da se u našem istraživanju, vjerovatno zbog malog reprezentativnog uzorka, socijalni status (kao jedan od razloga pojave depresivnosti) nije pokazao statistički značajnim faktorom u nastanku navedenog psihičkog poremećaja depresije. Ekonomski status ispitanika, kao i socijalni status, ima veliki značaj u pojavi depresije. U našem smo istraživanju, vodeći se nekim općim podacima dobivenim iz općinskih institucija, naveli četiri kategorije ispitanika. Njihov ekonomski status predočen je na osnovu mjesečnih prihoda. Tako smo, posmatrajući depresiju u odnosu na ekonomski status ispitanika, dobili slijedeće vrijednosti F (3,106) = 3,353; sig. 0,022, što je pokazalo da je ta razlika statistički značajna. Na osnovu toga možemo reći da su ispitanici koji su imali veća financijska mjesečna primanja, tj. bolji ekonomski status, pokazivali niži nivo depresivnosti. Ispitanici koji su bez mjesečnih prihoda ili imaju veoma niska mjesečna primanja (do 400,00 KM), imaju znatno viši nivo depresije. Ispitujući povezanost mentalnih sposobnosti i depresije u našem istraživanju, dobili smo rezultate koji pokazuju da su depresija i nivo mentalnih sposobnosti povezani. Tu povezanost smo ispitali statističkom obradom rezultata, korelacijom, Spermanovim koeficijentom korelacije. Pokazalo se da je r = - 0,279, iz čega možemo zaključiti, na nivou rizika od 1%, da postoji statistički značajna povezanost između depresije i mentalnih sposobnosti i to na način da ispitanici sa većim nivoom mentalnih sposobnosti imaju manji nivo depresivnosti. Zaključci istraživanja 1. Većina ispitanika ima depresivni poremećaj. Najviše je izražena duboka depresivnost u odnosu na umjerenu i blažu depresiju; 2. Nivo depresivnosti je povezan sa mentalnim sposobnostima, i to na način da ispitanici sa većim skorom na testu mentalnih sposobnosti 187

188 imaju blažu depresivnost ili je gotovo i nemaju u odnosu na druge ispitanike koji postižu niži skor na testu mentalnih sposobnosti i kod kojih je depresivnost više izražena; 3. Muškarci i žene se međusobno ne razlikuju u nivou depresivnosti, kao ni u rezultatima na testu mentalnih sposobnosti; 4. Zaposleni ispitanici pokazuju manji nivo depresivnosti u odnosu na nezaposlene ispitanike kod kojih je depresivnost češće prisutna i znatno je jačeg intenziteta; 5. Stariji ispitanici su češće depresivniji u odnosu na mlađe ispitanike; 6. Prognanički status ne uvjetuje pojavu depresivnosti, niti utječe na mentalne sposobnosti; 7. Mentalne sposobnosti se razvijaju tokom procesa obrazovanja, tako da skor na testu mentalnih sposobnosti ima tendencu porasta sa rastom nivoa obrazovanja; 8. Socijalni status ispitanika ne uvjetuje pojavu depresije, ali ispitanici sa boljim socijalnim uslovima postižu veći skor na testu mentalnih sposobnosti; 9. Ispitanici sa boljim ekonomskim statusom pokazuju niži nivo depresivnosti i postižu veći skor na testu mentalnih sposobnosti. Diskusija Polazna tačka našeg istraživanja je pojam depresije, depresivni poremećaj. Kao što smo to već u samom uvodu naveli, a poslije i u teorijskom razmatranju nastanka i klasifikaciji depresivnog poremećaja, depresija je u zadnje vrijeme predmet mnogih istraživanja. Polazeći od različitih pretpostavki, ranijih istraživanja te zaključaka istih, u našem istraživanju smo postavili hipotezu koja navodi da postoji povezanost između depresije, mentalnih sposobnosti i socio-ekonomskih faktora pojedinca. Ako posmatramo pojavu depresije u odnosu na faktore koje smo naveli kao socio-ekonomske faktore te različit nivo obrazovanja, mjesto stanovanja, bračni status i dr., dobiveni rezultati u našem istraživanju djelomično su potvrdili zaključke i rezultate ranijih istraživanja. Tako možemo reći da je zaposlenost bitan faktor u pojavi depresivnosti, jer se 188

189 u našem istraživanju pokazalo da su zaposleni ispitanici imali statistički značajno manji nivo depresivnosti u odnosu na one koji su bez zaposlenja. Također, pokazalo se da ispitanici koji žive u boljim socijalnim uslovima i imaju bolji ekonomski standard imaju manji nivo depresivnosti u odnosu na one koji su u socijalno ugroženoj kategoriji, kao i u odnosu na one koji imaju slabiji ekonomski status. To nas dovodi do zaključka da je jedan od preventivnih faktora u borbi s depresijom omogućavanje boljih socijalnih i ekonomskih uslova života. Nažalost, u zadnje vrijeme, kada je sve više radničke snage bez zaposlenja ili sa minimalnim prihodima koji nisu dostatni ni za osnovnu potrošačku korpu, teško je preventivno djelovati samostalno kao jedinica zdravstvene zaštite. Potrebna su djelovanja sa viših instanci. Ono što je zabrinjavajuće je da su gotovo svi ispitanici koji su sudjelovali u istraživanju pokazivali znakove depresije, samo na različitom nivou, a to je svakako alarmirajući pokazatelj. Ispitujući povezanost pojave depresije i mentalnih sposobnosti, došli smo do rezultata koji su pokazali da osobe sa većim nivoom mentalnih sposobnosti, iako imaju depresivni poremećaj, imaju nižu razinu depresivnosti u odnosu na one koji su na testu mentalnih sposobnosti postigli niži nivo rezultata. Ovu pojavu bismo mogli objasniti činjenicom da osobe koje su pokazale bolje mentalne sposobnosti imaju i bolji način razumijevanja preventivnog djelovanja na pojavu depresije, veći stepen motiviranosti, razumijevanja i zalaganja u samom procesu liječenja depresivnog poremećaja. Možemo reći da je njihov mentalni kapacitet fleksibilniji, ili da imaju šire vidike u smislu pružanja samopomoći ili rada na samome sebi. Značaj i doprinos ovog rada je višestruk. Ovo je jedan od prvih radova na području općine Tešanj koji govori o pojavi depresivnog poremećaja, kao i o faktorima koji mogu doprinijeti pojavi depresije. U našem istraživanju depresivni poremećaj je posmatran kroz prizmu različitih faktora kao što su: opća naobrazba, bračni status, socijalnoekonomski status te domicilnosti ispitanika. Također, u okviru ispitivanja depresije ispitan je i odnos depresije i mentalnih sposobnosti u odnosu na gore navedene socio-ekonomske faktore, kao i anamnestičke podatke. Naravno, zaključci ovog istraživanja mogu pomoći u planiranju preventivnog djelovanja u liječenju depresije te ukazati na potrebu uključivanja najbližih u proces liječenja osobe oboljele od depresije, ali i potrebu uključivanja drugih institucija koje mogu pomoći u oporavku i kasnijoj rehabilitaciji oboljelog. 189

190 Ovaj rad je odgovorio na neka od pitanja koja se sama nameću u istraživanju depresije i svakako otvara mogućnost daljeg istraživanja i proučavanja. Literatura: 1. Avison, W., Gotlib, H.: Stress and Mental Health. New York and London, Plenum press, Baron,R., Richardson, D.: Depression. New York and London, Plenum press, Beck, Judith: Cognitive therapy: Basics and Beyond. New York, The Guilford Press, Biro,Mikloš: Osnovi kliničke psihologije. Novi Sad, Univerzitet u Novom Sadu, Blažević, Duška i suradnici: Medicinska psihologija. Zagreb, Jugoslovenska medicinska naklada, Cerić, Ismet /prijevod/: Uputstva za dijagnostiku i tretman mentalnih poremećaja u primarnoj zaštiti-mkb 10. Sarajevo, Svjetska zdravstvena organizacija, Ured za BiH, Nietzel, M., Bernstein,D., Milich,R.: Uvod u kliničku psihologiju. Jastrebarsko, Naklada Slap, Oruč Lj., Poljskić N.: Smjernice za ljekara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, Jež, Schwab, J., Stephenson, J.: Evaluating family Mental Health. New York and London, Plenum press, Sinanović, Osman i suradnici: Duhovnost i mentalno zdravlje. Sarajevo, Svjetlost, Stojiljković, S.: Psihijatrija sa medicinskom psihologijom. Beograd Zagreb, Medicinska knjiga,

191 REFIK ĆATIĆ, PhD and EMINA TURALIĆ CORRELATION BETWEEN DEPRESSION OF MENTAL ABILLITIES AND SOCIO-ECONOMIC STATUS OF INDIVIDUALS ABSTRACT Depression is a disease of modern society. It has a biological basis is reflected in a reduced dominant mood. Depression leads to disturbances in memory, attencion, concentration,severe physical changes and changes in personal behavior. The etiologycan be triggerd by a variety of psychological and social stress ( eg war, natural disaster, divorce, loss of loved one, accident at work...). The subject of this paper is to investigate the connection between levels of depression and mental abillities. Our starting hypothesis is that depression is more intense and occur in people of scarce mentaln abillity in people of lower socio- economic status and disturbed family atmosphere, what is the research and confirmed. Key words: depression, mental abillities, socio- economic status, stress, trauma. 191

192 األستاذ الدكتور رفيق تشاتيتش وأمينة توراليتش ارتباط االكتئاب بالقدرات العقلية والوضع االجتما ي االقتصادي للفرد الخالصة االكتئاب هو مرض املجتمع املعاصر وله أساس بيولو ي ويتج ى ي املزاج املتدني املستحوذ. االكتئاب يؤدي أيضا إ ى اإلشكاالت ي الذاكرة االنتباه ال رك املشاكل الصحية الكب رة باإلضافة إ ى التغ رات ي السلوك الشخ. إن اإلجهاد بأنواعه النفسية واالجتماعية يمكن أن يدفع بعلم أسباب األمراض إ ى األمام (ع ى سبيل املثال: الحرب الكوارث الطبيعية الطالق فقدان شخص عزيز حادث مروري...). موضوع هذا البحث هو دراسة ارتباط مستوى االكتئاب والقدرات العقلية. فرضيتنا األساسية أن االكتئاب سيظهر بشكل أك ر لدى األشخاص ذوي القدرات العقلية املحدودة واألشخاص ضعيفي الوضع االجتما ي واالقتصادي ومن يكون جو ه العائ ي مهدم وهذا ما أكدته هذه الدراسة. الكلمات الرئيسة: االكتئاب القدرات العقلية الوضع االجتما ي واالقتصادي اإلجهاد الصدمة. 192

193 Prof. dr. Osman Ramić 1 Sažetak MISLIMO DA POZNAJEMO SEBE Današnja stvarnost opterećena je svakodnevnim informacijama o nemilim događajima kao što je zlostavljanje u porodici, u školi, na ulici, na javnim mjestima. Šta se događa sa osobama koje kreću putem nasilja i zlostavljanja? Kako na nas, koji smo sudionici tih dešavanja, sve to djeluje i šta izaziva u nama? Gotovo da su identični doživljaji koje imamo u vezi s tim osude, prijekori, gnušanja, neodobravanja. Jesu li to odgovori, ili odgovore treba tražiti negdje drugdje? Da li da odgovore tražimo u osobama, u strukturi ličnosti, u svakodnevnoj stvarnosti opterećenoj bremenitim teškoćama kojima se ne zna početak, niti im se nazire kraj? Znamo samo da su sva ta negativna i neželjena događanja sve češća, mada ima i pozitivnih, poželjnih događanja, ali su mnogo rjeđa. Naši doživljaji svih događaja kojima smo svjedoci za posljedicu imaju određene oblike ponašanja koji se razlikuju od osobe do osobe. Zato s pravom možemo postaviti pitanje: Poznajemo li sebe? Jesmo li svjesni sebe i svoga ponašanja? Znamo li kakve će nam biti reakcije u pojedinim konkretnim situacijama i koliko smo ih svjesni? Na ova i slična pitanja pokušali smo tražiti odgovore analizirajući emocionalnu stabilnost i socijalnu zrelost mladih. Bez pretenzija da ćemo dati najprihvatljivije odgovore na postavljena i druga njima slična pitanja, da ćemo ponuditi najadekvatnija rješenja, pokušat ćemo zaviriti u unutrašnju strukturu ličnosti mladih i naznačiti neke elemente poznavanja sebe i svoje ličnosti. Ključne riječi: ličnost/osobnost, integracija ličnosti, destrukcija i destruktivna ponašanja, emocionalna stabilnost, socijalna zrelost, emocionalna inteligencija, događaji, doživljaji, ponašanja, interpersonalna i intrapersonalna inteligencija, empatija, lokus kontrole. 1. Uvod Naš svakodnevni život prate različiti problemi koji nas stavljaju u iskušenja. S više ili manje uspjeha savladavamo prepreke na koje nailazimo na radnom mjestu, u školi itd. Smisao života i jeste u savladavanju barijera, rješavanju problema i zadovoljavanju vrlo različitih motiva od 1 Pedagoški fakultet Univerziteta u Bihaću 193

