SKRAĆENI PROSPEKT uvrštenja u Kotaciju javnih dioničkih društava ERSTE & STEIERMÄRKISCHE BANKA D.D.

Transkript

1 SKRAĆENI PROSPEKT uvrštenja u Kotaciju javnih dioničkih društava ERSTE & STEIERMÄRKISCHE BANKA D.D. Varšavska 3 5 upisano u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu, MBS (dalje u tekstu: Izdavatelj) Savjetnik pri uvrštenju u Kotaciju javnih dioničkih društava Erste Vrijednosni papiri Zagreb d.o.o. Preradovićeva 14, Zagreb Zagreb, 10. travnja 2003.

2 Članovi Nadzornog odbora i Uprave društva ERSTE & STEIERMÄRKISCHE BANK d.d. (dalje u tekstu:izdavatelj) čija su imena navedena u ovom skraćenom Prospektu prihvaćaju odgovornost za sadržaj skraćenog Prospekta. Prema uvjerenju, svim saznanjima i podacima kojima članovi Nadzornog odbora i Uprave Izdavatelja raspolažu, podaci iz ovog skraćenog Prospekta čine cjelovit i istinit prikaz imovine i obveza, gubitaka i dobitaka, financijskog položaja i poslovanja Izdavatelja. Isto tako, podaci iz skraćenog Prospekta daju cjelovit i istinit prikaz prava sadržanih u vrijednosnim papirima koji se uvrštavaju, a činjenice koje bi mogle utjecati na potpunost i istinitost ovog skraćenog Prospekta nisu izostavljene. Sukladno Zakonu o tržištu vrijednosnih papira (NN 84/02) i Pravilniku o sadržaju skraćenog prospekta i o uvjetima izdavanja vrijednosnih papira privatnim izdanjem (NN 61/97) ovaj skraćeni Prospekt odobren je od strane Komisije za vrijednosne papire Republike Hrvatske. Time je potvrđeno da skraćeni Prospekt sadrži sve podatke utvrđene zakonima i propisima Republike Hrvatske, te da može biti objavljen. Revizor Izdavatelja je revizorska tvrtka Ernst & Young Croatia d.o.o., Zagreb koja je obavila reviziju financijskih izvještaja za godinu koja je završila s 31. prosincem godine. Na financijske izvještaje za godinu koja je završila 31. prosinca 2002.godine dano je pozitivno mišljenje revizora (vidi Izvješće revizora). Savjetnik pri uvrštenju društva u Kotaciju javnih dioničkih društava je Erste vrijednosni papiri Zagreb d.o.o., Preradovićeva 14, Zagreb. Ovaj skraćeni Prospekt ne predstavlja ponudu za prodaju ili poziv za kupnju od strane ili za račun Izdavatelja ili Erste vrijednosni papiri Zagreb d.o.o. ili od strane ili za račun druge osobe koja je s njima povezana. Skraćeni Prospekt se ne smije smatrati preporukom za kupnju dionica Izdavatelja, a svaki potencijalni ulagatelj upućuje se na vlastitu ocjenu financijskog položaja i poslovanja Izdavatelja uključivo i rizike koji su opisani u poglavlju 3. Čimbenici rizika

3 SADRŽAJ 1 SAŽETAK 2 PODACI O DIONICAMA 2.1 Vrsta i opis dionica 2.2 Oznaka dionica, knjiga dionica 2.3 Tvrtka, sjedište i adresa Izdavatelja 2.4 Prava vlasnika dionica, obveze Izdavatelja 2.5 Oporezivanje 2.6 Naziv i adrese institucija preko kojih Izdavatelj podmiruje financijske obveze prema dioničarima 3 ČIMBENICI RIZIKA 3.1 Rizik ulaganja u vrijednosne papire 3.2 Rizik konkurencije 3.3 Politički rizici 3.4 Kreditni rizici 3.5 Rizik promjene tečaja-valutni rizik 3.6 Rizik likvidnosti 3.7 Rizik promjene kamatnih stopa 3.8 Rizik izloženosti prema jednoj osobi 3.9 Operativni rizik 3.10 Rezerviranja za potencijalne rizike 4 PODACI O IZDAVATELJU DIONICA 4.1 Povijesni pregled 4.2 Tvrtka, sjedište, predmet poslovanja, pravni oblik, te broj upisa u sudskom registru 4.3 Dionice i sažetak Statuta 4.4 Vlasnička struktura dioničara 4.5 Struktura zaposlenih 4.6 Organizacijska shema društva 5 PODACI O PREDMETU POSLOVANJA IZDAVATELJA 5.1 Opis predmeta poslovanja Izdavatelja 5.2 Temeljni podaci o tekućim sudskim ili drugim sporovima 6 PODACI O IMOVINI I ZADUŽENOSTI, FINANCIJSKOM POLOŽAJU TE DOBITKU I GUBITKU IZDAVATELJA 6.1 Račun dobiti i gubitka 6.2 Bilanca 6.3 Izvještaj o novčanom tijeku - 2 -

4 7 FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI I MIŠLJENJE REVIZORA ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA PODACI O ODGOVORNIM OSOBAMA IZDAVATELJA 8.1 Članovi Uprave 8.2 Prokuristi 8.3 Članovi Nadzornog odbora 9 INTERES ČLANOVA UPRAVE I NADZORNOG ODBORA 10 OPĆE INFORMACIJE - 3 -

5 1. SAŽETAK Podaci u ovom sažetku preuzeti su iz cjeline detaljnih podataka izloženih u drugim poglavljima ovog skraćenog Prospekta, s kojim podacima zajedno čine cjelinu, na što treba obratiti pozornost pri čitanju sažetka. Izrazi koji se koriste u sažetku, a u njemu nisu drukčije definirani, imaju značenje kao i drugdje u ovom skraćenom Prospektu. Temeljni kapital, dionice, pravo glasa Temeljni kapital ERSTE & STEIERMÄRKISCHE BANK d.d. iznosi ,00 kuna i podijeljen je na redovnih dionica na ime, svaka nominalne vrijednosti 4.400,00 kuna. Dionice su izdane u nematerijaliziranom obliku. Temeljni kapital je u cijelosti uplaćen. Knjiga dionica vodi se u depozitoriju Središnje depozitarne agencije (SDA). Dioničari imaju pravo na jedan glas u Glavnoj skupštini Izdavatelja za svaku redovnu dionicu. Dividenda Isplata i iznos dividende na dionice Izdavatelja odobrava se odlukom Glavne skupštine, u pravilu na temelju preporuke i prijedloga Nadzornog odbora i Uprave. Posljednjih godina Izdavatelj je isplaćivao dividendu. U uobičajenim okvirima isplate dividende Izdavatelj nastoji osigurati primjerenu razinu dividende u skladu s rastom neto dobiti, odgovarajuće razine budućih prihoda, ulaganja, te u skladu s drugim relevantnim čimbenicima. Čimbenici rizika Prije ulaganja u dionice Izdavatelja potencijalni ulagatelji trebaju pozorno razmotriti poglavlje Čimbenici rizika

