PROSPEKT Raiffeisenbank Austria d.d.

Transkript

1 PROSPEKT Raiffeisenbank Austria d.d. Kn ,00 obveznica Kamatna stopa izdanja 4,125%, dospijeće Cijena izdanja: % Obveznice Raiffeisenbank Austria d.d. ('RBA') bit će izdane 10. veljače ('Datum izdanja') u Zagrebu u nematerijaliziranom obliku, na ime i u denominaciji od Kn 1, kamatne stope 4,125% godišnje, te dospijeća 10. veljače Kamata se isplaćuje polugodišnje po nepromjenjivoj godišnjoj stopi od 4,125%. Cijena izdanja utvrdit će se na temelju prinosa Obveznica. Prinos Obveznica utvrdit će se najkasnije zadnjeg dana upisa na temelju prinosa referentnog državnog izdanja kunskih obveznica, izračunata interpolacijom postojećih izdanja državnih kunskih obveznica uvećanog za premiju kreditnog rizika Izdavatelja i situacije na tržištu kapitala. U trenutku podnošenja Obvezujuće ponude investitori će biti upoznati s indikativnim iznosom premije. Obveznice će 10. veljače biti uvrštene u Usluge Depozitorija i Usluge Prijeboja i Namire Središnje depozitarne agencije sa sjedištem u Zagrebu, Ksaver 200 ('SDA') pod ISIN oznakom. Obveznice će 13. veljače biti uvrštene u prvu kotaciju (Službeno tržište) Zagrebačke burze d.d. ( ZSE ) pod oznakom. Datum ovog Prospekta je 2. veljače 2006.

2 SADRŽAJ PODACI, NAČIN I UVJETI IZDANJA VRIJEDNOSNIH PAPIRA...3 VRSTA I OPIS VRIJEDNOSNIH PAPIRA...3 CIJENA 3 IZDANJE I UPIS...3 NAZIV, SJEDIŠTE I POSLOVNA ADRESA AGENTA IZDANJA...4 NAZIV I ADRESA OSOBA KOJE GARANTIRAJU ZA OBVEZE IZDAVATELJA PO VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA...4 POSTUPAK IZVRŠAVANJA PRAVA PRVENSTVA PRILIKOM UPISA I UPLATE VRIJEDNOSNIH PAPIRA...4 OBRAČUN KAMATE...4 ISPLATA KAMATE...4 KAŠNJENJE S PLAĆANJEM KAMATE...4 ISPLATA GLAVNICE O DOSPIJEĆU...5 PRIJEVREMENI OTKUP OBVEZNICA...5 KAŠNJENJE S ISPLATOM GLAVNICE OBVEZNICA...5 ISPLATE IZ OBVEZNICA BEZ ODBITAKA...5 IZJAVE I JAMSTVA RBA...5 PRIJEVREMENO DOSPIJEĆE OBVEZNICA...6 UPIS OBVEZNICA U DEPOZITORIJ SDA...6 TRGOVANJE NA SEKUNDARNOM TRŽIŠTU...7 PLATNI AGENT...8 OBAVIJESTI...8 ZASTARA 8 MJERODAVNO PRAVO I NADLEŽNOST...8 NAMJENA STEČENIH PRIHODA...8 PODACI O IZDAVATELJU...9 OSNOVNI PODACI...9 TEMELJNI KAPITAL IZDAVATELJA...9 PODACI O VLADAJUĆEM DRUŠTVU...9 VLASNIČKA STRUKTURA...9 ČIMBENICI RIZIKA...10 OPĆENITO O RIZICIMA...10 RIZIK POSLOVNOG OKRUŽENJA...10 HRVATSKO TRŽIŠTE DUŽNIČKIH VRIJEDNOSNIH PAPIRA...11 REGULATORNI RIZIK...11

3 RIZIK KONKURENCIJE...12 KREDITNI RIZIK...13 TRŽIŠNI RIZICI...14 OPERATIVNI RIZIK...15 HRVATSKI BANKARSKI SUSTAV...16 STRUKTURA BANKARSKOG SUSTAVA U HRVATSKOJ...16 STRUKTURA BILANCE...18 PODACI O POSLOVANJU IZDAVATELJA...22 POVIJESNI RAZVOJ RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D PREDMET POSLOVANJA...24 STRATEGIJA POSLOVANJA...26 ORGANIZACIJSKA STRUKTURA BANKE...27 KORPORATIVNO UPRAVLJANJE...28 OVISNOST O TUÐIM PATENTIMA, LICENCIJAMA I DRUGIM UGOVORIMA OD VEĆEG ZNAČENJA ZA POSLOVANJE...28 VAŽNIJE TEKUĆE INVESTICIJE...29 SUDSKI I DRUGI SPOROVI ILI DRUGI PRAVNI POSTUPCI KOJI MOGU ZNAČAJNIJE UTJECATI NA FINANCIJSKI POLOŽAJ IZDAVATELJA...29 PODACI O IMOVINI, ZADUŽENOSTI, FINANCIJSKOM POLOŽAJU, TE DOBITKU IZDAVATELJA...30 TEMELJNA FINANCIJSKA IZVJEŠĆA RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. ZA RAZDOBLJE KOJE JE ZAVRŠILO 30. RUJNA REVIDIRANA FINANCIJSKA IZVJEŠĆA RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. ZA RAZDOBLJE KOJE JE ZAVRŠILO 31. PROSINCA REVIDIRANA FINANCIJSKA IZVJEŠĆA RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. ZA RAZDOBLJE KOJE JE ZAVRŠILO 31. PROSINCA REVIDIRANA FINANCIJSKA IZVJEŠĆA RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. ZA RAZDOBLJE KOJE JE ZAVRŠILO 31. PROSINCA OPOREZIVANJE OPOREZIVANJE KAMATA OPOREZIVANJE GLAVNICE OPOREZIVANJE KAPITALNE DOBITI OPĆE INFORMACIJE ODOBRENJE PROSPEKTA UVRŠTENJE U PRVU KOTACIJU (SLUŽBENO TRŽIŠTE) ZAGREBAČKE BURZE DEPOZITORIJ, PRIJEBOJ I NAMIRA DOKUMENTACIJA NA UVID...318

4 POTPISNICI PROSPEKTA...319

5 Raiffeisenbank Austria d.d. ( RBA ili Banka ili Izdavatelj ) prihvaća odgovornost za sadržaj ovog Prospekta. Prema vlastitom uvjerenju, svim saznanjima i podacima kojima RBA raspolaže, podaci iz ovog Prospekta čine cjelovit i istinit prikaz imovine, obveza, gubitaka i dobitaka, financijskog položaja i poslovanja RBA, kao i prava i obveza sadržanih u obveznicama RBA. Prema najboljem saznanju RBA, nijedna bitna činjenica koja bi mogla utjecati na potpunost i istinitost ovog Prospekta nije izostavljena. U skladu sa Zakonom o tržištu vrijednosnih papira (NN 84/2002), ovaj Prospekt odobren je 2. veljače od strane Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (''HANFA''), te je ujedno odobreno i objavljivanje podataka pri uvrštenju svih obveznica u prvu kotaciju (Službeno tržište) Zagrebačke burze. Nitko nije ovlašten davati podatke i izjave u vezi s ponudom i prodajom Obveznica, a koji nisu sadržani u ovom Prospektu. Ako bi se takvi podaci ili izjave dali, na njih se ne smije osloniti kao na podatke i izjave čije je objavljivanje odobrio Izdavatelj. Izdavanje ovog Prospekta, niti prodaja ili kupnja obveznica ne impliciraju da se okolnosti vezane uz RBA nisu izmijenile od datuma izdavanja ovog Prospekta. Ovaj Prospekt ne smije se smatrati preporukom za kupnju ili ponudom za prodaju od strane ili za račun RBA ili od strane ili za račun druge osobe koja je s njima povezana, njihovih povezanih društava ili predstavnika. Svaki ulagatelj koji razmatra kupnju obveznica RBA upućuje se na vlastitu ocjenu i prosudbu financijskog položaja RBA te uvjete obveznica, uključivo inherentne rizike sadržane u Poglavlju Čimbenici rizika. Ako drugačije nije navedeno, sve godišnje informacije, uključujući podatke o financijskim izvještajima, temelje se na kalendarskim godinama. Brojevi u Prospektu su zaokruživani; prema tome brojevi prikazani za istu vrstu informacija mogu varirati i zbrojevi možda nisu aritmetički agregati. Upućivanje u ovom dokumentu na EUR označava euro, USD američki dolar, CHF švicarski franak, a HRK ili Kn hrvatske kune. 2

