Varšavska Zagreb. Tel.: Fax.: VOLKSBANK D.D. info@volksbank.hr.

Transkript

1 VOLKSBANK D.D. Varšavska Zagreb Tel.: Fax.: info@volksbank.hr

2 Tema: Suvremeno slikarstvo u Hrvatskoj / ume Thema: Zeitgenössische Malerei in Kroatien / Wälder Theme: Modern Paintings in Croatia / Woods

3 SADRÆAJ Inhalt Content GODI NJE IZVJE E IzvjeπÊe Uprave 8 Pregled najznaëajnijih pokazatelja 9 Volksbank grupa 10 Organizacijska struktura 11 Hrvatska gospodarska kretanja 12 Analiza poslovanja 13 Bilanca 16 RaËun dobiti i gubitka 17 Izvjeπtaj o promjenama na kapitalu i Izvjeπtaj o novëanom toku 18 Biljeπke uz financijske izvjeπtaje 19 IzvjeπÊe revizora dioniëarima Volksbank d.d. 34 IzvjeπÊe Nadzornog odbora 35 GESCHÄFTSBERICHT Vorwort des Vorstandes 38 Die wichtigsten Kennzahlen auf einen Blick 39 Die Volksbankengruppe 40 Organe 41 Die wirtschaftliche Entwicklung in Kroatien 42 Analyse des Geschäftsbetriebes 43 Bilanz 46 Gewinn- und Verlustrechnung 47 Entwicklung des Kapitals und Kapitalsflußrechnung 48 Erläuterungen zum Jahresabschluss 49 Bestätigungsvermerk des Prüfers 64 Bericht des Aufsichtsrates 65 ANNUAL REPORT Report by the General Manager 68 Key Figures in Summary 69 The Volksbank Group 70 Governing Bodies 71 Economic Trends in Croatia 72 Business Operation Analysis 73 Balance Sheet 76 Income Statement 77 Statement of Changes in Shareholders Equity and Cash Flow Statement 78 Notes to the Financial Statements 79 Auditor s Report 94 Statement of the Supervisory Board 95 SERVICE International Desks 98 Naπa mreæa / Unser Netzwerk / Our Network 100

4 SINI A REBERSKI um noêi, / Akvarel / 100 x 70 Rauschen der Nacht, / Aquarell / 100 x 70 Murmor of the night, / Aquarelle / 100 x 70 6 Siniša Reberski ro en je 29. studenog godine u Zagrebu, gdje završava osnovnu i srednju školu godine upisuje se na Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu - odsjek grafike, na kojoj diplomira godine u klasi prof. A. Kuduza. Iste godine u jesen upisuje Visoku školu za primijenjenu umjetnost u BeËu (Hochschule für angewandte Kunst in Wien) i do studira u klasi za umjetniëko pismo i oblikovanje knjiga kod prof. E. Goldschmied, prof. T. Hansen i prof. W. Lürzer, a potom radi u frankfurtskoj reklamnoj agenciji Lowe-Lürzer, kao illustrator i layouter. PoËetkom vraêa se u Zagreb te poëinje honorarno predavati na Akademiji likovnih umjetnosti kao asistent prof. Zdravka Tišljara u Klasi primijenjene grafike. Od prosinca stalno je zaposlen kao asistent na ALU, gdje predaje kolegije Pismo, Primijenjena grafika i Oblikovanje raëunalom uz predavanja na ALU, zapoëinje predavati na Studiju dizajna, gdje samostalno vodi kolegij Pismo. Izlagao je na Ëetiri samostalne izložbe i više od dvadeset skupnih.

5 03 G O D I N J E I Z V J E E HRVATSKA Austrija Bosna i Hercegovina»eπka Republika Ma arska Italija Malta Rumunjska Srbija i Crna Gora SlovaËka Slovenija

6 IzvješÊe Uprave Tomasz Jerzy Taraba, Predsjednik Uprave Andrea Kovacs,»lanica Uprave Dieter Hornbacher,»lan Uprave Dame i gospodo, poštovani dioniëari i poslovni prijatelji, izuzetno nam je zadovoljstvo, u ime Uprave, predstaviti poslovne rezultate Volksbank d.d. za godinu. U poslovanju sa gra anima, proširena je mreža poslovnica otvaranjem 3 nove poslovne jedinice, i to u Zagrebu, Vinkovcima i StobreËu, a za planirano je daljnje proširenje na još 4 nove lokacije. 8 UnatoË mjerama Hrvatske narodne banke koje su destimulirale rast plasmana iznad 16% godišnje i na taj naëin ograniëile planirani rast aktive, Volksbank je u prošloj godini ostvarila dobar poslovni rezultat i zabilježila 19,4 milijuna kuna dobiti prije oporezivanja. BilanËna suma na kraju godine veêa je za 57% u odnosu na prethodnu godinu i iznosi milijuna kuna. U usporedbi s godinom Banka bilježi 28% porasta u depozitima gra ana i poduzeêa, što dodatno potvr uje povjerenje klijenata i bolje pozicioniranje Volksbank na hrvatskom tržištu. Banka je svoju ponudu klijentima, pravnim osobama, u proširila uslugom Internet bankarstva, kao i novim kartiënim proizvodima - Volksbank Cirrus Maestro karticom poslovnog raëuna i Volksbank MasterCard BusinessCard. Tako er je u potpunosti redizajnirana ponuda proizvoda Riznice, što je rezultiralo izrazitim rastom broja transakcija. Uz povoljnije uvjete vo enja raëuna i obavljanja platnog prometa koje smo klijentima ponudili tijekom 2003., platni promet u zemlji i platni promet prema inozemstvu zabilježili su daljnji rast, pri Ëemu je volumen domaêeg platnog prometa poveêan za 50%, a volumen platnog prometa s inozemstvom za 5%. Tako er, mreža bankomata upotpunjena je tijekom godine s 10 novih, te sada broji 22 bankomata u 8 gradova Hrvatske. Vlasnicima Volksbank tekuêih raëuna od nudimo i dodatnu pogodnost besplatnog korištenja 470 bankomata koji se nalaze u mreži MBU. Sukladno zahtjevima Hrvatske narodne banke, a vodeêi se smjernicama Basela II, u protekloj godini implementirana je aplikacija ocjenjivanja boniteta klijenata pravnih osoba, te sustav upravljanja tržišnim i operativnim rizicima. Daljnji razvoj proizvoda Banke, kao i poboljšanje kvalitete usluge, orijentacija na otvoreni koncept poslovnica i daljnji razvoj partnerstva s klijentom temeljenog na me usobnom povjerenju i dalje ostaju glavne odrednice poslovanja Volksbank u Hrvatskoj za naredno razdoblje. Zahvaljujemo svim klijentima i poslovnim prijateljima na povjerenju, a djelatnicima Banke na trudu i zajedniëkom nastojanju da Volksbank i u sedmoj godini poslovanja u Hrvatskoj bude svojim klijentima kompetentan financijski savjetnik i pouzdan partner. Tomasz Jerzy Taraba Predsjednik Uprave Zagreb, 16. ožujka 2004.