6 2. PODACI O DIONICAMA 2.1. Vrsta i opis dionica Temeljni kapital Izdavatelja iznosi ,00 kuna i podijeljen je na redovnih dionica na ime, svaka nominalne vrijednosti 4.400,00 HRK Oznaka dionica, knjiga dionica Sve dionice Izdavatelja upisane su u Depozitorij Središnje depozitarne agencije, pod oznakama: - redovne dionice oznake: BJBA-R-A ISIN: HRBJBARA0008 CFI: ESVUFR 2.3. Tvrtka, sjedište i adresa Izdavatelja ERSTE & STEIERMÄRKISCHE BANKA d.d., sa sjedištem u Zagrebu, Varšavska Prava vlasnika dionica, obveze Izdavatelja Ne postoje nikakva ograničenja u pogledu prenosivosti dionica ili bilo kakva druga prava ili tereti koji bi umanjivali dionička prava vlasnika dionica. Vlasnici redovnih dionica imaju pravo sudjelovati u dobiti Izdavatelja, te pravo na obaviještenost o radu Izdavatelja i o svim podacima koji su važni za odlučivanje u Izdavatelja. Dioničari u poslovima Izdavatelja svoja prava ostvaruju na Glavnoj skupštini. Svaka redovna dionica daje pravo na jedan glas u Glavnoj skupštini. Izdavatelj je obvezan sazvati Glavnu skupštinu najmanje jednom godišnje. Izdavatelj je obvezan obavještavati dioničare o poslovanju, te o svim podacima koji su važni za odlučivanje Oporezivanje Ovaj sažetak poreznog tretmana vlasništva dionica temelji se na pozitivnim propisima Republike Hrvatske u vrijeme sastavljanja ovog Prospekta. Sve eventualne naknadne izmjene propisa, tumačenja, sudske i upravne odluke mogu izmijeniti ovdje navedeno. Takve izmjene, tumačenja i/ili odluke mogu imati i retroaktivni učinak i porezne posljedice za vlasnika dionica. Porezni tretman vlasnika dionica može se razlikovati ovisno o specifičnoj situaciji vlasnika dionica, te se u tom smislu na neke vlasnike mogu primjenjivati posebna pravila koja se ovdje ne razmatraju. Isto tako, ovdje se ne razmatraju eventualne porezne posljedice prema pravu drugih država, a do kojih bi moglo doći u odnosu na neke vlasnike dionica. Svaki sadašnji i budući vlasnik dionica trebao bi se savjetovati sa svojim poreznim savjetnikom o poreznim posljedicama koje za njega mogu proizići iz vlasništva ili bilo kakvog raspolaganja dionicama, uključivo primjenjivost i učinak poreznih propisa Republike Hrvatske i drugih zemalja, ili poreznih međunarodnih ugovora, kao i eventualne izmjene relevantnih poreznih propisa nakon datuma ovog Prospekta. U Republici Hrvatskoj oporezivanje domaćih i inozemnih pravnih osoba regulirano je sljedećim propisima: Zakon o porezu na dobit (NN 127/2000) Pravilnik o porezu na dobit (NN 54/2001) a oporezivanje domaćih i inozemnih fizičkih osoba reguliraju: Zakon o porezu na dohodak (NN 127/2000) Pravilnik o porezu na dohodak (NN 54/2001)

7 Oporezivanje dividende Pravnim osobama koje u RH ostvare prihod od dividendi i udjela nije oporeziv prema važećem Zakonu o porezu na dobit (NN 127/00 i Pravilniku o porezu na dobit NN 54/01). Prihod od dividendi i udjela koju ostvare strane pravne osobe oporezuje se porezom na dobit i to kao porez po odbitku po stopi od 15%, osim kad je s državom, u kojoj inozemni primatelj dividende ima sjedište, u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Dividenda koju ostvare fizičke osobe (domaće od , a strane od ) oporezuje se po poreznoj stopi od 15% (Zakon o porezu na dohodak NN 127/00, Pravilnik o porezu na dohodak NN 54/01, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak NN 150/02). Na iznos poreza u nekim općinama obračunava se prirez po stopi određenoj odlukom lokalne uprave. Prodaja i druga rapolaganja dionicama Prodaja i druga rapolaganja dionicama ne oporezuje se. Oporezivanje kapitalne dobiti Sukladno hrvatskim propisima, kapitalna dobit se posebno ne oporezuje. Kapitalna dobit koju ostvare hrvatske pravne osobe ulazi u osnovicu poreza na dobit kao i svi drugi redovni prihodi. Dobit se oporezuje po stopi od 20%. Kapitalna dobit koju ostvare fizičke osobe porezni obveznici u RH ne ulazi u poreznu osnovicu poreza na dohodak i nije oporeziva Naziv i adrese institucija preko kojih Izdavatelj podmiruje financijske obveze prema dioničarima Izdavatelj podmiruje financijske obveze prema dioničarima direktno ili preko Središnje depozitarne agencije d.d. Zagreb, Ksaver

8 3. ČIMBENICI RIZIKA 3.1 Rizik ulaganja u vrijednosne papire Ulaganje u vrijednosne papire, s naglaskom u dionice uvijek je rizično. U razdoblju velikih tržišnih volatilnosti - pad cijena dionica kao posljedica makroekonomskih, političkih, poslovnih i/ili tržišnih uvjeta, investitor riskira mogućnost izostanka prinosa na uloženi kapital (dionice), kao i mogućnost gubitka cjelokupnog iznosa uloženog kapitala. Na tržištu vrijednosnih papira kao što je hrvatsko, gdje na mali broj izdavatelja otpada velik postotak tržišne kapitalizacije i prometa, prisutan je rizik smanjene likvidnosti i povećane volatilnosti cijena istih. 3.2 Rizik konkurencije Povećanu konkurenciju Erste & Steiermarkische banci predstavljaju domaće i inozemne banke sa stalnim pritiskom u uvođenju nove palete usluga. Međutim Erste & Steiermarkische banka vjeruje da njeno razumijevanje bankarskog tržišta, osobito u zemljama Srednje i istočne Europe, omogućava konkurentsku prednost. 3.3 Politički rizici Politički rizik ili rizik zemlje proizlazi iz aktualne političke i ekonomske situacije, društvenog sistema, reformi, kao i ostalih općih prilika u društvu. Trenutna politička i ekonomska situacija u RH dovodi do zaključka da će se nastaviti jačanje međusobne suradnje sa zemljama u užem i širem okruženju. Tome u prilog govori činjenica da je RH postala članicom WTO-a i CEFTA-e. Odnosi Hrvatske sa zemljama sa kojima posluje Izdavatelj su stabilni, pa je politički rizik za poslovanje Izdavatelja prilično mali i ovdje se navodi više kao potencijalni nego kao stvarno prijeteći rizik. Također, obzirom da je Republika Hrvatska već duže vrijeme u fazi tranzicije iz jednog političko-gospodarskog sustava u drugi, pravni okvir poslovanja još uvijek nije potpuno izgrađen, a posebno se još nije dovoljno iskristalizirala sudska praksa. Zakonodavna i izvršna vlast također mogu donijeti propise koji mogu utjecati na poslovanje Izdavatelja. 3.4 Kreditni rizici Kreditni rizik nastaje iz mogućnosti da se potraživanja Banke po plasmanima i s njima povezanim naknadama i kamatama neće naplatiti u predviđenom iznosu i roku sukladno ugovoru, odnosno predstavlja rizik potencijalnog gubitka uslijed nepodmirenja dužnikove obveze prema Banci. Kreditnim rizikom upravlja se u okviru usvojenih politika i utvrđenih limita. Uređen sustav ovlaštenja za preuzimanje kreditnog rizika temeljen je na stručnosti i iskustvu ovlaštenih osoba. Nadzor i provjera procjene kreditnog rizika omogućava stalni nadzor i ranu identifikaciju znakova pogoršanja kvalitete kreditnog portfelja. Značajnije iznose kreditnih izloženosti odobrava Nadzorni odbor. Sektor upravljanja rizicima razmatra trendove u kvaliteti kreditne aktive i odlučuje o adekvatnom nivou rezervacija radi zaštite od potencijalnih gubitaka. Kreditni rizik osigurava se instrumentima osiguranja i to uglavnom hipotekama nad nekretninama adekvatne vrijednosti, depozitima, garancijama, vrijednosnim papirima i drugim vrstama osiguranja. 3.5 Rizik promjene tečaja-valutni rizik Izloženost valutnom riziku proizlazi iz kreditnih, depozitnih i investicijskih aktivnosti i aktivnosti trgovanja, a kontrolira se dnevno prema zakonskim i interno utvrđenim limitima, kako ukupne devizno denominirane bilance i ugovorene uz valutnu klauzulu, tako i u pojedinim valutama