6 PODACI, NAČIN I UVJETI IZDANJA VRIJEDNOSNIH PAPIRA Vrsta i opis vrijednosnih papira Izdanje obveznica odnosno dugoročnih dužničkih vrijednosnih papira RBA, ukupnog nominalnog iznosa izdanja Kn ,00 u nematerijaliziranom obliku, na ime, prenosivih, u denominaciji od Kn 1, uz fiksnu godišnju kamatnu stopu od 4,125%, dospijeća 10. veljače ('Obveznice'). Obveze Izdavatelja iz Obveznica predstavljaju neosigurane, izravne i bezuvjetne obveze RBA, međusobno su ravnopravne i barem jednakog ranga sa svim drugim, sadašnjim i budućim neosiguranim obvezama RBA, osim obveza koje mogu imati prvenstvo temeljem kogentnih propisa. Temeljna prava vlasnika Obveznica su pravo na isplatu glavnice i pravo na isplatu kamate. Cijena Cijena i prinos Obveznica utvrdit će se najkasnije na zadnji dan upisa na temelju prinosa referentnog državnog izdanja kunskih obveznica, izračunata interpolacijom postojećih državnih izdanja kunskih obveznica uvećanog za premiju koja će održavati kreditni rizik Izdavatelja i situaciju na tržištu kapitala. U trenutku podnošenja Obvezujuće ponude investitori će biti upoznati s indikativnim iznosom premije. Izdanje i upis Obveznice će biti izdane javnom ponudom, te će biti javno ponuđene na upis i uplatu investitorima. Razdoblje upisa trajat će od 6. veljače 2006 u 9 sati do 9. veljače u 15 sati. U razbolju upisa investitori zainteresirani za Izdanje dostavit će potpisanu Obvezujuću ponudu za upis Izdanja koja će sadržavati maksimalni nominalni iznos Obveznica koje investitor želi upisati i najvišu cijenu izdanja koju je investitor spreman prihvatiti. Knjiga upisa zatvorit će se istekom razdoblja upisa 9. veljače u 15 sati. Nakon zatvaranja Knjige upisa RBA će na osnovi prikupljenih Obvezujućih ponuda za upis Izdanja alocirati Izdanje. RBA zadržava pravo alocirati Obveznice investitorima prema vlastitoj odluci, uz mogućnost isključivanja pojedinih investitora bez obrazloženja. Nakon alokacije RBA će telefonski i/ili pismeno obavijestiti svakog investitora o rezultatima alokacije Obveznice. Na osnovi obavijesti RBA investitori su dužni dostaviti potpisanu Upisnicu koja će sadržavati nominalni iznos Obveznica koje se upisuju i uplatiti sredstva na ime upisa Obveznica prema instrukciji plaćanja navedenoj u obavijesti RBA. Uplata novčanih sredstava provest će se 10. veljače Ukoliko u razdoblju za upis i uplatu Obveznica ne bude upisano i uplaćeno najmanje 75% Obveznica, Izdavatelj ne može izdati vrijednosne papire i obvezan je u roku od sedam dana od isteka roka za uplatu Obveznica ulagateljima vratiti uplaćene uloge. RBA će 10. veljače Središnjoj depozitarnoj agenciji dostaviti Registar Obveznica s pozicijom upisnika Obveznica sukladno nominalnim iznosima upisa Obveznica. Nakon primitka Registra Obveznica SDA će otvoriti vlasničke račune na koje su upisane pozicije Obveznica sukladno Registru Obveznica, te će vlasnicima dostaviti obavijesti o stanju na njihovim računima. 3

7 Naziv, sjedište i poslovna adresa agenta izdanja Izdanje Obveznica provodi se bez agenta izdanja. Naziv i adresa osoba koje garantiraju za obveze izdavatelja po vrijednosnim papirima Nitko ne garantira za obveze Izdavatelja po Obveznicama. Postupak izvršavanja prava prvenstva prilikom upisa i uplate vrijednosnih papira Ne postoje prava prvenstva prilikom upisa i uplate Obveznica. Obračun kamate Obveznice će nositi kamatu na glavnicu po nepromjenjivoj stopi od 4,125 % godišnje. Kamatna stopa računat će se kao godišnja kamatna stopa Obveznica na glavnicu podijeljena s učestalošću isplate kamate iz Obveznica na godišnjoj razini. S obzirom na to da se kamata isplaćuje dva puta godišnje polugodišnja kamatna stopa iznosit će 2,0625%. Za obračun stečene kamate iz Obveznica uzimat će se stvarni broj dana u razdoblju za koje se obračunavaju kamate tj. za razdoblje od, i uključujući, dan isplate prethodne kamate do, ali ne uključujući, dan dospijeća sljedeće kamate. Isplata kamate Prva isplata kamate bit će 10. kolovoza za razdoblje do i uključujući datum izdanja 10. veljače do, ali ne uključujući 10. kolovoza Sljedeće kamate isplaćivat će se polugodišnje prema sljedećem planu: 12. veljače 2007., 10. kolovoza 2007., 11. veljače 2008., 11. kolovoza 2008., 10. veljače 2009., 10. kolovoza 2009., 10. veljače 2010., 10. kolovoza i 10. veljače Kašnjenje s plaćanjem kamate U slučaju kašnjenja s plaćanjem kamate iz Obveznica, RBA će platiti zakonsku zateznu kamatu od dana dospijeća kamate do dana isplate. Zakonska zatezna kamata obračunat će se na iznos kamate u Kn. Zakonska zatezna kamata, koju Izdavatelj plaća investitorima posredstvom SDA, obračunava se primjenom sljedeće formule: Zatezna kamata = iznos dospjele neplaćene kamate * (1+i) n/x n - broj dana kašnjenja uplate sredstava i - zakonska zatezna kamatna stopa/100. x - stvarni broj dana u godini. 4