7 PREGLED NAJZNA»AJNIJIH POKAZATELJA U TISU AMA KUNA BilanËna suma Obveze prema komitentima Potraživanja od komitenata Poslovni prihod Poslovni rashod (65.284) (90.866) ( ) 9 Prihod osnovne djelatnosti Broj zaposlenih Broj podružnica 5 7 9

8 Volksbank grupa 10 Volksbank d.d. uspješno posluje na hrvatskom tržištu od godine. VeÊinski dioniëar Banke je Volksbank International AG ( društvo-kêi Österreichische Volksbanken-AG). Österreichische Volksbanken-AG (ÖVAG) je osnovan god. kao središnja zadruga više gospodarstvenih kreditnih zadruga. Na Ëelu je znaëajnijih bankarskih grupacija Austrije, a u veêinskom je vlasništvu preko 60 samostalnih Volksbanaka. Danas je ÖVAG me unarodna komercijalna banka i snažan partner u Srednjoj i IstoËnoj Europi. Prije 10 godina ÖVAG je u SlovaËkoj zapoëeo razvoj svoje mreže podružnica u Srednjoj i IstoËnoj Europi. Danas je koncern ÖVAG-a mreža sa više od 130 poslovnica u 11 zemalja. Banke-kÊeri ÖVAG-a, sa strateškim udjelima njemaëkih, francuskih, talijanskih i turskih partner-banaka u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori,»eškoj, SlovaËkoj, Ma arskoj i Rumunjskoj, stekle su bilanënu sumu u visini od 2,8 mlrd. EUR (stanje sa ) Svoja predstavništva ÖVAG ima i u Veroni, Malti i Parizu. Volksbank d.d. kroz suradnju sa Confédération Internationale des Banques Populaires i njenom mrežom s viπe od poslovnica u Europi, sjevernoj Africi, Argentini, Kanadi i Japanu svojim klijentima omoguêuje prisutnost na svim važnijim financijskim središtima svijeta. UDIO U % Volksbank International AG 78,55 Banque Féderalé des Banques Populaires 6,98 Banca Popolare di Vicenza 2,50 Banca Monte dei Paschi die Sienna S.p.A. 2,50 EM.RO Popolare S.p.A. 2,50 WGZ-Bank AG Westdeutsche Genossenschafts-Zentralbank AG 2,32 DZ-Bank AG Frankfurt/Main 4,65 Povjerenje povezuje - naša je misao vodilja, biti poseban partner u odnosu s klijentom. ZajedniËkim planiranjem i djelovanjem nastaje me usobno povjerenje, koje je tako važno u me unarodnom poslovanju. Najbolja osnova za dugogodišnje poslovne odnose te dugoroëno gledajuêi - dobre poslove.

9 Organizacijska struktura NADZORNI ODBOR UPRAVA PREDSJEDNIK Manfred Kunert»lan Uprave Österreichische Volksbanken-AG BeË ZAMJENIK PREDSJEDNIKA NADZORNOG ODBORA Tomasz Jerzy Taraba Predsjednik Uprave Volksbank d.d. Zagreb Andrea Kovacs»lan Uprave Volksbank d.d. Zagreb Dir. Dr. Christian-Georg Kaltenbrunner Direktor Odjela Inozemni bankovni koncern Österreichische Volksbanken-AG BeË Dieter Hornbacher»lan Uprave Volksbank d.d. Zagreb»LANOVI Dir. Mag. Hans Janeschitz Direktor Upravljanja udjelima i procjene pravnih osoba Österreichische Volksbanken-AG BeË 11 Mag. Herbert Hartl Direktor Odjela Inozemno financiranje Österreichische Volksbanken-AG BeË Mag. Gerhard Wöber Voditelj Odjela inozemni bankovni koncern Österreichische Volksbanken-AG BeË Dr. Fausto Maritan Direktor korespondentskog bankarstva Banca Popolare di Vicenza Vicenza Denis Le Moullac Direktor Odjela za odnose s inozemstvom Banque Fédérale des Banques Populaires Paris

10 Hrvatska gospodarska kretanja OSVRT NA I IZGLEDI ZA U godini nastavljen je snažan rast hrvatske ekonomije, koji je naroëito u usporedbi sa zemljama Europske unije, iznosio visokih 4,5%. Me utim, rast je bio sporiji nego godine, prvenstveno zbog restriktivnih mjera HNB-a koje su obuzdale najvažniji segment koji je hranio rast - osobnu potrošnju. OËekivanja rasta BDP-a u godini se kreêu izme u 3,5% i 4%. Stopa registrirane nezaposlenosti bila je u kolovozu na najnižoj razini od godine, no usporavanje gospodarstva i sezonski ciklusi podigli su stopu na 19,1% u prosincu ProsjeËna neto plaêa je porasla za 6% u odnosu na godinu i iznosi 3940 kuna. Vanjski dug je u protekloj godini dosegnuo rekordnih 23,6 milijardi dolara, no ove godine se oëekuje usporavanje njegova rasta, a Vlada najavljuje okretanje zaduživanju na domaêem tržištu. Deficit robne razmjene je prošle godine premašio 8 milijardi kuna, a pokrivenost uvoza izvozom od 43,6% je najniža od osamostaljenja Hrvatske. Najvažniji vanjskotrgovinski partner je Italija s kojom je ostvareno 26% robnog izvoza i 18% robnog uvoza. Italija, BiH i NjemaËka su zemlje u koje je Hrvatska plasirala više od 50% robnoga izvoza u godini. Industrijska proizvodnja je porasla za 4,1% u odnosu na godinu. Industrijske grane koje su u ostvarile najveêe stope rasta su gra evinarstvo, turizam i promet. Trgovina i financijsko posredovanje su tako er rasli, no taj je rast ipak manji nego u godini. Inflacija od 1,5% na godišnjoj razini je najniža od osamostaljenja Hrvatske a u odnosu na tranzicijske zemlje spada me u najniže. Ukupni plasmani poslovnih banaka su na kraju godine dosegnuli 111,66 milijardi kuna, uz rast od 14,6%. Od tog iznosa plasmani stanovništvu iznose 55 milijardi kuna, uz najdinamiëniji rast od 27,7%. Plasmani poduzeêima dosegnuli su 53,8 milijardi kuna uz skroman rast od svega 4%. Ukupni depoziti poslovnih banaka su u protekloj godini dosegnuli 117,67 milijardi kuna, od Ëega 94,41 milijardu kuna iznose oroëeni i štedni depoziti. Stopa rasta depozita u godini je iznosila 10,8%. Kunski depoziti su zbog mjera HNB-a rasli brže od deviznih pa su krajem godine devizni depoziti bili 4,1 puta veêi od kunskih (krajem godine 5,5 puta). Za oëekivati je da Êe se trend bržeg poveêanja kunskih depozita nastaviti i u ovoj godini. Proteklu godinu obilježile su i iznimno restriktivne mjere HNB-a. Uvedeno je ograniëenje kreditnog rasta u visini od 16% na godišnjoj razini, uz obvezno upisivanje blagajniëkih zapisa u sluëaju prekoraëenja. Minimalno 35% deviznih izvora se moralo plasirati u kratkoroënu, visokolikvidnu deviznu aktivu. Udio obvezne rezerve za strane valute koji se izdvaja u kunama je povišen s 25% na 42%. Kamatna stopa na kunski dio obvezne rezerve je smanjena s 1,5% na 1,25 %. HNB u godini oëekuje rast kredita banaka oko 14%, BDP-a oko 4% i zadržavanje inflacije ispod 2,5%. Ukida se odluka o ograniëavanju rasta iznad 16%. Dosadašnji blagajniëki zapisi kao instrument podešavanja novëane mase, bit Êe uglavnom zamjenjen operacijama na otvorenom tržištu u drugoj polovici godine, emitiranjem i povlaëenjem likvidnih sredstava putem kupnje i prodaje državnih vrijednosnica. Emisija novca otkupom deviza Êe se smanjiti na samo 100 milijuna dolara. Uvodi se stopostotno izdvajanje deviznog dijela obvezne rezerve na inozemne izvore i devizne depozite pravnih osoba u posebnom odnosu prema bankama, a banke Êe morati, umjesto dosadašnjih 40%, na raëune HNB-a izdvajati barem 60% obraëunate devizne rezerve. SkraÊuje se moguênost korištenja lombardnog kredita s 15 na 5 dana u mjesecu. Ovim mjerama HNB želi smanjiti zaduživanje banaka u inozemstvu. U godini oëekuje se stabilan teëaj kune i daljnji lagani pad kamatnih stopa. Padu kamatnih stopa mogao bi pridonijeti i registar kreditnih obveznika (HROK) koji bi krajem godine trebao zapoëeti s radom. Hrvatska u godini oëekuje stjecanje statusa kandidata za pridruživanje Europskoj uniji.

