LIJEČNIČKI VIJESNIK G O D U Z A G R E B U, 15. S V IB N J A B R O J 5.

Transkript

1 LIJEČNIČKI VIJESNIK G O D U Z A G R E B U, 15. S V IB N J A B R O J 5. N ekoliko prim jedaba prilikom otvorenja liječničkog fak u lteta u Zagrebu. Napisao Odo Bujwid, profesor higijene u Jagielonskom sveučilištu u Krakovu. P redavajući dvadeset i četiri godine o higijeni na, krakovskom sveučilištu, im ao sam priliku upoznali nedostatke, koje liječnik osjeća kasnije u svojoj socijalno liječničkoj službi, osobito kao liječnik u provinciji. O tim nedostacim a želim reći nekoliko riječi. U gradu može, a dapače i m ora se liječnik specijalizirati. Na la d a n ju m ora u m jeti sve što u odnosnom slučaju činiti valja. Mora biti kirurgom, prim aljom, pedijatrom, otijatrom, okulistom jer sve to jednako je važno. To sve m o ra m ed i cinar proštudirati kod specijaliste u gradu i to je dužnost njegove savjesti, je r će im ali u ruci život ljudski. To se tiče dužnosti liječničkih. Ali njegove dužnosti liječničke iziskuju još mnogo više. Liječnik m ora često davati savjete i upute u gospodarskim i ekonom ičkim pitanjim a. Mora poznavati tem elje kem ije poljodjelstvene i veterinam a predusretanja, jer njegov savjet može učiniti više nego ikoga drugog. I sam o svećenik može učiniti toliko kao liječnik, a liječnik često i više. Reć će tko, d a tražim odviše. Ali tako nije. O stanim o p ak p ri dužnostim a liječnika, kao savjetnika u slučaju epidem ičkih bolesti; tuberkuloza, tifus, ospice, difterija, škrlet, dizenterija i mnoge druge bolesti m ogu se izvrsno po bijati putem razum nog p red u sretan ja. Ne sam o izolacija i d ezin fekcija nego i savjet, kako i n a kojem m jestu v alja zidati kuću, kako u re diti život, kako prirediti i probrati jelo, kako organizovati zabavu i igru da bude n a korist tijela i d u h a. Sve je to upravo zadaća liječničko h ig i jenska. V aljalo bi da liječnik n a la d a n ju zajednički sa svećenikom i u čiteljem pučke škole, ured ju je prelekcije i razgovore sa disku sijom o tim p re d m etim a. Naše stu dije liječničke griješe baš u tome veom a. N auka tem eljnih p rirodnih znanosti za liječnike valjala bi da počinje već u višim razredim a gim nazije, m jesto suvišnog grčkog i latinskog jezika, zorna nau k a prirode: svijeta bilinskog, životinjskog i rudnog, sve to v aljalo bi ovladati ne k n jiževno, nego em pirički već u sred n jim školam a, a n a sveučilištu dalje ra z vijati. Već u višim razredim a srednje škole bilo bi nužno predavati o tem eljim a nauka jurističko - socijalnih i ekonom skih, koje naobraženom liječniku m anjkaju.