8 Isplata glavnice o dospijeću Glavnica Obveznica u nominalnom iznosu od Kn ,00 isplatit će se odjednom, na datum konačnog dospijeća, 10. veljače Prijevremeni otkup Obveznica RBA može, u bilo koje vrijeme, otkupiti Obveznice po bilo kojoj cijeni na tržištu ili na drugi način, pod uvjetom da, u slučaju kupnje javnom ponudom, takva ponuda bude jednako dostupna svim vlasnicima Obveznica i da takva ponuda bude u skladu sa zakonskim odredbama. Kašnjenje s isplatom glavnice Obveznica U slučaju kašnjenja s plaćanjem glavnice Obveznica, RBA će platiti zakonsku zateznu kamatu od dana dospijeća do dana isplate. Zakonska zatezna kamata, koju izdavatelj plaća investitorima posredstvom SDA, obračunava se primjenom sljedeće formule: Zatezna kamata = iznos dospjele neplaćene glavnice * (1+i) n/x n - broj dana kašnjenja uplate sredstava i - zakonska zatezna kamatna stopa/100. x - stvarni broj dana u godini. Isplate iz Obveznica bez odbitaka Sve isplate glavnice i kamata iz Obveznica bit će učinjene bez ustege ili odbitaka svih sadašnjih ili budućih poreza, akontacije poreza ili pristojbi bilo koje prirode. Ako je takva ustega ili odbitak zakonska obveza, RBA će platiti dodatne iznose koji su potrebni da vlasnici Obveznica prime iznose koje bi primili da takvih traženih ustega ili odbitaka nije bilo. Izjave i jamstva RBA RBA jamči: (i) (ii) (iii) (iv) da Obveznice predstavljaju izravnu, neosiguranu, bezuvjetnu i prioritetnu obvezu RBA, međusobno su ravnopravne i, najmanje, pari passu sa svim drugim, sadašnjim i budućim, neosiguranim obvezama RBA, osim obveza koje mogu imati prvenstvo temeljem kogentnih propisa; da izdanje Obveznica predstavlja pravno valjanu obvezu RBA, te da je RBA za izdanje Obveznica ishodilo sva potrebna odobrenja i suglasnosti; da izdanje Obveznica nije suprotno zakonima i drugim propisima Republike Hrvatske, Statutu i drugim općim aktima RBA te ugovorima u kojima je RBA jedna od ugovornih strana; da nikakvi parnični, upravni, arbitražni, ili slični postupci protiv i u vezi s RBA nisu pokrenuti niti postoji vjerojatnost da će biti pokrenuti, čiji bi pravomoćni ishod mogao ugroziti sposobnost RBA da uredno izvršava obveze koje proizlaze iz Obveznica; 5

9 (v) (vi) (vii) da će, sve dok je i jedna Obveznica neisplaćena, poduzimati ili će se pobrinuti da se poduzme sve potrebno kako bi se osiguralo kontinuitet svih odobrenja, dozvola, ovlaštenja, registracija, evidencija ili sličnog potrebnog za izdanje, prodaju ili izvršenje obveza koje proizlaze iz Obveznica ili njihove valjanosti i naplativosti; da će ispunjavati sve obveze prema SDA i Zagrebačkoj burzi vezane za održanje članstva u SDA i za održanje Obveznica u uslugama depozitorija, prijeboja i namire, te za održanje Obveznica u prvoj kotaciji (Službenom tržištu) Zagrebačke burze; da će notificirati svaku promjenu značajnih činjenica koje bi mogla utjecati na gore navedena jamstva. Prijevremeno dospijeće Obveznica Vlasnici Obveznica, koji samostalno ili skupno predstavljaju najmanje 2/3 ukupnog nominalnog iznosa izdanja Obveznica, imaju pravo proglasiti ukupno izdanje Obveznica dospjelim i plativim prije njegovog dospijeća i to u slučaju: (i) objava Izdavatelja o obustavi plaćanja obveza; (ii) neisplate o dospijeću kamate ili bilo kojeg drugog iznosa koji proizlazi iz Obveznica; (iii) povreda izjava i jamstava, odnosno neispunjavanje obveza iz izjava i jamstava koje traje duže od 60 dana od pismene obavijesti o povredi, odnosno o neispunjavanju koju vlasnici Obveznica, dostave RBA; (iv) neisplate, u iznosu većem od EUR 10 milijuna, od strane Izdavatelja obveza po kreditima ili drugim poslovima o originalnom dospijeću ili u slučajevima kada Izdavatelj bude pozvan od strane vjerovnika na plaćanje prije originalnog dospijeća; Odluku o prijevremenom dospijeću Obveznica donosi Skupština koju čine svi registrirani vlasnici Obveznica. Svaka Obveznica (Kn 1) nosi jedan glas na skupštini. Pravo sazivanja skupštine imaju vlasnici Obveznica koji raspolažu s najmanje 1/3 glasova. Odluke se donose kvalificiranom većinom, koju čine vlasnici Obveznica s više od 2/3 glasova. Pored ovlasti iz prethodnog stavka, skupština ima ovlasti donijeti odluku o izmjeni uvjeta Obveznica iz Ugovora o upisu Obveznica, uz suglasnost RBA. Upis Obveznica u Depozitorij SDA Upis u Depozitorij Obveznice će biti upisane i vodit će se u Depozitoriju nematerijaliziranih vrijednosnih papira SDA ( Depozitorij ), te će biti uvrštene u Usluge prijeboja i namire SDA. Prijenos vlasništva Vlasništvo nad Obveznicama prenosi se prijenosom vlasničke pozicije s računa vrijednosnih papira prodavatelja u korist računa vrijednosnih papira kupca. Prijenos prava vlasništva provodi SDA na dan namire, a o izvršenom prijenosu Obveznica SDA izvješćuje kupca izvodom o stanju njegove vlasničke pozicije. 6

10 Pravo vlasništva nad Obveznicama stječe se danom kad je vlasnička pozicija upisana na računu vrijednosnih papira vlasnika računa u sustavu SDA. Dokaz vlasništva nad Obveznicama je stanje u Depozitoriju SDA. Na depozitorij, prijeboj i namiru Obveznica primjenjuje se Zakon o tržištu vrijednosnih papira i pravila i upute SDA. Trgovanje na sekundarnom tržištu Obveznice će biti uvrštene u prvu kotaciju (Službeno tržište) Zagrebačke burze. Cijena Obveznica uvrštenih u prvu kotaciju (Službeno tržište) Zagrebačke burze temeljit će se na tzv. čistoj cijeni, što znači da ne obuhvaća stečenu kamatu. Plaćanje po obavljenoj kupnji Obveznica u prvoj kotaciji (Službenom tržištu) Zagrebačke burze obavlja se prema cijeni po kojoj se trgovalo, uvećanoj za stečenu kamatu za razdoblje od zadnje isplate kamate po dospjelom kuponu pa sve do pretpostavljenog dana namire, ne uključujući pretpostavljeni dan namire. Za obračun stečene kamate iz Obveznica uzima se stvarni broj dana u razdoblju za koje se obračunavaju kamate tj. za razdoblje od, i uključujući, dan dospijeća prethodnog kupona do, ali ne uključujući, dan dospijeća sljedećeg kupona. Kamata Isplata Za razdoblje Broj dana Stečena kamata po danu Stečena kamata po danu po Obveznici Od do (%) (Kn) % % % % % % % % % %