11 Analiza poslovanja Pozitivni trendovi rasta i razvoja Banke iz prethodnih godina nastavljeni su i u godini. UnatoË mjerama monetarne politike, koje su znaëajno utjecale na rezultat, Volksbank je premašila plan za godinu, te ostvarila dobit prije oporezivanja od 19,4 milijuna kuna, odnosno 23% posto više nego u prethodnoj godini. Na kraju godine bilanëna suma iznosi milijuna kuna i poveêana je za 57% u odnosu na godinu. premašuje prosjeëni porast depozita u zemlji (10,8%). POSLOVANJE S GRA ANIMA U poslovanju sa gra anima poslovna godina obilježena je porastom depozita od 14%, te porastom plasmana od 29%. U depozitnom poslovanju klijentima je ponu en novi proizvod depozit uz valutnu klauzulu, koji sudjeluje u ukupnim depozitima s 21%, dok u valutnoj strukturi IZLOÆENOST KREDITNOM RIZIKU % 0.1% 0.1% 99.0% 1.0% 0.1% 0.7% 99.6% 0.4% 0.2% Ukupna izloæenost: tis. kn RiziËna skupina A RiziËna skupina B RiziËna skupina C RiziËna skupina D RiziËna skupina E Ukupna izloæenost: tis. kn RiziËna skupina A RiziËna skupina B RiziËna skupina C RiziËna skupina D RiziËna skupina E 13 BuduÊi da je bankarsko poslovanje u protekloj godini bilo obilježeno Odlukama Hrvatske narodne banke, koje su destimulirale rast plasmana, nisu iskorišteni svi potencijali Volksbanke u kreditiranju gra ana i poduzeêa. Banka je stoga veêu pažnju obratila razvoju produkata i usluga te je prihod od naknada u odnosu na godinu poveêan za Ëak 39%. Plasmani klijentima bilježe rast za 28%, što je uz istovremeno smanjenje izvanbilanënih stavki predstavljalo maksimalnu moguêu stopu rasta unutar postavljenih zakonskih ograniëenja ( mjera HNB-a o 16%-tnom ograniëenju rasta ). Limitirani rast imao je nepovoljan utjecaj na oëekivane kamatne prihode u godini, ali su zadržani dobri poslovni odnosi s klijentima, te je stvorena dobra osnova za buduêe poslovanje. Porast depozita u iznosu od 258 mio kn ili 28% znaëajno štednje dominira štednja u devizama s 71%, a štednja u kunama iznosi 29%. U kreditnom poslovanju sa gra anima i dalje su najzastupljeniji krediti za kupnju automobila. Slijede nenamjenski krediti, stambeni krediti, te potrošaëki i revolving krediti po EuroCard MasterCard kartici, kao i dozvoljeno prekoraëenje po tekuêim raëunima. Ponuda kreditnih produkata u tijeku godine proširena je uvo enjem hipotekarnog kredita, nenamjenskog kredita u kunama, te stambenog kredita s fiksnom kamatnom stopom. Banka je tijekom uvela i dodatne pogodnosti za vlasnike Volksbank tekuêih raëuna: omoguêeno je besplatno podizanje gotovine na 470 bankomata u MBU mreži diljem Hrvatske, besplatno plaêanje TV pretplate i raëuna za mobilne telefone, a u suradnji s

12 Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje i isplata mirovine putem tekuêeg raëuna. U protekloj godini zapoëela je druga faza širenja poslovne mreže Volksbank d.d. u Hrvatskoj. Banka je poëela širiti podruëje svog djelovanja unutar regionalnih cjelina kroz otvaranje poslovnica koje su organizacijski vezane uz regionalne podružnice. U skladu s time otvorena je ispostava StobreË kao odgovor na poveêani obujam poslovanja podružnice Split, te poslovnica Vinkovci kao dio podružnice Osijek, Ëiji je cilj dodatno pokrivanje financijske potrebe Vukovarsko-srijemske županije. Tako er prisutnost u glavnom gradu, Zagrebu, dodatno je ojaëana otvaranjem Ëetvrte poslovnice koja pokriva istoëni dio grada. U narednoj godini planira se otvorenje 4 nove poslovnice: 2 u Zagrebu, a 2 u Dalmaciji. Tijekom instalirano je i 10 novih bankomata Ëime je bankomatska mreža poveêana na ukupno 22 bankomata u 8 gradova Hrvatske. Maestro Business, debitna kartica poslovnog raëuna, i MasterCard BusinessCard. Pored klijentu prilago enih kreditnih linija, u ponudi Banke su i krediti u suradnji sa Ministarstvom za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Ministarstvom turizma, te kreditni programi iz suradnje s Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj, a tijekom Banka se znaëajnije ukljuëila u financiranje veêih projekata u suradnji sa ostalim bankama iz Hrvatske putem sindiciranih kredita. Kreditni portfelj na dan iznosio je 313 mio HRK, što predstavlja 18% poveêanja u odnosu na prethodnu godinu. Banka i dalje veliku važnost pridaje kvaliteti kreditnog portfelja, tako da je udio kredita klasificiranih u riziëne skupine jedan od najmanjih na tržištu. PLATNI PROMET U ZEMLJI 14 BROJ TRANSAKCIJA VOLUMEN 2, , mio kn 12,000 10,030 1, , , ,000 8,000 6,000 6, ,000 4,000 2, POSLOVANJE S PRAVNIM OSOBAMA Kako bi klijentima omoguêila jednostavnije i brže poslovanje, Volksbank je u znatno proširila svoju ponudu za pravne osobe. Klijentima je ponu ena nova usluga Internet bankarstvo, kojim su omoguêena kunska i devizna plaêanja, prihvati izvadaka prometa, te njihov pregled i ispis, što je uz veê postojeêi sustav elektronskog bankarstva MultiCash poveêalo broj klijenata koji iz svog ureda iniciraju platne naloge u domaêem i deviznom platnom prometu. Kako bi jednostavnije raspolagali sredstvima svog društva, klijentima su ponu eni i novi kartiëni proizvodi: Broj deponenata se u poveêao, a ukupni depoziti pravnih osoba porasli su 57%, u odnosu na godinu. Uz povoljnije uvjete vo enja raëuna i obavljanja platnog prometa, platni promet u zemlji i platni promet prema inozemstvu zabilježili su daljnji rast. Obujam platnog prometa u zemlji u odnosu na godinu poveêao se za 50%. RIZNICA Front office Riznice znaëajnije je poveêao svoju prisutnost na tržištu, te je Volksbanka poëela redovito kotirati cijene na domaêem money market i fx tržištu Ëime se pridružila grupi banaka koji djeluju kao market maker-i. Kao posljedica navedenih aktivnosti izrazito je poveêan broj transakcija na me ubankarskom tržištu, što je

