Banka Časopis za komitente HVB Splitske banke

Transkript

1 Banka Časopis za komitente HVB Splitske banke partner Broj 4/2005. U ime umjetnosti Zašto i koje projekte sponzorira HVB Splitska banka

2

3 Poštovani čitatelji, Ne znamo dijelite li naše mišljenje, no čini nam se da je još jedna godina prebrzo prošla. Predstoji nam blagdansko razdoblje no vjerojatno još nemate vremena početi uživati u njemu. Zbrajaju se rezultati cjelogodišnjeg rada i napora, a nama je posebno zadovoljstvo što možemo reći da je HVB Splitska banka ostvarila sve zacrtane ciljeve i mnogo više. Poslovni je uspjeh nešto što želimo podijeliti sa svojim klijentima, pa HVB Splitska banka odaje priznanje inovativnim poduzetnicima te potiče prekogranično poslovanje nagradom Business Award. Prvi je dobitnik ove nagrade, dodijeljene u sklopu Euromoney konferencije, tvrtka GISDATA d.o.o. iz Zagreba. Ova je konferencija bila povod i tradicionalnom primanju koje je HVB Splitska banka u suradnji s Bank Austria Creditanstaltom i CAIB-om priredila u Kneževu dvoru u Dubrovniku. Početkom pristupnih pregovora s Europskom unijom došlo je do poboljšanja srednjoročnih izgleda za Hrvatsku. Pravno približavanje Uniji obećava poboljšanje poslovnog okruženja i uvjeta ulaganja što bi trebalo predstavljati daljnji poticaj jačanju hrvatskog gospodarstva. Nakon ozbiljnih tema, vodimo vas i na ugodno kulinarsko putovanje Europom. Predstavit ćemo vam tipična jela europskih zemalja na jednom tanjuru, ali ne pomiješana jer Europljani žele da se u njima uživa u svakom zasebno. Upravo zato što svi sjede za istim stolom. Možda pronađete inspiraciju i za svoj blagdanski jelovnik iako mislimo da su blagdani pravo vrijeme za prokušane recepte naših baka. Želimo vam godinu u kojoj ćete imati vremena i mogućnosti ostvariti svoje želje i u tome uživati. Banka partner 4/2005. Snažna konjunkturna dinamika... 4 Znakovi oživljavanja... 5 Zadovoljavajući rast... 6 Osvrt na tržišta dionica... 7 U ime umjetnosti... 8 Prelazimo granice Komentar: Oprezno s nadzorom GISDATA dobitnik Business Award-a HVB Splitske banke Factoring Predstavljamo Vam proizvode JOLLY JBS Otvorenje Metro-a u Zadru Saint Jean Industries Novi paketi HVB Splitske banke Mmmm... Europa je ukusna...20 Zanimljivosti Sretan Božić i uspješnu Novu godinu žele vam Patrizia Reidl i Neven Srdar Izdavač i vlasnik medija: HVB Splitska banka i Bank Austria Creditanstalt. Adresa uredništva: Jurišićeva 2, Zagreb, Tel , Faks , info@splitskabanka.hr. Uredništvo: Neven Srdar, Marijana Ramadan, Patrizia Reidl. Autori: Stefan Bruckbauer, Tihon Dedić Nikolaus Görg, Walter Pudschedl, Stjepan Radić. Tisak: domus verlag, Lilo Stranz. Layout: Karin Ziegelwanger. Grafička obrada: Jarmila Böhm. Rok primanja priloga za ovo izdanje: studeni Bank Austria Creditanstalt, članica HVB grupe, predvodi poslovanje vodeće međunarodne mreže banaka u središnjoj i istočnoj Europi. Unutar HVB grupe, BA-CA je odgovorna za navedena tržišta. Poslovna mreža okuplja preko poslovnica u 11 zemalja djelatnika brine za više od 4,7 milijuna klijenata. Banka partner 3

4 Međunarodna konjunktura Snažna konjunkturna dinamika SAD i svjetsko gospodarstvo 4,0 2,0 0,0 2,0 4,0 Povjerenje industrije Konjunktura SAD-a Povjerenje potrošača Svjetsko gospodarstvo bi u trećem tromjesečju moglo lagano ubrzati. To isto vrijedi kako za rast u godišnjoj usporedbi tako i za prethodno tromjesečje. Konjunkturna dinamika u SAD-u i Europi bilježi dobre rezultate. Tako se rast u trećem tromjesečju u SAD-u (u usporedbi s prethodnim tromjesečjem na godišnjoj osnovi) povećao s 3.3 u drugom na 3.8% u trećem tromjesečju. Za snažan rast presudnu ulogu je ponovno imala privatna potrošnja koja se u trećem tromjesečju povećala na 3.9%. Relativno jednako snažno mogla su ponovno rasti i ulaganja, no s 5.7% njihovo povećanje nije pratilo prosjek iz posljednjih tromjesečja. Stagnacija je zabilježena i u sektoru izvoza i uvoza. Brojke vezane za BDP samo su potvrdile pokazatelje raspoloženja u trećem tromjesečju koji su poboljšano raspoloženje za industriju pokazali tek krajem tromjesečja dok su za potrošače nagli pad pokazali tek krajem trećeg tromjesečja. Razvoj pokazatelja raspoloženja u SAD-u u rujnu i listopadu nagovještava slabljenje razvoja potrošnje. Pad raspoloženja potrošača uzrokovalo je ponovno snažno povećanje cijena nafte čija se cijena tijekom kolovoza popela na 70 USD te se od tada kreće nešto iznad odnosno ispod 60 USD po barelu. Pokazatelj raspoloženja potrošača u SAD-u je u rujnu pao s na 87.5, a u listopadu s 87.5 na 85. Stopa inflacije u SAD-u se s 2.5 iz lipnja godine povećala na 01/99 01/00 01/01 01/02 01/03 01/04 01/05 Nezaposlenost (desna skala) Izvor: Datastream, BA-CA Konzernvolkswirtschaft Pad raspoloženja potrošača uzrokovalo je ponovno snažno povećanje cijena nafte Corbis 4.7% u rujnu te time prvi puta od godine ponovno prešla vrijednost od 4%. Osim toga, temeljna inflacija, dakle bez energije i prerađenih živežnih namirnica, ukazuje na to da je inflacijski pritisak u SAD i dalje jasno niži nego što se to da naslutiti iz podatka od 4.7%. Temeljna stopa inflacije je u rujnu s 2% bila čak nešto niža nego u proljeće. Snažna konjunktura i rast inflacije potakle su središnje banke u SAD-u da u studenome nastave sa svojom strategijom povećanja kamatne stope. FED je ponovno 1. studenog povećao svoju vodeću kamatnu stopu za 25 temeljnih bodova na 4%, što je deveti korak od studenog godine odnosno dvanaesti korak sveukupno. Unatoč ovom porastu, dugoročne stope u SAD-u su s 4.6% i dalje ostale na relativno niskim razinama iako su posljednjih mjeseci porasle, potaknute rastom inflacije s 4 na 4,6%. Za četvrto tromjesečje se zbog pokazatelja raspoloženja predviđa smanjenje konjunkturalne dinamike koje će se nastaviti i u sljedećoj godini. Nakon ovogodišnjeg očekivanog rasta od 3.5, rast u sljedećoj godini bi mogao biti manji od 3%. Odgovornost za slabljenje rasta u sljedećoj godini snose očekivano smanjenje privatne potražnje uzrokovano prestankom naglog porasta cijena nekretnina te slabiji uvozni rezultati uzrokovani ponovnim jačanjem američkog dolara. I naposljetku, u potražnji će se jasno vidjeti restriktivna politika kamatne stope. U svakom slučaju, trenutne kratkoročne kamatne stope s oko 4 1/4% jasno prelaze prošlogodišnju razinu s oko 2% ili čak razinu od prije 18 mjeseci kada su iznosile 1%. Stoga se i u sljedećim mjesecima predviđa još jedan ili dva koraka u povećanju kamatnih stopa. 4 Banka partner