11 Platni agent Platni agent je Središnja depozitarna agencija ( SDA ) sa sjedištem u Zagrebu, Ksaver 200. Sredstva primljena od RBA na ime kamate i glavnice Obveznica, SDA će, na datum dospijeća kamate, odnosno glavnice uplatiti putem platnog sustava vlasniku Obveznica, bez odbitaka na ime naknade ili drugih troškova. Na postupak uplate sredstava od strane RBA u korist SDA primjenjivat će se Pravila SDA i Ugovor o Platnom agentu sklopljen između RBA i SDA. Ukoliko je dan dospijeća glavnice, kamata ili drugih iznosa koji proizlaze iz Obveznica neradni dan, isplata će dospjeti prvog sljedećeg radnog dana. Radni dan je dan koji je utvrđen kao radni dan SDA, te poslovnih banaka i deviznog tržišta koji obavljaju isplatu u Republici Hrvatskoj. Obavijesti Do konačne isplate svih iznosa koji proizlaze iz Obveznica, obavijesti vlasnika Obveznica RBA moraju biti dostavljene telefaksom, uz naknadnu potvrdu poštom na sljedeću adresu: Raiffeisenbank Austria d.d. Sektor riznice i investicijskog bankarstva Palmotićeva Zagreb Faks: (01) Zastara Potraživanja prema RBA iz kamata Obveznica zastarijevaju u roku od 3 godine od datuma dospijeća pojedinog iznosa kamata, dok potraživanja prema RBA iz glavnice Obveznica zastarijevaju u roku od 5 godina od datuma dospijeća glavnice. Mjerodavno pravo i nadležnost Mjerodavno pravo je pravo Republike Hrvatske uz isključenje kolizijskih normi međunarodnog privatnog prava. Svi sporovi koji proizlaze iz Obveznica, uključujući i sporove koji se odnose na pitanja njihovog valjanog nastanka, povrede ili prestanka, kao i na pravne učinke koji iz toga proistječu, konačno će se riješiti pred nadležnim sudom u Zagrebu. Namjena stečenih prihoda Prihodi od izdavanja Obveznica bit će upotrijebljeni za opće financiranje poslovanja RBA. 8

12 PODACI O IZDAVATELJU Osnovni podaci Raiffeisenbank Austria d.d., dioničko društvo sa sjedištem u Zagrebu, Petrinjska 59, upisano 12. prosinca u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu u registarski uložak s matičnim brojem subjekta upisa (MBS) Temeljni kapital Izdavatelja Na dan izdanja ovog Prospekta temeljni kapital RBA iznosi Kn ,00 a podijeljen je na redovnih dionica, koje glase na ime, svaka u nominalnom iznosu od Kn 1.000,00, te povlaštenih dionica, koje glase na ime, svaka u nominalnom iznosu od Kn ,00. Dionice su izdane u nematerijaliziranom obliku i pohranjene u depozitoriju Središnje depozitarne agencije; redovne dionice pod oznakom RBA-R-A, povlaštene pod oznakom RBA-P-A. Na dan izdanja ovog Prospekta ne postoji odobreni a neuplaćeni temeljni kapital Izdavatelja. Temeljni kapital RBA u cijelosti je uplaćen u novcu. Na dan izdanja ovog Prospekta RBA nema obveznica i/ ili drugi vrijednosni papiri zamjenjivi u dionice Izdavatelja, kao ni prava na upis vrijednosnih papira Izdavatelja. Podaci o vladajućem društvu Vladajuće društvo Raiffeisenbank Austria d.d. je Raiffeisen International Bank-Holding AG, sa sjedištem u Am Stadtpark 9, A-1030 Beč, Austrija koje trenutno drži 75% temeljnog kapitala Banke koji daje pravo glasa u Glavnoj skupštini. Vlasnička struktura Vlasnička struktura RBA na dan 30. rujna je sljedeća: Tabela 1: Vlasnička struktura RBA na dan 30. rujna Ime dioničara Broj dionica % u Temeljnom kapitalu Raiffeisen International Bank Holding AG Beč 485,130 75% Raiffeisenbank Zagreb Beteiligunggesellscahft mbh 161,710 25% 9

13 ČIMBENICI RIZIKA Općenito o rizicima Prilikom ulaganja u vrijednosne papire ulagatelj, sukladno vlastitim preferencijama odnosa rizika i povrata iz ulaganja, svjesno preuzima pojedine vrste rizika. Pri razmatranju ulaganja u obveznice RBA potencijalni ulagatelj trebao bi uzeti u obzir čimbenike rizika izložene u nastavku, ali se ulagatelj upućuje i na vlastitu ocjenu i prosudbu financijskog položaja RBA, uvjeta izdanja, kao i ostalih utjecaja i informacija koje mogu utjecati na uspješnost izdanja. Rizik poslovnog okruženja Politički, ekonomski i socijalni uvjeti u zemlji, ali i regiji utječu na poslovanje i uspješnost poslovanja domaćih poslovnih subjekata, a samim time i bankarskog sektora. Stupanj političke, ekonomske i socijalne razvijenosti često određuje i razvoj bankarskih aktivnosti. Politički rizik pojedine države uključuje sve rizike povezane s mogućom političkom nestabilnošću, a u svojoj krajnosti uključuje i integritet i opstojnost države. Uzimajući u obzir trenutne unutarnje i vanjskopolitičke odnose, Hrvatska je stabilna parlamentarna demokracija čiji je glavni vanjsko-politički cilj uspješno članstvo u Europskoj uniji i NATO-u. Proces približavanja Hrvatske Europskoj uniji započeo je potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom, koji je stupio na snagu 1. veljače 2005., provedbom kojega Republika Hrvatska ubrzano ispunjava političke, gospodarske i pravne kriterije za članstvo u Europskoj uniji (kriteriji iz Kopenhagena), preuzimajući europske standarde i norme čime se dostignuta stabilnost društva svakim danom sve više učvršćuje. Također, komponenta Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koja se u svojim zahtjevima odnosi na jačanje regionalne suradnje neposredno djeluje na učvršćivanje stabilnosti šire regije, koja je, kao jedan od preduvjeta uspješnog gospodarskog razvoja, u potpunosti komplementarna interesima hrvatskog gospodarstva. Službenim početkom pregovora o priključenju Europskoj uniji 3. listopada Republika Hrvatska je korak bliže ostvarenju svojih ciljeva. Sukladno cilju uspješnog pridruživanja Europskoj uniji Hrvatska je znatan dio svojih aktivnosti usmjerila na reforme potrebne za uspješno usklađivanje sa pravnom stečevinom Europske unije (acquis communautaire-om), kao i na razvoj i održavanje intenzivnih partnerskih odnosa sa zemljama članicama Europske unije. Otvorena pitanja koja Hrvatska ima sa svojim susjedima ne utječu na političku stabilnost države već predstavljaju legitimno zastupanje strateških i gospodarskih interesa države u međunarodnim odnosima, kao što to čine i sve druge razvijene države. Politički i opći društveni rizik je svojstven svim dijelovima jednog društva i na njega se iz perspektive pojedinca, u pravilu, ne može individualno utjecati, odnosno umanjiti ga. Stoga političko, ekonomsko i socijalno okruženje direktno utječe na domaći bankarski sustav u cjelini, pa tako i na svaku banku ponaosob. Ostvarenje strateškog cilja Republike Hrvatske: priključenje Europskoj uniji, nosi teret prilagođavanja hrvatskog zakonodavstva zakonodavstvu Europske unije. Do sada doneseni i usklađeni zakoni na području bankarstva, prometa vrijednosnih papira, deviznog poslovanja, zaštite tržišne utakmice, poreznog sustava, će se i dalje usklađivati i zaoštravati konkurentske odnose banaka i uvjete poslovanja, do ostvarenja potpuno tržišnog gospodarstva. Bankarski sustav podložan je utjecaju političkih odluka, ekonomskih i socijalnih trendova, promjena u makroekonomskoj politici kao i regulativnom okviru. Prisutan je rizik promjena regulative kao i 10