13 rezultiralo i znaëajnim rastom profitabilnosti Riznice. Sales aktivnosti Riznice poveêane su i u volumenu i u profitabilnosti kao rezultat aktivnog pristupa klijentima, te kotiranja konkurentnih cijena što je poveêalo i konkurentnost Banke u cjelini. U godine Riznica planira uvo enje novih proizvoda i raznih pogodnosti za klijente, te dodatne aktivnosti usmjerene na pristup klijentima u cilju poveêanja volumena i profitabilnosti. Ujedno jedan od ciljeva je i konstantno prilago avanje organizacije uvjetima na tržištu, te dodatno poveêanje kvalitete poslovanja uvo enjem profesionalnih software rješenja koja Êe omoguêiti daljnje unapre ivanje poslovnih aktivnosti i produktivnosti. Rast obujma poslovanja u protekloj godini pratio je i rast broja zaposlenika, te je s koncem u Banci bilo zaposleno 239 djelatnika, koji su svojim trudom i znanjem pridonijeli rastu Banke. Stalna edukacija u i izvan Banke, timski rad u ugodnom i poticajnom okruženju, razvoj osobnih i prodajnih vještina glavne su odrednice politike upravljanja ljudskim potencijalima, s glavnim ciljem održavanja zadovoljnog i motiviranog tima u koji klijent uvijek može imati povjerenja. BILAN»NA SUMA mio kn 3,000 2,500 2,000 1,500 1, ,678 1,711 1, ,500 mio kn ZAJMOVI I PREDUJMOVI KLIJENTIMA 1,014 1,148 1,465 1, mio kn 1,200 1, DEPOZITI KLIJENATA 1,

14 BILANCA NA DAN 31. PROSINCA 2003 (svi iznosi izraženi ) Bilješka 31. prosinca prosinca SREDSTVA Gotovina i sredstva kod Hrvatske narodne banke Plasmani drugim bankama DužniËke vrijednosnice Zajmovi i predujmovi klijentima VlasniËke vrijednosnice Dugotrajna materijalna i nematerijalna imovina Ostala imovina Odgo ena porezna imovina Ukupno sredstva OBVEZE Depoziti drugih banaka Depoziti klijenata Uzeti zajmovi Ostale obveze Podre ene obveze Rezerviranja za potencijalne obveze Ukupno obveze KAPITAL DioniËki kapital Dobit tekuêe godine Rezerve Ukupno kapital Ukupno kapital i obveze Ove financijske izvještaje odobrila je Uprava na dan 16. ožujka 2004., te ih potpisuju: Tomasz Jerzy Taraba Andrea Kovacs Dieter Hornbacher Predsjednik Uprave»lan Uprave»lan Uprave

15 RA»UN DOBITI I GUBITKA ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA (svi iznosi izraženi ) Bilješka Prihodi od kamata i sliëni prihodi Rashodi od kamata i sliëni rashodi 5 (56.811) (56.564) Neto prihodi od kamata Prihodi od naknada i provizija Rashodi od naknada i provizija 6 (7.276) (5.555) Neto prihodi od naknada i provizija Neto dobici od teëajnih razlika Ostali prihodi iz poslovanja Prihodi iz redovitog poslovanja Troškovi poslovanja 9 ( ) (90.866) Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja (2.850) Dobit iz redovitog poslovanja Porez na dobit 12 (4.884) (3.494) Neto dobit za godinu

16 IZVJE TAJ O PROMJENAMA NA KAPITALU ZA GODINU KOJA JE ZAVR ILA 31. PROSINCA (svi iznosi izraženi ) DioniËki kapital Premije na emitirane dionice Rezerve Zadržana dobit Ukupno Stanje 1. sijeënja Prijenos u rezerve (13.940) - Isplata dividende (4.374) (4.374) Dobit tekuêe godine Stanje 31. prosinca Prijenos u rezerve (7.850) - Isplata dividende (4.374) (4.374) Nova emisija dionica Dobit tekuêe godine Stanje 31. prosinca IZVJE TAJ O NOV»ANOM TOKU ZA GODINU KOJA JE ZAVR ILA 31. PROSINCA (svi iznosi izraženi ) Bilješka Neto novëani tok iz poslovnih aktivnosti Neto dobit za razdoblje PoveÊanje na ostalim sredstvima (1.276) (2.425) Smanjenje na ostalim obvezama (Prihod) / trošak vrijednosnih uskla enja (1.542) Amortizacija Poslovni rezultat prije promjena na poslovnim sredstvima i obvezama Promjene na poslovnim sredstvima i obvezama: PoveÊanje obvezne rezerve kod HNB (95.295) (25.099) Kupnja vrijednosnih papira s dospijeêem preko 3 mjeseca (20.311) (3.875) PoveÊanje zajmova i predujmova klijentima ( ) ( ) Smanjenje odgo ene porezne imovine PoveÊanje depozita drugih banaka PoveÊanje depozita klijenata PoveÊanje/(smanjenje) ostalih pozajmljenih sredstava (11.175) PoveÊanje podre enih obveza Otpisi i teëajne razlike (259) (58) Neto novëani tok iz poslovnih aktivnosti NovËani tok iz investicijskih aktivnosti Kupnja imovine i opreme (2.127) (261) Neto novëani tok iz investicijskih aktivnosti (2.127) (261) NovËani tok iz financijskih aktivnosti Isplata dividende (4.374) (4.374) UplaÊeni kapital ukljuëujuêi premije Neto novëani tok iz financijskih aktivnosti (4.374) Neto poveêanje novca i novëanih ekvivalenata Novac i novëani ekvivalenti na poëetku godine Novac i novëani ekvivalenti na kraju godine