194 najjednostavnijih i najneophodnijih kao što su fiziološki motivi, pa sve do motiva samoaktualizacije, samopotvrđivanja koji je svojstven svakoj osobi na odgovarajućem stepenu njenog razvoja. U psihologiji je ova pojava poznata pod nazivom motivacioni ciklus ponašanja. On neprestano djeluje, pokreće nas na akciju, na aktivnost, usmjerava nas na rješavanje barijera koje se javljaju na putu njegovog zadovoljenja. Naša uspješnost u prevazilaženju kriznih trenutaka i redovnih svakodnevnih problema koji objektivno postoje, u velikoj mjeri zavisi od nas samih, od strukture naše ličnosti, od naše spremnosti da se suočimo s poteškoćama. Stoga je veoma važno da dobro poznajemo sami sebe, svoje želje i ambicije, namjere i htijenja, da smo svjesni vlastitih sposobnosti i mogućnosti. Bit ćemo uspješniji u realizaciji naših planova, u ostvarivanju postavljenih ciljeva ako realno gledamo na strukturu svoje ličnosti, ako smo svjesni svojih dobrih strana i svojih nedostataka i ako smo spremni suočiti se i s nedostacima i s prednostima dakle, ako imamo realnu sliku o sebi. Samo tako ćemo poštovati i uvažavati sebe i imati odgovarajući nivo samopoštovanja, ali i cijeniti i poštovati druge osobe. 2. Teorijska razmatranja Moglo bi se konstatirati da su ljudi, uglavnom, svjesni sebe, da poznaju svoje dobre i loše osobine, da mogu predviđati svoja ponašanja i da imaju vlastite strategije ponašanja u različitim životnim situacijama. Pa ipak, često nisu zadovoljni s reakcijama koje su uslijedile nakon neke doživljene neugodnosti. Ponašanja koja su ispoljili deprimirajuće djeluju na njih, sami sebe osuđuju, kritikuju, jadikuju: Je li to dovoljno? Zašto baš takva reakcija? Jesu li mogli postupiti drugačije? Naši postupci, reakcije i ponašanja su pod utjecajem niza faktora, emocionalne inteligencije i socijalne zrelosti i stabilnosti. Mnogi psiholozi u različitim životnim situacijama emocionalnoj inteligenciji (EQ) daju prednost u odnosu na racionalnu, akademsku inteligenciju (IQ). Vodeći među njima, kada je u pitanju emocionalna inteligencija i socijalna zrelost, je Daniel Goleman. 2 2 Husremović, Dž. (1999). Emocionalna inteligencija Daniela Golemana. U: N. Jovanović (ur.) Transfer, bilten studenata Odsjeka za psihologiju 1 (str ), Sarajevo: Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu. 194

195 Poštovati i uvažavati sebe znači poštovati i uvažavati druge osobe. Međutim, postoje osobe koje, zbog pretjerane skromnosti, često sebe stavljaju u inferioran položaj ne znajući da time čine veliku grešku. Time ugrožavaju vlastiti nivo samopoštovanja i imaju iskrivljenu sliku o sebi. Uspjeh u životu, snalaženje u svakodnevnim životnim situacijama, komunikativnost i kompetentnost rezultat su stabilne i pozitivne slike o sebi. Umjerena skromnost je poželjna osobina ličnosti, ali pretjerana skromnost ima negativne posljedice na funkcioniranje u savremenim i problemima opterećenim životnim okolnostima. Osobe s pozitivnom slikom o sebi, s realnim samopoštovanjem, uspješno će razvijati pozitivnu motivaciju, kako primarnu, unutrašnju (intrinzičnu), tako i sekundarnu, vanjsku (ekstrinzičnu). Bez obzira o kojoj vrsti motivacije se radi, ona uključuje bitne kvalitete kao što su: odlučnost, istrajnost, samostalnost, hrabrost, preduzimljivost, samopožrtvovanost, samosavlađivanje i druge. Tome treba dodati i uvažavati mnogobrojne regulatore funkcioniranja ličnosti, među kojima je i regulator socijalnih odnosa ličnosti odgovoran za usklađivanje odnosa pojedinca i okoline, zasnovan na pouzdanosti, povjerljivosti, usmjerenosti na cilj, toleranciju, suradnju, razumijevanje. Hoće li osobe ostvariti sklad između navedenih dimenzija ličnosti, zavisi i od njihovog lokusa kontrole. 3 To je pojam koji se odnosi na to kako osobe doživljavaju događaje i sve ono što im se dešava u životu. Uspješnost u rješavanju problema pod utjecajem je unutrašnjeg ili vanjskog lokusa kontrole. Kod osoba kod kojih dominira unutrašnji lokus kontrole preovladava shvatanje da one same najvećim dijelom upravljaju sopstvenim životom. Ne vjeruju u vanjske okolnosti ili vanjski lokus kontrole, manje su sklone vjerovati da njima upravljaju više sile ili bilo koji drugi faktori koji bi mogli utjecati na njihov život. U pravilu, to su osobe koje manifestuju samostalnost i sposobnost da tačno lociraju probleme. Suprotno njima, osobe kod kojih dominira vanjski lokus kontrole, sklone su da uzroke svojih ponašanja pronalaze u vanjskom okruženju i 3 Rotter B. Julian, američki psiholog, rođ g. u SAD. Bavio se socijalnim učenjem i kliničkom psihologijom. Poznata je Rotterova socijalna teorija učenja. Među prvima je uveo pojam LOKUS KONTROLE koji se odnosi na to kako osoba doživljava događaje, a I sve ono što joj se dešava u životu. Razlikuje unutrašnji-internalni i spoljašnji-eksternalni lokus kontrole. 195

196 okolnostima. Sklonije su padati pod utjecaj drugih i smatraju da je život pod utjecajem raznih okolnosti u kojima imamo ili nemamo sreće. Međutim, nema osoba sa čistim unutrašnjim ili čistim vanjskim lokusom kontrole. Ljudi se obično nalaze između ekstremnih pozicija, s tim da je kod svakoga naglašenije izražen jedan pol ovih dimenzija. Tako se različite individualne razlike među ljudima, koje objektivno postoje, redovno objašnjavaju jednim ili drugim lokusom kontrole. Osobe sa naglašenim unutrašnjim lokusom kontrole, gubitak posla, neuspjeh u učenju i sl., pokušat će objasniti ličnom odgovornošću, smatrajući sebe krivim što se to dogodilo. Osobe s dominacijom vanjskog lokusa kontrole smatrat će da krivica dolazi izvana, da su za nastalu situaciju krivi drugi gazda, poslodavac, kolega, učitelj, roditelj, okolnosti, loša sreća itd. 4 Osobe s visokim internalnim lokusom kontrole imaju generalizirano očekivanje da potkrepljenja ili ishodi u velikoj mjeri ovise o njihovim vlastitim naporima. Osobe s visokim eksternalnim lokusom kontrole, koje imaju generalizirano očekivanje da potkrepljenje ili ishodi u velikoj mjeri ovise o sreći, sudbini, slučajnosti i ostalim eksternalnim faktorima. Te se osobe osjećaju relativno bespomoćno u pogledu vlastitih životnih događanja, jer vjeruju da nisu pod njihovom kontrolom. 5 Emocionalna inteligencija je jedan od determinirajućih faktora u razvijanju svijesti o sebi i ličnom poštovanju. 6 Proučavanje emocionalne inteligencije (EQ) ima bihevioralnu orijentaciju, jer se bavi proučavanjem promjena ponašanja s adaptivnim i neadaptivnim obilježjima. Sama riječ emocija latinskog je porijekla i dolazi od riječi emovere, što znači voditi naprijed, poticati, uzbuditi. 7 4 Forum.burek.com/kakav-imate-lokus-kontrole-t html 5 Trninić, S., Kardum, I., Mlačić, B. (2010). Hipotetski model specifičnih osobina vrhunskih sportaša u momčadskim sportskim igrama. U: Društvena istraživanja (str ). Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar. 5 Daniel Goleman, veliki zagovornik i promotor značaja emocionalne inteligencije (EQ).Psihologiju je doktorirao godine na Harvardu. Specijalizirao je kliničku psihologiju i razvoj ličnosti. Posebno se zanimao za emocije i područje konativnog u strukturi ličnosti. Sa osobitim interesom proučavao je unutrašnji svijet ljudi i podizanje emocionalne kontrole. Knjigu Emocionalna inteligencija prvi put je objavio godine koja je doživjela veliki uspjeh. 196

197 Jasno se uočava jedna od najvažnijih karakteristika emocija njihova pokretačka uloga, jer nas potiču na različite aktivnosti, na rad, na učenje. Poznato je da kada je emocionalni odnos prema učenju pozitivan, učenje je uspješno, jer nam aktivnost učenja pričinjava zadovoljstvo. Ako je emocionalni stav prema nekoj aktivnosti pa i učenju negativan, izbjegavat ćemo tu aktivnost, truditi se da se s njom što manje bavimo i vrlo jednostavno nalazimo opravdanje za napuštanje te aktivnosti i usmjeravanje na bavljenje s nečim drugim. Emocionalni stav pod utjecajem je emocionalne inteligencije koja potpomaže uspješno bavljenje aktivnostima i učenjem. Spomenut ćemo da emocije imaju značajnu ulogu u donošenju racionalnih odluka. Ali, i pored racionalnog IQ, u slučajevima kada dođe do prekida veze između prefrontalnog korteksa i amigdale, tada osoba sve oko sebe posmatra bez ikakvih emocija i sve joj postaje sivo. To praktično znači da od veze prefrontalni korteks amigdala zavisi u kojoj mjeri će osoba objekte i pojave voljeti ili ne voljeti cijelog života. Otuda i shvatanje da čovjek posjeduje dvije vrste inteligencije: akademsku racionalnu (IQ) i emocionalnu inteligenciju (EQ). Treba istaći, a na to ukazuju i mnogi autori, da inteligencija nije jedna monolitna sposobnost, nego se sastoji od spektra inteligencija. Takvog stajališta je i H. Gardner koji izdvaja intrapersonalnu i interpersonalnu inteligenciju kao posebne vrste inteligencije u spektru. Sposobnost osobe da ima uvid u vlastita osjećanja i da ih usklađuje sa životom odnosi se na intrapersonalnu inteligenciju. Jednako je važno posjedovati i sposobnost uvida u osjećanja drugih ljudi što se odnosi na interpersonalnu inteligenciju. To znači da što bolje poznajemo vlastita osjećanja to ćemo uspješnije i bolje moći uočavati i osjećanja drugih osoba. 8 U novije vrijeme vrlo aktuelno pitanje je i postojanje umjetne ili artificijelne inteligencije (A. I.) Ona predstavlja kompjutorsku kopiju ljudskog intelektualnog funkcioniranja. Kako je nama cilj praćenje ponašanja kao posljedica naših svakodnevnih doživljaja, to umjetna ili artificijelna inteligencija, bez obzira na njenu savremenost i značaj neće biti predmet našeg razmatranja. Osnovni razlog za ovakav pristup leži u činjenici da računarska inteligencija (A. I.) ne raspolaže uvidom, 7 Furlan, I. (1969). Osnove procesa učenja, Priručnik za nastavnike i studente nastavničkih škola. Zagreb: Školska knjiga. str Rathus, S.A. (2000). Temelji psihologije. Jastrebarsko: Naklada Slap. str

198 intuicijom, kreativnošću, što sve nalazimo kod čovjeka. Dakle, umjetna inteligencija znatno zaostaje za čovjekom. 9 Socijalna zrelost je, kao i emocionalna inteligencija, determinirajući faktor u razvijanju svjesnosti o sebi i ličnom samopoštovanju. U razvijanju samopoštovanja prvi korak je sposobnost viđenja sebe onakvim kakvi jesmo, a ne kakvi bismo željeli biti. Dakle, realna svjesnost o sebi bez obzira što će ponekad slika o sebi biti i neprijatna i neugodna. Ne treba bježati od realnosti i izbjegavati suočavanje s realnom slikom o sebi, jer ćemo samo tako moći prihvatiti sebe, a to je osnovni preduslov da bismo se promijenili ako to želimo. Realno opažanje i prihvatanje sebe dat će nam snagu i volju da mijenjamo ono što nam se ne dopada, da učvršćujemo karakter, da razvijamo motivaciju. Tako ćemo postati optimisti u gledanju na život i životne probleme. A biti optimista znači ponašati se pozitivno i njegovati takve oblike ponašanja koji ne dozvoljavaju osobi da zapada u apatična i depresivna stanja. Vjera u vlastite snage i sposobnosti neće ustupiti mjesto stanju povučenosti i poraženosti, potištenosti, anksioznosti. 10 Veliki broj djece, mlađih, ali i starijih osoba imaju potrebu da podijele svoje tegobe s nekim. Često se dešava da u porodičnoj sredini ne nalaze sugovornika po vlastitoj mjeri. Problemi koje nose u sebi ih pritišću, guše, razaraju. Potreban im je neko kome će se povjeriti, otvoriti, ko će ih razumjeti. Možda ste vi osoba koja ima bogatu riznicu empatije ili sposobnost uživljavanja u psihološki svijet drugih, jer vi dobro poznajete vlastita osjećanja, imate razvijenu svjesnost o sebi, imate samopoštovanje, vi možete uspješno i vješto iščitavati tuđa osjećanja, vi možete pomoći onima kojima je, lijepa riječ, razumijevanje, kompetentno mišljenje, iskreno i realno opažanje potrebno. 11 Ono što ne može ni najsavremenija računarska tehnika (umjetna, artificijelna inteligencija nema intuicije, ne može komponovati pjesme, ne može pisati poeziju i priče i sl.), to može i ima racionalna, emocionalna, socijalna interpersonalna inteligencija, između ostalog i: 9 Ibid, str Furlan, I. (1969). Osnove procesa učeja, Priručnik za nastavnike i studente nastavničkih škola. Zagreb: Školska knjiga, str Husremović, Dž. (1999). Emocionalna inteligencija Daniela Golemana. U: N. Jovanović (ur.) Transfer, bilten studenata Odsjeka za psihologiju 1 (25-28), Sarajevo: Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu. 198