2 20Ö Naš m edicinar vježba se u anatom iji četiri sem estra. To je bilo dobro negda, ali d an as je bezuvjetno anah ronizam. Vježbam a kem ijskim, m ikrobiologijslcim, a i fizičkim valjalo bi više vrem ena posvetiti. Da ne govorim već o m ineralogiji i botanici, koje su sasvim zanem arene, a vrlo nužne. Nije dakle n i čudo, što još i d an as susrećemo liječnike, koji ne znadu kako valja urediti zdenac i kako se poznaje škodljivost pitke vode, kako valja predusretati širenju tifusa i dizenterije. Ne razlikuju oni serum od cjepiva, a često s uvjerenjem ism jehavaju sve poznate tečevine, s ko jim a se s pravom diči znanost liječnička. A kraj toga liječnik m ora iz u stiju svog profesora doznati, da se njegova nauka ne Svršava n a sveučilištu. O na se razvija neprestano i stara je dužnost liječnika poznavati nove puteve i načine, koji se neprestano m nože i razvijaju. Mora biti znanstveno kritičan, da uzmogne raspoznati u poplavi raspoznatih sredstava ona, koja vrijede od onih, koja im adu sam o vrijednost reklam e. Svaki liječnik m orao bi im ati p ri ruci m alen laboratorij i um jeti u njem raditi m etodom m ikroskopskom i kemičkom. V alja da si izvojuje pom oć, k o ja može i ne biti stručnom, ali biti će dovoljna da izvrši istra ž i v an ja, za ko ja sam ne bude im ao vrem ena. Već danas nm ogi m lad liječnik im ade tu pomoć u svojoj ženi i pomoć ta dabom e donosi više puta neprocjenivu korist neposrednu i posrednu. Žena kao drug liječnika u njegovu rad u u laboratoriju može m u vrlo mnogo pripom oći, razv ija p ri tom e svoj um, poznaje m noga p ita n ja do tad a nepoznata i m noži iskustvo za se i za svoju rodbinu. A k raj toga širi i gleda n a dužnosti socijalne. Nije istina, da taj rad sm eta u izvršivanju dužnosti obiteljskih, naprotiv, žena ih dublje razum ije i bolje izvršava. A dapače kraj veće obitelji, s m alom pomoći m ajke ili tetke, za m an ju djecu, žena može k raj pomoći, koju donosi svome m užu, odgajati snažnu i fizički i m oralno zdravu djecu. Osim toga može se izvježbati pom oćnika ili pom oćnicu za laboratorij izm edju drugih osoba, koje dapače i bez više naobrazbe mogu biti izvrsno uporabljene. V rativši se ponovno k stu d ija m a liječničkim, reći ću još nešto. Od velike važnosti je to d a profesori budu u bližem savezu s om ladinom. P re d a v an je ne sm ije biti sam o teoretsko. Mora biti prepleteno razgovorom s slu šačim a, u kome bi se govorilo o predavanom predm etu. Na taj način pobudjuje se u slušačim a sam ostalno razm išljanje. Osim toga treba da profesori preduzim lju sa m ladeži ekskurzije za poznavanje u re d je n ja bolnića, dvorana za operacije, liječilišta, sanatorija, gradskih higijenskih uredjenja, kao što su klaonice, vodovodi, uredbe za dezinfekciju, napokon različita tv o r nička uredjenja. Takove ekskurzije ostavljaju kod m ladeži neizbrisive utiske. Često ostaje n a cijeli život nauka iz posjeta takove tvornice. Budući liječnik drugačije tada gleda na 'svoju zadaću i bolje ju razum ije. Takove ekskurzije m ogu iz vlastitog iskustva preporučiti p ažn ji liječničkog fakulteta u Zagrebu. Budući profesor, zabrinut za dobro m ladeži i za svoj k raj, htjeti će se m ožda okoristiti ovim m o jim prim jetb am a i iskustvom. Prilog ratnom sifilisu. Priopćuje dr. D. vit. Mašek, prim arn i liječnik u bolnici m ilosrdnih sestara u Zagrebu. Vrlo je teško, dapače nemoguće, baš kod sifilisa prikazati s brojkam a faktično stanje te bolesti u kojem pučanstvu. Š irenje veneričnili bolesti, im e-