17 Bilješke uz financijske izvještaje ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA BILJEŠKA 1 OP I PODACI VOLKSBANK d.d., Zagreb ( Banka ) je osnovana u Republici Hrvatskoj. Registrirana je pri TrgovaËkom sudu u Zagrebu 21. veljaëe godine. Sjedište Banke je u Zagrebu, Varšavska 9. obveze izražene u stranim valutama na dan bilance pretvorene su u kune prema teëaju važeêem na taj dan. TeËajne razlike priznaju se u raëunu dobiti i gubitka. Financijski instrumenti BILJEŠKA 2 RA»UNOVODSTVENI STANDARDI I KONVENCIJE Osnovne raëunovodstvene politike korištene u pripremi financijskih izvještaja navedene su u nastavku. Izjava o primjeni Financijski izvještaji pripremljeni su u skladu s Me unarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI). Osnove pripreme financijskih izvještaja Financijski izvještaji pripremljeni su u kunama ( kn ) zaokruženim na najbližu tisuêu. Financijski izvještaji izra eni su primjenom metode povijesnog troška, uz promjene uslijed revalorizacije financijske imovine raspoložive za prodaju i financijskih obveza namijenjenih trgovanju. Sastavljanje financijskih izvještaja sukladno Me unarodnim standardima financijskog izvještavanja zahtijeva upotrebu procjena i pretpostavki koje utjeëu na imovinu i obveze u financijskim izvještajima, na bilješke o nepredvi enoj imovini i obvezama na dan sastavljanja financijskih izvještaja, te na prihode i troškove u toku izvještajnog razdoblja. Iako se procjene temelje na najboljim saznanjima menadžmenta o tekuêim doga ajima i aktivnostima, stvarni rezultati se mogu razlikovati od tih procjena. BILJEŠKA 3 RA»UNOVODSTVENE POLITIKE Prihodi i rashodi od kamata Prihodi i rashodi od kamata priznaju se u raëunu dobiti i gubitka za obraëunsko razdoblje na koje se odnose, uzimajuêi u obzir efektivnu kamatnu stopu imovine odnosno ukoliko je primjenjivo varijabilnu stopu. Prihodi i rashodi od kamata ukljuëuju amortizaciju svakog diskonta ili premije ili drugih razlika izme u inicijalne knjigovodstvene vrijednosti kamatonosnog financijskog instrumenta i iznosa po dospijeêu, uz primjenu efektivne kamatne stope. Prihodi od naknada i provizija Prihodi od naknada i provizija sastoje se uglavnom od naknada za zajmove, garancije, akreditive, pretvorbe stranih valuta i ostale usluge koje pruža Banka. Naknade se priznaju kao prihod po pružanju usluge. Transakcije u stranim valutama Transakcije u stranim valutama pretvorene su u kune po teëaju važeêem na dan transakcije. Monetarna aktiva i Klasifikacija Imovina namijenjena trgovanju predstavlja financijsku imovinu koju Banka drži sa svrhom kratkoroënog stjecanja profita. Dani zajmovi i potraživanja koje je kreirala Banka jesu financijska imovina koju je stvorila Banka pružajuêi novac izravno dužniku. Ova kategorija ne ukljuëuje financijsku imovinu koja je izvorno namijenjena za prodaju u kratkom roku. Dani zajmovi i potraživanja koje je kreirala Banka ukljuëuju zajmove koje je odobrila komitentima i drugim bankama. Imovina koja se drži do dospijeêa predstavlja financijsku imovinu sa fiksnim ili odredivim plaêanjem i fiksnim dospijeêem za koju Banka ima namjeru i sposobnost držati je do dospijeêa. Imovina raspoloživa za prodaju je ona financijska imovina koja ne pripada imovini namijenjenoj trgovanju ili imovini koja se drži do dospijeêa koju je kreirala Banka. Ova kategorija ukljuëuje odre ene dužniëke i vlasniëke vrijednosnice. Priznavanje Financijsku imovinu raspoloživu za prodaju Banka priznaje u trenutku nastanka obveze za kupnju te imovine. Od tog trenutka priznaju se svi dobici i gubici proizašli iz promjena fer ili tržišne vrijednosti imovine. Imovina koja se drži do dospijeêa i dani zajmovi i potraživanja koje je kreirala Banka priznaju se u trenutku prijenosa na Banku. Vrednovanje Financijska imovina se poëetno vrednuje po trošku nabave uveêanom za transakcijske troškove. Nakon inicijalnog vrednovanja sva imovina namijenjena trgovanju i sva financijska imovina raspoloživa za prodaju iskazuju se prema tržišnoj ili fer vrijednosti. Iznimno, financijska imovina koja nema cijenu na aktivnom tržištu odnosno Ëija tržišna ili fer vrijednost se ne može pouzdano izmjeriti vrednuje se po trošku nabave uveêanom za transakcijske troškove i umanjenom za trajna smanjenja vrijednosti. Sve financijske obveze kojima se ne trguje, dani zajmovi i potraživanja koje je kreirala Banka i ulaganja koja se drže do dospijeêa vrednuju se po metodi amortiziranog troška ulaganja, umanjenog za smanjenja vrijednosti. Amortizirani trošak se izraëunava metodom efektivne kamatne stope. Premije i diskonti, ukljuëujuêi inicijalne transakcijske troškove ukljuëuju se u knjigovodstvenu vrijednost instrumenta i amortiziraju se uz korištenje efektivne kamatne stope instrumenta. 19

18 20 BILJEŠKA 3 RA»UNOVODSTVENE POLITIKE (nastavak) Principi mjerenja po fer vrijednosti Fer vrijednost financijske imovine utvr uje se na temelju cijene kotirane na tržištu na dan bilance, ne ukljuëujuêi umanjenja za transakcijske troškove. Ako tržišna cijena nije dostupna, fer vrijednost imovine se procjenjuje metodom diskontiranih novëanih tokova. Dobici i gubici nastali zbog promjene fer ili tržišne vrijednosti imovine raspoložive za prodaju priznaju se u raëunu dobiti i gubitka. Umanjenje vrijednosti financijske imovine Banka je dužna provjeriti sa svakim datumom bilance da li postoje objektivne naznake umanjenja vrijednosti financijske imovine. Ukoliko postoje naznake umanjenja vrijednosti financijske imovine, procjenjuje se njezina nadoknadiva vrijednost. Nadoknadiva vrijednost danih zajmova i potraživanja koje je kreirala Banka i imovine koja se drži do dospijeêa izraëunava se kao sadašnja vrijednost oëekivanih buduêih novëanih tokova, diskontiranih po originalno ugovorenoj efektivnoj kamatnoj stopi instrumenta. KratkoroËna financijska imovina se ne diskontira. Zajmovi komitentima u bilanci se prikazuju u iznosu nenaplaêene glavnice umanjene za rezervacije za umanjenje vrijednosti. Rezerviranje za umanjenje vrijednosti formira se za knjigovodstvenu vrijednost zajmova komitenata za koje je identificirano umanjenje vrijednosti tijekom redovnog pregleda nadoknadive vrijednosti zajmova komitentima. Iznos rezerviranja predstavlja razliku izme u knjigovodstvenog i nadoknadivog iznosa, koji predstavlja sadašnju vrijednost oëekivanih novëanih tokova, ukljuëujuêi nadoknadive iznose po garancijama i kolateralima, diskontiranima na temelju prvobitne efektivne kamatne stope zajmova. OËekivani novëani tokovi za portfelje pojedinih skupina imovine procjenjuju se temeljem prethodnih iskustava i uzimajuêi u obzir kreditnu sposobnost pojedinih komitenata i kašnjenja plaêanja potraživanja po redovnim i zateznim kamatama te opomenama. PoveÊanje rezervacija za umanjenje vrijednosti priznaje se u raëunu dobiti i gubitka. U trenutku spoznaje da više ne postoji moguênost naplate zajma, da su sve pravne moguênosti naplate iscrpljene, i iznos ukupnog gubitka je utvr en, zajam se direktno otpisuje. Ako se naknadno iznos umanjenja vrijednosti smanji i smanjenje se objektivno veže uz doga aj koji je nastao nakon umanjenja vrijednosti, umanjenje vrijednosti ili rezervacija se smanjuje kroz raëun dobiti i gubitka. Prestanak priznavanja financijske imovine Financijska imovina se prestaje priznavati kada Banka izgubi kontrolu nad ugovornim pravima temeljem kojih je priznala financijsku imovinu. To se doga a kada su prava realizirana, kod isteka prava ili prijenosa imovine drugoj pravnoj ili fiziëkoj osobi. Financijska obveza se prestaje priznavati nakon njezina zatvaranja/prestanka. Financijska imovina raspoloživa za prodaju isknjižava se iz knjiga Banke u trenutku kada Banka postane obavezna tu imovinu prodati, odnosno prenijeti pravo drugoj osobi, dakle na dan ugovora, te uknjižuje potraživanje od kupca. Dani zajmovi i potraživanja koje je kreirala Banka isknjižavaju se iz knjiga Banke na dan kada je Banka prenijela svoja prava. Pojedini instrumenti DužniËke vrijednosnice klasificiraju se kao imovina raspoloživa za prodaju. Zajmovi komitentima se klasificiraju kao dani zajmovi i potraživanja koje je kreirala Banka. Zajmovi komitentima prikazani su u bilanci u iznosu nenaplaêene glavnice umanjene za rezervacije u svrhu prezentiranja procijenjene nadoknadive vrijednosti. Diskont ukljuëen u rezervacije se amortizira i ukljuëuje u prihode od kamata. Ulaganja u pridružena društva iskazana su po metodi udjela, umanjena za trajno smanjenje vrijednosti. Ostale vlasniëke vrijednosnice klasificiraju se kao imovina raspoloživa za prodaju. Materijalna i nematerijalna imovina Sva materijalna i nematerijalna imovina je izražena po nabavnoj vrijednosti umanjenoj za amortizaciju. Amortizacija se obraëunava linearnom metodom, tako da se nabavna vrijednost imovine otpisuje kroz njezin procijenjeni vijek trajanja prema sljedeêim godišnjim stopama: % Ulaganja na tu oj imovini u razdoblju najma 10,0 50,0 OsnivaËki izdaci 33,3 RaËunala 25,0 Ostala materijalna imovina 7,0 33,3 Oporezivanje Banka obraëunava porez na dobit u skladu s hrvatskim zakonima. Za odgo eni porez uëinjeno je rezerviranje u punom iznosu, primjenom metode obveze za sve privremene razlike izme u porezne osnovice imovine i obveza i njihovih knjigovodstvenih vrijednosti u financijskim izvještajima. Dividenda Dividenda se priznaje nakon što je prihvaêena na Godišnjoj skupštini. DioniËki kapital i rezerve DioniËki kapital je iskazan u kunama po nominalnoj vrijednosti. Nakon raspore ivanja, ostatak dobiti prenosi se u rezerve. Usporedbe Tamo gdje je bilo potrebno, usporedni podaci su reklasificirani kako bi se postigla dosljednost u prikazivanju podataka s podacima tekuêe financijske godine i ostalim podacima.