9 3.6 Rizik likvidnosti Rizik likvidnosti predstavlja mogućnosti nedostatka sredstava potrebnih za održavanje likvidnosti ili podmirivanja obveza bilo unovčavanjem nenovčanih stavki aktive ili pribavljanjem novih izvora sredstava i rezultanta je neusklađenosti rokova dospijeća aktive i pasive. Banka usklađuje svoje poslovanje s obzirom na rizik likvidnosti sukladno zakonskim odredbama i internim politikama održavanja rezervi likvidnosti, usklađenosti aktive i pasive te limitima i ciljanim pokazateljima likvidnosti. Kvalitetnim upravljanjem ročnosti sredstava i njihovih izvora osigurava se potrebna razina likvidnosti koja može ispuniti očekivane i neočekivane potrebe za novčanim sredstvima. Potrebe za kratkoročnom likvidnošću planiraju se svaki mjesec za razdoblje od šest mjeseci, a prate se i usklađuju dnevno. 3.7 Rizik promjene kamatnih stopa Rizik promjene kamatnih stopa proizlazi iz neusklađenosti stavaka aktive i pasive s obzirom na dospijeće i mogućnost promjene kamatnih stopa. Izloženost riziku promjene kamatnih stopa nadzire se primjenom analize neusklađenosti aktive i pasive s obzirom na mogućnost promjene kamatnih stopa, modelima simulacije utjecaja promjene kamatnih stopa na profitabilnost i ekonomsku vrijednost imovine Banke. 3.8 Rizik izloženosti prema jednoj osobi Rizici izloženosti prema jednoj osobi su rizici za prihode i kapital Banke koji proizlaze iz potencijalne kreditne nesposobnosti jedne osobe, odnosno neispunjavanja obveza te osobe po plasmanima Banke i s njima povezanim naknadama i kamatama u predviđenom iznosu i roku sukladno ugovoru, čime bi se dovelo u pitanje samo poslovanje i stabilnost Banke. Izloženost Banke prema jednoj osobi je iznos svih tražbina po kreditima i drugim osnovama, ulaganjima u vrijednosne papire i vlasničke uloge i preuzetih obveza banke prema jednoj osobi. U izloženost banke prema jednoj osobi ne uračunavaju se prethodno navedena potraživanja osigurana novčanim depozitom, do iznosa takvog osiguranja, vrijednosnim papirima Republike Hrvatske i/ili Hrvatske Narodne Banke, neopozivim jamstvom Republike Hrvatske ili nadležne državne institucije, odnosno drugim instrumentima osiguranja koja Hrvatska Narodna banka utvrdi svojom odlukom. U svojem poslovanju Banka kontinuirano prati izloženost prema jednoj osobi u skladu s odredbama članka 74. do 78. Zakona o bankama i drugim odredbama, kao i o uputama Hrvatske Narodne Banke za sastavljanje izvješća o izloženosti. Za potrebe praćenje izloženosti pod jednom osobom podrazumijeva se jedna osoba ili grupa povezanih osoba kako je to definirano člankom 12. Zakona o bankama. Svi sektori Banke obvezni su pridržavati se odredbi ovog članka, a zadatak Sektora za upravljanje rizicima je stalna kontrola i nadzor Banke prema ovoj vrsti izloženosti

10 3.9 Operativni rizik Razvojem financijskog sektora i bankarstva, intenzivnom primjenom informatike, rastom elektronskog poslovanja i bankarstva, ujedinjavanjima i preuzimanjima unutar bankarskog sektora, povećanjem broja transakcija, daljnjim širenjem palete proizvoda i usluga, učestalost outsorcinga, te intenzivno korištenje financijskih tehnika za smanjenje kreditnog i tržišnog rizika dovode do značajnog povećanja operativnog rizika u poslovanju banaka. Operativni rizik je vjerojatnost izravnog ili neizravnog gubitka koji proizlazi iz neodgovarajućih ili pogrešnih internih proces, ljudskog faktora i sustava ili iz vanjskih događaja. Zbog značajnog povećanja operativnog rizika u poslovanju, prema sporazumu Basel II, od banaka će se zahtijevati rezervacija kapitala za operativne rizike. Da bi se u potpunosti izbjegle ili svele na najmanju moguću mjeru mogućnosti nastanka ovih vrsta rizika, da bi ta rezerviranja u kapitalu bila što manja, potrebno je njihovo pravovremeno identificiranje i praćenje, kao i ostvarivanje i prilagođavanje ispravnog i pouzdanog funkcioniranja informatičkog i aplikativnog sustava te njegove zaštite, uspostavu odgovarajuće organizacijske i kadrovske strukture Banke, uz osiguranje funkcioniranja adekvatnog i neovisnog sustava kontrole rizika, kao i dostupnosti svih relevantnih informacija o svim poslovnim segmentima Banke, a što je detaljnije definirano i regulirano Politikom za upravljanje operativnim rizicima Rezerviranja za potencijalne rizike Ukupne rezerve za bilančne identificirane rizike na dan iznose 335,6 milijuna kuna, dok za vanbilančne stavke iznos posebnih rezervi iznosi 1,22 milijuna kuna. Banka je na ime neidentificiranog rizika za bilančne stavke formirala rezerve u iznosu od 84,8 milijuna kuna, a za vanbilančne stavke rezerva za neidentificirane gubitke na dan iznosi 9,68 milijuna kuna. Ukupne rezerve za identificirani i neidentificirani gubitak po bilančnim i vanbilančnim stavkama na dan iznose 431,3 milijuna kuna