3 nito sifilisa, dosta se često u sadanjim ratn im godinam a spom inje, a oblasti osobito vojničke, odredile su već priličan niz odredbi kako bi se tom u širenju po m ogućnosti slalo na put. Kao dokaz kako su nužne što odlučnije m jere obrane od sifilisa neka služe slijedeće brojke, koje je sakupila dr. Bokonjić iz odjela za veneričke bolesti u bolnici m ilo srd n ih sestara u Z agrebu, za godine do U lom popisu su izostavljene žene, koje se bave obrtimice prostitucijom, nego su popisane sam o služavke, poljodjelke i udate gradjanske žene. Broj tih bolesnica može se sm atrati bar donekle kao m jerilo za in filtraciju p učanstva lom zarazom Služavke P oljodjelke neudate udate ukupno G radjanke udate T aj osobiti porast oboljenja kod poljodjelka m ora zabrinuti. Popisani su samo slučajevi sa p rim am im ili friškim sekundarnim pojavim a. Medju ovim ženam a im ade m ajk a od više djece i m ogućnost infekcije cijelih obitelji, dapače čitavih kućanstva vrlo je velika. K raj sve skeptičnosti glede anam neze luetičara, ipak se može ovdje uzeti, da je velikom većinom istinit iskaz bolesnica, da su inficirane od m uža, koji je sa bojnog polja došao kući na dopust. Kod nekojih žena odgovara stadij.bolesti stanju njezinog graviditeta, dakle je infekcija uslijed ila istodobno sa -koncepcijom. Kako ovi b ro jevi pokazuju, napreduje u tim ratn im godinam a bolest u pučanstvu usprkos m jeram a, koje su za obran u poduzete, ili ako odgovaraju m jere, n ije p ro vedba tako savršena kako bi m orala biti. H igijena odredjuje sa znanstvenog gledišta, kao kod gotovo svih, tako i kod veneričkih bolesti tačno m jere, po kojim a se može sigurno za p riječili infekcija (izolacija bolesnika, konlrola pučanstva, desinfekcija, profilaksa, i t. d.), a oblasti nastoje svoje obranbene odredbe što savršenije udesiti pram a uputam a, koje pruža znanost, provedbeni organi pako provadjaju te odredbe velikom većinom bez sum nje što savjesnije. K raj svega toga se veneričke bolesti ipak šire i to zato, jer je njihova propagacija posljedica nepovoljnih socijalnih odnošaja. Glavni uzroci m anjkavog u spjeha higijene kod veneričkih bolesti jesu: neukost i neupućenost u svim slojevim a d ru štv a, m a n j kavost u sh vaćanju i p ro v a d ja n ju religije i m orala, poteškoće privrede, n e povoljne stanbene prilike, alkoholizam, m an jk av a skrb za duševno a b n o r m alne, itd. u opće nedostaci i pogreške ljudskoga društva. Da se ovakovomu zlu odmogne treba neprekidnog složnog rad a svih slojeva toga ljudskoga društva. 201 Fractura supracondylica hum eri. Priopćuje dr. V. F 1 o r s c h ü t z, p rim arn i liječnik kr. zem. bolnice u Osijeku, sada pukovnijski liječnik kod zdravstvenog zavoda 42. dom obranske četne divizije. Zapovjednik zavoda: stožerni nadliječnik dr. S. K a n i z s a i. Kod kostoloma nadlaktice odlučuje se način povoja po m jestu prelom a. Svakako je nužna ekslenzija. Ta se može nam jestiti u postelji uz suspenziju ili pak n a raznim udlagam a, da se bolesnik može kretati. U ratu, osobito na fronti, možemo upotrijebiti sam o udlage (od drva ili od Cram erovih udlaga, koje pojačam o sadrom ), je r m oram o ra n je n ik a što p rije otprem ili. Povoj