19 BILJEŠKA 4 PRIHODI OD KAMATA I SLI»NI PRIHODI Hrvatska narodna banka Plasmani drugim bankama Zajmovi poduzeêima Zajmovi stanovništvu Ostala društva Vrijednosnice Ostali kamatni prihodi a) Analiza prema produktu Zajmovi komitentima DužniËke vrijednosnice Plasmani bankama BILJEŠKA 5 RASHODI OD KAMATA I SLI»NI RASHODI PoduzeÊa Stanovništvo Banke Ostala društva Ostala pozajmljena sredstva Ostalo b) Analiza prema produktu Uzeti zajmovi Depoziti Podre ene obveze BILJEŠKA 6 PRIHODI I RASHODI OD NAKNADA I PROVIZIJA Prihodi od naknada i provizija Prihodi od provizija od poduzeêa Prihodi od provizija od banaka Prihodi od provizija od stanovništva i obrtnika Rashodi po naknadama i provizijama Provizije za usluge platnog prometa u zemlji (4.164) (3.907) Naknade mjenjaëima - (33) Ostale naknade i provizije (3.112) (1.615) (7.276) (5.555) BILJEŠKA 7 NETO DOBICI OD TE»AJNIH RAZLIKA Dobici od trgovanja valutama Neto dobit/gubitak od teëajnih razlika nastalih revalorizacijom monetarne imovine i obveza (3.930) (3.957)

20 BILJEŠKA 8 OSTALI PRIHODI IZ POSLOVANJA Nerealizirani dobici umanjeni za gubitke od financijskih instrumenata raspoloživih za prodaju Realizirani dobici umanjeni za gubitke od financijskih instrumenata raspoloživih za prodaju 40 - Ostali prihodi BILJEŠKA 9 TROŠKOVI POSLOVANJA Troškovi osoblja (Bilješka 10) Amortizacija Troškovi poslovnog prostora Marketing i reprezentacija Osiguranje štednih uloga Materijal i usluge Ostali troškovi BILJEŠKA 10 TROŠKOVI OSOBLJA PlaÊe Troškovi mirovinskog osiguranja Troškovi zdravstvenog osiguranja Troškovi doprinosa za zapošljavanje Porezi i prirezi lokalnoj vlasti Ostali troškovi vezani na uposlenike Broj zaposlenih na dan 31. prosinca bio je 239 (2002.: 205). BILJEŠKA 11 TROŠKOVI UMANJENJA VRIJEDNOSTI I REZERVIRANJA Bilješka Zajmovi klijentima Kamate Ostala sredstva VlasniËke vrijednosnice Potencijalne obveze Manje naplaêeni ili oslobo eni iznosi Rezerve 16 (23.632) (13.681) Kamate 19 (8) (11) Ostala sredstva 19 (163) (10) DužniËke vrijednosnice 15 - (43) Potencijalne obveze 25 (2.022) (143) (1.542) 2.850

21 BILJEŠKA 12 POREZ NA DOBIT Porez tekuêeg razdoblja Dobit prije oporezivanja Porezno nepriznati troškovi Neoporezivi prihodi (6.788) (3.894) Poticaji školovanja (1.175) - Porezna osnovica Porezna stopa 20% Odgo eni porezni rashod Ukupni porezni rashod u raëunu dobiti i gubitka Banka je priznala odgo enu poreznu imovinu na porezno nepriznata rezerviranja u raëunu dobiti i gubitka iz prethodnih godina. Promjene na odgo enoj poreznoj imovini su kako slijedi: Stanje 1. sijeënja Odgo eni porezni (rashod) / prihod (1.546) (779) Stanje 31. prosinca Do sada porezna uprava nije vršila kontrolu prijave poreza na dobit Banke. U skladu sa zakonskim propisima, porezna uprava može u bilo koje doba obaviti inspekcijski nadzor poslovnih knjiga i evidencija Banke u razdoblju od 3 godine nakon isteka godine u kojoj je podnesena porezna prijava, te može uvesti dodatne porezne obaveze i kazne. Uprava Banke nije upoznata sa okolnostima koje bi mogle dovesti do potencijalnih znaëajnih obveza u tom pogledu. BILJEŠKA 13 GOTOVINA I SREDSTVA KOD HRVATSKE NARODNE BANKE 31. prosinca prosinca Gotovina u blagajni Instrumenti u postupku naplate Ukupno gotovina TekuÊi raëun kod Hrvatske narodne banke Obvezna rezerva u kunama Obvezna rezerva u stranoj valuti Ostali depoziti kod Hrvatske narodne banke Ukupno sredstva kod Hrvatske narodne banke Sveukupno gotovina i sredstva kod Hrvatske narodne banke Obvezna rezerva predstavlja iznos koji mora biti položen kod Hrvatske narodne banke ( HNB ). Kunski dio obvezne rezerve na dan 31. prosinca iznosio je 19% odgovarajuêih kunskih depozita (2002: 19,0%). Najmanje 40% (2002: 40%) ukupne obvezne rezerve mora biti deponirano na posebnom raëunu kod HNB-a, dok se ostatak može držati u gotovini i/ili na žiro-raëunu. Na kraju godine Banka je držala 40% (2002: 40%) ukupne obveze na posebnom raëunu obvezne rezerve kod HNB-a. Ta sredstva nisu raspoloživa za financiranje svakodnevnog poslovanja Banke. Kamata se obraëunava mjeseëno. Kamata na kraju godine iznosila je 1,25% godišnje (2002: 1,75%). Na dan 31. prosinca devizni dio obvezne rezerve iznosio je 19% (2002: 19%) deviznih depozita pravnih osoba, deviznih depozita stanovništva i uzetih deviznih zajmova ukljuëujuêi podre ene obveze. Na dan 31. prosinca godine 40% (2002: 40%) deviznog dijela obvezne rezerve deponirano je kod HNB-a u skladu s propisima, a preostali dio deponiran je u strane banke u skladu s kriterijima HNB-a. 42% ukupnog deviznog dijela obvezne rezerve ukljuëuje se u kunski dio obvezne rezerve i održava se u kunama. Kamata se obraëunava mjeseëno. Kamatna stopa na kraju godine iznosila je 2,05% godišnje (2002: 2,82%). BILJEŠKA 14 PLASMANI DRUGIM BANKAMA 31. prosinca prosinca TekuÊi raëuni kod drugih banaka - denominirani u stranoj valuti Krediti i oroëeni depoziti kod drugih banaka - denominirani u stranoj valuti denominirani u kunama ostala potraživanja od banaka