199 - sposobnost organiziranja grupa, što je posebno značajno za odgajatelje, socijalne pedagoge, vođe, lidere, - sposobnost pregovaranja, dogovaranja, usuglašavanja stavova, što se kao posebna potreba nameće u odgoju i obrazovanju, u socijalnopedagoškim zajednicama, domovima, centrima i drugim institucijama gdje je potrebno uspješno razrješavati sukobe, konfliktne situacije, svađe i nesporazume bilo koje vrste, - lični odnosi koji podrazumijevaju uspješno razumijevanje tuđih osjećanja, sposobnost rada u timovima, - društvena analiza koja pretpostavlja sposobnost otkrivanja i tumačenja tuđih osjećanja i briga, a to opet uključuje socijalne radnike i pedagoge, odgajatelje na svim nivoima odgoja i obrazovanja, ljekare, medicinske sestre i sl. 12 Bilo bi veoma dobro i višestruko korisno kad bi navedene komponente socijalne interpersonalne inteligencije posjedovali oni koji danas predstavljaju pojedine narode te govore, nastupaju i odlučuju u njihovo ime. To bi značilo da posjeduju sposobnost empatije, osobinu dragocjenu za svakodnevnu komunikaciju sa okolinom na svim nivoima, čime bi na adekvatan i društveno prihvatljiv način obavljali svoje profesionalne obaveze. Promjene koje se manifestuju sa neadaptivnim obilježjima (a na njih više ukazujemo iz jednostavnih svakodnevnih praktičnih potreba), karakteristične su u svim periodima razvoja ličnosti. Tako anksioznost nepovoljno djeluje na razvoj i funkcionisanje, kako u fazi primanja informacija, tako i u fazi obrade, odnosno samostalnog rada i u fazi upotrebe i korištenja informacija. Pod utjecajem anksioznog stanja dolazi do negativne slike o sebi, o svojim mogućnostima i sposobnostima što nepovoljno utječe i na emocionalnu stabilnost i socijalnu zrelost osobe. Kada odrastaju u povoljnoj klimi, uz pažnju i povoljnu emocionalnu atmosferu, djeca u školskoj fazi prolaze mirno emocionalno razdoblje, s pozitivnim emocijama, vedrinom, samopouzdanjem i samopoštovanjem. Adolescentni period ponovo je praćen povišenim emocionalnim reakcijama, burnijim izražavanjem emocija i povećanim brojem situacija koje izazivaju jaka emocionalne reakcije. 12 Ibid, str

200 Zrelu srednju dob karakteriše uspostavljanje emocionalne kontrole, reagiranje na društveno prihvatljiv način i u prvi plan se stavljaju važne životne situacije. U staračkoj dobi emocije su praćene strahom od izolacije i usamljenosti. Izražena je apatija, rezignacija, nezadovoljstvo i osjećaj potištenosti, zatim pojačana tjeskoba zbog blizine smrti Metodologija istraživanja Predmet istraživanja Imajući u vidu činjenicu da je poznavanje sebe, svojih kvaliteta, sposobnosti i osobina ličnosti preduslov za uživljavanje u psihološki svijet drugih osoba kako bismo ih razumjeli i pružili im pomoć, za predmet istraživanja utvrđena je emocionalna i socijalna zrelost i stabilnost jednog broja studenata prve godine studija. Cilj i zadaci istraživanja Uz pomoć odgovarajućih instrumenata predviđeno je da se utvrdi u kojoj mjeri mlade osobe posjeduju emocionalnu stabilnost i socijalnu zrelost kao važne determinantne uspjeha u svakodnevnom životu i radu. S tim u vezi postavljeno je nekoliko zadataka: - ustanoviti kakvu privatnu svijest o sebi imaju mladi, - utvrditi stepen javne svijesti o sebi, - pokušati otkriti prisustvo anksioznih oblika ponašanja kod mladih, - na osnovu rezultata primijenjenog testa ustanoviti stepen emocionalne inteligencije kod ispitivane grupe, - analizirati nivo socijalne zrelosti i socijalne anksioznosti, kao i stepen samopoštovanja kao determinirajuće dimenzije ličnosti važne za uspjeh u životu. 13 Andrilović, V., Čudina-Obradović, M. (1994). Osnove opće i razvojne psihologije. Zagreb: Školska knjiga. 200

201 Hipoteze istraživanja Osnovna pretpostavka je da mladi na nivou I stepena studija posjeduju odgovarajuću emocionalnu inteligenciju i emocionalnu stabilnost i da su socijalno zrele osobe. Prva podhipoteza: Mladi posjeduju odgovarajući nivo emocionalne inteligencije i emocionalne zrelosti, što podrazumijeva pozitivan nivo privatne svijesti o sebi. Druga podhipoteza: Javna svijest o sebi i socijalna anksioznost podrazumijeva uspješno uključivanje u rad grupa i timova bez većih neugoda u komunikacijama s drugim osobama. Metode istraživanja U istraživanju je korištena metoda ankete, testiranja i korelaciona metoda. Uzorak istraživanja Okolnosti su diktirale da je u uzorak uključen manji broj ispitanika, njih 38, tako da uzorak nije reprezentativan s obzirom na broj ispitanika. Stoga nam i nije namjera da na osnovu dobivenih podataka vršimo zaključivanje, uopćavanje i generalizaciju dobivenih rezultata. Međutim, neke karakteristike uzorka kao što su završena srednja škola, uspjeh u srednjoj školi, starosna dob i slično, daju za osnovu da se dobiveni rezultati mogu u izvjesnoj mjeri odnositi na populaciju. 4. Interpretacija rezultata istraživanja Svakako da ostvareni rezultati na testu na određeni način odražavaju našu ličnost i osobine koje posjedujemo. Naše svakodnevne aktivnosti, naše djelovanje, naše profesionalne obaveze izvršavamo s više ili manje uspjeha. Pri tome nam nije svejedno kakav dojam ostavljamo na druge osobe, šta drugi misle o nama, da li smo ispravno postupili u konkretnoj situaciji ili ne. Prihvatimo realno situaciju i sami sebi priznajmo da smo mogli i drukčije postupiti. Ali to je dio nas i to smo mi takvi kakvi smo. Možemo li promijeniti neke naše navike, naše reakcije? Svakako da možemo. Ako sebi priznamo istinu, situaciju ćemo promijeniti u pozitivnom smjeru i bit ćemo zadovoljniji. 201

202 Najniži rezultat na skali Privatna svijest o sebi iznosi 16, a najveći 35 bodova. Raspon varijacije, kao najnepouzdanija disperziona mjera, iznosi 19 bodova. Međutim, aritmetička sredina ostvarena na skali Privatna svijest o sebi iznosi 24,9 bodova, a standardna devijacija 4,4 boda. To znači da se u intervalu aritmetička sredina plus, minus jedna standardna devijacija nalazi oko 68 % rezultata. U našem slučaju, to bi se odnosilo na sve ispitanike čiji se rezultati kreću od od 20 do 29 bodova. Dakle, kod 25 od 38 ispitanika mišljenje o vlastitoj privatnoj svijesti je u granicama prosjeka što se može smatrati veoma prihvatljivim. Osam ispitanika ostvarilo je visoke rezultate, što znači da imaju visoku svijest o sebi, neki čak i ekstremnu. Treba imati u vidu da ekstremno visoka privatna svijest o sebi može biti po osobu i štetna, jer pretjerano preispitivanje samog sebe nepovoljno utječe na spontanost i produktivnost. Zato je veoma važno da naša svijest o sebi bude u funkciji razvijanja samopoštovanja. Bitno je da sebe vidimo onakvim kakvi jesmo, a ne kakvi bismo htjeli biti. Nije lahko prihvatiti istinitu, neugodnu sliku o sebi, ali to je prvi korak u mijenjanju nekih osobina. Suočiti se s realnom slikom o sebi znači izabrati put koji nas vodi rješenju problema i pozitivnom mijenjanju sebe. Na ovoj skali pet ispitanika ostvarilo je ispodprosječne rezultate, što znači da je njihova svijest o sebi na niskom nivou. To nikako ne treba da znači da neće razviti odgovarajući nivo samopoštovanja potrebnog za uspješan rad i djelovanje. Suočavanje sa realnom slikom o sebi, osjećanje sebe onakvim kakvi smo, prihvatanjem onog što jesmo, a ne što bi neko drugi htio, dobra je osnova da stvorimo pretpostavke za promjene i sigurno ćemo se promijeniti. Povoljna je okolnost da na ovoj skali izraženo dominiraju ispitanici sa stabilnim prosječnim rezultatima, a to znači i stabilnim samopoštovanjem. Javna svijest o sebi predstavlja, također, bitnu komponentu u razvijanju vlastitog samopoštovanja. Ostvareni rezultati na ovoj skali gotovo su identični rezultatima na skali Privatne svijesti o sebi. I ovdje je najveći broj ispitanika u čvrstim prosječnim granicama. Tako je 23 ispitanika (60,5 %) sa stabilnim, prosječnim gledanjem na javnu svijest o sebi. Iznad prosjeka je osam, a ispod prosjeka sedam ispitanika što korespondira s rezultatima privatne svijesti o sebi. Moglo bi se zaključiti da studenti na ovom nivou (prva godina studija) posjeduju stabilne, pozitivne osobine ličnosti i da imaju razvijeno samopoštovanje potrebno za uspješan rad i učenje. Zanimljivo bi bilo komparirati ostvarene 202

203 rezultate na ovim skalama sa rezultatima studija u nekim nastavnim predmetima. Međutim, to nije bilo moguće jer su ispitivanja provedena anonimno, uz apsolutnu diskreciju i tajnost podataka. Posebno su zanimljivi rezultati koje su ispitanici ostvarili na skali socijalne anksioznosti. Anksioznost, tjeskoba, strah i nemir nepoželjna su stanja, a još manje poželjne osobine pa je povoljno da je veoma mali broj ispitanika ostvario visoke rezultate na ovoj skali. Visoki rezultati ukazivali bi i na veliku količinu socijale anksioznosti koja bi sigurno bila velika smetnja u svakodnevnim životnim situacijama. Najveći broj ispitanika, njih 27 (71 %) su u kategoriji prosječnih rezultata. Za četiri ispitanika, koji su ostvarili niske rezultate na ovoj skali, možemo konstatirati da nemaju pojava anksioznih stanja. Dominacija prosječnih rezultata može se smatrati i posljedicom uslova života i rada studenata koji žive i studiraju u dosta teškim i složenim životnim okolnostima. Činjenica da ne dominiraju ispitanici s naglašenim anksioznim stanjima ukazuje da se uspješno nose s problemima koji ih prate. Rezultati na testu emocionalne inteligencije Istim ispitanicima ponuđen je test emocionalne inteligencije s ciljem da se utvrdi korespondiraju li rezultati s rezultatima na testu Kako procjenjujemo i prihvatamo sami sebe. Test se sastoji od 12 pitanja na koja ispitanici izražavaju svoje slaganje s ponuđenim tvrdnjama na Likertovoj petodijelnoj skali. Svoj stav ispitanik izražava na način da označi da li tu tvrdnju prihvata uvijek, većinom, ponekad, rijetko ili nikad. T. 1. Aritmetičke sredine i standardne devijacije istraživanih varijabli Aritmetičke PSS JSS SA TPPS sredine Suma X M 24,87 21,29 14,7 60,84 S 4,4 2,8 4,5 9,2 PSS privatna svijest o sebi JSS javna svijest o sebi SA socijalna anksioznost TPPS test procjene prihvatanja sebe 203

204 Nakon sređivanja i obrade rezultata, izdvojena je po jedna četvrtina najuspješnijih i jedna četvrtina najslabijih rezultata i ustanovljeni su određeni zaključci. U prvoj grupi (25% najuspješnijih), pored rezultata na PSS, JSS i SA, uvršteni su i podaci sa EQ skale (skale emocionalne inteligencije) i distribucija je slijedeća: - uvijek se slažu s ponuđenim tvrdnjama u 20 % slučajeva, - većinom se slaže 25 % slučajeva, - ponekad je slaganje s ponuđenim tvrdnjama u 12 % slučajeva, - rijetko se slažu s ponuđenim tvrdnjama 4,6 % ispitanika, - nikada se ne slažu s ponuđenim tvrdnjama 0 % slučajeva. T. 2. Rezultati uspješnosti rješavanja testa za 25 % najuspješnijih Ispitanici PSS JSS SA EQ Suma % U grupi od 25 % najslabijih rezultata distribucija je slijedeća: - u ovoj grupi 14 % slučajeva uvijek izražava svoje slaganje s tvrdnjama, - većinom se slažu u 18 % slučajeva, - ponekad se tvrdnje poklapaju sa slaganjem ispitanika u 14 % slučajeva, - rijetko se slažu s ponuđenim tvrdnjama u 12 % slučajeva i - nikad se ne slažu s ponuđenim tvrdnjama u 0 % slučajeva. 204