4 m ora dobro fiksirati okrajke prelom ljene kosti u dobrom položaju, stavljena ekstenzija m ora perm anentno djelovati, rane m oraju biti lako pristupačne povijanjn za vrijem e putovanja ranjenika u bolnicu, t. j. udlaga i ekstenzija m oraju biti tako nam ještene, da se ne skidaju kod povijanja. Najteže je zadovoljiti ovim zahtevim a kod prelom a nadlaktice u donjem dijelu nad laktenim zglobom (fractura supracondylica hum eri). D onji okrajak je kratak, u strijeln i i istrijeln i otvor obično sm etaju, u p aln a reakcija sa nateklinom Ulna pločica Srebrna žica Kotačić za ekstenziju cijev od gume obično je velika, nem a pravog uporišta, te se ekstenzija ne dade iia obični način ljepivom nam jestiti. U. bolnici dade se toj neprilici doskočiti sa ekstenzijom na čavao po Stei.nmannu, nu na povijalištu nem am o te sprave, a čavao im ade i tu m an u, da vrem enom lako ispadne pogotovo, ako se r a n jen ik m ora voziti po lošim putevim a na kolim a. Kod takvog slu čaja pomogao sam si zato žicom od srebra, po dolje opisanom načinu analogno, kako to pravi Klapp kod prelom a podgoljenice nad gležnjim a. Dom obran H. S., od 4. sat., 27. d.# p. p. ran jen je iz puške u donji dio desne nadlaktice. U strijelni otvor n alazi se na stražn jo j stran i u donjoj tre ćini, istrijelni na prednjoj strani tik nad laktenom udubinom u lateralnoj bicipitalnoj brazdi. R ana nečista, okolina jako natečena i zacrvenjena, velike boli, visoka vrućina (38.5), dislokacija ad latus, axin et longitudinem. Ekstenzija ljepivom nije izvediva. U lokalnoj anesteziji načinim zarez od 3 cm. lateralno tik olekrana do kosti i probušim isti svrdlom te provedem žicu od

5 srebra. Na donjoj strani treba kožu samo m alo razrezati na m jestu, koje nam naznačuje rt svrdla. Svrdlo treba držati pram a dolje i nešto laleralno, da se ne ozlijedi nervus ulnaris. Srebrena žica se provede još kroz dvije rupice na pločici od olova, a onda se sveže na ekstenzijoni trak za nategnutu cijev od gume. N acrt i fotografije ilu striraju način ekstenzije. Zarez se sašije sa 2 3 šavi. E kstenzija se dala na opisani način dobro izvesti, ranjenik bio je riješen boli, dislokacija bila je odstranjena. Zadržao sam ran jen ik a još 8 d an a na 203 povijalištu, da vidim barem prvi tečaj liječenja. Ekstenzija držala je dobro, ra n a od operacije zacijelila per p rim am, pov ijanje ozlede bilo je. lako i bezbolno, rane od taneta se dobro očistile, zapale i vrućine je nestalo. R anjenik je mogao i gibati u lak tenom zglobu, ako sam m u povoj sa podlaktice skinuo le n ije bila podlaktica fik siran a na uđlagi. Morao sam ra n je n ik a nakon osam d an a otprem ili, le m i nije poznat konačni uspjeh, nu ipak m islim, da bi vrijedno bilo istraživali laj način kod kom plicirane suprak ondilarne frak tu re nadlaktice. Iz gradske kužne b oln ice u Zagrebu. '(U pravitelj: gradski fizik dr. R i li t a r i ć.) Paraziti malarije i salvarzan. II. saopćenje. (L iječnički V ijesnik 1916., br. 11, str. 325.) Napisao ces. kr. nadliječnik dr. Benno Stein, dodijeljen kužnoj bolnici. Paraziti tropične malarije. Poslije prvoga našeg saopćenja im ali smo dosta prilike, da proučavam o djelovanje neosalvarzana prem a p arazitim a tropične m alarije. M aterijal taj dolazio je osim nek ojih izuzetaka iz A lbanije. Injicirali smo i ovdje n ajp rije koncentriranu rastopinu neosalvarzana (0,3 0,6 g. na 5 20 cm 3 aq. dest.) u napadaju. Kod nejednakog toka tropične groznice ne da se prosuditi, da li je lim e bio tečaj n a p a d a ja skraćen. Nu n e sum njivo smo uvijek m ogli ustanoviti kod ove m etode, da tim e n ije bio