11 4. PODACI O IZDAVATELJU DIONICA 4.1. Povijesni pregled Erste & Steiermärkische Bank d.d. nastala je spajanjem triju uspješnih hrvatskih banaka: Bjelovarske banke d.d., Trgovačke banke d.d. i Čakovečke banke d.d. Banka djeluje na hrvatskom bankarskom tržištu još od godine, ali je u sudski registar bila upisana pod imenom Bjelovarska banka d.d., a pod novim imenom Erste&Steiermarkische Bank d.d. započela je s radom godine. Većinski vlasnici nove Banke su dvije eminentne austrijske banke s tradicijom od 180 godina, Erste Bank der Österreichischen Sparkassen AG iz Beča i Steiermärkische Bank und Sparkassen AG iz Graza. Erste & Steiermärkische Bank d.d. ovim spajanjem uz podršku svojih većinskih vlasnika ima pristup europskom i svjetskom tržištu. Erste Bank AG Erste Bank der Österreichischen Sparkassen AG iz Beča vodeća je banka u Srednjoj Europi po mreži poslovanja s građanstvom. S ukupnom aktivom od 51,96 milijardi EUR predstavlja najveću privatnu bankovnu grupu u Austriji. Erste Bank AG je banka višeg i srednjeg sloja, koja neprestano širi svoju mrežu u Srednjoj Europi. Steiermärkische Bank und Sparkassen AG Steiermärkische Bank und Sparkassen AG iz Graza najveća je regionalna banka u Austriji s bilancom u iznosu od 5,46 milijardi EUR. Riječ je o univerzalnoj banci s tradicijom dugom 175 godina, koja se izdvaja kvalitetnom uslugom te individualnim pristupom svakom klijentu Tvrtka, sjedište, predmet poslovanja, pravni oblik, te broj upisa u sudskom registru Tvrtka banke glasi Erste&Steiermarkische banka dioničko društvo, a skraćeni naziv Erste&Steiermarkische bank d.d.. Sjedište banke je u Zagrebu, Varšavska 3-5. Predmet poslovanja banke je primanje novčanih depozita i davanje kredita i drugih plasmana u obavljanju djelatnosti utvrđenih Zakonom o bankama. Banka može obavljati slijedeće poslove: 1. primanje svih vrsta depozita 2. davanje svih vrsta kredita, otvaranje dokumentarne akreditive, izdavanje jamstva i bankovne garancije te preuzimanje drugih financijskih obveza 3. obavljanje poslova s mjenicama, čekovima i certifikatima o depozitu za svoj račun ili za račun svojih komitenata 4. pozajmljivanje, prodavanje i kupovanje za svoj račun ili za račun svojih komitenata financijske izvedenice 5. poslovi s vrijednosnim papirima za svoj račun ili za račun drugih osoba 6. izdavanje i upravljanje sredstvima plaćanja 7. obavljanje financijskog lizinga i faktoringa 8. davanje informacija o bonitetu komitenata na njihov zahtjev 9. obavljanje platnog prometa u zemlji 10. obavljanje kreditnih poslova s inozemstvom i platnog prometa s inozemstvom 11. obavljanje poslova sa stranim sredstvima plaćanja u zemlji 12. obavljanje novčanog posredovanja 13. pružanje ostalih financijskih usluga koje propiše ili odredi Hrvatska narodna banka

12 Matični broj subjekta upisan je u sudskom registru Trgovačkog suda u Zagrebu, MBS Dionice i sažetak Statuta - Temeljni kapital Banke iznosi ,00 kuna. - Temeljni kapital podijeljen je na redovnih dionica na ime. - Nominalna vrijednost jedne dionice je kuna - Svaka dionica daje pravo na jedan glas u Skupštini Banke. - Oblik i sadržaj dionica, privremenica, obveznica ili sličnih instrumenata određuje Uprava. Povećanje i smanjenje temeljnog kapitala O povećanju ili smanjenju temeljnog kapitala Banke odlučuje glavna skupština na temelju glasova koji predstavljaju najmanje 3/4 tričetvrtine temeljnog kapitala zastupljenog na glavnoj skupštini pri donošenju odluke. Postojeći dioničari imaju kod povećanja kapitala razmjerno njihovom dosadašnjem učešću u temeljnom kapitalu pravo prvenstva upisa koje se može isključiti na temelju glasova koji predstavljaju tročetvrtinsku većinu temeljnog kapitala zastupljenog pri odlučivanju. Uprava Banke ovlaštena je uz suglasnost Nadzornog odbora da najduže do god. donese jednu ili više Odluka o povećanju temeljnog kapitala Banke uplatom u novcu, stvarima ili pravima do iznosa od ,00 kuna i izdavanjem dionica koje glase na ime svaka nominalne vrijednosti 4.400,00 kuna, Uprava Banke ovlaštena je u suradnji s Nadzornim odborom odrediti sadržaj prava iz dionica koje se izdaju temeljem ove odredbe kao i uvjete za izdavanje dionica sa ili bez isključenja prava prvenstva dioničara pri upisu novih dionica. Slijedom povećanja temeljnog kapitala iz ovog članka, Nadzorni odbor ovlašten je uskladiti odredbe Statuta s promjenama do kojih je došlo povećanjem kapitala i izdavanjem dionica suglasno odredbama iz ovog članka. Odredbe ovog članka odgovarajuće se primjenjuju i na izdavanje zamjenjivih obveznica Vlasnička struktura dioničara Struktura dioničara Stanje Trgovačka društva Strane osobe Neprofitne institucije 9 Javni sektor 638 Domaće fizičke osobe Isprave (dionice u materijalnom obliku) 80 Ukupno:

13 Deset najvećih dioničara na dan (isto stanje i ) Dioničar Stanje dionica 1. Erste Bank der Oesterreichichen Sparkassen AG Die Steiermärkisce Bank und Sparkassen AG Radaković Petar Štajduhar Mladen Štefekov Ivan Kitonić Antun Želimir Đođo Vinko Obradović Milan Jeđud Nenad Markota Branimir 318 Ukupno: Sve izdane dionice Banke imaju pravo glasa, a svaka dionica daje pravo na jedan glas u Skupštini Banke. Na dan Banka nema vlastitih dionica Struktura zaposlenih Nakon uspješnog dovršenja prve trostruke fuzije u Hrvatskoj (koja se održala u godini) i konsolidacije Banke ( održane u godini), nova Erste&Steirmarkische bank d.d. suočila se sa značajnim promjenama u stanju zaposlenika koje su rezultirale širenjem poslovne mreže. Porast broja zaposlenika

14 Prosječna dob zaposlenika u Banci je 35 godina, dok je prosječna dob druge i treće linije managementa 38 godina. Kvalifikacijska struktura pokazuje da Banka ima 50,90% zaposlenika sa srednjom stručnom spremom, a 37% zaposlenika s visokom stručnom spremom. U odnosu na godinu ranije, povećan je udio zaposlenika s visokom stručnom spremom za 3,85%, dok je udio zaposlenika sa srednjom stručnom spremom smanjen za 2,63%. Stručna sprema na dan OŠ / KV 0,90% MR 0,90% VSS 37,18% SSS 50,90% VŠS 10,11% U Banci je zaposleno 66,25% žena i 33,75% muškaraca, a što se tiče managementa žena je 48,65%, dok je muškaraca 51,35%. Banka je nastavila politiku zapošljavanja prema kojoj pri popunjavanju slobodnih radnih mjesta prednost imaju interni kandidati. Tim postupkom želi se zaposlenicima omogućiti promjena radnog mjesta unutar iste organizacije, ali posebno i daljnje usavršavanje te napredovanje na novim područjima. Tek ukoliko se na internom natječaju ne može pronaći odgovarajuća osoba za pojedino radno mjesto, pristupa se pronalaženju kadrova preko eksternih natječaja Organizacijska shema društva Slika 1: Organizacijska shema ERSTE & STEIERMÄRKISCHE BANK d.d