205 T. 3. Rezultati uspješnosti u rješavanju testa za 25 % najslabijih Ispitanici PSS JSS SA EQ Suma % I u jednoj i u drugoj grupi dominira slaganje s ponuđenim odgovorima označeno stepenom slaganja većinom, što bi odgovaralo prosječnim rezultatima. Zbog utemeljenosti dobivenih rezultata istraživanja, utvrđivana je korelacija među značajnijim varijablama koje su u istraživanju tretirane. Tako je utvrđivana povezanost između: PSS i EQ (privatne svijesti o sebi i emocionalne inteligencije), JSS i EQ (javne svijesti o sebi i emocionalne inteligencije), SA i EQ (socijalne anksioznosti i emocionalne inteligencije), te ukupnih vrijednosti ostvarenih na TPPS (Test procjene shvatanja sebe). Ustanovljene su slijedeće vrijednosti Pearsonovog koeficijenta povezanosti: - korelacija (povezanost) između PSS (privatne svijesti o sebi) i EQ (ostvarene emocionalne inteligencije) iznosi r = 0,32, - povezanost (korelacija) između varijabli JSS (javna svijest o sebi) i EQ (emocionalne inteligencije) je r = 0,33. Ova dva koeficijenta povezanosti su pozitivnog predznaka i bez obzira što ostavljaju dojam niske povezanosti ukazuju na to da, kada se zanemare ekstremni rezultati, dominirajuće prosječne vrijednosti osiguravaju zadovoljavajući nivo samopoštovanja. - Korelacija između SA (socijalna anksioznost) i EQ (emocionalne inteligencije) je negativna i iznosi r = 0,29 i u granicama je niske 205

206 povezanosti. Očito da anksioznost i emocionalna inteligencija ne korespondiraju, isključuju jedna drugu. Tu leži i odgovor na visinu koeficijenta korelacije između TPPS (Test procjene prihvatanja sebe) i EQ (emocionalne inteligencije). I ovdje je ustanovljena negativna povezanost i iznosi r = - 0,15. T. 4. Koeficijenti povezanosti među istraživanim varijablama Skale Elementi za PSS - EQ JSS EQ SA - EQ TPSS EQ r Suma X Suma Y X Y R 0,32 0, Čini nam se prikladnim da na ovom mjestu navedemo neke pouke i sugestije koje Edin Tule navodi u svojoj knjizi Kur'anski tretman stresa: 1. Čovjek koji želi mijenjati stavove i uvjerenja druge osobe mora prepoznati koji vid oslovljavanja je toj osobi najdraži, koje ime ili nadimak najviše voli (npr. ahbabu moj, amidža moj, dostu moj itd.), a sve u cilju osvajanja srca prije umova; 2. Biti saslušan i shvaćen je zadaća svakog komunikatora i dvije prve etape u procesuiranju informacija kojima se treba iscrpno posvetiti prepuštajući prihvatanje i primjenu drugoj strani u komunikaciji i faktoru vremena; 3. Prije pristupa drugoj osobi (npr. bliskom članu porodice) potrebno je izvršiti studiju njene ličnosti i njenih navika:na kojem mjestu i u koje vrijeme se osjećaju najljepše, da li je to neko šetalište, obala rijeke, neka planina, vodena površina, seoska kuća itd, te na takvim mjestima sa njima razgovarati pošto su ljudi u ugodnijim ambijentima daleko prijemčiviji, otvoreniji i sa više strpljenja; 4. Uvijek ciljati paralelno srce i razum; 5. Proučiti diskutabilnu ideologiju na kojoj naš sagovornik stoji te iznijeti objektivno njenu analizu bez zadiranja u samu ličnost našeg sagovornika; 6. Proučiti vođe/osnivače različitih ideologija te iznijeti njihove biografije, socioekonomske faktore koji su oblikovali njihove stavove i razmišljanja, motive... a sve zbog toga što nijedan čovjek ne živi u vakuumu; 206

207 7. Ispravno definirati i locirati srž međumuslimanskih, ali i međuljudskih problema s ciljem uštede energije i vremena od pogrešnog kanaliziranja; 8. Pokazati i dokazati vlastitu ljubav, iskrenu brigu za drugu osobu; 9. Pažljivo manevrirati preciznom dozom zastrašivanja u cilju osvješćenja; 10. Pratiti promjene kod našeg sagovornika te shodno tim promjenama balansirati argumentaciju; 11. Izbjegavati svađalački ton; 12. Znati kada se povući; 13. Imati ispravan redoslijed argumentacije; 14. Čvrsto vjerovati da je čovjek samo dostavljač informacija, a Allah Upućivač Zaključci Smatramo prvorazrednim značajem posjedovanje sposobnosti poznavanja sebe, spremnosti da prihvatamo sebe onakvim kakvi jesmo, a ne kakvim bismo željeli biti jer je to preduslov za razvijanje samopoštovanja, a time i poštovanja i uvažavanja drugih. Istraživanjem smo utvrdili da mladi ljudi žele da spoznaju sebe i da imaju potrebu da govore o sebi, da iznose mišljenja o problemima koji ih zaokupljaju, da podijele opterećenja i tegobe s nekim u koga imaju povjerenja. Uspjeh u prevazilaženju problema i poteškoća i značajnoj mjeri je pod utjecajem interpersonalne i intrapersonalne inteligencije koje, zajedno sa emocionalnom inteligencijom, omogućavaju osobi da razvije realnu svijest o sebi, da ima realnu sliku o sebi i da tako izgrađuje vlastiti identitet i samopoštovanje. Prema rezultatima istraživanja, moglo se zaključiti da je ponašanje mladih osoba pod utjecajem njihovog lokusa kontrole, kako unutrašnjeg (internalnog), tako i vanjskog (eksternalnog) lokusa kontrole, koji omogućava uspješno ili manje uspješno prevazilaženje poteškoća. Dok osobe s unutrašnjim (internalnim) lokusom kontrole vjeruju da same upravljaju svojim životom, manifestuju samostalnost i sposobnost da precizno lociraju problem, osobe s vanjskim (eksternalnim) lokusom kontrole uzroke za svoje postupke, uspjehe i neuspjehe pripisuju 14 Tule, E. (2011). Kur,anski tretman stresa. Sarajevo: Autor. Str

208 vanjskom okruženju, drugim osobama te različitim vanjskim okolnostima. Dakle, upoznavanjem sebe, podizanjem svijesti o sebi na viši nivo, izgrađivanjem realne slike o sebi bez uljepšavanja i pokušaja prikrivanja nekih osobina koje nisu ugodne, pojedinac može značajno doprinijeti podizanju svjesnosti o sebi na viši nivo i razvijanju vlastitog samopoštovanja. 6. Literatura 1. Andrilović,V., Čudina-Obradović, M.: Osnove opće i razvojne psihlogije. Zagreb, Školska knjiga, English, H., English, A.: Obuhvatni rečnik psiholoških i psihoanalitičkih pojmova, Beograd: Savremena administracija, Furlan, I.: Osnove procesa učenja. Zagreb: Školska knjiga, Guilford, J.P.: Osnove psihološke i pedagoške statistike. Beograd: Savremena administracija, Husremović, Dž.: Emocionalna inteligencija Daniela Golemana. U: N.Jovanović (ur.) Transfer, bilten studenata Odsjeka za psihologiju 1 ( str.25-28), Sarajevo: Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, Mužić, V.: Metodologija pedagoškog istraživanja. Sarajevo: Zavod za izdavanje udžbenika, Ramić, O., Botić, N.: Osnove islamskog pogleda na koncept emocionalne inteligencije. U: S. Topoljak (ur.) Zbornik radova 4 ( ), Bihać: Islamski pedagoški fakultet, Rathus, S. A.: Temelji psihologije. Jastrebarsko: Naklada Slap, Tule, E.: Kur'anski tretman stresa. Sarajevo: Autor, Trninić, S., Kardum, I., Mlačić, D.: Hipotetski model specifičnih osobina vrhunskih sportaša u momčadskim sportskim igrama. U: Društvena istraživanja (str ). Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Internet izvori: 11. forum.burek.com/kakav-imate-lokus-kontrole-t html hrčak.srce.hr 208

209 Osman Ramic, PhD WE THINK WE KNOW OURSELVES ABSTRACT Today's reality is burdened with the everyday unfortunate events of abuse within the family, at school, on the street, in public places. What happens to the people who chose the path of violence and abuse? How these events affects us who are their participants? We all have almost identical experience in this regard. Disgust, disapproval. Is this the answer, or should we look for answers elsewhere? Perhaps in the abusers personality, its structure, or in everyday reality congested with difficulties that do not have a beginning, nor end in sight. We know that the negative side of these events is very common, although there are also sporadic positive and desirable events. Our experience from all the events that we witnessed results in certain behaviors that vary from person to person. So we can rightly ask the question: Do we know ourselves? Are we aware of ourselves and our behavior? Do we know what our reaction will be in some specific situation and how much are we aware of them? We tried to look for answers these and similar questions by analyzing the emotional stability and social maturity of young people. We will try to peek into the inner structure of the youth personality and outline some elements related to knowing yourself and your personality, without aiming to provide the most appropriate answers to these and other questions like them. Keywords: personality, personality integration, destruction and destructive behavior, emotional stability, social maturity, Emotional Intelligence, events, experiences, behaviors, interpersonal and intrapersonal intelligence, empathy, locus of control. 209

210 األستاذ الدكتور عثمان راميتش نعتقد أننا نعرف أنفسنا الخالصة واقعنا اليوم مثقل بالحوادث اليومية عن اإلساءات ي املدرسة والشارع واألماكن العامة. ماذا يحدث باألشخاص الذين يسلكون طريق العدوان واإلساءة إ ى اآلخرين كيف يؤثر ذلك علينا باعتبارنا مشارك ن ي تلك األحداث وماذا يبعث ذلك ي أنفسنا تكاد تكون التجارب ال حصلنا عل ا مماثلة ي ذلك املجال. االستنكار اللوم االشمي از اإلنكار. هل هذه ي األجوبة أم أن األجوبة يجب البحث ع ا ي مكان آخر ي األشخاص ي بنية الشخصية ي الواقع اليومي املثقل باملشاكل املشحومة ال ال أول لها وال نلحظ آخرها. نحن نعلم أن جميع تلك األحداث السلبية وغ ر املرغوب ف ا تزداد وإلن كانت هناك أخرى إيجابية واملرغوب ف ا ولك ا قليلة. تجاربنا لتلك األحداث ال نعاي ا من شأ ا أن تكو ن أشكاال من السلوك املع ن يختلف من شخص آلخر. لذا يمكننا أن نسأل بحق: هل نعرف أنفسنا هل ندرك طبيعة ذواتنا وهل ندرك طبيعة سلوكنا هل نعلم كيف ستكون ردود أفعالنا ي مواقف معينة وما مدى إدراكنا لها حاولنا اإلجابة ع ى هذه األسئلة من خالل تحليل االستقرار العاطفي والنضج االجتما ي لدى الشباب. بدون ادعاء أننا سنقدم األجوبة األك ر قبوال عن األسئلة املطروحة وغ رها وأننا سنقدم الحلول األنسب ولكننا سنحاول إلقاء النظرة إ ى ال ركيب الداخ ي لشخصية الشباب ونش رإ ى بعض عناصرمعرفة ذاتنا وشخصيتنا. الكلمات الرئيسة: الشخصية الذاتية اندماج الشخصية التدم ر والسلوك الهدام االستقرارالعاطفي النضج االجتما ي الذكاء العاطفي الحوادث االنطباعات السلوكيات الذكاء ب ن األشخاص وداخل الشخصية التقمص العاطفي ومكان املراقبة 210

211 Mr. Sebila Bapić 1 NASTAVNIK ISLAMSKE VJERONAUKE U SAVREMENOJ ŠKOLI Sažetak Savremene promjene u obrazovanju i uloga koju to ima u procesu nastave islamske vjeronauke zahtijevaju od nastavnika da bude osoba od povjerenja, odgajatelj, savjetodavac, prijatelj, organizator, koordinator, saradnik, inovator, mentor jednom riječju svestrana ličnost. Nastavniku islamske vjeronauke će u svim situacijama uzor biti Allahov Poslanik. Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor za onoga koji se nada Allahovoj milosti i nagradi na onom svijetu i koji često Allaha spominje. (Kur'an, El-Azhab, 21) Poslanik, a.s., je bio na najvećem stupnju morala. Gospodar ga je odabrao među ostalim stvorenjima i najljepši mu odgoj dao. Bio je čestit i pošten, istinoljubiv i pravedan. Rad ima za cilj dati osnovne smjernice nastavniku islamske vjeronauke, a tiču se njegovih poželjnih osobina, kreativnosti u radu i podučavanju u nastavi islamske vjeronauke. Od nastavnika i njegovog stila uveliko zavisi i uspjeh u nastavi. Ključne riječi: nastavnik, savremena nastava, kreativnost i inovativnost. 1. Uvod S obzirom da živimo u vremenu koje je bogato informacijama i sredstvima za stjecanje znanja, jako je bitno da razvijamo sposobnosti za njegovo brže i kvalitetnije usvajanje. U tom smislu i nastavnik islamske vjeronauke treba i mora da se obrazuje doživotno. Nastavnik je izuzetno značajan učesnik u nastavi i imajući u vidu ovu ulogu, možemo sa sigurnošću reći da uspješnost u nastavi islamske vjeronauke prvenstveno zavisi od nastavnika. Od njega zavisi kvaliteta nastave. Da bi ta kvaliteta bila što bolja, nastavnik mora svoj rad prilagoditi ostalim činiocima nastave, prvenstveno učenicima, njihovim intelektualnim sposobnostima, predznanju, interesovanjima, motivaciji. Ovaj rad ima za cilj baviti se pitanjima bitnim za uspješno funkcionisanje nastavnika islamske vjeronauke u savremenoj nastavi. To se prvenstveno odnosi na njegovu ulogu u nastavi, tj. na inovativnost i kreativnost, otvorenost prema promjenama u obrazovanju i uspješno podučavanje u nastavi islamske 1 Islamski pedagoški fakultet u Bihaću. 211