14 promjena i implementacija različitih mjera i restrikcija koje bi mogle utjecati na sveopće poslovanje domaćih banaka pa tako i na svaku banku ponaosob. Hrvatsko tržište dužničkih vrijednosnih papira Iako se hrvatsko tržište dužničkih vrijednosnih papira u prethodnim godina značajno razvilo, ono je, u usporedbi s tržištima razvijenih zapadnoeuropskih država, relativno nerazvijeno. Tako hrvatsko tržište dužničkih vrijednosnih papira karakterizira niža razina likvidnosti u odnosu na razvijenija tržišta, iako se razvoj institucionalnih investitora i samog tržišta u posljednjih nekoliko godina pozitivno reflektirao i na volumen i promet trgovanja. Tijekom izdano je 5 novih obveznica, 2 korporativne te 3 državne obveznice. Nakon izdanja obveznica Belišća u siječnju 2005., u srpnju je uslijedilo još jedno korporativno izdanje. Medika je izašla na tržište dužničkih vrijednosnih papira izdavanjem obveznica u iznosu od EUR 16,5 milijuna i dospijeća Prvo državno izdanje godine bilo je u ožujku kada su izdane kunske obveznice Republike Hrvatske u iznosu od HRK 3 milijarde i dospijeća 2010., čime je dodatno produžena kunska krivulja prinosa kao preduvjet kunskog zaduživanja na domaćem tržištu kapitala. U srpnju je uslijedilo još jedno izdanje Republike Hrvatske u iznosu od EUR 350 milijuna, dospijeća U prosincu izdana je još jedna kunska obveznica Republike Hrvatske u iznosu od HRK 3,5 milijardi i dospijeća čime je nastavljen razvoj kunske krivulje prinosa je bila iznimno značajna za razvoj domaćeg tržišta vrijednosnih papira kako s obzirom na broj novih izdanja, tako i na njihov ukupni volumen. U ukupan iznos izdanih državnih obveznica pao je za 12,4% u odnosu na godinu, kada je zabilježen iznos od EUR 1,4 milijardi. Također, i korporativna izdanja bilježe pad iznosa na EUR 24,5 milijuna, što je velikih 79,1% manje u odnosu na EUR 117 milijuna prethodne godine. Na Zagrebačkoj burzi krajem godine bilo je uvršteno ukupno 20 aktivno trgovanih obveznica u prvoj kotaciji ('Službenom tržištu') od čega je 10 izdanja obveznica Republike Hrvatske i s Državom povezanih institucija (HBOR), 8 korporativnih izdanja (Agrokor, Atlantic Grupa, Belišće, Bina-Istra, Hypo Alpe-Adria-Bank, Medika, Pliva i Podravka) te 2 izdanja municipalnih obveznica (Grad Koprivnica i Grad Zadar). Promet obveznicama u na Zagrebačkoj burzi iznosio je HRK 29,5 milijardi tj. 86,2% ukupnog prometa, što predstavlja rast od 39,9% u odnosu na Tržišna kapitalizacija obveznica na Zagrebačkoj burzi na dan 31. prosinca iznosila je HRK 34,4 milijardi što predstavlja porast od 40,1% u odnosu na kraj godine. Najznačajniji promet ostvaren je državnim obveznicama koje su u ostvarile ukupan promet od HRK 28,5 milijardi što čini 97% ukupnog prometa obveznicama na Zagrebačkoj burzi. Krajem na Varaždinskoj burzi bilo je uvršteno ukupno 7 obveznica i to sve u Prvu kotaciju, od čega 6 izdanja Republike Hrvatske i jedno municipalno izdanje obveznica (Grad Koprivnica). Ukupni promet obveznicama u iznosio je HRK 75,8 milijuna, a u HRK 124 milijuna što predstavlja rast od 63,6%. Kao i prethodnih godina i u državna izdanja dominirala su kako na primarnom tako i na sekundarnom tržištu dužničkih vrijednosnih papira. Iako je promet korporativnim obveznicama porastao za 56,5% u odnosu na 2004., glavnina prometa obveznicama i dalje otpada upravo na državne obveznice. Regulatorni rizik Bankarski sustav je pod nadzorom i regulativom Hrvatske narodne banke kao i drugih hrvatskih tijela. Stalne promjene u regulativi izazivaju dodatna i stalna prilagođavanja poslovanja banaka takvim 11

15 promjenama. Promjene u zakonodavstvu i prilagođavanje novim monetarnim mjerama usmjerenim uglavnom na usporavanje kreditnog rasta banaka (restriktivne mjere posebno u smjeru inozemnog zaduživanja banaka) povećavaju negativan utjecaj na poslovanje u bankarskom sustavu i poslovne rezultate banaka, pa tako i RBA. Financijsko tržište u Hrvatskoj je u zadnjih nekoliko razdoblja pod pritiskom regulatora kojima je osnovni cilj usporavanje rasta inozemnog zaduživanja, smanjenje uvoza te smanjenje deficita platne bilance. Hrvatska narodna banka je, s ciljem usporavanja rasta kreditnih aktivnosti banaka i smanjenje rasta inozemnog duga, u prethodnim razdobljima uvela restriktivne monetarne mjere koje su rezultirale u usporavanju kreditiranja korporativnog sektora i sektora stanovništva. Jedna od mjera je i povećanje granične pričuve banaka. Savjet Hrvatske narodne banke je na sjednici održanoj 7. prosinca usvojio nove mjere koje bi trebale restriktivno djelovati na inozemno zaduživanje i rast plasmana domaćih banaka. Prema novim mjerama banke su obvezne na daljnji prirast inozemnog duga izdvojiti, umjesto dosadašnjih 40%, 55% na račun Hrvatske narodne banke. No, u svrhu nenarušavanja likvidnosti, istovremeno je smanjena opća stopa obvezne rezerve s 18% na 17%, a moguća su i daljnja smanjenja. Također, bankarski sustav upućuje se na veću brigu o izloženosti valutnim rizicima dodatnim izmjenama i dopunama odluka o adekvatnosti kapitala i klasifikaciji plasmana i potencijalnih obveza. S namjerom ostvarivanja monetarnih i ekonomskih ciljeva Republike Hrvatske moguće su i daljnje promjene u monetarnoj i zakonskoj regulativi koje bi mogle direktno utjecati na financijske rezultate RBA. RBA nastoji brzo i efikasno reagirati na novonastale uvjete na tržištu, te pravovremeno prilagoditi poslovnu i razvojnu politiku Raiffeisen grupe promjenama u monetarnoj i deviznoj regulativi. Novi zakonodavni okvir u bankarskoj industriji, odobren od strane Baselske komisije o bankarskoj superviziji u (Basel II), bit će implementiran i u hrvatsko zakonodavstvo do Usklađivanje s novim regulatornim okvirom, te uspostava odgovarajućih internih sustava za novonastale prilike zahtjeva dodatno vrijeme, razvijanje metodologije i dodatne troškove. Basel II, između ostalog, uključuje izradu, a nakon odobrenja nadležnog tijela i korištenje interno razvijenog modela za procjenu rizičnosti poslovanja banke ili bankarske grupe, te samostalno određivanje regulatornog kapitala banke potrebnog za pokriće rizika. Navedene izmjene zakonodavnog okvira također mogu direktno utjecati na konkurenciju u domaćem bankarskom sektoru. Banke, koje će biti u stanju implementirati promjene u zakonodavstvu brzo, jeftino i efikasno imat će prednost pred ostalima. RBA je dio međunarodne financijske grupacije Raiffeisen International s iskustvom poslovanja na tržištu EU koja istovremeno širi i poslovanje u tranzicijskim zemljama Središnje i Istočne Europe, a Hrvatska teži ka približavanju regulacije financijskog tržišta prema standardima EU. Unutar Raiffeisen grupe nalaze se i banke koje su već prošle isti proces prilagodbe u nama susjednim zemljama: Slovenija, Mađarska, Češka, Poljska i Slovačka. Poznavanje procesa koji započinju u Hrvatskoj omogućava Banci da na temelju iskustva unutar grupe reagira brzo i ispravno te optimalno iskoristi nadolazeće promjene. Rizik konkurencije Hrvatski bankarski sustav je u prethodnim razdobljima doživio značajne promjene, od privatizacije najvećeg dijela do konsolidacije. Hrvatsko bankarsko tržište trenutno čine 34 banke. Prve četiri banke na domaćem tržištu činile su 64,3% ukupne aktive 31. prosinca Prema vlasničkoj strukturi na hrvatskom bankarskom tržištu dominiraju banke u potpunom ili pretežitom stranom vlasništvu. Trenutno je oko 92% bankarske aktive pod kontrolom inozemnih vlasnika. Time je 12