5 Konjunktura prostora EU Znakovi oživljavanja Corbis Europa bi mogla malo ubrzati. 2,0 1,0 0,0 1,0 2,0 3,0 4,0 Pokretač veće gospodarske dinamike u Europi bila je industrija Konjunktura u prostoru EU Povjerenje industrije Povjerenje potrošača Nezaposlenost (desna skala) Izvor: Datastream, BA-CA Konzernvolkswirtschaft 01/99 01/00 01/01 01/02 01/03 01/04 01/05 Nakon vrlo slabog drugog tromjesečja konjunkturna dinamika u euro zoni bi mogla polučiti bolje rezultate. Nakon slabih 1.2% u drugom tromjesečju (u usporedbi s prethodnim tromjesečjem na godišnjoj osnovi) rast bi u trećem tromjesečju mogao doseći oko 2%. Prije svega u Njemačkoj, u kojoj je u trećem tromjesečju došlo do stagnacije, gospodarska dinamika je ponovno ojačala. Pokretač veće gospodarske dinamike u Njemačkoj i u Europi bila je industrija. Nakon što je njemačka industrijska proizvodnja u prvoj polovici godine bila slaba, od svibnja se stanje osjetno poboljšalo. Iz tog razloga je od svibnja porasla proizvodnja sveukupne europske industrije za 1.4%. Bitna potpora industriji došla je iz izvoza koji je samo u svibnju porastao za 5%. No ovim razvojem nisu jednako profitirale sve europske zemlje. Dok je industrijski rast u Njemačkoj, slično kao i na cjelokupnom europskom prostoru, od svibnja porastao za oko 1%, proizvodnja u Francuskoj se smanjila za 1.8, a u Italiji za čak 4%. Osim toga, snažan uvoz u cijeloj Europi priječi jači utjecaj izvozne i industrijske dinamike na cjelokupan rast BDP-a na euro prostoru. U razdoblju od svibnja do kolovoza uvoz je s 9% porastao više od izvoza. Povećanje izvozne i industrijske dinamike još uvijek nije pozitivno utjecalo na privatnu potražnju. Maloprodajni promet je i tijekom ljeta bio u opadanju (-0.4% u razdoblju od svibnja do rujna 2005.godine), pri čemu su vrlo loši rezultati zabilježeni u Njemačkoj u kojoj se maloprodajni promet smanjio za 3.4%. Osim nepomične konjunkture u prvoj polovici godine, povećanje cijena nafte osjetilo se i na europskom prostoru. Stopa inflacije se s 1.9 u siječnju godine, u rujnu povećala na 2.6% što je usporilo ionako slab razvoj stvarnih primanja. Unatoč povećanju stope inflacije uzrokovane rastom cijena nafte inflacijski pritisak na euro prostoru je još uvijek slab ako se uračuna rast cijene nafte. Temeljna stopa inflacije se tijekom posljednjih mjeseci lagano smanjila te se s 1.5% u rujnu nalazi jasno ispod granice od 2%. Za sljedeće mjesece pokazatelji raspoloženja prognoziraju nastavak relativno jake industrijske konjunkture. Pokazatelj raspoloženja za industriju u Europi povećao se s 11 u svibnju na 6 u listopadu, dok se ifo-indeks s 93.4 povećao na Također i povjerenje potrošača, koje se tijekom ljetnih mjeseci više pogoršalo nego poboljšalo, prvi put je u listopadu pokazalo znakove poboljšanja. Uz nešto veću konjunkturnu dinamiku u drugoj polovici godine, gospodarski rast u Europi bi ove godine mogao iznositi oko 1.4%. No, iz trenutne perspektive nije nimalo lako predvidjeti kakvo nas gospodarsko stanje očekuje u godini. S jedne strane, njemačka industrija nagovještava konjunkturni razvoj što potvrđuju i pokazatelji raspoloženja, dok s druge strane privatna potražnja i dalje ostaje na niskoj razini. Jednako slaba je industrijska konjunktura u Italiji i Francuskoj. Međutim, smanjenje inflacije i poboljšanje izvoznih rezultata mogli bi poboljšati stanje u sektoru ulaganja i na tržištu rada dok će raspoloženje njemačkih potrošača uvelike ovisiti o mjerama nove vlade. Unatoč očekivanom negativnom učinku mjera štednje odnosno povećanja poreza, planirano povećanje poreza na dodanu vrijednost u godini bi u godini moglo rezultirati pozitivnim rezultatima te time i većim rastom. Banka partner 5

6 CEE-Pregled Zadovoljavajući rast Predviđa se lagano ubrzanje gospodarskog rasta u zemljama srednje i istočne Europe. Unatoč stopi rasta BDP-a u zemljama srednje i istočne Europe (osam novih zemalja članica Europske unije plus Bugarska, Rumunjska i Hrvatska), koji u godini ne bi smio biti manji nego u godini, no ipak u prosjeku preko 4%, inflacijski pritisak u ostalim dijelovima regije nije izazvao preveliku zabrinutost. U nekolicini zemalja povoljne cijene živežnih namirnica, odjeće i djelomično pokućstva izjednačene su s većim cijenama nafte. No, suprotan trend vidljiv je samo u Bugarskoj i Rumunjskoj gdje su poplave uzrokovale vrtoglav rast cijena živežnih namirnica. U Rumunjskoj revalvacija lea ipak usporava opći porast cijena. Razlog ubrzanju inflacije je jak gospodarski rast na Baltiku što je utoliko senzacionalno budući da Estonija i Litva žele pristupiti euro zoni 1. siječnja godine, a Letonija 1. siječnja godine. Velike napore za smanjenje stope inflacije moraju uložiti posebno Estonija i Letonija. A Europska unija će im uskoro morati jasno dati do znanja je li spremna modificirati inflacijski kriterij iz Maastrichta namijenjen zemljama u razvoju koje se iz tog razloga nalaze i pod visokim inflacijskim pritiskom. S procijenjenih 4,3% BDP-a deficit platne bilance u cjelokupnoj regiji unatoč umjereno jakom gospodarskom rastu u Europi, u godini bit će niži nego prije godinu dana. Tome je prije svega pripomogao izvoz u zemlje izvan Europske unije. Deficite platne bilance ne bi smjela umanjiti samo Slovačka u kojoj je izvoz automobila dosada bio jasno ispod prošlogodišnjih vrijednosti, te Bugarska i Rumunjska u kojima domaća potražnja potiče uvoz. Za godinu BA-CA zahvaljujući većim dohocima i snažnijim ula- Corbis Hrvatska Povoljne cijene odjeće izjednačene su s većim cijenama nafte. Početak pregovora o pristupu Europskoj uniji potiče gospodarstvo ganjima predviđa lagano ubrzanje gospodarskog rasta u zemljama srednje i istočne Europe na vrijednost do nešto ispod 5%. Daljnja predviđanja odnose se na stopu inflacije u prosjeku nešto preko 3% pri čemu valja ukazati na raspon između 2,1% (u Mađarskoj) i 7,00% (u Rumunjskoj). Deficit platne bilance u cjelokupnoj regiji pri daljnjem razvoju kako uvoza tako i izvoza ne bi smio biti bitno promijenjen u odnosu na godinu. Stopa nezaposlenosti bi se zahvaljujući značajnom rastu trebala smanjiti, no ipak neznatno zbog još uvijek postojećih rezervi proizvoda (s nešto preko 12% na nešto ispod 12% u godini). Nakon početka pristupnih pregovora s Europskom unijom početkom listopada došlo je do poboljšanja srednjoročnih izgleda za Hrvatsku. Vlada je uz pomoć uporišta u Bruxellesu ojačala svoju stabilnost koja se može iskoristiti za snažniju reformu. Pravno približavanje Uniji obećava poboljšanje poslovnog okruženja i uvjeta ulaganja što bi trebalo predstavljati daljnji poticaj jačanju hrvatskog gospodarstva. Neovisno od tome konjunkturne brojke od početka proljeća ukazuju na bolje rezultate nego na početku godine. U prvoj polovici godine rast BDP-a je u godišnjoj usporedbi iznosio 3%. Postojeći rani pokazetelji najavljuju daljnji značajan rast. Snažan porast maloprodajnog prometa u 3. tromjesečju unatoč umjerenom kretanju plaća znak je jačanja potrošnje. Razlog tome je pomalo poboljšano stanje na tržištu rada te unatoč strogoj politici središnje banke ponovno veći rast kredita. Prije svega razvoj kredita za poduzeća od svibnja ukazuje, na temelju ubrzanih investicijskih aktivnosti, tendenciju konjunkturnog rasta tako da je za cjelokupnu godinu moguć gospodarski rast od 3,5% koji će ostati jednako snažan i u godini. Predvođeno restrukturiranje privatnog sektora odražava se i u oporavku industrijske dinamike koja je od siječnja do rujna dosegla u prosjeku 5%. Tome pridonosi i jaka inozemna potražnja koja doduše ne može utjecati na povećanje deficita platne bilance u tekućoj godini na oko 6% BDP-a. Presudnu ulogu u tome ima i jači rast uvoza dobara prije svega zbog većih cijena nafte koje zahvaljujući snazi deviznog tečaja kune nisu bile posebno vidljive u razvoju inflacije. Naša polazna točka je inflacijska stopa od prosječnih 3,3% u godini, čije će umjereno smanjenje u godini iznositi 2,9%. 6 Banka partner