212 vjeronauke. Naglasak je stavljen na poželjne osobine nastavnika islamske vjeronauke. U našem odgojno-obrazovnom radu, iako su poduzeti mnogobrojni napori i pozitivne pedagoško-psihološke mjere u oblasti reforme i modernizacije osnovnih škola, i dalje su prisutni zastarjeli načini rada i primjenjivanje zastarjelih metoda rada. Ova realnost treba biti poticaj svim nastavnicima da poduzmu odgovarajuće mjere kako bi se ovakva situacija promijenila u pozitivnom smislu. 2. Poželjne osobine nastavnika islamske vjeronauke Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor za onoga koji se nada Allahovoj milosti i nagradi na onom svijetu i koji često Allaha spominje. (Kur'an, El-Azhab, 21) Nastavnik islamske vjeronauke će u svim situacijama imati primjer Allahovog Poslanika, a.s. Poslanik, a.s., je bio na najvećem stupnju morala. Njega je njegov Gospodar odabrao među ostalim stvorenjima i najljepši mu odgoj dao. Bio je čestit i pošten, istinoljubiv i pravedan. Šalio bi se sa svojim ashabima, družio se s njima i razgovarao, zabavljao se s njihovom djecom i držao ih u svom krilu. On je bio najbrižniji roditelj i idealni suprug, imam koji se savjetuje s drugima, hrabri vojskovođa i mudri vladar. On je najbogobojazniji musliman. Bio je pun pažnje prema svakome. Ako imamo sve ovo u vidu, pa zar trebamo tražiti mišljenja pedagoga o osobinama koje treba da posjeduje nastavnik? Dobar nastavnik islamske vjeronauke će u svakom momentu znati da je pred njim odgovoran zadatak Kvalitetan nastavnik islamske vjeronauke je primjer učenicima u blagom ophođenju i savjetovanju Na put Gospodara svoga mudro i lijepim savjetom pozivaj i s njima na najljepši način raspravljaj! Gospodar tvoj zna one koji su zalutali s puta Njegova i On zna one koji su na Pravom putu. (Kur'an, En-Nahl, 125) U Kur'anu se na mnogo mjesta može naći primjer savjeta, lijepog ophođenja. Allah, dž. š., među prvim sredstvima odgojnog rada ističe upravo savjet. Božiji Poslanik, a.s., je bio prirodan, iskren i nenametljiv, a njegovi savjeti aktuelni, konkretni, jasni, razumljivi, logični, uvjerljivi i 212

213 prihvatljivi. Nastavnik islamske vjeronauke će u svakoj situaciji imati Kur'an i primjer Božijeg Poslanika, a.s. Dobar nastavnik zna da nije moguće izbjeći pogreške koje se javljaju u procesu učenja. On zna da učenik može pogriješiti, a da za to ne bude ukoren. Ako učenik ne smije pogriješiti, onda se u poduku uvodi najveća prepreka učenju strah. Dobar nastavnik zna da je učenje putem pokušaja i pogrešaka složen i važan oblik učenja koji se nipošto ne smije isključiti iz procesa podučavanja u nastavi islamske vjeronauke. U svakoj životnoj situaciji se skrivaju određene prilike za učenje i dobar nastavnik zna kako svojim podučavanjem uputiti učenike na njih. Potrebno je da osluškuje želje i potrebe svojih učenika te da ih potiče da svaku priliku iskoriste za učenje. Nastavnik mora biti osoba koja pomaže učenicima u učenju. On treba da jača njihovu samostalnost i odgovornost. Međutim, vrlo često možemo čuti nastavnike kako okrivljuju učenike za ono što nisu učinili, a bili su dužni. Prečesto ih okrivljuju za poteškoće i probleme u učenju što je pogrešno, žale se na njihovu slabu zainteresiranost, na njihovo učenje i pasivnost. Ako nastavnik želi postići uspjeh u učenju, onda treba prestati sa kritiziranjem i okrivljavanjem učenika. Podučavanje ne može biti uspješno ukoliko je zasićeno lošim riječima i kritikama. Na taj način navikavamo dijete da često čuje kritike i loše riječi, što može biti veoma loše za njegovo samopouzdanje u daljnji napredak. Kur'an nas obavezuje da ne smijemo biti grubi prema drugima i da im uvijek govorimo lijepe riječi. Reci robovima Mojim da govore samo lijepe riječi. (17:53) Vrlo često se na sjednicama u školi može čuti razgovor između nastavnika o tome kako se učenici neposlušno ponašaju, ne uče, nisu motivisani i postižu slabe rezultate kao da su jedino oni odgovorni za učenje. Bude li imao na umu činjenicu da su za uspjeh u učenju jednako odgovorni i učenici i nastavnici, nastavnik islamske vjeronauke će se trudit da zajedno postignu dobre rezultate Poslovna strana podučavanja i profesionalnost nastavnika islamske vjeronauke Poučavanje učenika o vjeri je zahtjevna profesija koja iziskuje ispravne stavove, umijeća, znanje i iskustvo. Što više razmišljate o sebi kao o nastavniku kojem je uloga prenijeti osnovna znanja o vjeri i moralu, to ćete biti bolje osposobljeni za posao nastavnika. Osnovni 213

214 zadatak nastavnika kada počne raditi jeste otkriti i naučiti što više o školi u kojoj radi. Savjetuje se slijedeće: - otkrijte šta su drugi nastavnici radili u školi prije vas, - pregledajte školske arhive, - čitajte stare školske listove i novine, - saznajte ko su ključni ljudi iz prošlosti i sadašnjosti bitni za razvoj škole, - upoznajte druge nastavnike i važne osobe u školi kao što su sekretar, stručni saradnici (pedagog, psiholog, bibliotekar, logoped), - pronađite i koristite nastavna sredstva, ukoliko ih škola ne posjeduje potražite izvore za njihovu nabavku. Ukoliko, kao nastavnik, želite da vas drugi poštuju, poštujte sami sebe. Želite li da se s vama postupa kao sa profesionalcem tako se i ponašajte. Trebalo bi poslušati nekoliko savjeta: - obucite se profesionalno, - budite tačni kašnjenje na posao je ružan primjer učenicima i kolegama, - čitajte stručne časopise, - pratite novija dešavanja u vašoj struci, - budite aktivan član stručnih aktiva nastavnika islamske vjeronauke. Chris Kyriacou (1998.) smatra da savremeni nastavnik treba da bude: 1. samouvjeren, srdačan i ljubazan, 2. profesionalan, 3. poticajan, 4. pokretljiv, 5. sa smislom za humor, 6. da više uspostavlja kontakt očima sa učenicima, 7. da ima jasno propisana pravila, 214

215 8. da se zna nametnuti i osobno i svojim autoritetom. 2 Savremeni nastavnik mora imati više razumijevanja i više znanja od običnih ljudi. Tomas Gordon smatra da je dobar nastavnik: 1. miran, spokojan, uvijek dobro raspoložen, nikad ne gubi pribranost i nikad ne pokazuje snažna osjećanja, 2. dobar nastavnik nema preduvjerenja i predrasude: glupa djeca, pametna djeca, djevojčice, dječaci, konfesija, ime svi su oni isti dobrom nastavniku; on ne pravi razlike među imenima ni spolovima, 3. on može sakriti svoja osjećanja od učenika i on to čini, 4. on na isti način prihvata sve učenike; dobar nastavnik nikada nema omiljene učenike u razredu, 5. on osigurava da radna sredina uvijek bude zanimljiva, stimulativna i slobodna, ali u svako doba tiha i uredna, 6. on je dosljedan, ne zaboravlja, ne mijenja raspoloženja i ne pravi greške, 7. on zna odgovore, on je mudriji od učenika, 8. on podržava druge kolege nastavnike Otvorenost prema promjenama u obrazovanju Promjene u obrazovanju odnose se na promjene u pripremi, organizaciji i realizaciji obrazovnog rada u obrazovnoj praksi i vezane su za društvene, modernizacijske, tehničko-tehnološke promjene koje su desile i koje se dešavaju u društvu, a koje neminovno uslovljavaju i promjene u sferi obrazovanja. Promjene u obrazovanju podrazumijevaju pravo učenika i njihovih roditelja da biraju kvalitetniju školu, kvalitetnije nastavnike, udžbenike, metode i programe rada. Nastavnik u promjenama u obrazovanju ima šansu da bira kvalitetnije i kreativnije metode u svom radu, da na moderniji i kreativniji način interaktivnim metodama potiče učenike na kreativan i istraživački rad u nastavi islamske vjeronauke. Na taj način ima šansu da stalno uči i napreduje u svom radu i da postane napredan i cijenjen. On više nije predavač i jedini izvor saznanja on je kreator rada i organizator istraživačkog rada učenika u otkrivanju novih spoznaja. 2 Chris Kyriacou, Temeljna nastavna umijeća, Educa, Zagreb, 1995., str. 215

216 3. Kreativnost i inovativnost nastavnika islamske vjeronauke Biti nastavnik islamske vjeronauke u današnjoj školi znači radovati se zajedničkim uspjesima sa učenicima, uživati u veselom školskom okruženju, stvarati pozitivnu klimu u odjeljenju i u školskom kolektivu. On mora znati uživati u vrlo zahtjevnom poslu koji od njega traži kreativnost. Prilikom svog rada nastavnik mora uvijek pronalaziti inovacije i dosta istraživati kako bi njegov rad zadovoljio sve potrebe današnjih učenika i savremenog društva. Jedna od bitnih karakteristika inovativnog nastavnika jeste da potiče učenike na kreativnost u nastavi islamske vjeronauke. Učenik radeći kreira, a kreirajući putem svojih osjetila organizira misaonu aktivnost koja dovodi do novih otkrića, inovacija, izuma ili originalnih rješenja zadataka u konkretnoj problemskoj situaciji. Putevi koji vode razvoju kreativnosti su dostupni i primjenljivi za sve škole i nastavnike. Da bismo razvili kreativnost trebamo: 1. kreirati učenicima okolinu u kojoj će se osjećat sigurni, slobodni i socijalno prihvaćeni, 2. učenike ohrabrivati da razmjenjuju ideje, ne samo sa nastavnikom nego i između sebe, 3. nastojati što manje primjenjivati sistem natjecanja i nagrađivanja, 4. kreirati slobodno i otvoreno okruženje, ohrabriti i cijeniti samoizražavanje. 216

217 uspostavlja slobodno i otvoreno okruženje odnosi se s poštovanjem prema neobičnim idejama kreira učenicima okolinu - sigurnost, socijalno prihvaćanje Kreativan nastavnik islamske vjeronauke nastoji da što manje nagrađuje učenike ohrabruje učenike da razmjenjuju ideje pruža učenicima mogućnost za samoinicijativno učenje Za poticanje kreativnih učenika Torens predlaže slijedeće principe: 1. odnositi se s poštovanjem prema neobičnim idejama, 2. pokazati djeci da njihove ideje imaju vrijednost, 3. pružiti mogućnost za samoinicijativno učenje i pokazati povjerenje za takav rad, 4. obezbijediti periode rada i učenja koji se ne procjenjuju. 3 Zaključak Promjene u društvu koje utječu na promjene u školi se u najvažnijem dijelu odnose na promjene pozicije nastavnika i njegove uloge i stila rada u nastavnom procesu. Nastavnik treba da bude pedagoški subjekt koji je sposoban i spreman u drugima probuditi želju za znanjem i propagirati ispravne vrijednosti. 3 Mandić P.,Gajanović N.; Psihologija u službi učenja i nastave, Grafokomerc Tunjić, Lukavac, 1991.,282 str. 217

218 Dobar nastavnik zna da nije moguće izbjeći pogreške koje se javljaju u procesu učenja. On zna da učenik može pogriješiti, a da ne bude ukoren. Ako učenik ne smije da pogriješi, onda se u poduku uvodi najveća prepreka učenju strah. Dobar nastavnik zna da je učenje putem pokušaja i pogrešaka složen i važan oblik učenja koji se nipošto ne smije isključiti iz procesa podučavanja u nastavi islamske vjeronauke. Vrlo često se na sjednicama u školi mogu čuti nastavnici kako komentarišu da su učenici neposlušni, da ne uče, da nisu motivisani i postižu slabe rezultate kao da su jedino učenici odgovorni za to. Bude li imao na umu činjenicu da su za uspjeh u učenju jednako odgovorni i učenici i nastavnici, nastavnik islamske vjeronauke će se trudit da zajedno postignu dobre rezultate. Biti nastavnik islamske vjeronauke u današnjoj školi znači radovati se zajedničkim uspjesima, uživati u veselom školskom okruženju, stvarati pozitivnu atmosferu u odjeljenju i u školskom kolektivu. On mora znati uživati u ovom vrlo zahtjevnom poslu koji od njega traži kreativnost. Nastavnik mora uvijek tragati za inovacijama u svom području i truditi se da bude kreativan kako bi njegov rad zadovoljio sve potrebe današnjih učenika i savremenog društva. Literatura 1. Chris Kyriacou, Temeljna nastavna umijeća, Educa, Zagreb, Eric Jensen, Super nastava Nastavne strategije za kvalitetnu školu i uspješno učenje, Educa, Zagreb, Hasanović, Zuhdija, Sredstva odgoja kojima se koristio Božiji Poslanik alejhi-sselam, Muallim, god.iii, broj 5, sarajevo Mandić P.,Gajanović N.; Psihologija u službi učenja i nastave, Grafokomerc Tunjić, Lukavac, Tomas Gordon, Kako biti uspješan nastavnik, Kreativni centar, Beograd, Topoljak, Sulejman, Poslanikove odgojne metode, Muallim, god. II, broj 5, Sarajevo,