6 204 oštećen razvoj parazita, da se nisu pokazale slike, kako smo ih vidjevali kod tercijane.»veliki«tropični prsteni, izrasle form e p arazita, zatim»polum jeseci«, koji se nalaze u krvi za vrijem e vrućice, nisu pokazivali pod m ik ro skopom nikakovih prom jena. Tome je i odgovaralo, da se groznica poslije injekcije neosalvarzana većinom isto Lako povraćala kao i prije. Isto nijesu koristile opetovane in jekcije u slijedećim n ap a d ajim a. Ova iskustva odgovaraju navodim a u lite ratu ri, da se n a trop ičnu groznicu tako reći ne može uplivisati salvarzanom. Činjenica ali, da kinin samo na»male«tropične prstene djeluje, pobudila nas je, da pokušam o, ne bi li se moglo uplivisati salvarzanom baš na ove form e p arazita. Zato smo pretraživali k rv bolesnika iza konca n a p a d a ja u m alenim ra z m acim a, pa smo injicirali salvarzan u gore navedenoj količini onda, kad su se pokazali»mali«prsteni, uštrcali smo dakle sredstvo još prije tresavice. Ova doduše nije nikada izostala, ali svi su se sim ptom i pokazali u m anjem stupnju nego u p rijašn jim napadajim a, na što su nas u početku upozorili sam i bolesnici. Nekoliko puta su bili subjektivni sim ptom i tako neznatni, da bolesnici nisu n ap ad aja niti opazili, pa smo ga ustanovili samo m jerenjem tjelesne topline. A to je onda b ila sam o subfebrilna. D alnji su n a p a d a ji poslije toga ili uopće izostali ili je došlo do još nekoliko recimo»rudim entarnih ataka«. Poslije toga pak nastupila je obično tro n ed jeljn a ili još duža latenca. R ezultati su postali još ljepši, kad se nism o zadovoljili samo jednom injekcijom, već smo je ponovili svaki p u t, kad su se kod dalnjega p re traživanja krvi opet»mali«prsteni pokazali. No taj oprez nije samo nuždan prvih dana poslije prve injekcije salvarzana, već i kasnije na»kritične dane«, na koje većinom» kasni recidivi«dolaze, dakle u početku trećeg tjedna ili u četvrtom tjed nu (isto kao i kod tercijane; vidi naše prvo saopćenje). Čini se, da je taj oprez osobito važan. Pošlo nam je naim e dosada za rukom, da na ovaj način u dva slučaja spriječim o napadaje, koji su se, čini se, pripravljali. U jednom od ovih slučajeva (pješak F r.) nism o m ogli kroz tri tjedna naći u krvi nikada parazita, a nisu prvoj injekciji nikakovi n ap a d a ji slijedili. No jednoć su se u z druge oblike pokazali»m ali«p rsteni u velikom broju. O dm ah smo ponovno uštrcali salvarzan i postigli tim e uspjeh, k o ji n ik ad a n i kod n ajbolje provedene terapije kin in o m postigli nism o. Sličan je bio slučaj pješaka Va., no sam o što smo kod toga slučaja i u intervalu u krvi našli»polumjesece«. K upiranje nam n ap adaja nije pošlo za rukom odm ah prvi put, kad su se prsteni pojavili, jer smo sa salvarzanom došli tek u vrijem e, iza početka tresavice, dočim nam je to uspjelo, kad smo»male«prstene opet u velikom b ro ju u krv i našli. Sasvim nam je pak neuspjelo samo na taj način uplivisati na bolest kod jednoga slučaja, zarobljenika Ti. T aj nam je bio priposlan iz jedne druge bolnice, iza kako je kod njega bila provedena energična terap ija kininom. K inin već nije kod niega djelovao. N am a je bio