22 BILJEŠKA 15 DUŽNI»KE VRIJEDNOSNICE 31. prosinca prosinca Raspoložive za prodaju Trezorski zapisi Ministarstva financija Mjenice lokalne Uprave BlagajniËki zapisi Hrvatske narodne banke - denominirani u kunama denominirani u stranoj valuti Državne obveznice Ostale vrijednosnice Vrijednosnice koje kotiraju na burzi Vrijednosnice koje ne kotiraju na burzi BlagajniËki zapisi Hrvatske narodne banke i dio Trezorskih zapisa Ministarstva financija kupljeni su izravno od izdavatelja, dok su ostali vrijednosni papiri kupljeni na sekundarnom tržištu. 24 BILJEŠKA 16 ZAJMOVI KOMITENTIMA a) Analiza kreditnog portfelja 31. prosinca prosinca Stanovništvo PoduzeÊa Ostala društva Bruto zajmovi i predujmovi Umanjeni za vrijednosna uskla enja rezerviranja (35.825) (36.715) Zajmovi su uglavnom osigurani posebnim zalozima na nekretnine, materijalnu i nematerijalnu imovinu i zalihe. Za neke izloženosti Banka ima dodatnu garanciju Oesterreichische Volksbanken AG (Bilješka 35). b) Promjene na rezervacijama 31. prosinca prosinca Stanje 1. sijeënja Nova rezerviranja (bilješka 11) NaplaÊeni i oslobo eni iznosi (bilješka 11) (23.632) (13.681) Otpis (266) (102) TeËajne razlike (3) - Stanje 31. prosinca c) Koncentracija kreditnog rizika Banka ima diverzificiran kreditni portfelj koji pokriva razliëite industrije, a najveêa koncentracija je u stanovništvu, gdje je iznosila 79,1% (2002: 77,7%) ukupnog kreditnog portfelja na kraju godine. Koncentracija rizika po gospodarskim sektorima u okviru portfelja zajmova klijentima je kako slijedi: u % u % Stanovništvo ,1% ,7% Trgovina ,6% ,0% Industrija ,2% ,6% Transport, skladištenje i komunikacije ,7% ,4% Poslovanje nekretninama i poslovne usluge ,0% ,0% Ostale usluge ,4% ,3% % %

23 BILJEŠKA 17 ULAGANJA U PRIDRUŽENA PODUZE A 31. prosinca prosinca Ulaganja u pridružena poduzeêa Vrijednosnice raspoložive za prodaju Vrijednosno uskla enje (bilješka 11) (1.050) (1.050) Osnovno ulaganje predstavlja 30%-tni udjel u VB Leasing-u d.o.o. Ove vrijednosnice ne kotiraju na burzi. Trajno umanjenje vrijednosti na ovom ulaganju je izvršeno zbog ostvarenog gubitka koji premašuje upisani kapital. BILJEŠKA 18 MATERIJALNA I NEMATERIJALNA IMOVINA () Nabavna vrijednost InformatiËka oprema Namještaj i automobili Ulaganja u tu u imovinu Investicije u tijeku Software i ostala nematerijalna imovina Investicije u tijeku Ukupno Stanje 1.sijeËnja PoveÊanja Transferi (206) 10 (812) - Otu ivanje i rashodovanje Stanje 31. prosinca Amortizacija Stanje 1.sijeËnja Korekcija poëetnog stanja Trošak za godinu Smanjenja i otpis Stanje 31. prosinca Neto knjigovodstvena vrijednost Stanje 31. prosinca Stanje 31. prosinca BILJEŠKA 19 OSTALA IMOVINA 31. prosinca prosinca ObraËunate kamate Provizije i naknade Unaprijed plaêeni troškovi Potraživanja od kupaca 63 - PlaÊeni predujmovi poreza na dobit Ostala aktiva Umanjeno za rezerviranja: - kamate - (3) - ostala sredstva (258) (253) a) Promjene na rezervacijama Kamate Ostala sredstva Stanje 1. sijeënja Nova rezerviranja (bilješka 11) NaplaÊeni iznosi (bilješka 11) (11) (10) Otpisano - - Stanje 31. prosinca Nova rezerviranja (bilješka 11) NaplaÊeni iznosi (bilješka 11) (8) (163) Otpisane svote i teëajne razlike - - Stanje 31. prosinca

24 BILJEŠKA 20 DEPOZITI BANAKA 31. prosinca prosinca Depoziti po vi enju - denominirani u kunama denominirani u stranoj valuti Ukupno depoziti po vi enju OroËeni depoziti - denominirani u kunama denominirani u stranoj valuti Ukupno oroëeni depoziti Ukupno obveze prema bankama BILJEŠKA 21 DEPOZITI KLIJENATA 31. prosinca prosinca Depoziti po vi enju Stanovništvo PoduzeÊa Ostala društva Ukupno depoziti po vi enju OroËeni depoziti Stanovništvo PoduzeÊa Ostala društva Ukupno oroëeni depoziti Ukupno obveze prema klijentima BILJEŠKA 22 UZETI ZAJMOVI 31. prosinca prosinca Denominirani u kunama Denominirani u stranoj valuti Tijekom godine uzeti zajmovi u kunama od domaêih banaka (HBOR) primljeni su uz kamatnu stopu 1,0% - 2,0%, dok su prekonoêni zajmovi u kunama od domaêih banaka primljeni uz prosjeënu kamatnu stopu od 6,3%. Dva zajma od stranih banaka (ÖVAG) primljeni su uz kamatne stope 3-mjeseËni EURIBOR + 0,15%, a jedan zajam (ÖVAG) primljen je uz kamatnu stopu 1-mjeseËni USD-LIBOR + 0,15%. BILJEŠKA 23 OSTALE OBVEZE 31. prosinca prosinca ObraËunane kamate Obveze prema dobavljaëima Ostale obveze BILJEŠKA 24 PODREÐENE OBVEZE Tijekom Banka je primila tri neosigurana subordinirana zajma od Volksbank International AG, Vienna u ukupnom iznosu od 9,5 milijuna EUR. Glavnica dospijeva na naplatu Kamatna stopa po zajmu je tromjeseëni EURIBOR uveêan za 1,25% godišnje i otplaêuje se tromjeseëno. BILJEŠKA 25 REZERVIRANJA ZA POTENCIJALNE OBVEZE 31. prosinca prosinca Stanje 1. sijeënja Nova rezerviranja (bilješka 11) Smanjenja (bilješka 11) (2.022) (143) TeËajne razlike