15 - 14 -

16 5. PODACI O PREDMETU POSLOVANJA IZDAVATELJA 5.1. Opis predmeta poslovanja Izdavatelja Osnovna djelatnost Banke je obavljanje svih vrsta depozitnih i kreditnih poslova za pravne i fizičke osobe, obavljanje poslova platnog prometa u zemlji i inozemstvu, izdavanje garancija, avala i drugih oblika jamstava, kupoprodaje vrijednosnih papira i drugih poslova utvrđenih Zakonom o bankama. Poslovanje s građanima Bankarsko tržište Hrvatske godine karakterizira jačanje konkurencije među bankama, u kojoj Erste&Steiermärkische banka svojim rezultatima pokazuje uspješno prilagođavanje složenim tržišnim uvjetima. Poslovanje s građanima, obrtnicima i malim tvrtkama u okviru Sektora građanstva u godini obilježava nastavak daljnjeg rasta u svim područjima pružanja usluga, uz kontinuirani rad na edukaciji zaposlenika i povećanju kvalitete usluga koje banka pruža klijentima. Širenje mreže poslovnica nastavljeno je i u godini otvaranjem šest poslovnih centara i filijala, od čega tri na području Zagreba Dubrava, Špansko i Kvaternikov trg, te po jedna u Sisku, Osijeku i Karlovcu, čime je ukupan broj poslovnica banke povećan na 38. Od toga, na grad Zagreb i Zagrebačku županiju otpada njih 11. U godini značajno je proširena lepeza proizvoda namijenjena građanima, između ostalog i uvođenjem novih vrsta kredita s fleksibilnim uvjetima koji omogućuju brzu prilagodbu tržišnim uvjetima. Pojačana je suradnja s državom i jedinicama lokalne uprave i samouprave uvođenjem i širenjem kreditnih programa namijenjenih poticanju poduzetništva u kojima je Erste& Steiermärkische banka jedna od vodećih. Uvedena je i prodaja parabankarskih proizvoda u suradnji s Kvarner Wienerstädtische osiguranjem i Wüstenrot stambenom štedionicom. Uvođenje platnog prometa u poslovne banke, koje je predstavljalo veliki izazov za svaku poslovnu banku, Erste&Steiermärkische banka je spremno dočekala i velikim dijelom zahvaljujući kvaliteti usluge, povećala broj klijenata. U godini dovršen je projekt Netbanking, kao vlastito rješenje banke, čime je banka svrstana u red banaka koje prate, koriste i razvijaju najnovija tehnološka dostignuća. Uvođenjem ovog proizvoda, svakodnevno se proširuje mreža korisnika Netbankinga

17 Krediti Krediti građanima godine, sukladno strateškoj smjernici orijentacije na poslovanje s građanima bilježe porast u ukupnoj kreditnoj izloženosti u odnosu na 2001., te bilježe udio od 45,56%, dok su godine dosegli udio od 42,43% ukupne kreditne izloženosti banke. Ukupni kreditni portfelj povećan je za 51,62% u odnosu na godinu, te s iznosi 2,09 milijardi kuna brutto kredita. Unatoč oštroj konkurenciji na bankarskom tržištu, Erste&Steiermärkische banka je uspjela u povećati udio u ukupnim kreditima poslovnih banaka sa 4,58% u godini, na 4,86% u godini. Tablica krediti SEKTOR GRAĐANSTVA - KREDITI Usprkos sniženja kamatnih stopa, uvjetovanih pojačanom konkurencijom banaka, te praćenjem kupovne moći građana, postignut je i rast kamatnih prihoda za 32,20% u godini

18 Tablica kamatni prihodi SEKTOR GRAĐANSTVA-KAMATNI PRIHODI Depoziti Stabilna štednja građana pokazuje da je Erste& Steiermärkische banka osvojila povjerenje klijenata. Tablica depoziti ukupno SEKTOR GRAĐANSTVA - DEPOZITI UKUPNO

19 Tablica udio banke u ukupnim depozitima poslovnih banaka UČEŠĆE ESB NA HRVATSKOM TRŽIŠTU - ŠTEDNJA 3,00% 2,90% 2,80% 2,70% 2,60% 2,50% 2,40% 2,30% 2,20% 2,10% Štednja građana u Erste & Steiermaerkische banci premašila je 2 mlrd kuna u godini godine ukupna štednja iznosi 2,1 milijardi kuna, što predstavlja porast od 22,73% u odnosu na godinu, no u uvjetima pojačane međubankarske konkurencije, treba istaći daljnje jačanje učešća banke u ukupnim depozitima poslovnih banaka, koje je sa 2,36% učešća godine poraslo na 2,86% u ukupnim depozitima stanovništva kod poslovnih banaka. Struktura depozita po ročnosti odražava povjerenje klijenata banke, kojim možemo biti zadovoljni, obzirom na značajan porast udjela oročenih depozita u ukupnim depozitima godine. Depoziti po viđenju na dan iznose 553,76 milijuna kuna, dok oročeni depoziti u godini rastu za 31,62% u odnosu na godinu, te iznose 1,55 milijardi kuna

20 Tablica oročeni depoziti SEKTOR GRAĐANSTVA - OROČENI DEPOZITI KUNE DEVIZE ukupno HRK ukupno HRK Kartično poslovanje S mrežom od 68 bankomata na području Hrvatske, Erste& Steiermärkische banka zauzima 5,61% tržišta. U godini na bankomatima je izvršeno preko 1,1 milijun transakcija, tj. u prosjeku transakcije po bankomatu, što je za hrvatsko tržište značajno, iako ne doseže europski prosjek. Banka posluje s nekoliko vrsta kartica, a u značajno je porastao broj korisnika. U toku godine uveden je i novi proizvod revolving kredit čije uvjete korištenja izabire sam korisnik kartice. Tablica - kartično poslovanje KARTICE BROJ KARTICA BROJ KARTICA % PORASTA U EC/MC ,37% MAESTRO ,57% VISA ELECTRON ,82% VISA BUSINESS ,00% UKUPNO: ,23%