16 omogućen jednostavan pristup hrvatskih banaka inozemnom tržištu i inozemnim izvorima / sredstvima. Postotak banaka u inozemnom vlasništvu među najvećima je u regiji, a dominiraju banke u talijanskom i austrijskom vlasništvu. RBA jedna je od četiri bankarske grupe koje zauzimaju oko 10% tržišnog udjela. Sve ove banke brzo povećavaju svoj tržišni udjel, s tim da je RBA uspješna i u razvoju ostalih financijskih usluga preko mreže povezanih pravnih osoba: krajem godine ostvareno je 31% udjela na tržištu obveznih mirovinskih fondova, 62% udjela na tržištu dobrovoljnih mirovinskih osiguranja, 21% udjela na tržištu investicijskih fondova, 42% udjela na tržištu stambene štednje, te 11% udjela na tržištu leasinga. Razvoj RBA na tržištu Republike Hrvatske odvijao se isključivo organskim rastom. Na taj način su izbjegnuti troškovi strukturnog prilagođavanja, ali je ujedno i podnesen veći trošak akvizicije klijentske baze i razvoja produkata. Nakon što je Banka dostigla tržišno učešće od 10% prema veličini aktive krajem godine, trošak akvizicije klijenata je u relativnom opadanju, a strukturne prednosti pred konkurencijom zbog strateškog usmjeravanja prodaje prema željenim segmentima tržišta u razdoblju ubrzanog rasta, sve više dolaze do izražaja. Iako je većina domaćih banaka privatizirana, globalno preuzimanje HVB od strane Unicredito, rezultiralo je tržišnom koncentracijom nastale grupe u Hrvatskoj i zahtjevom regulatornih tijela za smanjenjem tržišne koncentracije. Smanjenje koncentracije grupe će se najvjerojatnije ostvariti prodajom Splitske banke, trenutno u vlasništvu HVB. Prodaja Splitske banke otvara mogućnost dodatne konsolidacije na domaćem tržištu koja bi mogla narušiti trenutni poredak banaka na domaćem tržištu, ili osigurati ulazak novog konkurenta na domaće tržište. Bankarski sustav u Hrvatskoj bilježi rast konkurencije u svim aspektima bankarskog poslovanja. Visok stupanj koncentracije utjecao je na smanjenje marži, ali i na kontrolu troškova i održavanje efikasnosti poslovanja banaka. S obzirom na stupanj udjela stranog vlasništva na domaćem tržištu su prisutne međunarodno i/ili regionalno snažne financijske institucije. Trend konsolidacije globalne financijske industrije stvara snažne globalne konkurente prisutne i na domaćem tržištu s jakim portfeljem proizvoda, olakšanim pristupom kapitalu, i većom efikasnošću kao i pregovaračkom moći. Prisutnost konkurencije na domaćem tržištu rezultirala je padom marži, te se očekuje nastavak toga trenda u budućnosti s obzirom na približavanju članstva u Europskoj uniji, a time i mogućem ulasku novih međunarodnih konkurenata, te mogućom konsolidacijom unutar samog sektora. U uvjetima sve jače konkurencije na financijskom tržištu rast donose inovacije. Fleksibilnost i mogućnost brze prilagodbe RBA na novonastale prilike na tržištu, kao i sustavno uvođenje novih proizvoda, usluga i inovacija osnove su za uspješne rezultate na konkurentnom domaćem tržištu. Kreditni rizik Bankarski sektor izložen je kreditnom riziku nenaplate potraživanja iz aktivnosti kreditiranja, trgovanja, ekonomske zaštite i investiranja kao i ostalih rizičnih proizvoda i usluga. Nenaplata potraživanja realizirala bi gubitke za RBA. Ukoliko gubici od nenaplaćenih potraživanja značajno premaše iznos rezervacija RBA za kreditne rizike, to se može negativno reflektirati na samo poslovanje, operativne rezultate i financijsko stanje RBA. Analiza otpornosti bankarskog sustava na temelju podataka s kraja godine pokazuje da je kreditni rizik i dalje relativno visok, iako je on u stanju apsorbirati značajne gubitke u slučaju pogoršanja rizičnosti aktive, tj. u slučaju negativnog šoka u makroekonomskom okružju. U razdoblju od do godine udio loših kredita u ukupnom kreditnom portfelju hrvatskog bankarskog sustava smanjio se za nešto više od 50% i na kraju godine iznosio je 4,6% što je nešto niže od 13

17 prosječnog udjela loših u ukupnim kreditima srednjoeuropskih i istočnoeuropskih zemalja koji je na kraju godine iznosio 5,1%. Stopa pokrivenosti loših kredita rezervacijama za hrvatske banke iznosila je na kraju godine 61,4% što je nešto niže od prosjeka za srednjoeuropske i istočnoeuropske zemlje (72,4%). S obzirom na visoke stope rasta kredita u prethodnim godinama, snažnu konkurenciju i budući ekonomski rast postavlja se pitanje mogućnosti održavanja visokih stopa rasta kreditnog portfelja uz održavanje trenutne kvalitete kreditnog portfelja banaka. Hrvatski registar obveznika po kreditima (HROK), koji je osnovan 24. studenog godine trebao bi omogućiti bankama bolje upravljanje kreditnim rizikom i pridonijeti razvoju i podizanju standarda kreditnog poslovanja u Hrvatskoj. RBA aktivno upravlja kreditnim rizicima u skladu s uspostavljenim politikama i procedurama upravljanja kreditnim rizikom odobrenim od strane Uprave RBA. Primarno se nastoji diverzificirati kreditni portfelj pokrivajući sve grane domaćeg gospodarstva kao i uključivanje što većeg broja klijenata (neovisnost o jednom/nekoliko klijenata). Upravljanje kreditnim rizicima, između ostalog, uključuje kontinuiranu internu procjenu kreditnih rizika po klijentima, sustavno praćenje poslovanja klijenata kao i naplate potraživanja kako bi se omogućila rana identifikacija potencijalnih problema i pogoršanja kreditnog portfelja, kao i uspostava odgovarajućih rezervacija za gubitke. Izloženost kreditnom riziku Republike Hrvatske RBA bilježi značajnu izloženost kreditnom riziku Republike Hrvatske (20% ukupne imovine krajem godine) koja se odnosi na kreditne aktivnosti prema klijentima iz javnog sektora, klijentima u pretežito državnom vlasništvu, proizvode koji se otplaćuju iz državnog proračuna, državne vrijednosnice, te državne garancije. Tržišni rizici Tržišni rizici se odnose na promjenjivost novčanih tokova koja je uzrokovana promjenama tržišnih uvjeta. Tržišni rizici uključuju rizik promjena u kamatnim stopama, valutni rizik i rizik promjena tržišnih cijena vrijednosnica. RBA aktivno upravlja tržišnim rizicima u skladu s uspostavljenim politikama i procedurama odobrenim od strane Uprave RBA. Upravljanje tržišnim rizicima, između ostaloga uključuje prepoznavanje, mjerenje, nadzor i management tržišnih rizika proizašlih iz svakodnevnog poslovanja RBA, uspostava limita i korištenje odgovarajućih instrumenata zaštite. Valutni rizici Valutni rizik je rizik povećanja troškova / smanjenja prihoda uslijed promjena tečaja stranih valuta. Zbog visokog stupnja euroizacije u Hrvatskoj, rezultat relativno visokog udjela deviznih depozita u strukturi bankovne pasive, u poslovanju banaka i dalje je sustavno prisutan valutni rizik. Izloženost bankarskog sustava valutnom riziku pod regulativom je i nadzorom Hrvatske narodne banke. Novim mjerama o stopama izdvajanja obveznih pričuva na račun kod Hrvatske narodne banke usvojenim u prosincu nastoji se, između ostalog, smanjiti izloženost bankarskog sustava valutnom riziku. RBA se izlaže valutnom riziku iz kreditnih, depozitnih i investicijskih aktivnosti trgovanja. RBA upravlja valutnom izloženošću primarno minimalizirajući neusklađenost između stavki aktive i pasive denominiranih u stranoj valuti ili uz valutnu klauzulu, uvođenjem internih limita po pojedinim valutama, te primjenom odgovarajućih instrumenata zaštite. 14