25 BILJEŠKA 26 DIONI»KI KAPITAL 31. prosinca prosinca Redovne dionice (nominalna vrijednost dionice HRK) Participativne dionice (nominalna vrijednost dionice HRK) Kapitalna dobit Svaka redovna dionica daje pravo na jedan glas po dionici, dok participativne dionice ne donose pravo glasa. Participativne dionice nisu kumulativne i daju pravo na dividendu za 1% veêu od dividende na redovne dionice. Temeljem suglasnosti Nadzornog Odbora Banke, dana Uprava Banke je donijela Odluku o poveêanju temeljnog kapitala Banke izdavanjem novih redovnih dionica serije C i novih povlaštenih dionica serije D po osnovi odobrenog kapitala, i to na iznos od HRK. Upisnici nove emisije dionica su Volksbank International AG, Banca Popolare di Vicenza, EM.RO Popolare S.P.A i Banca Monte dei Paschi di Siena S.P.A. Sve novo emitirane dionice su upisane i uplaêene, s time da je za svaku dionicu u nominalnom iznosu od HRK uplaêen iznos od HRK pri Ëemu je ostvarena kapitalna dobit u iznosu tisuêa kuna. Rješenjem TrgovaËkog suda u Zagrebu od 07. studenog temeljni kapital se poveêao na iznos od tisuêa kuna. SljedeÊi dioniëari posjedovali su više od 5% vlasniëkog udjela u Banci na dan 31. prosinca 2003.g: DioniËar Udio u dioniëkom kapitalu Volksbank International AG, Austrija 78,55% 70,00% Banque Fédérale des Banques Populaires, Francuska 6,98% 10,00% DZ Bank AG, NjemaËka 4,65% 6,66% BILJEŠKA 27 DIVIDENDE 27 Obveze za dividende se ne prikazuju sve dok nisu prihvaêene na Godišnjoj skupštini. BILJEŠKA 28 POTENCIJALNE I PREUZETE OBVEZE a) Sudski postupci u tijeku Na dan 31. prosinca godine postojala su dva spora u kojima je Banka tuženik (2002.: nema sporova). Ukupan iznos ovih tražbina iznosi tisuêa kuna i Uprava Banke smatra da nije potrebno uëiniti nikakva rezerviranja. b) Garancije i neiskorišteni krediti Ukupan iznos garancija, akreditiva i neiskorištenih okvirnih kredita na kraju godine bio je kako slijedi: 31. prosinca prosinca Garancije u domaêoj valut Garancije u stranoj valuti Akreditivi Neiskorišteni krediti Terminski poslovi c) Obveze za operativni najam poslovnih prostora: 31. prosinca prosinca Obveze sa rokom dospijeêa do godinu dana Obveze sa rokom dospijeêa od jedne do 5 godina Obveze sa rokom dospijeêa dužim od 5 godina

26 BILJEŠKA 29 NOVAC I NOV»ANI EKVIVALENTI Novac i novëani ekvivalenti sadrže slijedeêe stavke s preostalim rokom dospijeêa kraêim od 3 mjeseca: 31. prosinca prosinca RaËuni i depoziti kod HNB-a Gotovina u blagajni Novac u tranzitu i postupku naplate BlagajniËki zapisi HNB-a u kunama BlagajniËki zapisi HNB-a u devizama Plasmani bankama DužniËke vrijednosnice izdane od središnje države BILJEŠKA 30 - UPRAVLJANJE RIZICIMA U ovoj bilješci izneseni su detalji o izloženosti Banke rizicima i opisane su metode koje poslovodstvo koristi za kontrolu rizika. NajznaËajnije vrste financijskih rizika kojima je Banka izložena su kreditni rizik, rizik likvidnosti i tržišni rizik. Tržišni rizik ukljuëuje rizik promjene teëaja, rizik promjene kamatnih stopa i rizik promjene tržišne cijene kotirajuêih vlasniëkih ili dužniëkih vrijednosnica. U Banci je razvijen cjeloviti sustav upravljanja rizicima uvo enjem politika i procedura te uspostavljanjem limita za razine rizika koje su prihvatljive Banci. Razvijaju se metode i modeli upravljanja operativnim rizicima. a) Kreditni rizik 28 Banka je izložena kreditnom riziku kroz aktivnosti kreditiranja i investiranja, te u sluëajevima u kojima Banka nastupa kao posrednik zastupajuêi interese komitenata ili treêe strane. Rizik prestanka otplaêivanja obveza, koji postoji kod pojedinih strana u transakcijama s financijskim instrumentima, stalno se prati. Za upravljanje razinom kreditnog rizika, Banka nastoji poslovati s komitentima dobre kreditne sposobnosti, a tamo gdje je to potrebno, traže se dodatna osiguranja. Primarna izloženost Banke kreditnom riziku temeljena je na zajmovima komitentima. Iznos izloženosti kreditnom riziku predstavlja knjigovodstvenu vrijednost imovine u bilanci. Uz to, Banka je izložena i kreditnom riziku po izvanbilanënim stavkama, kroz obveze po neiskorištenim zajmovima i izdanim garancijama, što je prikazano u bilješci 28. IzloženošÊu kreditnom riziku upravlja se u skladu s politikama Banke. Kreditna izloženost po portfeljima i pojedinim grupama redovito se provjerava u skladu s postavljenim limitima. O prekoraëenjima se izvještavaju odgovarajuêa tijela i autorizirano osoblje Banke koje ih može odobriti. Kreditni odbor autorizira svako znatno poveêanje u kreditnoj izloženosti. Odbor prati promjene u kreditnom statusu izloženosti i pregledava gubitke po umanjenju vrijednosti. Procjena kreditnog rizika kontinuirano se prati i izvještava, kako bi se omoguêila rana identifikacija umanjenja vrijednosti u portfelju zajmova. Banka kontinuirano primjenjuje razborite metode i modele koji se koriste u procesu procjene kreditnih rizika. Kreditni rizik osigurava se instrumentima osiguranja i to uglavnom hipotekama nad nekretninama adekvatne vrijednosti, depozitima, garancijama, vrijednosnicama i drugim vrstama osiguranja. b) Rizik likvidnosti Rizik likvidnosti pojavljuje se u financiranju aktivnosti Banke i u upravljanju pozicijama. UkljuËuje i rizik nesposobnosti financiranja imovine u prikladnim rokovima i kamatama i rizik nesposobnosti likvidacije imovine po razumnoj cijeni i u prikladnom vremenskom okviru. Banka ima pristup raznolikim izvorima financiranja. Sredstva se prikupljaju putem velikog broja instrumenata ukljuëujuêi razliëite vrste depozita gra ana i pravnih osoba, uzete zajmove i dioniëki kapital. To poveêava fleksibilnost izvora financiranja, umanjuje ovisnost o jednom izvoru i opêenito trošak financiranja. Banka nastoji održavati ravnotežu izme u kontinuiteta financiranja i fleksibilnosti kroz upotrebu obveza s razliëitim dospijeêima. Banka kontinuirano procjenjuje rizik likvidnosti identificirajuêi i prateêi promjene u financiranju koje su potrebne za dostizanje poslovnih ciljeva koji su postavljeni u skladu sa strategijom Banke. Uz to, Banka ima portfelj likvidne imovine kao dio svoje strategije upravljanja rizikom likvidnosti. Banka uskla uje svoje poslovanje obzirom na rizik likvidnosti sukladno zakonskim odredbama i internim politikama održavanja rezervi likvidnosti, uskla enosti aktive i pasive te limitima i ciljanim pokazateljima likvidnosti. Riznica dnevno upravlja rezervama likvidnosti osiguravajuêi Banci zadovoljenje potreba njenih klijenata. c) Rizik promjene teëaja Banka je izložena riziku promjene teëaja kroz transakcije u stranim valutama i kroz ulaganja u operacije u inozemstvu. Izloženost valutnom riziku proizlazi iz kreditnih, depozitnih i investicijskih aktivnosti i aktivnosti trgovanja, a kontrolira se dnevno prema zakonskim i interno utvr enim limitima po pojedinim valutama, te za aktivu i pasivu denominiranu u stranim valutama ili uz valutnu klauzulu. Banka upravlja rizikom promjene teëaja kroz postavljanje limita i praêenje izloženosti u odnosu na limite. Svoje poslovne aktivnosti Banka usmjerava primarno nastojeêi minimalizirati neuskla enost izme u stavki aktive i pasive denominiranih u stranoj valuti ili uz valutnu klauzulu, održavajuêi redovno poslovanje u granicama maksimalnog potencijalnog gubitka mjerenog Value-at- Risk metodama. Postavke metoda redovito se testiraju sukladno kretanjima teëaja i korelaciji valuta.