poslan, jer je pokazivao sim ptom e»groznice sa krvavom m okraćom «(Schw arzw asserfieber). Kad su za tjedan dana prošli ovi sim ptom i, dali smo m u po navedenim principim a nekoliko puta neosalvarzan, ali nism o postigli ništa: niti je prošla groznica, n iti su se paraziti iz krvi izgubili. To smo postigl tek, kad smo dom etnuli još nekoliko m alih doza kinina, malih radi pogibli»krvave m okraće«. Dali smo na dan injekcije salvarzana i slijedeća dva dana 3 puta 0,2 g na dan. Interval bez n a p a d a ja i bez p arazita u krvi tra ja o je iza toga 17 dana. N a svaki način proizlazi iz naših opažanja, da ne odgovaraju dosadanji navodi literature, da kod tropične malarije ne koristi ( n e o - ) salvarzan. I kod ove se groz-

7 nice može dakle imati uspjeha ( n e o - ) salvarzanom, ako se pripazi na prije spomenute činjenice. i Vidjeli smo naim e, da neosalvarzan djeluje na m lade forme tropičnih parazita, na tako zvane»male prstene«. Nu pretrage naše krvi nisu pokazale tako lijepi rezultat kao kod tercijane. N ašli smo doduše katkacfa sličnih slika, ali ipak ne u tako izrazitom obliku kao kod tercijane. Ali bezuvjetno smo slijedeće ustanoviti mogli: kod aplikacije salvarzana j ono doba, kad se»m ali prsteni«nalaze u krvi, kako smo to prije pokazali, preostane gotovo bez iznim ke samo m aleni broj parazita kod slijedećeg n ap ad aja u krvi, m a da smo ih našli kod p rijašn jih n ap ad aja *u veoma velikoj m nožini. Nu i tu su se izgubili sasvim, kad je vrućica prestala, a to i onda, ako su eventualno slijedili još i kakove»rudim entarne atake«. Samo u gore spom enutom slučaju pješaka Va. ostali su u krvi»polumjesec'«do onog»kasnog recidiva«, a onda su se posve izgubili, iza kako smo sa uspjehom in jicirali salvarzan. Razum ije se, da nism o mogli ustanoviti nikakovog djelovanja na parazite u slučaju zarobljenika Ti; pa i kod njega ih je nestalo, k ad je bio dod an k inin. S toga mislimo, da smijemo ustvrditi, da mlade forme tropičnih parazita,»m aliprsteni«, kao i oblici, iz o j i h se oni razvijaju,»diobene forme«, nipošto nisi rezistentni prema ( n e o - ) salvarzan u, v:ć mu podliježu, po svoj prilici na taj način, da im se onemogućuje dalnji razvoj. Da se taj rezultat postigne, nužno je, da salvarzan dospije u krv onda, kad se u njoj nalaze one prema salvarzan u neotporne forme. No na izrasle forme tropičnih para zi ta, spolne i n e- spolne oblike, ne djeluje ( n e o - ) salvarzan; a baš su ove kod dosadanje metode izlagali djelovanju ovoga sredstva kod uštrcavanja u napadaju. Tako nožemo razumjeti negativne rezultate u literatur; Tome nasuprot možemo katkad posve spriječiti napadaj (vidi pješak F r. i pj. Va.) k o d metode, koju smo mi iskušali, t. j. aplikacijom neosalvarzana prije napadaja, a da se on pripravlja, možemo zaključiti iz pretrage krvi, kako smo to već p rije razložili. Paraziti tercijane. Kako smo u prvom našem saopćenju izveli, može se k o n statirati p re tra gom krvi, da kod tercijane uštrcavanje neosalvarzana u krv u doba n ap ad aja uzrokuje degeneraciju p arazita. N aša tom zgodom priopćena opažanja po tvrdio nam je dalnji m aterijal. Uvijek smo našli, da svi razvojni stadiji ovih parazita pokazuju ova kov u degeneraciju, te da za kratko vrijeme nestanu iz krvi; tim e smo tum ačili činjenicu, zašto aplikacija neosalvarzana za vrijem e n ap ad aja, ovaj skraćuje te