219 Sebila Bapic, MA TEACHER OF ISLAMIC RELIGIOUS EDUCATION IN A CONTEMPORARY SCHOOL ABSTRACT Contemporary changes in education and the role which a teacher has in the educational process require that the teacher of Islamic religious education must be a person of trust, educator, adviser, friend, organizer, coordinator, collaborator, innovator, mentor. He has to be a versatile personality. The teacher of Islamic religious education has to follow the example of the Holy Prophet, alayhi-s-salam, in all situations: There has certainly been for you in the Messenger of Allah an excellent pattern for anyone whose hope is in Allah and the Last Day and [who] remembers Allah often. (Qur'an, Al-Azhab, 21) The Prophet, alayhi-s-salam was at the highest level of morality. Lord has chosen him among other creatures and gave him a beautiful upbringing. He was a decent and honest, truthful and fair. This work aims to provide basic guidance to the teacher of Islamic religious education regarding his desirable traits, creativity in work and teaching. The success in the classroom largely depends on the teacher and his style. Keywords: teaching, modern teaching, creativity and innovation. 219

220 م. سبيلة بابيتش أستاذ ال ربية اإلسالمية ي املدرسة املعاصرة الخالصة األساليب املعاصرة ي التعليم ودور أستاذ ال ربية اإلسالمية ي عملية التعليم متعاونا منسقا منظما مستشارا تتطلب أن يكون أستاذ ال ربية اإلسالمية ثقة مربيا أو باملع اآلخر أن يكون شخصية متكاملة. إن أستاذ ال ربية اإلسالمية مبدعا مشرفا س و ة ك م ي ر س ول ال له أ سيقتدي بأسوته رسول الله ص ى الله عليه وسلم ألنه " ل ق د ك ان ل ي و م اآل خ ر و ذ ك ر ال له كث ر ا " (القرآن األحزاب ٢١). كان ح س ن ة مل ن ك ان ي ر ج و ال له وال الرسول عليه السالم يتمتع بأع ى مرتبة من الخلق وقد اختاره الله ع ى جميع خلقه عادال و محبا للحق. وأحسن تأديبه. كان رسول الله ص ى الله عليه وسلم عفيفا وأمينا إن هدف البحث أن يعطي أهم التوج ات ألستاذ ال ربية اإلسالمية تتعلق بصفاته املرغوب ف ا بابتكاره ي العمل والتعليم ي مجال تدريس ال ربية اإلسالمية. إن النجاح ي التدريس مرهون إ ى حد كب رباألستاذ وأسلوبه. الكلمات الرئيسة: األستاذ التدريس املعاصر االبتكار اإلبداع 220

221 Nejra Nesimović-Khedr 1 KREATIVNOST NASTAVNIKA U PODSTICANJU ŠKOLSKOG DOSTIGNUĆA UČENIKA Sažetak U ovom istraživanju je ispitivano da li postoji povezanost između kreativnih nastavnika i boljeg uspjeha učenika. U istraživanju je učestvovalo 58 profesora i nastavnika, te 134 učenika osnovnih i srednjih škola Unsko-sanskog kantona. Zadatak učenika je bio da procijene kreativnost svojih nastavnika, dok su nastavnici bili testirani u području kreativnosti i inteligencije. Da li veći stepen inteligencije utiče na iskazivanje većeg stepena kreativnosti, da li kreativniji nastavnik podstiče i bolji uspjeh kod učenika pitanja su na koja ćemo pokušati odgovoriti u ovom radu. Ključne riječi: kreativnost, podsticanje dostignuća, školski uspjeh, inteligencija Uvod Kreativnost je miris lične slobode. Osho Gledajući globalno, napredak čitavog društva ovisi o nizu kreativnih produkata kao što su nova naučna otkrića, izumi, socijalni programi, pokreti u umjetnosti te razni socijalni pokreti. S druge strane, pred pojedinca se u svakodnevnom životu postavljaju razni problemi koje on nije u stanju riješiti na dosad poznate i već iskušane načine, nego je potreban i određeni stepen inovacije. Tako je i naslov teme koju želim izučavati i istraživati Kreativnost nastavnika u podsticanju školskog dostignuća učenika. Đaci uđu u školu kao upitnici, a iziđu kao tačke. Ova izreka koju sam nedavno čula me navela da se bavim sa ovom temom i potakla da ispitam situaciju u našim školama. Jedan od ciljeva ovog rada je i da ustanovi koliko se nastavnici trude da promijene i poboljšaju već odavno ustaljenu praksu sterilnog nastavnog procesa u kojem su đaci uglavnom recipijenti informacija koje mehanički reprodukuju na zahtjev nastavnika. Kako Suzić (2000., str. 153) tvrdi, tradicionalna nastava, bez sumnje, ima kvalitete koje ne možemo sporiti, ali je 1 Islamski pedagoški fakultet u Bihaću 221

222 činjenica da su promjene nužne, ako taj sistem želimo razvijati i održati aktuelnim. Promjene su neophodne i trebaju prvo da krenu od sistema obrazovanja, a zatim i nastavnika. To sve će utjecati i na promjenu načina učenja kod učenika. Posmatrajući društvo u kojem živimo, možemo doći i do zaključka da u njemu živi vrlo mali broj pojedinaca koji se odlikuju jedinstvenim načinom življenja, razmišljanja i djelovanja. Ukoliko se pokaže da postoji neki ''recept'', savjet, uputa kako da djelovanje rada nastavnika na učenikova dostignuća bude što učinkovitije, cilj ovog rada je da se to predoči i preporuči svima koji budu željeli da poboljšaju svoje vještine podučavanja. Nastavnici ne bi trebalo da budu ti koji će đake ''nahraniti ribom'', već ih trebaju naučiti ''pecati''. Naš sistem obrazovanja potiče dominanciju lijeve polovice mozga: one kojom pišemo, čitamo, procesuiramo sve opipljivo, ono što vidimo u društvu, intelekt, obrazovanje, politiku, nauku, medicinu. Želi li pojedinac napredovati unutar bilo kojeg sistema, mora uspješno položiti niz ispita od škole do fakulteta. Da bi se položili ispiti, potrebno je lijevu stranu mozga ispuniti pojmovima kao što su jezik, struktura, podijeljenost, odvojenost. Kada položi sve ispite, pojedinac dobija diplomu i ide na slijedeći nivo, tržište rada i oni često vode i državu i nastavno-odgojni proces. Tradicionalno predavanje na kojem predavač predstavlja štivo kroz monolog je generacijama glavna nastavna metoda kada je u pitanju više obrazovanje. Ako ćemo vjerovati rezultatima novog istraživanja, ovakva predavanja su bezvrijedna. Dva naučna članka koja su objavljena u Science 2.0 i Journal of Science Education and Technology ukazuju da je prenošenje znanja na taj način neučinkovito. U oba istraživanja sprovedena među studentima fizike se desilo da su se nakon petnaestominutnog predavanja mogli sjetiti samo 10% prezentiranog štiva. Još kad uzmemo u obzir da prema nekim istraživanjima (University of Standford) čovjek koristi samo 10 % svog mozga šta možemo očekivati u konačnici aktualnog obrazovnog procesa? S druge strane, imamo kreativce ljude sa izrazito dominantnom desnom stranom mozga, često su marginalizirani i obilježeni kao individualci nove ideje, koja uključuje nove pojmove, nova rješenja, nove oblike umjetnosti, inovativnost, pa čak i nove vrste biznisa... Sve to povezuje zajednički nazivnik - kreativnost. Riječ kreativnost dolazi od latinskoga korijena creatus, što u doslovnom prijevodu znači koji je narastao. Nažalost, u našim školama se ''guši'' kreativnost, kreativna razmišljanja i mišljenja, nema prostora za razvoj kreativnosti. Potencira se stalno lijeva hemisfera mozga, dok je desna potpuno nezaposlena. 222

223 Mnoge olakšice koje koristimo u svakodnevnom životu uzimamo zdravo za gotovo, a ustvari, one su rezultati kreativaca koji su nam mnogo olakšali život. Uzmimo za primjer način na koji je otkrivena struja, sijalica itd. Najčešće su tvorci takvih genijalnih izuma bili prosječni ili loši đaci u školi, a neki je nisu ni završili. Zašto? Zato što ih je tradicionalna škola sputavala, gušila. Kreativnost se (nekad nenamjerno) sistemski obeshrabruje kod većine djece. Mnogi roditelji imaju potrebu stalno ispravljati djecu sa željom da im što prije usade što više znanja, ali ponekad i zbog svojih neosnovanih strahova da dijete ne izlazi previše izvan okvira i tako privlači negativnu pažnju okoline. Ovdje se može pokazati i nezrela potreba da dijete bude savršeno i bolje od drugih, kako bi se kroz to i roditelj mogao osjećati više vrijedan i sposoban. Mali je broj roditelja koji stvarno znaju ohrabriti i potaknuti dječiji entuzijazam prema stvaranju ideja, a posebno onih koji će se uključiti i sudjelovati u tome. Uglavnom smo odgajani tako da se uklapamo u okolinu, da ne ''stršimo'' previše i da obavljamo svoje poslove automatski, te ćemo tako učiti i našu djecu iako im želimo samo najbolje. Ipak, obiteljsko okruženje ostavlja daleko više slobode i prilike za kreativnost nego škola. Naš školski sistem kao da je osmišljen da sputava razmišljanje i ponašanje učenika, da ih uklopi u kruti kalup i takve ih isporuči tvornicama koje trebaju radnike, da načini od njih građane koji nisu previše zabrinuti za političko stanje u društvu i koji smatraju da oni ništa ne mogu promijeniti. Maslow je još prije pedesetak godina tvrdio da kreativnost postoji u svakoj osobi, ali će kod većine ostati prigušeni materijal (Maslow, 1959). Nije li to slučaj i u većini nama poznatih primjera? Kreativnošću se bavio i J. P. Guilford godine. On je uveo pojam divergentnog mišljenja (nasuprot konvergentnom, logičkom mišljenju), čije su osobine redefinicija, osjetljivost za probleme, fluentnost, originalnost, elaboracija i fleksibilnost. Pojedinac za kreativnost mora posjedovati bogat fond znanja iz kojeg traži nove strategije za rješavanje problema. S obzirom na to da se kreativnost, kao i inteligencija, smatrala sposobnošću rješavanja problema, smatralo se da se radi o istoj sposobnosti. Međutim, kada su Guilford i suradnici počeli testirati sposobnosti koje se ubrajaju u kreativnost, počeli su računati korelacije između inteligencije i kreativnosti. Pokazalo se da postoji pozitivna korelacija, ali relativno niska prosječna korelacija (Guiford, 1968, str. 133). 223

224 Varijable istraživanja a) Zavisna varijabla u ovom istraživanju je: školsko postignuće učenika, tj. uspjeh učenika u učenju. Školski uspjeh praćen je preko ostvarenih rezultata na kraju drugog polugodišta. Školsko postignuće učenika ili školski uspjeh odnosi se na njihove ocjene, zatim na njihovo vladanje i ponašanje, te na vannastavne aktivnosti ukoliko se njima bave. Odnosno, školsko postignuće podrazumijeva savladavanje programa koji predstavlja uslov za školsku prolaznost, to je ustvari nastojanje učenika da ostvari što bolje ocjene. S obzirom na složenost škole i školovanja, uspjeh djeteta predstavlja mnogo više od samih ocjena. Ocjene su povratna informacija i rezultat vrednovanja djeteta u uspješnosti svladavanja nastavnoga gradiva. One su pokazatelj u kojoj je mjeri dijete usvojilo znanja i vještine što se od njega zahtijevaju prema školskom programu u određenom razredu. 2 b) Nezavisne varijable su: kreativnost nastavnika i inteligencija. 3 Supek (1987.) smatra da za kreativnost, kao opću crtu ljudske životnosti, ne postoji jedna jedinstvena definicija. U kojem god je obliku, kreativnost se uvijek može prepoznati onog trenutka kad je vidimo. Ipak, kada je treba preciznije odrediti, nailazi se na različita mišljenja. S obzirom na to da je rad vezan za školu, tj. nastavnike, vrijedno je spomenuti i određenje ovog pojma koje je u svom djelu Interaktivna stvaralačka edukacija dao Stevanović (2003.), a to je da kreativnost u školi podrazumijeva skup pedagoško-psiholoških, organizacijskih i didaktičkometodičkih mjera kojima se postižu progresivne mjere u planiranju, organizaciji, realizaciji, elaboraciji i aplikaciji odgojno-obrazovnog rada u stvaralačkim interakcijskim odnosima nastavnika i učenika, i aktivnoj participaciji nastavnih sadržaja i povezivanju škole i društva. METODOLOGIJA Predmet ovog istraživanja je ustanoviti povezanost između kreativnosti nastavnika i školskog postignuća učenika. 2 Ramić, O. Utjecaj karaktera učenika na školski uspjeh i ponašanje, Pedagoški fakultet, Bihać, Kreativnost je ispitivana testovima autorice Kate Franck Zadatak dopunjavanja crteža, zadatka pisanja priče na osnovu pet ponuđenih imenica te zadatka samoprocjene vlastite kreativnosti. Za mjerenje inteligencije korišten je test za mjerenje neverbalne inteligencije PURDUE. 224