7 Financijsko tržište Osvrt na tržišta dionica Nakon što su mnogi veliki indeksi na prijelazu kvartala postigli višegodišnje maksimume, nešto lošijima pokazali su se rezultati iz listopada. No, nakon snažnog porasta tijekom ljetnih mjeseci, konsolidacija i nije tako neuobičajena. Nešto veći zamah uslijedio je tek s nedavnim konjunkturnim brojkama. U SAD-u je početak sezone izvještavanja za 3. tromjesečje bio popraćen strahom od inflacije. Tako su proizvođačke cijene u rujnu s 1,9% porasle više nego u proteklih 15 godina. I osnovna stopa kojom se izračunavaju cikličke komponente prehrane i energije, porasla je više nego što se očekivalo. Porast kamatne stope, koji je uslijedio početkom studenog, i nije bio preveliko iznenađenje. No, sezona izvještavanja se odvija sasvim dobro: do dana izdavanja, većini je poduzeća uspjelo ispuniti očekivanja, dok su ih neka i premašila. Primjerice IBM u čijem slučaju je preustroj polučio prve pozitivne rezultate. U IBM-u se i u godini polazi od dvoznamenkastog rasta dobiti. Naposljetku, ali i prije svega ono što je bilo važno za tržišta su brojevi BDP-a u SAD-u koji je s 3,8% u trećem tromjesečju, iako uzdrman uraganima, jasno premašio očekivanja. Vodeći japanski indeks Nikkei 225 je usprkos laganoj fazi konsolidacije sredinom listopada mogao doseći novi 4-godišnji maksimum. Najnoviji konjunkturni podaci SAD-a naglašavaju snagu američke potražnje i njen veliki značaj za japanska poduzeća. Uragani i cijena benzina su ipak poljuljali povjerenje u tog ekonomskog diva. Također i izvještaj Tankana, koji je bio lošiji nego što se to očekivalo, samo je nakratko pokvario raspoloženje na japanskoj burzi. U Europskoj uniji je nakon ljetnog porasta u listopadu došlo do konsolidacije. A nove brige uzrokovala je i inflacija. Tako je vodeći njemački indeks Prije svega se iščekuje daljnji razvoj cijena energije: iako je došlo do jasnog pada cijene nafte, ipak postoji opasnost da bi visoke cijene energije jednom mogle utjecati na ponašanje potrošača odnosno opću razinu cijena I/05 Cijena nafte Corbis Cijena nafte (Brent u US$) DAX nakon postizanja 3-godišnjeg maksimuma 4. listopada s 5138,02 bodova u sljedećem mjesecu doživio pad. Nakon dobiti na razlici tečaja od preko 20% od kraja travnja takva jedna pauza je sasvim poželjna i vrlo pogodna za daljnji rast. Lagani predah uzela je i londonska burza nakon snažnog rasta tečaja tijekom posljednjih mjeseci. Zaključak: korektura na tržištima, nakon snažnog rasta tijekom ljetnih 7 mjeseci, i nije sasvim neuobičajena, neugodne posljedice nakon sezone uragana u obliku rastućeg inflacijskog pritiska izazvale su dodatnu pomutnju. Značenje rezultata poduzeća porast će tek s poboljšanjem vidljivosti razvoja cijena. Zbog povoljne procjene dionica, na preostali dio godine gledamo oprezno, no optimistično. 7/11/2005 II/05 III/05 IV/05 V/05 VI/05 VII/05 VIII/05 IX/05 X/05 Izvor: Thomson Datastream Banka partner 7

8 Kultura U ime umjetnosti HVB Splitska banka i Bank Austria Creditanstalt promiču kulturu i umjetnost Projekt Art kalendar 2006., Vasko Lipovac Tvrtke su danas jedni od najistaknutijih subjekata koji promiču kulturu i umjetnost. Bez njihove pomoći mnogobrojni projekti uopće ne bi bili ostvareni. Kod velikih poduzeća javlja se svijest o potrebi pokroviteljstva nad kulturom, jer ono potiče bliskost s potrošačima i stvara pozitivnu sliku tvrtke. Koliko je za velike tvrtke danas važno sponzorirati kulturne djelatnosti odnosno umjetnost? Najradije bih rekao da je to iznimno važno, no teško je iznijeti paušalnu ocjenu. Ove djelatnosti imaju ogromnu društvenu važnost, ali relativno slab odjek kod široke publike, pa je potrebno pronaći ravnotežu između toga koliko tvrtka želi i može doprinijeti zajednici i onoga što je moguće opravdati ekonomskim čimbenicima. Neven Srdar, voditelj Marketinga i komunikacija HVB Splitske banke Kulturna djelatnost, poglavito umjetnost, uvijek je bila avangarda u svojem vremenu, pa je samim time i rijetko kada bila prepoznata kod najšire publike. Danas se na neki način vraćamo u vremena kada su pokrovitelji umjetnosti bili ugledni pojedinci i organizacije. Država i lokalna zajednica pokrovitelji su umjetnosti, no i društveno odgovorni poslovni ljudi i tvrtke u sve većoj mjeri podržavaju, potiču i sponzoriraju razne oblike kulture i umjetnosti. Kako se sponzoriranje kulture uklapa u korporativnu sliku jedne banke? Podržavajući umjetnost HVB Splitska banka promovira trajne vrijednosti: nešto što naš naraštaj ostavlja u naslijeđe onom sljedećem baš kao što i naši klijenti, kada nam povjeravaju svoja sredstva, stvaraju nešto u čemu će uživati, ali i što će ostati za one koji dolaze poslije njih. U tom smislu sponzoriranje kulture za našu banku itekako ima smisla; kroz njega imamo priliku izraziti da smo tvrtka koja je usmjerena na stvaranje trajnih vrijednosti, i na dobrobit zajednice. Koje tipove kulturnih aktivnosti sponzorira HVB Splitska banka? HVB Splitska banka donijela je strategiju sponzoriranja u kojoj kulturne djelatnosti zauzimaju dvije od pet naših strateških pozicija: tu su sponzorstva namijenjena kulturnoj baštini, i ona namijenjena suvremenoj umjetnosti. Sponzorstvima namijenjenim baštini htjeli smo pokazati da smo tvrtka duboko ukorijenjena u lokalnim zajednicama, i podržati njihovu povijest i identitet koji se na njoj temelji. Obnovljena 8 Banka partner

9 Kultura spomenička baština često postaje novim izvorom prihoda za zajednicu, pa je učinak koji postižemo višestruk. Sponzoriranjem suvremene umjetnosti mi, na neki način, pomažemo uobličiti svijet oko nas, pomažemo stvaranje nečega što će upravo naša generacija ostaviti kao baštinu, a za što u sadašnjem trenutku često nema dovoljno razumijevanja. Vaša ideja o dodjeljivanju književne nagrade imala je unutar Grupe toliki odjek da je prerasla u književnu nagradu Grupe, predstavljenu na nedavnom Frankfurtskom sajmu. Kako ste došli na takvu zamisao? Hrvatska je suvremena književnost posljednjih godina doživjela snažan uzlet i približila se čitateljima. Ljudi su ponovno prepoznali knjigu kao moćan i zabavan medij, pa je ona osim kulturne dobila i marketinšku dimenziju. S druge strane, naša je književnost u inozemstvu još uvijek slabo poznata, i u snazi HVB Grupe vidio sam mogućnost da se djela hrvatske književnosti plasiraju na inozemnom tržištu. Izvorna zamisao je bila ustanoviti književnu nagradu HVB Splitske banke koja bi se sastojala ne samo od novčane nagrade, već i od prijevoda i objavljivanja knjige na njemačkom govornom području. Odgovorni za komunikacije Grupe preuzeli su ovu ideju i daljnjom razradom i kreativnim radom na kraju smo došli do književne nagrade znatno većeg kalibra i kvalitete. Nova će nagrada obuhvatiti sve zemlje članice Grupe, i uključivat će dodjeljivanje deset stipendija, kao i objavljivanje tri romana na izvornom i na njemačkom jeziku. Gospodine Srdar, zahvaljujemo na razgovoru. Banka partner 9