18 Kamatni rizik Kamatni rizik je rizik promjena u kamatnim stopama na tržištu koje direktno utječe na iznos kamatnih prihoda i kamatnih rashoda. Neto efekt promjene u kamatnim stopama bankarskog sustava ovisit će o relativnom iznosu kamatonosne aktive i pasive. RBA upravlja kamatnim rizicima optimalizacijom neto kamatnog prihoda u skladu s poslovnom strategijom, analizom usklađenosti imovine i obveza kao i korištenjem odgovarajućih instrumenata zaštite. Rizik likvidnosti Rizik likvidnosti uključuje rizik nesposobnosti financiranja imovine u prikladnim rokovima i kamatama i rizik nesposobnosti likvidacije imovine po razumnoj cijeni i u prikladnom vremenskom roku. RBA kontinuirano procjenjuje rizik likvidnosti identificirajući i prateći promjene u financiranju koje su potrebne za dostizanje poslovnih ciljeva i strategije. RBA je razvila interne politike upravljanja likvidnosti, koje između ostalog uključuju usklađenost aktive i pasive, uspostavljanje limita i ciljanih pokazatelja likvidnosti. Operativni rizik Operativnik rizik je rizik realizacije gubitaka kao posljedica uspostavljanja neadekvatnih internih procesa, pogrešaka sustava, ljudskih pogrešaka ili eksternih pogrešaka. RBA razvija odgovarajuće politike i metode upravljanja operativnim rizicima u skladu sa standardima Raiffeisen grupe radi usklađivanja aktivnosti na uvođenje Basel II standarda za procjenu rizika poslovanja i izračuna potrebnog kapitala za pokriće rizika. 15

19 HRVATSKI BANKARSKI SUSTAV Struktura bankarskog sustava u Hrvatskoj Karakteristika je hrvatskog bankarskog sustava relativno visoka razvijenost i stabilnost u usporedbi s regijom čemu doprinosi i visok iznos inozemnih ulaganja u ovaj sektor. Dokaz razvijenosti očituje se i u činjenici da je ukupna aktiva bankarskog sustava 30. rujna viša od razine BDP-a (113%) što Hrvatsku stavlja na čelo zemalja središnje i istočne Europe. Nakon godine kao posljedica procesa spajanja i preuzimanja, ali i stečajeva pojedinih banaka zabilježen je trend kontinuiranog smanjenja broja banaka. Na hrvatskom bankarskom tržištu djeluju sredinom godine 34 poslovne banke. Tabela 2: Broj banaka u Hrvatskoj / Izvor: Hrvatska narodna banka, Raiffeisen istraživanja Prema vlasničkoj strukturi na hrvatskom bankarskom tržištu dominiraju banke u potpunom ili pretežitom stranom vlasništvu. Visoki postotak banaka u inozemnom vlasništvu među najvećima je u regiji, a dominiraju banke u talijanskom i austrijskom vlasništvu. Prikaz 1: Vlasnička struktura bankarskog sustava 100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% /2005 privatno vlasništvo državno vlasništvo strano vlasništvo Izvor: Hrvatska narodna banka, Raiffeisen istraživanja Oko 92% bankarske aktive je pod kontrolom inozemnih vlasnika hrvatskih banaka što omogućava i znatan pristup banaka inozemnom tržištu i inozemnim izvorima sredstava. Karakteristika hrvatskog bankarskog sustava je visoki stupanj koncentracije. U razdoblju između i godine zabilježeno je smanjenje koncentracije na bankarskom tržištu, no nakon bankarske krize četiri najveće banke učvrstile su svoj položaj na tržištu te su prema ukupnoj aktivi činile 64,3% ukupnog bankarskog tržišta u usporedbi s 53,1% u godini. Prema nerevidiranim 16

20 podacima o ukupnoj aktivi na dan pet vodećih banaka činilo je preko 74% ukupnog bankarskog tržišta, dok je deset najvećih držalo gotovo 92% cjelokupne aktive bankarskog sektora. Tabela 3: Deset najvećih banaka na dan Rang Banka Ukupna aktiva HRK tsd Tržišni udio prema ukupnoj aktivi 1 Zagrebačka banka 61,549, % 2 Privredna banka 43,794, % 3 Erste&Steiermaerkische Bank 27,584, % 4 Raiffeisenbank Austria 26,784, % 5 HVB Splitska banka 22,311, % ,023, % 6 Hypo Alpe-Adria-Bank 18,421, % 7 OTP banka 8,545, % 8 Slavonska banka 7,055, % 9 Hrvatska poštanska banka 6,847, % 10 Volksbank 3,700, % ,594, % Izvor: Hrvatska gospodarska komora, HNB, Raiffeisen Istraživanja Prikaz 2: Tržišni udio pojedinih banaka na dan Hrvatska poštanska banka 3% Slavonska banka 3% OTP banka 3% Hypo Alpe-Adria- Bank 7% Volksbank 2% Ostalo 8% Zagrebačka banka 25% HVB Splitska banka 9% Privredna banka 18% Raiffeisenbank Austria 11% Erste 11% Izvor: Hrvatska gospodarska komora, Raiffeisen istraživanja U godini gubitak prije oporezivanja su zabilježile samo tri banke (prema preliminarnim podacima za prva tri tromjesečja dvije, no njihov je tržišni udio zanemariv). Profitabilnost bankarskog sektora ostaje dobra, iako se pod pritiskom konkurencije i novih regulativnih mjera koje povećavaju imobiliziranu pasivu smanjuje, što je vidljivo tijekom ove godine. 17