225 Zadaci istraživanja: - što opsežnije istraživanje pojma kreativnosti, prvenstveno kod nastavnika, te će se pokušati ispitati povezanost između kreativnosti nastavnika i poboljšanja postignuća učenika u školskim aktivnostima, učenju i uspjehu u pojedinim predmetima, - utvrditi u kojoj mjeri postoji povezanost između kreativnosti nastavnika i školskog postignuća učenika, - obezbijediti nastavnicima i svima onima koji žele da razvijaju svoju kreativnost u vlastitoj edukaciji ili edukaciji drugih što više primjera, uputa, izvora kako poboljšati i razvijati vlastitu kreativnost. Hipoteze Nul-hipoteza: Pretpostavljamo da ne postoji statistički značajna razlika između kreativnosti nastavnika i školskog uspjeha đaka. Podhipoteza: Ne postoji statistički značajna povezanost između inteligencije i kreativnosti. Učesnici/sudionici U istraživanju su učestvovali nastavnici, profesori i učenici osnovnih i srednjih škola na području Unsko-sanskog kantona. Nastavnici i profesori su učestvovali u testiranju koje se sastojalo u testiranju inteligencije i procjena kreativnosti, dok su đaci bili anketirani i u tom postupku su procjenjivali kreativnost svojih nastavnika i profesora. Cilj je utvrditi da li kreativniji nastavnici mogu pomoći i podstaknuti učenike da budu uspješniji u usvajanju, razumijevanju i primjeni znanja koja stiču na nastavi. Poseban se akcent stavlja na prirodnu grupu predmeta (matematika, fizika, hemija), jer učenici imaju više poteškoća u savladavanju grupe prirodnih predmeta, iako su i drugi predmeti jednako bitni, posebno ako imamo u vidu da nismo svi matematičari, ili fizičari, ili lingvisti, ili umjetnici. Broj nastavnika koji je učestvovao u istraživanju je iznosio 58 (N = 58), a broj učenika koji su ispunjavali anketu je 134 (N = 134). 225

226 Postupak istraživanja: Testiranje nastavnika je uglavnom bilo individualno. Trajalo je oko 60 minuta. Nastavnici su prvo su rješavali test inteligencije PURDUE. Rješavanje ovog testa je vremenski ograničeno na 20 minuta. Zatim su pristupili rješavanju testova kreativnosti, ispunjavanju upitnika i procjeni vlastite kreativnosti. Uratke na testu kreativnosti su procjenjivala tri suca, neovisni jedni od drugih tehnikom suglasne procjene. Početna zamisao je bila da suci budu eksperti u određenom području, ali je nizom istraživanja utvrđeno da se i drugi obrazovani (čak i neobrazovani) pojedinci u svojim procjenama bitno ne razlikuju od eksperata, jer je kreativnost uočljiva. Konačnu ocjenu kreativnosti pojedine priče i slika čini prosječna ocjena svih sudaca. Učenici su ispunjavali anketu u vremenskom roku od petnaest do trideset minuta, u zavisnosti od njihove dobne zrelosti. Njihov zadatak je bio procijeniti u kolikoj mjeri njihovi nastavnci posjeduju osobine koje karakteriziraju kreativne ličnosti (sklonost kritičkom odnosu, inicijativnost, otvorenost duha, divergentno mišljenje, nekonvencionalnost, radoznalost, pouzdanost i samodostatnost, spremnosti da se mijenja, jaka intrinzična motivacija itd.) za svakog nastavnika pojedinačno. Procjenjivali su nastavnike bosanskog, engleskog i njemačkog jezika, nastavnike matematike, fizike, hemije i islamske vjeronauke. Anketa kojom se procjenjivala kreativnost nastavnika može se smatrati pouzdanom, budući da je u procesu analize pouzdanosti Kronbahov alfa test iznosio 0,845, što je dobra pouzdanost. Rezultati i rasprava Tabela br. 1: Zaključne ocjene Zaključne ocjene na kraju školske godine N Bosanski Englesk jezik i jezik Njemački jezik Matemat ika Fizika Valid Missing Mean Pojedina odjeljenja nisu imala neke predmete u nastavnom planu, te iz tog razloga nedostajuće vrijednosti se čine velikima 5 Mean u ovom slučaju označava prosječnu ocjenu iz pojedinog predmeta za sve razrede 226

227 Std. Deviation Zaključne ocjene na kraju šk. godine Hemija Islamska vjeronauka N (broj Valid učesnika) Missing 26 0 Mean Std. Deviation Tabela br. 2 Korelacije izmedju testa inteligencije i testova kreativnosti test inteligencije (PURDUE) test kreativnosti - crtež test kreativnosti - priča test inteligencije (PURDUE) test kreativnosti crtež test kreativnosti pisanje priče Pearson Correlation 1.215**.112 Sig. (2-tailed) N Pearson Correlation.215** 1.516** Sig. (2-tailed) N Pearson Correlation ** 1 Sig. (2-tailed) N ** Korelacija je značajna na nivou od 0.01 l (2-tailed). Iz ove tabele vidimo da postoji povezanost između testa inteligencije i testova kreativnosti (r =0,215), ali je jako niska, kao što je bilo i očekivano. Drugim riječima, visok stepen inteligencije ne podrazumijeva i veću kreativnost i obrnuto, čime je potvrđena i naša podhipoteza. Što se tiče rezultata na testovima kreativnosti koji su radili nastavnici te anketa kojima su učenici procjenjivali kreativnost svojih nastavnika, rezultati su slijedeći: 227

228 Tabela br. 3 Predmet Procjena učenika o kreativnosti nastavnika٦ Broj učenika koji su radili anketu Prosjek testova kreativnosti/na stavnici Bosanski jezik Engleski jezik Njemački jezik Matematika Fizika 3,34 3,32 3,13 2,49 3, ,20 2,97 3, Broj nastavnika Predmet Hemija Vjeronauka Procjene učenika kreativnosti nastavnika 2,92 3,80 Broj učenika koji su radili anketu Prosjek testova kreativnosti/ nastavnici 3,20 2,97 Broj nastavnika 12 8 Iz tabele br. 3 možemo uočiti da su procjene učenika o kreativnosti nastavnika iz predmeta bosanski, engleski i njemački jezik, te matematike, fizike, hemije i vjeronauke skoro identični. Nadalje, analize pokazuju da postoji statistički značajna povezanost između kreativnosti nastavnika maternjeg jezika i stranih jezika (r =.607 na nivou od,001), čime možemo djelomično odbaciti našu nul-hipotezu, tj. da ne postoji statistički značajna razlika između kreativnosti nastavnika i školskog uspjeha učenika. 228

229 Zaključak Kreativnost je tema koja je uvijek aktualna i interesantna. Nismo ni svjesni koliko možemo pozitivno promijeniti svoj cjelokupni život ukoliko se potrudimo biti kreativni. Na kreativan način možemo praviti jela, pisati romane, graditi stambene objekte, ratovati itd. Zašto onda ne bismo i svoju djecu ohrabrili da budu kreativni? Činjenica je da često, ponekad zbog bojazni da se djeca neće uklopiti u društvo, gušimo njihovu kreativnost. Vodimo se, izgleda, starom narodnom poslovicom koja kaže: Ekser koji strši, obično dobije po glavi. Kreativnost nije dar rezervisan samo za posebne pojedince. To je vještina koja se vježba i razvija kao i svaka druga. I Einstein je rekao: Ja nisam pametniji od drugih, ja samo više razmišljam! Kako bismo razvili kreativnost, moramo uložiti svjestan napor i trud da naviknemo svoj mozak na nešto složeniji i teži način funkcioniranja razmišljanje izvan okvira, izvan automatizma, stvaranje novih i nepoznatih misli često kroz povezivanje dotad nepovezanih ideja i informacija. Ono što me iznenadilo u razgovoru sa nastavnicima je spoznaja da većina njih smatra da je za kreativnost potreban novac, tj. smatraju da će projektorom i drugim vizualnoauditivnim pomagalima poboljšati kreativnost. To je, dakako, netačno! Čovjek je sklon baš u teškim situacijama pokazivati svoju kreativnost. Preporuka za sve nas je da ne čekamo da nam bude preteško da bismo počeli pokazivati svoju kreativnost. Na nastavnicima je velika odgovornost. Oni velikim dijelom odgajaju i obrazuju mlade generacije. Biti dobar učitelj, nastavnik, profesor nije samo pitanje svladavanja nekoliko tehnika. To je povezano sa cjelokupnom ličnošću: stavovima, vrijednostima, samopoimanjima, vezom sa drugima, kao i sa njenim vještinama i strategijama. U proces poučavanja treba ''unijeti dušu'', a razliku između mehaničkog poučavanja i tog ''živog'' možda ćemo najbolje shvatiti ako pročitamo slijedeći stih Boba Marleya: Neki ljudi osjećaju kišu. Drugi se samo skvase. Literatura: 1. Allport, W. G.: Sklop i razvoj ličnosti, Katarina, Bugojno, Andrilović, V., Čudina-Obradović, M.: Psihologija učenja i nastave, Školska knjiga, Zagreb, Andrilović, V., Čudina-Obradović, M.: Osnove opće i razvojne psihologije, Školska knjiga, Zagreb,

230 4. Cvetković-Lay, J., Pečjak, V.: Možeš i drugačije: priručnik s vježbama za poticanje kreativnog mišljenja, Alinea, Zagreb, Cohen, L. Manion, L. Morrison, K.: Metode istraživanja u obrazovanju, Naklada Slap, Jastrebarsko, Csikszentmihalyi, M.: Flow očaravajuća obuzetost, Naklada Slap, Jastrebarsko, Čandrlić, J.: Kreativnost kao kategorija, Izdavački centar Rijeka, Rijeka, Domović, V.: Školsko ozračje i učinkovitost škole, Naklada Slap, Jastrebarsko, Dryden, G., Vos, Jeannete: Revolucija u učenju, EDUCA, Zagreb, Furlan, I.: Osnovni faktori uspješnog učenja, Osnove procesa učenja, Školska knjiga, Zagreb, Glasser, W.: Nastavnik u kvalitetnoj školi, EDUCA, Zagreb, Goleman, D.: Emocionalna inteligencija, Mozaik knjiga, Zagreb, Jensen, E.: Supernastava, EDUCA, Zagreb, Kvaščev, R.: Psihologija stvaralaštva, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, Mavrak, M.: Priručnik za kreativniji i zajednički rad nastavnika i učenika, MDD, Sarajevo, Mail, Alice: Kreativnost u nastavi, Svjetlost, Sarajevo, Osho: Kreativnost Oslobađanje unutrašnjih sila, Leo commerce, Beograd, Ozimec, S.: Otkriće kreativnosti, Tonimir Varaždinske Toplice, Ramić, O.: Utjecaj karaktera učenika na školski uspjeh i ponašanje, Pedagoški fakultet, Bihać, Sarsani, M.R.: Creativity in education Sarup&Sons, NewDelhi, India, Sternberg, R.J. and Lubart, T.I.: The Concept of Creativity: Prospects and Paradigms, U Sternberg, R.J., (Ed.), Handbook of Creativity (pp. 3-15). Cambridge: University Press, Sternberg, R.J., Ed.: Handbook of Creativity. Cambridge: University Press, Stevanović, M.: Kreatologija, Tonimir Varaždinske Toplice, Supek, R.: Priroda ljudske kreativnosti Dijete i kreativnost, Globus, Zagreb, Suzić, N.: Animiranje studenata u univerzitetskoj nastavi, Fakultet poslovne ekonomije, Banja Luka, Suzić, N.: Osobine nastavnika i odnos učenika prema nastavi, Narodna i univerzitetska biblioteka ''Petar Kočić'', Banja Luka, Šamić, M.: Kako nastaje naučno djelo, Svjetlost, Sarajevo,

231 28. Šapiro, E. L.: Emocionalna inteligencija kako vaspitanjem dobiti dete sa visokim IQ, Narodna knjiga, Alfa, Beograd, Torrance, E.O.: Kreativnost, Pedagogija 1, Beograd, Članci: 30. Baer, J., Kaufman, J.C. and Gentile, C.A: Extension of the Consensual Assessment Technique to Nonparallel Creative Products. Creative Research Journal, 16(1), , *Članak 31. Bognar, B.: Poticanje kreativnosti u školskim uvjetima, Napredak, 145(3), , Bognar, L., Bognar, B.: Kreativnost učitelja kao značajna kompetencija nastavničke profesije U: Babić, N. (ur.), Kompetencije i kompetencije učitelja ( ). Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strosmayera, Učiteljski fakultet u Osijeku, Bognar, L., Somolanji, I.: Kreativnost u osnovnoškolskim uvjetima: Život i škola, časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja, 54(19), 87-94, Conti, R., Coon, H. and Amabile, T. A.: Evidence to Support the Componential Model of Creativity: Secundary Analyses of Three Studies. Creative Research Journal, 9(4), , Feldhausen, J. F. and Goh, B. E.: Assessing and Accessing Creativity: An Integrative Review of Theroy, Research and Development. Creativity Research Journal, 8, , Plucker, J. A. and Renzulli, J. R.: Psyhometric Approaches to the Study of Human Creativity. U Sternberg, R.J. (Ed.), Handbook of Creativity (pp ). Cambridge: University Press, Ruscio, J., Whitney, D. M., and Amabile, T. M.: Looking Inside the Fishbowl of Creativity: Verbal and Behavioral Predictors of Creative Performance. Creativity Research Journal, 11(2), , Internet izvori: bib.irb.hr 42. hrcak.srce.hr 231