10 Kultura Prelazimo granice Pokroviteljstvo nad kulturom u Bank Austria Creditanstalt BA-CA Umjetnički forum pobjeđivanje granica s mladim umjetnicima iz srednje i istočne Europe. CENTRAL Nova umjetnost iz Nove Europe Izložba prikazuje radove još uvijek malo poznatih umjetnika iz srednje i jugoistočne Europe. CENTRAL postoji već pet godina. Svake dvije godine kustosi postavljaju skupnu izložbu prikupljajući radove iz svake zemlje pojedinačno. Nakon toga CEN- TRAL putuje kroz zemlje iz kojih potječu autori prikazanih djela. Glazbenici budućnosti: Međunarodni glazbeni forum Trenta Talentirani učenici glazbenih škola srednje i istočne Europe dolaze jedan tjedan svakog ljeta u slovensku Trentu prezentirati svoje umijeće. Predvodi ih Bečka filharmonija. Zahvaljujući potpori BA-CA-a, tečajevi, smještaj i troškovi za novu generaciju glazbenika ne koštaju ništa. Međunarodna ljetna akademija Prag-Beč-Budimpešta Glazbenici budućnosti izabrani između 35 nacija, tri četvrtine njih iz srednje i istočne Europe, sudjelovali su prošlo ljeto u radionicama koje su vodili Nikolaus Harnoncourt, Sharon Kam, Christian Altenburger ili György Kurtag. Nakon priprema, studenti i učitelji su zajedno muzicirali pred publikom. BA-CA i njene banke-kćeri u Sloveniji, Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj financijski su omogućili stipendije za ovu prigodu. Edition Zwei olakšava nepoznatim autorima izlazak na tržište. CENTRAL na turneji godine: ožujak u Sarajevu, travanj u Beogradu te svibanj/lipanj u Bratislavi. Izdanje EditionZwei godine je BA-CA zajedno sa KulturKontakt Austria i Kärntner Wieser izdavačkom kućom pokrenula liniju književnih izdanja EditionZwei u svrhu objavljivanja tekstova nepoznatih autora srednje i istočne Europe. Već je objavljeno deset izdanja tekstova na izvornom jeziku i s prijevodom na njemački jezik. Velika nagrada Velika nagrada za književnost u srednjoj i istočnoj Europi utemeljena od strane Bank Austria Creditanstalt i KulturKontakt Austria u suradnji s Wieser izdavačkom kućom godine po prvi put BA-CA i KulturKontakt Austria u suradnji s Wieser izdavačkom kućom daje veliku nagradu za književnost u srednjoj i istočnoj Europi. U svakoj državi u kojoj BA-CA ima podružnice Poljska, Hrvatska, Češka, Slovačka, Slovenija, Mađarska, Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora, Bugarska, Rumunjska lokalni žiri određuje dva naslova knjiga koje su objavljene prošle godine. Međunarodni žiri bira pobjednike između sveukupno 20 knjiga. Cilj je pomoći kvalitetnim autoricama i autorima iz istočne Europe da izađu na tržište. Prva nagrada je iznos od Eura. Nagrađeni tekst prevodi se na njemački jezik te se tako preveden i u izvornom obliku objavljuje u EditionZwei izdanju. Drugo i treće osvojeno mjesto se također objavljuju u EditionZwei. Od 4. do 10. osvojenog mjesta, dobiva se jednomjesečna stipendija. Svečanost dodjele nagrada je u prosincu godine. Velika nagrada za književnost u srednjoj i istočnoj Europi je po svemu jedinstvena te jedna od književnih nagrada s najvećim iznosom u Europi. Čitajte u sljedećem broju Banke partner o članovima žirija, izabranim naslovima knjiga i autorima Banka partner

11 Komentar Oprezno s nadzorom Od HNB-a se očekuje suradnja s agencijom koja će nadzirati nebankovne financijske institucije i to je logično. Hoće li se, u drugom koraku, spojiti bankovni i nebankovni nadzor treba biti oprezan jer tu ne mora sve biti logično. Za banke u Hrvatskoj uvijek se čuvaju komplimenti dobro posluju, transparentne su, šire ponudu, natječu se u svim segmentima poslovanja. U svakom su pogledu iznad ostalih financijskih sektora iako im oni sve više konkuriraju (ili nadopunjuju njihovu ponudu) i, logično, uzimat će od banaka sve veći dio tržišta. Bankarski je nadzor također na neusporedivo višoj razini od kontrole ostalih financijskih institucija po organizaciji i po razvijenosti. Stvaran u lošim vremenima, u godinama afera i krize koja je nagrizala krhki bankovni sektor i rušila povjerenje klijenata nadzor koji je uspostavila Hrvatska narodna banka dosegao je više nego solidan stupanj efikasnosti. Neovisnost je jedan od ključeva uspjeha, drugi je profesionalnost. Ta dva uvjeta trebala bi ispuniti i nova agencija koja će nadzirati sve ostale sektore osim banaka osiguravatelje, fondove, brokere, factoring društva, leasing. Sektorski rascjepkan, za pojedine segmente tržišta loše organiziran, za neke nepostojeći (npr. leasing), za treće nevjerojatno tolerantan (štedno-kreditne zadruge za koje je nadležno Ministarstvo financija) nadzor financijskog sektora postao je jedan od Vladinih prioriteta. Tako je uslijedila i odluka o objedinjavanju nadzora nebankovnih financijskih institucija (štedno-kreditnih zadruga tu nema). Imena vodećih ljudi već se dugo vrte u javnosti, s obzirom na rastuće financijske segmente velika će moć biti koncentrirana pod krovom buduće agencije, a s obzirom na direktni utjecaj politike različiti bi interesi mogli strujati tim terenom. Bankarski je nadzor na neusporedivo višoj razini od kontrole ostalih financijskih instiucija Članak predstavlja osobno mišljenje autora koje ne mora biti jednako mišljenju uredništva. Kako će biti uspostavljena neovisnost, kako će profesionalci doći do izražaja i funkcionirati iznad različitih interesa koji bi im mogli kvariti posao tek će se vidjeti. Zato ne treba u startu s nepovjerenjem gledati na tu novost u Hrvatskoj, dakle, treba ljudima dati šansu. Na kraju, nakon nekih «crnih rupa» u nadzoru (često se spominjao problematičan nadzor Direkcije za osiguravajuća društva ili potreba boljeg funkcioniranja Komisije za vrijednosne papire) to može biti spas u pravo vrijeme. Osim toga, činjenica je da se rad supervizora sve više isprepliće i da ima smisla povezati ih uz dobru pripremu i organizaciju. To bi trebao biti put ka smanjenju rizika i uspostavi stabilnosti ukupnog financijskog sustava Hrvatske. Od Hrvatske narodne banke se očekuje suradnja s agencijom koja će nadzirati nebankovne financijske institucije i to je logično. Takva je suradnja neophodna. Hoće li se, međutim, u drugom koraku, spojiti bankovni i nebankovni nadzor treba biti oprezan jer tu ne mora sve biti logično i neophodno. Pod krov agencije koja započinje rad 1. siječnja godine mogle bi doći i banke i to, kako su najavili u Ministarstvu financija, za tri do četiri godine. Što danas znači najava da bi se za nekoliko godina moglo dogoditi «nešto»? Možda ništa, a možda već prvi potez u realizaciji te najave. Postoje države i u Europi i van Europe koje imaju samo jednog nadzornika. Ima i onih gdje središnje banke pokrivaju bankarsku superviziju, a drugi supervizor zadužen je za sve druge financijske institucije. Ima dobrih i loših iskustava, dobrih i loših supervizora, a Hrvatska, kakvu god odluku donosila, nema razloga žuriti. HNB je svoj tim supervizora stvarao godinama i to je važna stvar. Ne treba zanemariti ni činjenicu da sredinom sljedeće godine ističe mandat sadašnjem vodstvu Hrvatske narodne banke, a da se guverner Rohatinski borio i izborio za neovisnost institucije u svim poslovima koje pokriva. On je već najavio da se po isteku mandata nema namjeru ponovno kandidirati. Bitno je i to da na dnevni red nakon promjene u HNB-u dolaze i izbori u Hrvatskoj. HNB će valjda biti konzultirana ukoliko se nadzor banaka bude izdvajao iz njezine nadležnosti, a nova će vlast o tome odlučivati. Za sve sudionike financijskog tržišta, a naravno i za monetarnu i izvršnu vlast trebalo bi biti vrlo značajno pitanje supervizije. Novoj agenciji treba dati vremena da pokaže je li bolja od rascjepkanih direkcija, a ljudima koji će je voditi šansu da opravdaju povjerenje. Ali u nastavku priče ne treba žuriti. Objedinjavanje svih supervizora u Hrvatskoj je najavljivano i ranije, ali je zaključeno kako nema potrebe nadzor banaka (još neko vrijeme) izdvajati iz HNB-a. Bez obzira na to što će možda doći neko drugo vrijeme s nadzorom treba oprezno. Lidija Martinović, urednica financija u časopisu Banka Banka partner 11