21 Prikaz 3: Profitabilnost bankarskog sustava % II.2005e Prinos na imovinu (prije oporezivanja) Prinos na kapital (bilančni) - poslije oporezivanja Izvor: Hrvatska narodna banka, Raiffeisen istraživanja Struktura bilance Aktiva Prikaz 4: Aktiva bankarskog sustava 300, , ,000 u mln Kn 150, ,000 50, Q 2005 Izvor: Hrvatska narodna banka, Raiffeisen istraživanja Ukupna aktiva banaka na dan 31. prosinca iznosila je 229,3 milijarde kuna, što je povećanje za 25,2 milijarde kuna, odnosno 12,3% u odnosu na kraj godine. Na dan ukupna aktiva bankarskog sustava prema nerevidiranim podacima iznosila je 245,8 milijardi kuna što predstavlja povećanje od 10,8% u odnosu na

22 Prikaz 5: Struktura i kretanje ukupnih kredita 100% 90% 160,000 40% 80% 140,000 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% /05 120, ,000 80,000 60,000 40,000 20, /05 30% 20% 10% 0% Središnja država Lokalna država Ukupni krediti Ukupni krediti, rast u % (yoy) Trgovačka društva Stanovništvo Izvor: Hrvatska narodna banka, Raiffeisen istraživanja Ukupni krediti iznosili su 128,7 milijardi kuna što je za 12% više u usporedbi s U samoj strukturi kredita dominirali su krediti stanovništvu sa 50% i krediti trgovačkim društvima sa 41% udjela u ukupnim kreditima. Na dan ukupni krediti iznosili su 147,6 milijardi kuna što znači da je ostvaren porast ukupnih kredita u iznosu od oko 24 milijarde kuna, odnosno 20%. U samoj strukturi ukupnih kredita i dalje dominiraju krediti stanovništvu i krediti trgovačkim društvima. Krediti stanovništvu dosegli su 75 milijardi kuna što predstavlja porast od 22% u odnosu na , dok su krediti trgovačkim društvima iznosili oko 58 milijardi kuna te su ostvarili nešto skromniji rast od 14%. Udio kredita stanovništvu u ukupnoj aktivi dosegao je gotovo 31% dok su krediti trgovačkim društvima činili oko 26% ukupne aktive banaka. Prikaz 6: Krediti stanovništvu i trgovačkim društvima 40% 50% 30% 25% 30% 40% 25% 20% 20% 10% 30% 20% 10% 20% 15% 10% 5% 15% 10% 5% 0% /05 0% 0% /05 0% Krediti stanovništvu, % u BDP-u Krediti stanovništvu, rast u % (yoy) Krediti trgovačkim društvima, % u BDP-u Krediti trgovačkim društvima, rast u % (yoy) Izvor: Hrvatska narodna banka, Raiffeisen istraživanja Porast kredita stanovništvu dosegao je vrhunac od kada je taj rast stabiliziran, između ostalog, i putem restriktivnih mjera Hrvatske narodne banke s ciljem usporavanja kreditne ekspanzije posebice u stranim valutama. Krediti stanovništvu u posljednje tri godine ostvaruju kontinuirani i stabilan rast te su svojim udjelom u BDP-u od oko 32% u bili značajno iznad prosjeka regije koji je iznosio oko 12%. No, u usporedbi sa zemljama Europske unije gdje je udio bankovnih kredita stanovništvu u BDPu dosegao 50,2% BDP-a hrvatski bankarski sustav posjeduje značajan potencijal rasta u ovom segmentu poslovanja. U udio kredita stanovništvu u GDP-u zabilježio je daljni rast te dosegao gotovo 35%. 19

23 I krediti trgovačkim društvima ostvrili su vrhunac rasta kada je zabilježena stopa rasta ove vrste kredita od gotovo 23% u odnosu na prethodnu godinu. U posljednje tri godine rast kredita trgovačkim poduzećima je nastavljen, ali po mnogo skromnijim stopama rasta od 5% u 2003., 8% u i nešto značajnijih 14% u prva tri tromesečja u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Usporavanje rasta kredita u značajnoj je mjeri uzrokovano restriktivnim mjerama Hrvatske narodne banke koje su imale veći utjecaj na usporavanje rasta kredita trgovačkim društvima nego na rast kredita stanovništvu. Iako kretanje stopa rasta kredita poduzećima u posljednje tri godine pokazuje ponovni uzlazni trend njihov udio u BDP-u već se četiri godine zadržava na stabilnoj razini od oko 26%. U usporedbi sa zemljama Europske unije najveći potencijal za rast unutar ove vrste kreditiranja pokazuje kreditiranje malog i srednjeg poduzetništva. Tijekom prvih devet mjeseci znatno je porastao udio kredita državi (oko 12% ukupne aktive) uslijed značajnije orijentacije države na zaduživanje na domaćem tržištu. Pasiva Prikaz 6: Struktura i kretanje ukupnih depozita 100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% /2005. Država Korporacije Stanovništvo Financijske institucije 140, , ,000 80,000 60,000 40,000 20, /2005. Ukupni depoziti Ukupni depoziti, rast u % (yoy) 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% Izvor: Hrvatska narodna banka, Raiffeisen istraživanja Unatoč godišnjem rastu od 8,1% udio ukupnih primljenih depozita u ukupnim depozitima banaka smanjio se sa 70,4%, koliko je iznosio na kraju 2003., na 67,7% na kraju godini. U posljednje tri godine ukupni depoziti bilježe stabilan rast po godišnjoj stopi od 10% i do rujna dosegli su iznos od 114 milijardi kuna. Udio ukupnih depozita u BDP-u u rujnu iznosio je 52% što je značajno iznad 38% zabilježenih u regiji. No, u usporedbi sa zemljama Europske unije gdje je udio ukupnih depozita u BDP-u oko 90% Hrvatska još uvijek ima neiskorištene potencijale uzimajući pri tome u obzir da je hrvatski BDP po stanovniku tri puta manji no u Europskoj uniji. 20

24 Prikaz 7: Depoziti stanovništva i trgovačkih društava 50% 40% 30% 20% 10% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% 12% 10% 8% 6% 4% 2% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% /2005. Stanovništvo, % u BDP-u Stanovništvo, rast u % (yoy) -10% 0% 0% /2005. Trgovačka društva, % u BDP-u Trgovačka društva, rast u % Izvor: Hrvatska narodna banka, Raiffeisen istraživanja U strukturi ukupnih depozita dominiraju depoziti stanovništva koji su u rujnu iznosili gotovo 87 milijardi kuna što je 76% ukupnih depozita. U posljednje tri godine depoziti stanovništva bilježe stabilan rast po godišnjoj stopi od oko 10%, kao i stabilan udio u BDP-u na razini nešto nižoj od 40%. Depoziti trgovačkih društava posljednjih su godina zabilježili značajno usporavanje rasta. Prikaz 8: Valutna struktura ukupnih dpozita 100,000 90,000 80,000 70,000 60,000 50,000 40,000 30,000 20,000 10, / % 50% 40% 30% 20% 10% 0% Kunski depoziti, HRK mln Devizni depoziti, HRK mln Ukupni depoziti, rast u % (yoy) Izvor: Hrvatska narodna banka, Raiffeisen istraživanja Do rujna iznos deviznih depozita premašio je 70% udjela u ukupnim depozitima i dosegao visokih 76%, što je i jedan od razloga visokog stupnja eurizacije hrvatskog gospodarstva. Istovremeno, tijekom godina je povećano zaduživanje bankarskog sektora na inozemnom tržištu s obzirom na dostupnost sredstava po relativno povoljnim uvjetima na inozemnom tržištu, kontinuiranu potražnju za kreditima, kao i usporeni rast domaćih depozita. 21