21 Domaći platni promet Stupanjem na snagu Zakona o platnom prometu u zemlji u travnju godine, stekli su se zakonski preduvjeti za organiziranje i obavljanje poslova platnog prometa u zemlji. Tako je banka u suradnji s FINA-om započela obavljati poslove platnog prometa. Na dan godine bilo je računa poslovnih subjekata, a njih čak 79% imali su status glavnog računa. Poslovni subjekti su u godini prosječno mjesečno uplaćivali 339 mil. kuna, podizali 119 mil. kuna, te uplaćivali utrška u dnevno-noćni trezor 133 mil. kuna. U tom istom periodu obrađeno je prosječno mjesečno 400 tisuća bezgotovinskih naloga. Banka je omogućila svojim klijentima zadavanje platnih naloga osim klasičnim načinom i elektroničkim putem, te je 981 klijenat koristio te usluge. PRIKAZ TENDENCIJE RASTA BROJA PRIJAVLJENIH TVRTKI I OBRTNIKA NA ERSTE NETBANKING SERVISU U GODINI OŽUJAK TRAVANJ SVIBANJ LIPANJ SRPANJ KOLOVOZ RUJAN LISTOPAD STUDENI PROSINAC

22 Platni promet s inozemstvom Tijekom godine Erste & Steiermärkische Bank je održavala korespondentne odnose s više od 400 banaka u 51 državi i ima otvorena 23 računa u stranim valutama u europskim i svjetskim državama, glavnim trgovačkim partnerima Hrvatske, dok 15 stranih banaka drži račune u kunama i stranim valutama kod ESB. U godini ukupni iznos prometa po dokumentarnim i garantnim poslovima u odnosu na godinu povećan je za 19%. Unatoč svjetskom trendu manjeg korištenja akreditiva kao instrumenta plaćanja u međunarodnoj razmjeni, u Banci je akreditiv i dalje zadržan kao postojani instrument korištenja s gotovo nepromijenjenim brojem u posljednje 3 godine. Zbog smanjenja rizičnog okruženja naše zemlje, izvoznici koriste jednostavnije i jeftinije instrumente plaćanja kao što su inkaso poslovi, čiji broj se u god. gotovo udvostručio. Banka se intenzivnije uključuje u kupnju nedospjelih novčanih potraživanja (forfaiting), koja nastaju izvoznim poslovima naših klijenata. U okviru izdanih jamstava, koriste se uz standardne garancije, stand by akreditivi i avalirane mjenice. Dokumentarni i garantni poslovi god. HRK Nostro akreditivi Loro akreditivi Stand by akreditivi Nostro garancije Loro garancije Mjenični avali Dokumentarne naplate Instrumenti

23 Na području inozemnog platnog prometa, ostvaren je u godini porast ukupnog iznosa plaćanja prema inozemstvu u odnosu na 2001.godinu od 12%, dok je ukupni iznos naplata povećan za 7%. Najveći porast zabilježen je u poslovanju sa inozemnim čekovima i to od 36%. Prihvaćajući suvremene načine komunikacije, klijenti su u godini elektroničkim putem dostavljali naloge za plaćanje u inozemstvo sa kontinuiranim trendom mjesečnog porasta, te su krajem godine takvi nalozi činili 40% ukupnog broja primljenih naloga. Platni promet s inozemstvom god HRK PLAĆANJA NAPLATE INO ČEKOVI Instrumenti 5.2. Temeljni podaci o tekućim sudskim ili drugim sporovima Banka vodi 107 postupaka protiv velikih poduzeća, 189 protiv malih poduzeća, 99 protiv obrtnika te cca. 2 tisuće postupaka protiv dužnika temeljem tekućih računa i nenamjenskih kredita. To su sve postupci temeljem odobrenih kredita, a radi naplate bančinih potraživanja. Sva takva potraživanja su kategorizirana kao E plasmani i Banka za njih odvaja rezervacije sukladno odlluci Hrvatske narodne banke. Protiv Banke vodi se 45 postupaka i niti jedan od tih ne može značajnije utjecati na bilancu ili poslovne rezultate Banke

24 6. PODACI O IMOVINI I ZADUŽENOSTI, FINANCIJSKOM POLOŽAJU TE DOBITKU I GUBITKU IZDAVATELJA Svi iznosi izraženi su u tisućama kuna Račun dobiti i gubitka Bilješka Prihodi od kamata Rashodi od kamata 3 ( )( ) Neto prihodi od kamata prije rezerviranja Rezerviranja za identificirane i neidentificirane gubitke 13, 14, 15, 17, 19, 27 (67.824) (58.781) Neto prihod od kamata nakon rezerviranja Prihodi od naknada i provizija Rashodi od naknada i provizija 4 (61.704) (24.756) Neto prihodi od naknada i provizija Neto pozitivne tečajne razlike Neto dobit od vrijednosnih papira Ostali prihodi iz redovnog poslovanja Ukupan prihod Amortizacija (18.644) (15.915) Opći administrativni troškovi 8 ( )( ) Ostali operativni troškovi 9 (5.602) (16.823) Ukupni troškovi ( ) ( ) Dobit prije oporezivanja Porez na dobit 10 (23.890) (19.152) Neto dobit za godinu Zarada po dionici u kunama

25 6.2. Bilanca SREDSTVA Bilješka Novčana sredstva i tekući računi kod banaka Sredstva kod Hrvatske narodne banke Vrijednosni papiri Potraživanja od drugih banaka Krediti klijentima Imovina namijenjena prodaji Obračunate kamate i ostala sredstva Javni dug Ulaganje u dionice i sudjelujuće interese Materijalna i nematerijalna imovina Ukupno sredstva OBVEZE Obveze prema drugim bankama Obveze prema deponentima Zamrznuta štednja Obveze po kreditima Obračunate kamate Ostale obveze Rezerviranja za potencijalne obveze Podređeni instrumenti Ukupno obveze VLASNIČKI KAPITAL Dionički kapital Kapitalna dobit Rezerve i zadržana dobit Dobit tekuće godine Ukupno vlasnički kapital Ukupno vlasnički kapital i obveze Potencijalne i preuzete obveze

26 6.3. Izvještaj o novčanom tijeku Neto novčani tijek iz poslovnih aktivnosti Dobit prije oporezivanja Trošak rezervacija za kredite i opće rizike, neto Amortizacija Plaćen porez na dobit (7.891) (8.989) (Povećanje)/smanjenje poslovne aktive Sredstava kod HNB ( ) (60.958) Vrijednosni papiri ( )( ) Potraživanje od drugih banaka (2.802) Krediti klijentima ( ) ( ) Obračunate kamate i ostala sredstva (31.664)( ) Javni dug Imovina namijenjena prodaji Povećanje/(smanjenje) poslovnih izvora Obveze prema drugim bankama Obveze prema deponentima Zamrznuta štednja (6.549) (7.627) Obveze po kreditima Obračunate kamate Ostale obveze Neto novčani tijek iz poslovnih aktivnosti (15.529) Novčani tijek iz investicijskih aktivnosti Ulaganja u dionice i sudjelujuće interese (2.202) 356 Ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu (74.302) (32.229) Neto novčani tijek iz investicijskih aktivnosti (76.504) (31.873) Novčani tijek iz financijskih aktivnosti Podređeni instrumenti (308) Isplata dividende (37.080) (30.901) Neto novčani tijek iz financijskih aktivnosti (31.209) Neto povećanje novca i novčanih ekvivalenata Novac i novčani ekvivalenti na početku godine Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine (bilješka 31) Dodatni podaci Naplaćena kamata i slični primici Plaćena kamata i slične isplate Primici od dividendi Isplate za dividende

27 7. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI I MIŠLJENJE NEOVISNOG REVIZORA ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA

28 ERSTE & STEIERMÄRKISCHE BANK D.D. ZAGREB SADRŽAJ Strana Mišljenje neovisnog revizora 28 Financijski izvještaji: Račun dobiti i gubitka 29 Bilanca 30 Izvještaj o promjenama na kapitalu 31 Izvještaj o novčanom tijeku 32 Bilješke uz financijske izvještaje

29 Mišljenje neovisnog revizora Dioničarima i Članovima Uprave Erste & Steiermärkische Bank d.d.: Obavili smo reviziju priloženih financijskih izvješća Erste & Steiermärkische Bank d.d. (dalje: Banke) na dan 31. prosinca godine, koja su prikazana na stranicama 2 do 29. Financijska izvješća pripremljena su na temelju Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja što ih je izdao Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde (IASB), u skladu sa Zakonom o računovodstvu Republike Hrvatske. Odgovornosti Uprave i revizora Za navedena financijska izvješća odgovara Uprava. Naša odgovornost odnosi se na izražavanje neovisnog mišljenja o tim financijskim izvješćima na osnovi obavljene revizije. Temelj za izražavanje mišljenja Postupak revizije financijskih izvješća Banke proveden je sukladno Međunarodnim revizijskim standardima. Ti standardi zahtijevaju planiranje i provođenje revizije do razine koja je potrebna za postizanje razumnog uvjerenja o tome da financijska izvješća ne sadrže značajne pogrešne iskaze. Revizija obuhvaća ispitivanje, na osnovi uzorka, evidencija koje potkrepljuju iznose i objavljivanja prikazana u financijskim izvješćima. Revizija također uključuje procjenjivanje računovodstvenih načela i značajnih procjena Uprave, kao i cjelokupnog prikaza financijskih izvješća. Vjerujemo da naša revizija pruža razumnu osnovu za izražavanje mišljenja. Mišljenje Po našem mišljenju financijska izvješća prikazuju realno i objektivno u svim značajnim aspektima financijski položaj Banke na dan 31. prosinca godine, kao i rezultate njezina poslovanja te novčani tok i promjene vlastitog kapitala za godinu sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvješćivanja, u skladu sa Zakonom o računovodstvu Republike Hrvatske. Ernst & Young Croatia d.o.o. Željko Faber Zagreb,

30 Erste & Steiermärkische Bank d.d. Zagreb Račun dobiti i gubitka za godinu koja je završila 31. prosinca (svi iznosi su izraženi u tisućama kuna) Bilješka Prihodi od kamata Rashodi od kamata 3 ( ) ( ) Neto prihodi od kamata prije rezerviranja Rezerviranja za identificirane i neidentificirane gubitke 13, 14, 15, 17, 19, 27 (67.824) (58.781) Neto prihod od kamata nakon rezerviranja Prihodi od naknada i provizija Rashodi od naknada i provizija 4 (61.704) (24.756) Neto prihodi od naknada i provizija Neto pozitivne tečajne razlike Neto dobit od vrijednosnih papira Ostali prihodi iz redovnog poslovanja Ukupan prihod Amortizacija (18.644) (15.915) Opći administrativni troškovi 8 ( ) ( ) Ostali operativni troškovi 9 (5.602) (16.823) Ukupni troškovi ( ) ( ) Dobit prije oporezivanja Porez na dobit 10 (23.890) (19.152) Neto dobit za godinu Zarada po dionici u kunama

31 Erste & Steiermärkische Bank d.d. Zagreb Bilanca na dan 31. prosinca (svi iznosi su izraženi u tisućama kuna) SREDSTVA Bilješka Novčana sredstva i tekući računi kod banaka Sredstva kod Hrvatske narodne banke Vrijednosni papiri Potraživanja od drugih banaka Krediti klijentima Imovina namijenjena prodaji Obračunate kamate i ostala sredstva Javni dug Ulaganje u dionice i sudjelujuće interese Materijalna i nematerijalna imovina Ukupno sredstva OBVEZE Obveze prema drugim bankama Obveze prema deponentima Zamrznuta štednja Obveze po kreditima Obračunate kamate Ostale obveze Rezerviranja za potencijalne obveze Podređeni instrumenti Ukupno obveze VLASNIČKI KAPITAL Dionički kapital Kapitalna dobit Rezerve i zadržana dobit Dobit tekuće godine Ukupno vlasnički kapital Ukupno vlasnički kapital i obveze Potencijalne i preuzete obveze Financijska izvješća odobrena su od Uprave 28. veljače godine: Član Uprave Banke Predsjednik Uprave Banke Borislav Centner Tomislav Vuić

32 Erste & Steiermärkische Bank d.d. Zagreb Izvještaj o promjenama na kapitalu za godinu koja je završila 31. prosinca (svi iznosi su izraženi u tisućama kuna) Dionički kapital Kapitalna dobit Zakonske rezerve Ostale rezerve Revalorizacijske rezerve Ukupno rezerve Zadržana dobit Ukupno vlasnički kapital Stanje 1. siječnja Isplata dividende za godinu (30.901) (30.901) Prijenos u rezerve (19.707) Dobit tekuće godine Stanje 31. prosinca Isplata dividende za godinu (37.080) (37.080) Prijenos u rezerve (130) (37.293) Dobit tekuće godine Stanje 31. prosinca

33 Erste & Steiermärkische Bank d.d. Zagreb Izvještaj o novčanom tijeku za godinu koja je završila 31. prosinca (svi iznosi su izraženi u tisućama kuna) Neto novčani tijek iz poslovnih aktivnosti Dobit prije oporezivanja Trošak rezervacija za kredite i opće rizike, neto Amortizacija Plaćen porez na dobit (7.891) (8.989) (Povećanje)/smanjenje poslovne aktive Sredstava kod HNB ( ) (60.958) Vrijednosni papiri ( ) ( ) Potraživanje od drugih banaka (2.802) Krediti klijentima ( ) ( ) Obračunate kamate i ostala sredstva (31.664) ( ) Javni dug Imovina namijenjena prodaji Povećanje/(smanjenje) poslovnih izvora Obveze prema drugim bankama Obveze prema deponentima Zamrznuta štednja (6.549) (7.627) Obveze po kreditima Obračunate kamate Ostale obveze Neto novčani tijek iz poslovnih aktivnosti (15.529) Novčani tijek iz investicijskih aktivnosti Ulaganja u dionice i sudjelujuće interese (2.202) 356 Ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu (74.302) (32.229) Neto novčani tijek iz investicijskih aktivnosti (76.504) (31.873) Novčani tijek iz financijskih aktivnosti Podređeni instrumenti (308) Isplata dividende (37.080) (30.901) Neto novčani tijek iz financijskih aktivnosti (31.209) Neto povećanje novca i novčanih ekvivalenata Novac i novčani ekvivalenti na početku godine Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine (bilješka 31) Dodatni podaci Naplaćena kamata i slični primici Plaćena kamata i slične isplate Primici od dividendi Isplate za dividende Bilješke koje slijede čine sastavni dio financijskih izvještaja