12 Portret poduzeća dobitnik Business Awar U ovom broju u rubrici portret poduzeća predstavljamo našeg dugogodišnjeg klijenta, dobitnika nagrade HVB Splitske banke Business Award za godinu tvrtku GISDATA d.o.o. iz Zagreba. 0snovana prije 16 godina, kao začetnik primjene vodećih GIS tehnologija u ovom dijelu svijeta, GISDATA grupa već je nekoliko godina najveća geoinformatička tvrtka srednje i jugoistočne Europe. Pored rada u regiji CEE GIS- DATA ima i predstavništva te prodaju i u zapadnoj Europi i SAD. GISDATA danas sa svojih 7 ureda, podružnica, u 7 gradova u srednjoj i jugoistočnoj Europi te koordinacijskim uredom grupe u Washingtonu, trenutačno aktivno djeluje i ima preko stotinu konzultanata u regiji. Osim u srednjoj i jugoistočnoj Europi, GISDATA je svoje proizvode i usluge visoke tehnologije plasirala i strankama u zemljama zapadne Europe (Njemačka, Austrija, Nizozemska, Norveška, Danska, Švicarska) i Sjedinjenim Američkim Državama. Poduzeće nudi digitalne podatke, programsku opremu i usluge, te postizanje brzog i učinkovitog uspjeha pri uspostavi geografskih informacijskih sustava, i to kroz mogućnosti razvoja od osobnog GIS radnog mjesta, preko GIS projekata do cjelokupnih rješenja za velike tvrtke i organizacije korištenjem klijent-server arhitekture ili web arhitekture u sustavima s pristupom putem intraneta ili s javnim pristupom putem Interneta. GISDATA-ina rješenja informacijskih sustava pomažu voditeljima, profesionalcima i konzultantima, državnim agencijama i javnim organizacijama pri upravljanju i analizi geografskih informacija i time unapređuje izvješćivanje, analize i poslovno odlučivanje. GISDATA je specijalizirana za GISbazirana cjelovita rješenja za vertikalne industrije koje su podijeljene u tri sektora: - GIS: Government Information Solutions - NREMS: Natural Resources And Environmental Management Solutions - EBIS: Enterprise Business Information Solutions Rješenja za poslovne korisnike U poslovnom sektoru, GISDATA-ine stranke danas uključuju praktično sve fiksne i mobilne telekom operatere u regiji i nekoliko van regije, transport i logistiku u industriji potrošne robe i u GISDATA rješenja za učinkovito upravljanje u lokalnoj samoupravi 12 Banka partner

13 Portret poduzeća d-a HVB Splitske banke maloprodaji, industriju nafte i plina, energetiku, plinovode, te razne projektantske institucije. U telekom sektoru, koji je posebna snaga, GISDATA već godinama marketira na Europskom nivou, prisustvovanjem na najvećem Europskom skupu mobilnih operatera 3GSM World koji se redovito održava u Cannesu, Francuska. Posebno u području tzv. VAS Value Added Services za mobilne operatere, poduzeće dobiva poslove kod mobilnih operatera iz najvećih svjetskih grupacija, i u najoštrijoj konkurenciji naspram softverskih kuća iz Velike Britanije, Švedske, Izraela, Australije, Irske, Švedske, Francuske, Islanda i Mađarske. S rješenjima za logistiku u distribuciji GISDATA je stekla povjerenje stranaka kao što su Lura u Hrvatskoj i DELO u Sloveniji. Od godine, razvijaju se i specijalizirana rješenja za agri-business, u čemu prednjači GISDATA-in ured u Mađarskoj, čija je aplikacija za najveću Mađarsku agri-business tvrtku IKR Babolna nedavno dobila i nagradu kao Uručenje nagrade Business Award dodjela nagrada Usklopu Euromoney konferencije održane u Cavtatu 24. i 25. listopada godine, na tradicionalnom primanju za sudionike konferencije u organizaciji BA-CA-a, HVB Splitske banke i CAIB-a proglašen je pobjednik natječaja i dodijeljena Poslovna nagrada Business Award tvrtci Gisdata d.o.o. iz Zagreba. Predstavnik tvrtke Gisdata d.o.o. gospodin Boran Lončarić nagradu je preuzeo od zamjenika predsjednika uprave HVB Splitske banke gospodina Gorana Gazivode. O samoj ideji Business Award-a gospodin Gazivoda je rekao: Ovom inicijativom želimo nagraditi najbolja poduzeća naše klijente u Hrvatskoj, zbog njihovih postignuća i doprinosa poslovnom uspjehu Banke. Inovativni projekti u kombinaciji s poduzetničkom vizijom i ostvarenjem istih, predstavljaju temelj za budući rast i razvoj u ovom dijelu Europe. HVB Splitska banka ohrabruje i podupire male i srednje poduzetnike koji su tržišno prisutni najmanje pet godina, a registrirani su u Hrvatskoj, te koji imaju prekograničnu poslovnu povezanost u svojoj vlasničkoj strukturi sa najmanje još jednom zemljom u CEE regiji a najbolji projekt je i nagrađen. Poslovna nagrada dugogodišnja je tradicija Bank Austria Creditanstalta, a od ove godine dodjeljivat će se u Hrvatskoj. Još jednom iskrene čestitke vlasnicima, managementu i djelatnicima na osvojenoj nagradi zaključio je gospodin Gazivoda. Konačnu odluku o dobitniku nagrade donijela je renomirana ocjenjivačka komisija koja je odabrala projekt tvrtke Gisdata d.o.o. iz Zagreba. Više o dobitniku Poslovne nagrade za godinu pročitajte u ovom broju časopisa Banka partner. Banka partner 13

14 Portret poduzeća najbolji novi proizvod na tradicionalnom agro-sajmu OMEK u rujnu godine u Budimpešti. Rješenja za državni sektor U javnom sektoru izuzetno je velik broj ministarstava, državnih agencija, regionalnih ili lokalnih uprava koje koriste GISDATA rješenja. U lokalnoj upravi, korisnici su i manji gradovi kao npr. Rovinj, Izola ili Opatija, također i srednji gradovi kao npr. Koprivnica ili Dubrovnik, ali i oni najveći u regiji: Zagreb, Budimpešta, Sarajevo, Beograd, Ljubljana i Tirana. Također, praktično sve agencije, ministarstva ili institucije koje se bave prostornim planiranjem, zaštitom okoliša i upravljanjem i očuvanjem prirodne ili kulturne baštine korisnici su GISDATA rješenja. Osim u srednjoj i jugoistočnoj Europi, GISDATA je svoje proizvode i usluge visoke tehnologije plasirala i u zemlje zapadne Europe i SAD Središnji registar prostornih jedinica Posebno je snažan sektor rješenja za upravljanje vodenim resursima koji djeluje na području Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Mađarske. U javnom sektoru, GISDATA dobiva poslove u najotvorenijoj svjetskoj konkurenciji na natječajima za projekte koje financira World Bank, EBRD, JICA ili US AID, uvijek naglašavajući transparentnost svoga poslovanja i ponuda. Rad za institucije Europske Unije nije novost za GISDATA grupu. Mnogi projekti koje rade u Sloveniji i Mađarskoj su po prirodi stvari financirani od strane EU. U Hrvatskoj je više projekata rađeno iz sredstava CARDSa. Ured u Skopju radio je projekte za EU Joint Research Centar lociran u gradiću Ispra, sjeverno od Milana. Uspješna poslovna suradnja GIS- DATA-e s HVB Splitskom bankom u Hrvatskoj, a i s mnogim drugim bankama članicama HVB grupe u svim zemljama gdje GISDATA grupa posluje, sastoji se pored korištenja usluga međunarodnog platnog prometa, za GISDATA posebno važno od izdavanja garancija i kontragarancija za tvrtke članice GISDATA grupe u cijeloj regiji. GISDATA i HVB takav dobar poslovni odnos njegovat će i u budućnosti. Corbis Corbis Corbis 14 Banka partner

15 Novosti Factoring Tvrtke u Hrvatskoj još uvijek pribjegavaju starom načinu naplate svojih potraživanja jer nisu u potpunosti upoznate sa mogućnostima i pozitivnim prednostima ove vrste proizvoda. HVB Splitska banka svojim klijentima pravnim osobama nudi sve vrste i oblike tzv. Trade Finance proizvoda (Proizvoda za Financiranje trgovine). Između ostalog tu su i factoring (sa i bez prava regresa), forfaiting, eskont mjenica, tolling financiranje kao poseban oblik strukturiranog financiranja, te klasični proizvodi poput kredita, garancija, akreditiva i ostalih dokumentarnih naplata. Što se tiče tzv. pravog factoringa bez regresnog prava, nudimo ga i prodajemo svojim klijentima. Međutim, dojam je da tvrtke u Hrvatskoj još uvijek pribjegavaju starom načinu naplate svojih potraživanja jer nisu u potpunosti upoznate sa mogućnostima i pozitivnim prednostima ove vrste proizvoda ili im je ova usluga banke preskupa. Karakteristike proizvoda Glavne osobine tzv. funkcije Factoringa na koje upućujemo naše klijente su financiranje, osiguranje naplate i upravljanje potraživanjima, dok kao prednosti ističemo poboljšanje likvidnosti, mogućnosti ekspanzije poslovanja, limiti s bankom ostaju klijentu slobodni za druge namjene, povećanje boniteta i kreditne sposobnosti, povećanje prodaje i veća konkurentnost poduzeća. Korisnici usluga Za sada su većina tvrtki s kojima realiziramo ovaj proizvod srednje velike i veće tvrtke koje su uspjele prepoznati prednosti ovakvog načina naplate potraživanja. Međutim mišljenja smo da je upravo najveći potencijal u malim i srednjim poduzetnicima koji ustvari ovise o velikim igračima na tržištu tj. imaju otvorena velika potraživanja u odnosu na tržišne lidere na određenom tržištu. Nerijetko su upravo ti veliki oni koji kao Market Makeri upravljaju i s uvjetima i s načinima naplate, a ovaj proiz- Za sada su većina tvrtki s kojima realiziramo ovaj proizvod srednje velike i veće tvrtke. vod pruža odličan način za premošćivanje takvih mogućih problema sa likvidnošću za male poduzetnike. Nove mogućnosti Još uvijek primjećujemo kako mi kao Banka predstavljamo nove mogućnosti u pružanju i prezentiranju novih proizvoda klijentima na tržištu, pa je tako slučaj i sa factoringom koji za sada više nudimo, nego što primamo upita o istome od postojećih ili potencijalnih klijenata. Prosječni iznosi o kojima se, po ovom proizvodu, radi se kreću oko 400 tisuća HRK u HVB Splitskoj banci. Planovi za skoriju budućnost u ovom trenutku ne podrazumijevaju osnivanje posebne specijalizirane tvrtke za factoring, jer je know-how, tehnologija i resursi koje sada posjeduje HVB Splitska banka kao članica Grupe koja je broj 1 u CEE regiji u području Trade Finance-a, dovoljna za apsorpciju sadašnje potražnje za ovim proizvodom na hrvatskom tržištu. Corbis Banka partner 15