232 Nejra Nesimović-Khedr TEACHERS' CREATIVITY IN STIMULATING PUPILS' ACHIEVEMENT IN SCHOOLS ABSTRACT In this study we have researched whether there is a connection between creative teachers and better achievements of pupils in schools. This study included 58 professors and teachers, and 134 pupils in elementary and secondary schools in the Una-Sana Canton. The pupils' task was to evaluate the creativity of their teachers, while teachers were tested in the field of creativity and intelligence. Some of the questions that we will try to answer in this paper are: does a higher IQ also mean a higher expression of creativity, and does a more creative teacher encourage pupils' success? Keywords: creativity, encourage achievement, school achievement, intelligence 232

233 األستاذة ن رة نسيموفيتش خضر دور إبداع املدرس ي تشجيع التلميذ ع ى اإلنجازاملدرس الخالصة تم ي هذا البحث دراسة احتمال االرتباط ب ن املدر س ن املبدع ن والنجاح باإلضافة إ ى ١٣٤ تلميذا ي األفضل للتالميذ. شمل البحث ٥٨ أستاذا ومدر سا املدارس االبتدائية والثانوية إلقليم أونسكو سانسكي. كانت وظيفة التالميذ أن يقي موا إبداع مدر س م بينما تم اختبار إبداع املدر س ن وذكا م. األسئلة ال سنحاول اإلجابة عل ا ي هذا البحث ي: هل درجة أك ر من الذكاء تؤثر ع ى زيادة اإلبداع وهل يحقق املدرس األذكى نجاحا أفضل ي عمله مع التالميذ الكلمات الرئيسة: اإلبداع تحقيق اإلنجاز النجاح املدرس الذكاء 233

234

235 M E D I C I N A

236

237 Prof. dr. Sulejman Kendić 1 U ČEMU JE MEDICINSKA TAJNA DUGOVJEČNOSTI Sažetak Starost i starenje nisu sinonimi. Starenje normalan fiziološki proces koji počinje odmah nakon rođenja, nepovratan je i u pojedinaca napreduje različitom brzinom. Starost se definira godinama života (hronološko vrijeme). Biološko starenje obuhvata promjene u funkcijama organizma tijekom vremena, usporavanje i opadanje funkcija. Psihološko starenje vlastita procjena starenja, odnosno mentalne reakcije koje prate iskustvo starenja. Socijalno (društveno) starenje način na koji osobe doživljavaju starenje u odnosu prema društvu. Dužina življenja ovisi o: nasljednim osobinama (genskoj strukturi), specifičnostima okoline (kvaliteti življenja) i u najvećoj mjeri, o sretnim ili nesretnim okolnostima. Starenje ubrzavaju: pušenje, alkohol, neodgovarajuća prehrana, droga, smanjena tjelesna aktivnost, sistemske bolesti ( metaboličke, endokrinološke, imunološke).učešće starijih od 65 i više u godini u BiH 14, 4%, a u procjena je 33, 8%. Za osiguranje što duljeg života neophodno je usporiti propadanje stanica u svim situacijama na koje možemo osobno utjecati, kako bismo usporili intenzitet replikacija genoma (tj. usporili trošenje telomera), a time onda produljili život pojedinih vrsta tkiva i cijelog organizma. Zanimljivo je da se mjerenjem dužine telomera na uzorcima iz periferne krvi može puno toga očitati, primjerice predispozicija za starenje, te bolesti i tegobe povezane sa starenjem. Svaki čovjek ima telomere, a znanstvenici su ih opisali kao male čvorove na krajevima hromosoma koji ih čuvaju od raspadanja. Kod nekoga su duže, kod nekoga kraće. To ovisi o genetici čovjeka. Znači, ako u familiji ima dugovječnih, velika je šansa da će nasljednici imati dug život, imat će duže telomere za dulji život. Ključne riječi: dugovječnost, telomera, način života. Uvod Jedan od najatraktivnijih ciljeva u povijesti čovječanstva jeste dugovječnost. Svi alhemičari svijeta su tragali za eliksirom života, a moćnici na sve strane slali karavane istraživača u potrazi za tajnim recepturama dugog života. S individualnog stanovišta i sa socioekonomskog gledišta, važno je prilagoditi život godinama i godine 1 Visoka zdravstvena škola 237

238 životu. Zdravlje stoji na nekoliko ključnih stupova: pravilna prehrana, kretanje, socijalizacija, pozitivan stav prema životu, ali i zdravi geni. Postoje mnoge fizičke, psihičke, socijalne promjene i promjene u okolišu koje se javljaju s godinama. Hronične bolesti i oštećenja kao što su artritis, hipertenzija i moždani udar, srčana oštećenja, respiratorni problemi, dijabetes, rak i osteoporoza, mogu djelovati na kvalitetu života starije populacije. Proces starenja objašnjavaju brojne teorije: 1. Genetske teorije: teorija pogreške, teorija somatske mutacije, teorija programiranog starenja; 2. Fiziološke teorije starenja: teorija slobodnih radikala, teorija unakrižne povezanosti, teorija nakupljanja otpadnih tvari; 3. Imunološka teorija; 4. Neuroendokrinološka teorija starenja. (1,2) Da li je tajna dugovječnosti skrivena u telomerama? Jedna teorija koja u novije vrijeme privlači sve veću pažnju je teorija dugovječnosti skrivena u telomerama i u funkciji enzima telomeraze. Prilikom obnavljanja tkiva dolazi do diobe ćelija i replikacije genoma. Na krajevima hromosoma nalaze se zapisi TTAGGG koji se ponavljaju i po hiljadu puta. Taj dio hromosoma je telomera. Prilikom svake diobe dolazi do skraćivanja telomera, što zapravo označava proces starenja ćelija a time i cjelokupnog organizma. S prestankom dijeljenja ćelije ne umiru, nego nastavljaju živjeti, ali pokazuju promijenjena biohemijska svojstva i opisujemo ih kao stare ćelije. Ćelije koje se ne dijele, ili se dijele sporo, zastupljenije su u organizmu starije dobi. Ovom osnovnom principu ne podliježu ćelije u kojima je zadržana funkcija enzima telomeraze čija zadaća je obnova telomernih nizova. 238

239 Slika 1. Telomera Telomere su kratki ponovljeni nizovi nukleotida na kraju hromosoma Izvor: Enzim telomeraza aktivan je u matičnim ćelijama embrija, spolnim ćelijama, krvotvornim ćelijama (bijele krvne stanice leukociti), ali nažalost i u tumorskim ćelijama. U ostalim ćelijama receptori za enzim telomerazu su blokirani. Deblokiranjem tih receptora na ćelijama drugih vrsta tkiva značilo bi pojavu besmrtnosti, ali ona za sada još nije moguća, iako postoje brojni pokušaji produljenja života kod osoba kod kojih je došlo do oštećenja organa bez kojih život nije moguć. Na osnovu ovih spoznaja, može se zaključiti da nam je unaprijed brojem replikacija DNA molekule određena najveća moguća duljina života, a danas se smatra da je to oko 120 godina. Načinom života može se utjecati na brže ili sporije oštećenje ćelija i time starenja ćelija i čitavog organizma. Značaj telomera za dugovječnost Telomere su zaštitni krajevi hromosoma. One sprječavaju hromosomsko habanje i uređene su strukture na krajevima hromosoma. Od su iznimnog su značenja za stabilnost genoma. Telomere su odgovorne za programiranje genetske informacije, ili još preciznije, skraćivanje telomere može se smatrati kao biološki sat koji predviđa životni vijek ljudi. Procjenjuje se da ljudske telomere izgube oko 100 parova baza DNK tokom svake mitoze (ćelijske diobe). Nakon približno 125 mitoznih podjela, telomere potpuno nestaju što je razlog zašto 239

240 normalne ćelije nestaju ugibaju. Kraća telomera znači i kraći život ćelije. Ćelije zadržavaju duljinu telomera svojim enzimom telomerazom. Duljina telomera se određuje pomoću omjera genetskog materijala sadržanih u jezgri bijelih krvnih ćelija (T-Ly) i telomere u odnosu na duljinu jednog kopiranja gena poznatih veličina za hronološku dob. Ako je aktivnost telomeraze visoka, duljina telomera se održava a ćelijsko starenje se odgađa. Skraćivanje telomera ide ruku pod ruku s procesom starenja. To je otkrio prof. Lenhard Hayflick i ustvrdio da ćelija ima limit u diobi (taj limit je nazvan Hayflick-Limit). Istraživanja u USbased časopisu Biological Psychiatry su pokazala da djeca koja su imala emocionalno traumatsko djetinjstvo, koja su seksualno zlostavljana ili premlaćivana, imaju tendenciju da imaju kraće telomere. Održavanje duljine telomere postiže se izbjegavanjem svakog oblika stresa: fizičkog, ekološkog i psihološkog, jer je za dugovječnost bitno održavanje odgovarajuće dužine telomere. Gubitak telomera je katastrofalan za ćeliju te uzrokuje njezinu smrt i lomove hromosoma. Telomeraza može produžiti telomere i održavati ih na optimalnoj dužini tako da se ćelije kojima je to potrebno mogu dijeliti u nedogled kao matične, spolne, ali i one tumorske ćelije. To bi moglo uvelike pomoći u novim pokušajima pronalaska lijeka za rak. Telomere su i odlični indikatori dugovječnosti, bolesti i podložnosti stresu. Stres znatno skraćuje telomere i smanjuje aktivnost telomeraze, što je prisutno i kod ljudi sa hipertenzijom, dijabetesom i osteoporozom. Tjelesna aktivnost, pravilna i zdrava ishrana i upražnjavanje socijalnih vještina pozitivno utječu na telomerazu. Na smanjenje duljine telomere utječe: upalna stanja, oksidativni stres, rafinirani ugljikohidrati, brza hrana (fast food), procesuirana hrana, umjetna sladila, zasićene masti, kardiovaskularne bolesti, inzulinska rezistencija, dijabetes, hipertenzija, ateroskleroza, demencija. Na održavanje duljine telomera utječu: angiotenzin konvertaze angiotenzina (inhibitori ACEI). Blokatori angiotenzinskih receptora, inhibtori renina, statini, blokatori kalcijskih kanala, aldosteron u serumu receptor antagonisti, upotreba metformina, aspirin, hormonsko nadomjesno liječenje, smanjenje LDL holesterola za oko 70 mg%, smanjiti oksidirani LDL, povećanje HDL na više od 40 mg% u muškaraca i više od 50 mg% u žena i povećati HDL 2 subfraction, smanjiti upalne HDL i povećanje zaštitnog HDL, smanjiti razinu glukoze u krvi na manje od 90 mg% i 2 sata objavite prandial ili 2 sata GTT na manje od 10 mg%, održanje hemoglobina A 1 C na oko 5,0 posto i zadržati nisku razinu inzulina, smanjiti krvni tlak na oko 120/ 80 mm 240

241 Hg, smanjenje homocisteina na manje od 8 um / L, smanjenje HS-CRP na manje od 1,0, održavanje idealne tjelesne težine. (3) Telomera indeks scoor godine Slika2. Grafički prikaz opadanja telomera tokom života. Godine starosti, score index telomera i prosjek indeks scora tolomera za pojedine godine Izvor: Brojni procesi mogu ubrzati starenje: 1. izloženost organizma jačim dozama radioaktivnog zračenja, 2. dugotrajno izlaganje ultraljubičastim zrakama (Sunce ili umjetni izvori), 3. opekline ili ozebline, 4. intoksikacija organizma raznim hemikalijama, 5. mehaničke tjelesne povrede (traume), 6. teški tjelesni napori koji drže organizam u anaerobnim uslovima, 7. izostanak tjelesne aktivnosti, 8. izloženost teškim psihičkim i emocionalnim stanjima, ali i dugotrajna izloženost stresu, 241

242 9. hormonalni poremećaji između uravnoteženih antagonističkih parakrinih hormona (prostaglandina) dovode do razvoja upalnih procesa, slabljenja imunološkog sistema organizma koji postaje podložniji bolestima uzrokovanih mikroorganizmima, ali i dolazi do razvoja autoimunih bolesti, 10. hormonalni poremećaji u ravnoteži endokrinih hormona kao što su inzulin i glukagon, kao posljedica neprimjerenog načina života (neadekvatne prehrane, slabe tjelesne aktivnosti, pojačane izloženosti stresu), 11. dehidracija organizma, koja ne samo da dovodi do oštećenja stanica nego i do oslabljenog čišćenja organizma od toksina nastalih u biohemijskim procesima, 12. neuravnotežena i siromašna prehrana sa manjkom makro i mikro nutrijenata nužnih za rad ćelija, 13. gomilanje slobodnih radikala u organizmu. Čovjek stari onako kako je živio, kaže kineska poslovica. Slika 3. Prikaz sadržaja ljudske telomere. Ljudske telomere sadrže hiljade ponavljanja u šest sekvenci nukleotida TTAGGG Izvor: Poznata je sintagma: cjeloživotna briga o načinu života: vježbanje, u jelovnik uvesti što više voća i povrća, dovoljno odmora. U studiji iz dobitnica Nobelove nagrade iz biologije dr. Elizabeth H. Blackburn i dr. psihologije Elissa S. Epel, sa Univerziteta Kalifornija u San Franciscu, otkrili su da hronični stres doslovno nagriza DNK - tačnije njegove vrhove, telomere, i ubrzava starenje stanice. Zapravo, dr. Singer kaže: 242