34 Erste & Steiermärkische Bank d.d. Zagreb Bilješke uz financijske izvještaje za godinu koja je završila 31. prosinca (svi iznosi su izraženi u tisućama kuna) 1. Opći podaci Erste & Steirmärkische Bank d.d. upisana je u sudski registar kao dioničko društvo godine (pod imenom Bjelovarska Banka). Sjedište društva je Varšavska 3-5, Zagreb, Hrvatska. Banka ima dozvolu za obavljanje komercijalnih bankovnih poslova. Glavna djelatnost Banke je obavljanje svih vrsta depozitnih i kreditnih poslova za pravne i fizičke osobe, obavljanje poslova platnog prometa u zemlji i inozemstvu, izdavanje garancija, avala i drugih oblika jamstava, kupoprodaje vrijednosnih papira i drugih bankovnih poslova. Osobe odgovorne za poslovanje Banke su: predsjednik Uprave Tomislav Vuić (imenovan ; do tada Član Uprave), član Uprave Borislav Centner te zamjenik člana Uprave Dragutin Bohuš (imenovan ). Sa datumom razriješen je dotadašnji predsjednik Uprave Petar Radaković, a član Uprave Sava Dalbokov prestao je biti član Uprave sa Članovi Nadzornog odbora Banke su: Reinhard Ortner, predsjednik Nadzornog odbora; August Jost, zamjenik predsjednika Nadzornog odbora; Kristijan Schellander, Josef Kassler, Karin Svoboda, Herbert Martinetz, Reinhold Schuster, Franz Mally, Ivan Ljubanović i Vladimir Jurašić. Banka je na dan 31. prosinca imala 550 zaposlenika (na dan 31. prosinca godine imala je 432 zaposlenika). 2. Računovodstvene politike Slijedi prikaz osnovnih računovodstvenih politika usvojenih za pripremu financijskih izvještaja. (a) Osnove prikaza Financijski izvještaji pripremljeni su u svim materijalnim pogledima u skladu s Međunarodnim računovodstvenim standardima (u daljnjem tekstu MRS ), te relevantnim hrvatskim zakonima. Određeni računi, koje je Banka dužna voditi prema hrvatskim računovodstvenim propisima, također su pripremljeni u skladu s MRS. U svrhu prikazivanja ovih financijskih izvještaja prema MRS provedene su prilagodbe tamo gdje su ti propisi odstupali od MRS. Banka evidentira računovodstvene promjene i iskazuje svoja izvješća u hrvatskim kunama (kn). (b) Prihodi i rashodi od kamata Prihodi i rashodi od kamata iskazuju se u Računu dobiti i gubitka po načelu obračunate kamate. Kamate se obračunavaju sukladno zakonskim propisima ili prema ugovorima zaključenim između vjerovnika i dužnika. Od godine nakon usvajanja MRS 39, kamatni prihodi se priznaju po načelu obračunate kamate, temeljem nadoknadivog iznosa. (c) Prihodi od naknada i provizija Naknade i provizije uglavnom se odnose na naknade za obavljanje platnog prometa i naknade po garancijama, akreditivima i ostalim sličnim instrumentima te naknade od upravljanja sredstvima u ime i za račun trećih osoba. Prihodi od naknada i provizija priznaju se po izvršenoj usluzi. Provizije po transakcijama u stranoj valuti knjiže se kao prihod po primitku. (d) Strana sredstva plaćanja Prihodi i rashodi izraženi u stranim sredstvima plaćanja preračunati su u hrvatske kune po tečaju na dan transakcije. Sredstva i obveze izražene u stranoj valuti preračunati su u hrvatske kune po srednjem službenom tečaju važećem na zadnji dan obračunskog razdoblja. Na dan 31. prosinca

35 Erste & Steiermärkische Bank d.d. Zagreb Bilješke uz financijske izvještaje za godinu koja je završila 31. prosinca (svi iznosi su izraženi u tisućama kuna) godine tečaj HNB za 1 EUR bio je 7, kuna (31. prosinca godine 7, kuna). Dobici i gubici koji proizlaze iz preračunavanja stranih valuta i kupoprodaje deviza prikazani su u računu dobiti i gubitka za odnosnu godinu. (e) Priznavanje Financijska imovina raspoloživa za prodaju i ulaganja koja se drže do dospijeća priznaju se u bilanci na datum trgovanja odnosno na datum kada je banka preuzela obvezu kupnje imovine. U račun dobiti i gubitka priznaju se dobici ili gubici koji nastaju zbog promjena u fer vrijednosti imovine raspoložive za prodaju. Krediti klijentima i ostala potraživanja koja je banka kreirala priznaju se u bilanci od dana namire. (f) Vrijednosni papiri Vrijednosni papiri kupljeni s namjerom da se drže do dospijeća vode se po trošku ulaganja umanjenom za gubitke nastale uslijed smanjenja njihove vrijednosti. Diskont na imovinu koja se drži do dospijeća amortizira se tijekom razdoblja i priznaje se u prihode od kamata. Imovina raspoloživa za prodaju iskazuje se po fer vrijednosti. Premija na obveznice prikazana je u prihodu od kamata. Vlasničke vrijednosnice vode se po fer vrijednosti, ali ulaganja koja ne kotiraju na burzama vode se po trošku ulaganja uz provjeru umanjenja vrijednosti. U slučaju umanjenja vrijednosti, provodi se ispravak vrijednosti. (g) Ugovori s pravom reotkupa Banka ugovara kupnje/prodaje ulaganja istovremeno ugovarajući prodaju/kupnju istih ulaganja na određeni datum u budućnosti po određenoj cijeni. Ulaganja kupljena s obvezom prodaje u budućnosti ne priznaju se u bilanci već se ti izdaci priznaju kao dani zajmovi bankama ili klijentima. Ulaganja prodana temeljem ugovora o reotkupu i nadalje se priznaju u bilanci i iskazuju se u skladu s računovodstvenom politikom za financijsku imovinu raspoloživu za prodaju. Primici od prodaje ulaganja prikazuju se kao obveza prema bankama ili klijentima. Razlika u cijeni kod prodaje i ponovne kupnje razgraničava se ravnomjerno kroz razdoblje transakcije i uključuje u prihod ili rashod od kamata. (h) Krediti klijentima Krediti su prikazani u bilanci u iznosu neotplaćene glavnice i umanjeni za rezerve po identificiranim i neidentificiranim gubicima. Potraživanja na temelju kredita i obračunatih kamata otpisuju se po zaključenju postupka likvidacije ili kad se drži da se zakonski ne mogu naplatiti. Naknadni povrati se uključuju kao prihodi u račun dobitka i gubitka po naplati. Na dan 31. prosinca ukupni iznos kredita koji nisu bili potpuno naplativi iznosio je 402 milijuna HRK (31. prosinca 2001.: 395 milijuna HRK) (i) Vrijednosna usklađenja kredita i predujmova Banka primjenjuje MRS 39 od 1. siječnja godine te je počela utvrđivati ispravak vrijednosti kredita kao razliku između knjigovodstvenog i nadoknadivog iznosa koji predstavlja sadašnju vrijednost očekivanih novčanih tokova uključujući i iznose koji će biti nadoknađeni iz instrumenata osiguranja plaćanja. Diskontiranje se obavlja ugovorenom kamatnom stopom