16 Novosti Predstavljamo Vam proizvode JOLLY JBS Kontinuitet rasta i razvoja Uovom broju časopisa Banka partner predstavljamo dva proizvoda HVB Splitske banke namijenjena poslovnim korisnicima GPS i IBAN. GPS (Global Payment System) novi je program za platni promet koji je zamijenio dosadašnji AZV modul za inozemni platni promet. GPS je počeo s radom u rujnu godine, a osnovna su mu obilježja on-line izvršenje transakcija, visoka razina mogućnosti postavljanja parametara sustava od korisnika, mogućnost korištenja u svim organizacijskim dijelovima banke i preusmjeravanje naloga među odjelima unutar banke, STP (Straight Through Processing) automatsko procesiranje transakcija, originalni podaci iz SWIFT poruke dostupni u svakoj transakciji, kontrola IBAN-a, razlikovanje svih potrebnih tipova transakcija i drugo. Svi ovi važni elementi uvelike će unaprijediti poslovanje HVB Splitske banke te olakšati, a ujedno i ubrzati svakodnevno poslovanje s inozemstvom. IBAN (International Bank Account Number) kratica je za međunarodni broj bankovnog računa za prekogranična plaćanja i prijenose. IBAN je najlakše opisati kao jedinstveni identifikator računa klijenta kod banke koja vodi kunske i/ili devizne račune sudionicima u platnom prometu. Hrvatski IBAN sastoji se od 21 alfanumeričke znamenke te predstavlja broj koji banka određuje svakom svom sudioniku u platnom prometu te na izvatku i identifikacijsku šifru banke BIC. Konstrukcija hrvatskog IBAN-a u skladu je s međunarodnim standardom ISO 13616:1997 prihvaćenim od Europske komisije za bankarske standarde. IBAN je krenuo s uporabom u HVB Splitskoj banci nakon 24. listopada godine. Zakonski rok za početak korištenja IBAN-a za sve banke u Hrvatskoj je 1. listopada godine što pokazuje ažurnost HVB Splitske banke u uvođenju novih, modernih tehnologija i praćenju svjetskih standarda bankovnog poslovanja. HVB Splitska banka uvodi IBAN među prvim bankama u Hrvatskoj. Kad bismo jednom riječju željeli opisati tvrtku Jolly JBS, bez dvojbe bismo upotrijebili riječ rast. Priča počinje u Drnišu, godine s jednom malom trgovinom mješovite robe i troje zaposlenika, te se neprestano razvija do današnjih dana, kada tvrtka Jolly JBS sa 18 maloprodajnih mjesta, 400 zaposlenih i ukupnim godišnjim prihodom preko kn čvrsto drži vodeće mjesto među trgovačkim lancima u Šibensko kninskoj županiji, te na velika vrata ulazi u ugostiteljsko turističku djelatnost. Niz uspjeha Put kroz maloprodaju, prelazak na veleprodaju kao odgovor na zahtjeve tržišta te ponovni povratak na maloprodaju najbitniji su faktori poslovne povijesti tvrtke. Ukupni godišnji prihod, nivo uređenja i usluge u trgovinama, tradicija i kontinuiran rast svrstavaju Jolly JBS među 10 vodećih trgovačkih kuća u Hrvatskoj. Osim pravovremenog ulaska u veleprodaju, te još bolje pogođenog trenutka povratka u maloprodaju, jedan od ključnih poteza tvrtke Jolly JBS za opstanak na tržištu bilo je udruživanje sa sličnim tvrtkama iz drugih krajeva Hrvatske. Za ravnopravnu borbu sa stranim trgovačkim lancima bilo je potrebno osigurati brz i značajan rast otvaranjem trgovina po cijeloj zemlji ili udruživanjem. Osnivanjem CBA udruge, Jolly JBS, zajedno s ostalim članicama CBA ostvaruje odlične uvjete na tržištu nabave, te postaje jedan od vodećih trgovačkih subjekata u zemlji. Od ove godine, Jolly JBS ulazi na velika vrata na hotelijersko tržište kupnjom 62,5% dionica Vodičanke d.d., nositelja turizma u Vodicama. Vodičanka Osnivanjem CBA udruge, Jolly JBS zajedno ostvaruje odlične uvjete na tržištu nabave d.d. uspješna je tvrtka koja iz godine u godinu bilježi sve bolje rezultate u poslovanju, a uz aktualne trendove rasta prihoda i reprogram postojećih kredita, Vodičanka će ubrzo postati jedna od najuspješnijih hotelskih kuća na Jadranu. Suradnja HVB Splitske banke d.d. i Jolly J.B.S. započela je u rujnu godine, kada se ušlo u projekt kupnje dionica Vodičanke d.d. Vodice što je uspješno realizirano u rekordnom roku, početkom listopada godine. 16 Banka partner

17 Novosti Otvorenje Metro-a u Zadru s ostali članicama CBA Jolly JBS, osim kupnje vlasničkog udjela u Vodičanki, planira nove investicije na postojećim objektima, te stavljanje u funkciju dosad neiskorištenih prostora u svrhu podizanja standarda usluge i ostvarivanja dodatnih prihoda. Ukupna vrijednost budućih investicija procjenjuje se na kn. Realizacija navedenih projekata, zasigurno će se realizirati uz financijsku podršku HVB Splitske banke d.d. uz obostrano zadovoljstvo i u budućoj suradnji. Dana 19. listopada godine u Murvici kraj Zadra svečano je otvoren još jedan prodajni centar poznatog trgovačkog lanca Metro Cash & Carry, prvi na području Dalmacije, a četvrti u Hrvatskoj. Veleprodajni centar za poslovnu kupovinu gradio se četiri mjeseca, vrijedan je 120 milijuna kuna, a u njemu će zaposlenje pronaći 220 ljudi s područja zadarske županije. Metro Cash & Carry jedan je od vodećih veleprodajnih lanaca prisutan u 28 zemalja svijeta s više od 500 veletrgovina, a prodajni asortiman uključuje više od artikala od hrvatskih i stranih proizvođača. Svečanom rezanju vrpce među mnogobrojnim uvaženim gostima i predstavnicima lokalnih vlasti te tvrtki, između ostalih prisustvovali su gospodin Darko Firšt, predsjednik uprave Metro C&C te gospodin Goran Gazivoda zamjenik predsjednika uprave HVB Splitske banke. U Metro bez cash-a Klijenti HVB Splitske banke mogu od sada bezgotovinski kupovati u Metro C&C veletrgovini u Zadru korištenjem kartica HVB Splitske banke na POS uređajima na svim blagajnama. Ukoliko se ipak odlučite za plaćanje gotovim novcem, na samom ulazu u novi Metro dočekat će vas bankomat HVB Splitske banke. Šreći svoje poslovanje u Hrvatskoj, nakon Zadra Metro je otvorio veletrgovinu i u Splitu. Banka partner 17

18 Novosti Saint Jean Industries U Slavonskom Brodu otvoren proizvodni pogon renomiranog proizvođača aluminijskih dijelova za automobilsku industriju. Predsjednik Mesić i gospodin Goran Gazivoda USlavonskom Brodu je 9. rujna godine svečano otvoren proizvodni pogon francuske tvrtke Saint Jean Industries, renomiranog proizvođača aluminijskih dijelova za automobilsku industriju. Novi proizvodni pogon Saint Jean Industries u mogućnosti je proizvesti preko jedinica dnevno i to uglavnom za Peugeot i Citroën vozila. Radi se o iznimno uspješnom izravnom stranom ulaganju u pokretanje izvozne proizvodnje u Rupublici Hrvatskoj koja je generirala 96 novih radnih mjesta u ukupnoj vrijednosti od 7,5 milijuna eura od čega je HVB Splitska banka financirala 3 milijuna. Svečanosti su nazočili brojni političari i gospodarstvenici dok se između ostalih prisutnima obratio i predsjednik RH Stjepan Mesić. U svom obraćanju nazočnima, direktor francuskog investitora gospodin Emile-Thomas Di Serio izrazio je veliko zadovoljstvo oda- Svečanosti su nazočili brojni političari i gospodarstvenici. birom slobodne carinske zone tvornice Đuro Đaković kao odabrane lokacije u srednjoistočnoj Europi koja je izabrana zbog povoljnih uvjeta, dostupne kvalitetne radne snage, blizine dobavljača kao i poticajnih olakšica stranim ulaganjima od strane Vlade RH. Gospodin Goran Gazivoda, zamjenik predsjednika Uprave HVB Splitske banke, naglasio je već tradicionalnu usmjerenost HVB Splitske banke na financiranje izvozno orijentiranih greenfield investicija. Naime, HVB Splitska banka je dosad već sudjelovala u sličnim investicijama koje dosežu ukupno 50 milijuna eura te u okviru kojih je otvoreno oko 500 novih radnih mjesta. 18 Banka partner

19 Novosti Novi paketi HVB Splitske banke Nudimo nove pogodnosti. HVB Splitska banka na tržište uvodi nove pakete namijenjene studentima, zaposlenicima i umirovljenicima. Riječ je o paketima Student, Comfort i Senior koji svojim vlasnicima omogućuju, između ostalog, besplatno podizanje gotovine debitnim karticama na svima bankomatima drugih banaka u Hrvatskoj te zatvaranje minusa u drugoj banci iz dopuštenog prekoračenja po računu otvorenom u HVB Splitskoj banci. Novi paketi omogućuju sljedeće: ugovaranje prekoračenja nakon prve uplate u visini najviše tri mjesečna primanja, max kn (dosada najviše 2,5 plaće, max kn). kamatna stopa na prekoračenje 11.99%. mogućnost otvaranja paketa i ako klijent ima račun i dozvoljeno prekoračenje u drugoj banci, pod uvjetom da prebaci svoja mjesečna primanja u HVB Splitsku banku. U tom slučaju se iz dozvoljenog prekoračenja u HVB Splitskoj banci podmiruje minus u drugoj banci (u visini mjesečnog primanja). klijent može izabrati korištenje VISA Classic ili MasterCard kartice. Isplata debitnim karticama na bankomatima drugih banaka je besplatno! HVB Splitska banka uvođenjem ovih paketa unaprjeđuje i obogaćuje svoju ponudu čime samo potvrđuje svoju visoku konkurentnost na hrvatskom tržištu. Novi paket COMFORT Ovaj paket je namijenjen postojećim i potencijalnim novim klijentima HVB Splitske banke, uz sljedeći sadržaj i uvjete: minimalna mjesečna primanja kuna prekoračenje po tekućem računu putem VISA Electon ili Maestro kartice: u visini tri mjesečna primanja, nakon prvog priljeva na račun, max kuna VISA Classic ili MasterCard kartica s kartičnim limitom u visini 1,5 mjesečnog primanja, max kuna po kartici kamatna stopa na dozvoljeno prekoračenje 11,99% trajni nalog i direktno zaduženje SMS usluge telefonsko bankarstvo Internet bankarstvo Isplate debitnim karticama na bankomatima drugih banaka besplatno cijena: 39 kuna uz karticu, odnosno 44 kune uz token Novi paket SENIOR Ovaj paket je namijenjen umirovljenicima uz sljedeći sadržaj i uvjete: minimalni iznos mirovine 500 kuna prekoračenje na tekućem računu u visini jedne mirovine nakon prvog priljeva putem VISA Electron ili Maestro kartice SMS usluge Telefonsko bankarstvo Trajni nalog i direktno zaduženje Kamatna stopa na dozvoljeno prekoračenje 11,99% Cijena: 8 kuna uz karticu, 13 kuna uz token Novi paket STUDENT Ovaj paket je namijenjen studentima uz sljedeći sadržaj i uvjete: VISA Electron kartica SMS usluge Telefonsko bankarstvo Internet bankarstvo Trajni nalog i direktno zaduženje Nema prekoračenja po računu 3 isplate debitnim karticama na bankomatima drugih banaka besplatno cijena: 5 kuna uz karticu, 10 kuna uz token Banka partner 19

20 Europa Mmmm... Europa je ukusna Ni u čemu raznolikost Europe nije toliko očita koliko u kuhinji pojedinih zemalja. Zamislite: tipična jela svih europskih zemalja na jednom tanjuru, tako reći ujedinjena Europa na jednom tanjuru. Dobro promiješate i dobit ćete upravo ono što Europljani ne žele: kašu, sve na jednoj hrpi, kada pojedinosti postaju neprepoznatljive, a kamoli da se može osjetiti okus. Europljani žele da se u njima uživa i da ih se doživljava kao nešto samostalno i posebno. Upravo zato jer svi sjede za istim stolom. U nastavku priče vodimo vas na kulinarsko putovanje Europom. Navedena jela nisu posve tipična za pojedinu zemlju, ne zahtijeva se potpunost, no zasigurno je sve pomno odabrano. Velika Britanija: Kajorie Indija je britanskom carstvu osim čaja u naslijeđe ostavila i začine za božanstvena jela. Danas se na najvećem europskom otoku mogu kušati indijska jela koja u Indiji nitko ne poznaje. Primjerice Chicken Tikka masala. Piletina s curryem i umakom od rajčica odnedavno je postala omiljeno jelo Britanaca. Jela poput Fish & Chips-a, goveđa pečenka i jorkširski puding izgubila su na svojoj popularnosti. Ili kajorie. Iako ga neki Britanci serviraju za doručak, može se prirediti i za ručak. Kuhanu basmati rižu kratko popržite na maslacu te postepeno umješajte komadiće filea iveraka i omlet. I na kraju: kim. Nostalgija za domom je zadovoljena. Mauritius Mauritius Belgija: čokolada Božansko jelo ili vražje djelo, svjetsku slavu stekla je dodavanjem mlijeka. Devet od deset ljudi voli čokoladu. A taj deseti, laže. Hoćete li odabrati švicarsku ili belgijsku, ovisi isključivo o vama. Uzrok zbog kojega je belgijska čokolada stekla takav ugled skriva se navodno u čistom kakaou maslacu kojega upotrebljavaju Belgijanci. To nam jamči pečat kvalitete Ambao. Razlog za taj pečat bilo je dopuštenje Europske unije da se u proizvodnji čokolade koriste druge masnoće. Općenito: čini se da je Belgija meka za gurmane. U Bruxellesu i Antwerpenu postoje brojni prvoklasni restorani, elegantne kavane i ugodne gostionice. A koga to može začuditi: u najvećem upravnom gradu i tobože glavnom gradu Europske unije svakodnevno valja nahraniti i ispuniti zahtjeve tisuće političara, diplomata, novinara, lobista i poslovnih ljudi. A gdje postoji potražnja, postoji i ponuda. Belgija ima, s obzirom na broj svojih žitelja, najveći broj Michelin zvijezda po glavi stanovnika. Estonija: cikla Najmekaniju ciklu pronaći ćete na estonskom otoku Hiiumaa. Hiiumaa je drugi najveći otok majušne zemlje na sjeveroistoku Europe koja je prošle godine postala članicom Europske unije. Da bi ste automobilom odvezli s jednog na drugi kraj Hiiumaae potrebno je otprilike dva sata, a krug oko otoka traje punih tri. U vremenu kada je Estonija bila zabranjena i u sastavu Sovjetskog saveza, Hiiumaa je predstavljala predstražu komunističkog imperija, zatvoreno područje s brojnim pristaništima za helikoptere, rampama za lansiranje svemirskih letjelica i vojnim uporištima. Hiiumaa je i otok šuma na kojemu ljeti rastu tone borovnica i brusnica. Na tom otoku živi nekoliko tisuća Estonaca. Osamljenost se osjeti posvuda. Izvan naseljenih mjesta seljačka gospodarstva se nalaze kilometrima udaljena jedna od drugih. Seljaci se sami opskrbljuju, a ponekad i turistima ponude sezonsko voće i povrće. Cikla uzgojena na Hiiumi je dugačka, omanja i nakon kratkog kuhanja mekana poput maslaca. Božanstveno prija kao salata i u juhi. Mauritius 20 Banka partner

21 Europa Italija: Granita di Fragola Stromboli, jedini stalno aktivan europski vulkan, visok je 926 metara. Vidljiva je samo njegova trećina, dok se preostali dio pod vodom širi poput stožca. Stekavši slavu godine, kada je Roberto Rosselini snimio istoimeni film s Ingrid Bergmann, Stromboli je postao turističko odredište. Na Stromboliju zimi živi nekoliko stotina domaćih žitelja, a ljeti njih nekoliko tisuća. Njegovi stanovnici iznimno poštuju more i sam vulkan. Uglavnom ne znaju plivati, nikada ne idu na kupanje, a kamoli da bi se na vulkan uspeli. Sve to rade posjetitelji. Stromboli je jedan od sedam liparijskih otoka, smješten u tirenskom moru sjeverno od Sicilije i južno od Napulja, a posjetiti ga se može isključivo brodom. Zbog crnog pijeska izležavanje na plaži između podneva i četiri sata popodne je nemoguće. Tada ljudi napuštaju plažu i odlaze u bar na hladnu Granita di fragola ili Granita di limone. Smrznuta voda s jagodama ili limunom se razbija u komadiće koji se zatim serviraju u čaši. Specijalitet sicilijanske kuhinje. Sa ili bez šlaga, zaista nezaboravno. Corbis Mauritius Njemačka: kobasica Njemačka i ukusno jelo, zar to postoji? Pa naravno da postoji, sve ostalo su neukusne predrasude ili nezgode. Pomislite na kobasicu iz Njemačke. Div smješten u samom središtu Europe navodno je raj za kobasice. Svaki dio zemlje hvali se vlastitom kobasicom. Kobasice iz Göttingena i Regensburga, crvena kobasica iz Thüringena, jetrena kobasica iz Kassela, crna kobasica iz Schwabenlanda. Tipična za Nürnberg je kobasica za pečenje, debljine prsta i hrskava, a i Berlin ima svoju kobasicu s curryem i safaladu. Osim toga u pokrajini Westfalen naići ćete na tzv. Mettwurst, kobasicu načinjenu od isjeckane krte svinjetine i sušenu na zraku, u Hessenu možete kušati tlačenicu, a u Münchenu bijelu kobasicu. Tu sad vjerojatno nedostaje još 57 različitih vrsta kobasica, za što vas molimo da nam oprostite. Bijela kobasica iz Münchena je zapravo hrenovka koja se prema tradiciji spravlja ujutro da bi se jela u popodnevnim satima uz slatki senf i pivo. Sam način jedenja ove kobasice trebao bi biti dovoljan razlog da krenete na put. Mauritius Francuska: croissant Pomisli li itko u Francuskoj ili Austriji na Turke dok u kavu s mlijekom umače croissant ili kiflicu, te zagrize njegov sočni kraj? Za uživanje u kavi i croissantu možemo naime zahvaliti Turcima i njihovoj ekspanziji. Tvorci kiflice su navodno predaja je doduše sporna pekari iz Beča koji su je spravili po uzoru na turski polumjesec. Iz razloga što su pekari tada rano ustajali, prvi su saznali da su Turci pod zidinama i alarmirali ostatak grada. Tako su i oni doprinijeli spašavanju Beča. Marie Antoinette, žena Luja XVI i kćer Marije Terezije zaslužna je za dolazak kiflice u Francusku i njeno preimenovanje u Croissant de lune. A kava? Ona pak potječe iz Etiopije, no za njeno širenje pobrinulo se Osmansko carstvo, prije svega što se tiče kavana. Tako su davne godine Turci u Beču zaboravili nekoliko vreća sa zrnima kave nakon čega je jedan Poljak po imenu Kolschitzky utemeljio prvu bečku kavanu. Corbis Corbis Banka partner 21

22 Ukratko Zanimljivosti Nagrada za bezimenu ženu iz Bugarske Euromoney konferencija Diana Ivanova iz Bugarske dobila je ove godine nagradu u sklopu projekta Pisanje za središnju i istočnu Europu prema zajedničkoj odluci Bank Austria Creditanstalt i APA Austria Presse Agentur. Počasni gost Milan Kučan, bivši slovenski predsjednik, je sredinom studenog u Beču na svečanoj dodjeli nagrade pohvalio doprinos teksta Frau Bulgarin kao teksta ispunjenog emocijama. Pobjednik je očarao sedmeročlani međunarodni žiri s ciklusom Dobar dan tugo. Dio toga je Frau Bulgarin. Tekst govori o jednoj bezimenoj ženi iz Bugarske koja živi u Beču, a koja na simboličan način strance s istoka predstavlja kao tugu. Ivanova nam svojom vrlo osobnom pričom dočarava okruženje i atmosferu nakon promjena u Europi. Njene riječi ne ostavljaju ravnodušnim nikoga tko je bio dio istočne Europe u to vrijeme promjena, rekao je Kučan. S lijeva: Milan Kučan (bivši slovenski predsjednik), Tako je u godini po drugi put dodijeljena nagrada od Eura. Sveukupno se za Ambros Kindel (Voditelj stranog desk-a APA), Helmut Bernkopf (voditelj CEE, BA-CA), Diana Ivanova (pobjednica) i Michael Lang (glavni urednik APA) ovu nagradu natjecalo 60 autora s 80 radova iz 12 država, kao što je rekao Helmut Bernkopf, voditelj CEE-a u Bank Austria Creditanstalt. Cilj ovog projekta je ujedno i čast promicanja Europske integracije te razumijevanja preko državnih granica. pod Press/Award za novinare HBOR međunarodna konferencija Hrvatska banka za obnovu i razvitak bila je domaćin međunarodne konferencije pod pokroviteljstvom vlade Republike Hrvatske Strana ulaganja za rast Hrvatskog gospodarstva u Cavtatu, 24. listopada godine. Uvaženi gosti, predstavnici stranih ulagača, ministarstava, komora, poslovnih banaka, poduzetničkih zona i međunarodnih ustanova iznijeli su svoje ideje i programe u sklopu predavanja i panel diskusija. Uvjeti za uspješna strana ulaganja, Predstavljanje uspješnih poduzetničkih zona, Presjek izravnih stranih ulaganja u regiji s naglaskom na Republiku Hrvatsku, Upravljanje investicijskim ciklusom i Uloga HBOR-a u poticanju stranih ulaganja neka su od interesantnih predavanja u sklopu konferencije dok je na raspravi Iskustva i doprinos banaka u RH kao predstavnik HVB Splitske banke sudjelovao i gospodin Goran Gazivoda, zamjenik predsjednika uprave HVB Splitske banke. Uorganizaciji britanskog financijskog časopisa Euromoney se u Cavtatu se 25. i 26. listopada ove godine održala Regionalna konferencija o financijama i ulaganjima u jugoistočnu Europu. Najvažniji godišnji investicijski forum u Hrvatskoj okupio je oko 500 sudionika, predstavnika vlada, financijskih ustanova te poslovnih banaka zemalja u regiji, među kojima i hrvatskog premijera, dr. Ivu Sanadera, albanskog predsjednika Alfreda Moisiu te bivšeg mađarskog premijera Viktora Orbana. Razmijenjena su iskustva u održavanju gospodarskog rasta u uvjetima vanjskotrgovinskog manjka, velike nezaposlenosti i visoke cijene rada. Predstavljene su i mjere koje poduzimaju vlade zemalja jugoistočne Europe namijenjene stabilizaciji gospodarstva te održani bilateralni susreti o mogućnostima gospodarske suradnje. Održano je nekoliko panel rasprava te radionica koje su se bavile nizom različitih tema: ekonomije jugoistočne Europe i njihove mogućnosti ponude globaliziranom tržištu, kapitalna tržišta koja nisu ostvarila puni potencijal, suradnja burzi, kretanja regionalnog bankarskog sektora, prilike za ulaganje stvorene privatizacijskim programima te izgledi za procese pristupa Europi. Jedan od zaključaka je da u regiji vlada sve bolji poslovni ambijent, što je konačno i cilj svih zemalja sudionica konferencije. Bank Austria Creditanstalt, HVB Splitska banka te prvi puta i CAIB, su povodom ovog događaja priredili već tradicionalno primanje za sudionike konferencije, ove godine održano u Kneževu dvoru u Dubrovniku, jednom 22 Banka partner

23 Zanimljivosti od najvažnijih spomenika profane arhitekture na jadranskoj obali i poznatoj koncertnoj lokaciji. Renesansni ugođaj su upotpunili djevoj-ke i mladići u renesansnim kostimima koji su pod svjetlom baklji dopratili uzvanike do Dvora gdje su im dobrodošlicu poželjeli gospodin Ramljak iz CAIBA, gospodin Gazivoda potpredsjednik uprave HVB Splitske banke te predsjednik uprave HVB Splitske banke, gospodin Wolfgang Peter koji je i otvorio prijem obrativši se prisutnima s nekoliko prigodnih riječi. Ovom prigodom uručena je i poslovna nagrada HVB Splitske banke, Business Award, o čemu možete više pročitati na str. 13. Atrij Kneževa Dvora s malom galerijom polukata i velikom galerijom kata, ispunjen zvucima glazbe 30-ih, 40-ih i 50-ih godina prošlog stoljeća u izvedbi banda The Sick Swing Orchestra bio je izvrsna podloga za ugodno druženje koje je potrajalo do kasnih sati. Banka partner 23

24