zašto dalnji n ap adaji izostaju na kraće ili duže vrijem e (»rudim entarne atake«te»kasni recidivi«). Vidjeli smo, da se u ovom djelovanju (ne o-) salvarzan znatno razlikuje od kinina, koji prema dosadanj im pretragama elektivno djeluje na nekoje razvojne stadije parazita. Sada smo našli, da slično kao kod tropične groznice podliježu kod tercijane neosalvarzanu osobito oni paraziti, koji se baš dijele ili koji su se baš razdijelili, te da se i ovdje na isti način može kupirati pretstojeći napadaj. 205

8 206 O liječenju m alarije. Referira dr. Leonardo Fichtner, c. i kr. nadliječnik, gr. kotarski liječnik u Osijeku. Boraveći uslijed ratn ih prilika u okuženim krajevim a, oboljelo je mnogo naših vojnika na m alariji. Obzirom na broj i pogibelj infekcija stoji u prvom redu A lbanija, gdje m alarija endemički vlada. O ndašnje pučanstvo, poznavajući dobro pogibelj albanske groznice, povlači se u prelijeće ispred anofelesa u gore, te se istom kasno u jesen vraća u m očvarne nizine. Ćete o staju ondje, gdje je potrebito, pa su tako 11 velike izvrgnute pogibelji infekcije. Profilaksa je dakako u vojsci uvedena, ali je kontrola nad njom vrlo teška. L judi važnost njenu podcijenjuju, pa je često netočno vrše, a loša je profilaksa gora od nikakve. Zato je toliko lju d i n a m a la riji oboljelo. Kako je m a la rija često k ronična bolest, te latentnog oblika, postoji d a kako pogibao, da će se bolest u mnoge krajeve države, gdje su p rilik e ra z vitku anofelesa povoljne, u n ijeti i dalje m edju pučanstvom širiti, je r će m u šice im ati obilno prilike sa ovih kroničkih bolesnika prenositi parazite na okolinu. To vrjedi posebno za našu dom ovinu. Tim važnija je ova činjenica, je r još do danas nism o složni u n ačinu liječenja. Uslijed liječenja u nedostatnoj m jeri, te prečestim m ijenjanjem bolnice i liječnika, inveteriraju i zam ršuju se slučajevi tim više, jer svaki liječnik svoju m etodu liječenja upotrebljuje. U jednom smo naravno na čistom: specificum je kinin. Metoda upotrebljavanja kinina im ade mnogo. Kochova klasična odredba, po kojoj se im ade n ap ad aju predusresti, glasi: 4 6 sati prije očekivanog n ap adaja 1 gr. kinina. Još nekoliko slijedećih dana im ade se u zim ati dnevno m a n ja doza (0,3 0,5). Nocht daje kinin in dosi refracta, t. j. 5 put dnevno po 0,2. Šema je slijedeća: Ch Ch Ch Ch Ch Ch Ch 0 0 Ö Ch Ch Ö Ch Čh Ö Ö <j Ö 5 Ch Ch Ö <> 0 0 n Ö Cl Ch Ö fl o 5 5 o o Ch Ch Na dane označene ništicom, ne d aje se k in in. Iza završenog liječenja, započinje sa profilaksom, k oja im ade još neko vrijem e da traje. Mühlens daje u n ap ad aju dnevno 1 iy 2 gr. kinina; nakon što groznica prestane još kroz 6 dana po 1 gr. kinina. Iza toga pako prem a slijedećoj šemi: A 1,0 1,0 1,0 Ö 0 1,0 1,0 1, ,0 M M A o ö m> ÜT" Iza liječenja po A dolazi b a r još pet tu rn u sa dispenzacije po B.

9 B ö O Ö (T Ö m 1,0 B To liječenje traje 2 m jeseca. Wickov je naputak sličan: U napadaju 5X0,2 kinina dnevno; iza što groznica popusti još kroz šest dana po 1,0 dnevno. Z atim slijedi dalnje liječenje prem q šemi: Ö ,0 1,0 1,0 0 Ö Ö To M M Ö Ö 0 Ö U) 1^ ' ~ Ö Ö 1,0 1.0 Liječenje završuje sa 4 tu rn u sa prem a: ö Ö ö ö Ö 1,0 0,5 To liječenje dakle isto po prilici 2 m jeseca traje. Način po Kochu shodan je osobito*za infekcije tercijane i kvartane, dok je bolest još izražena tipičkim napadajim a; ostali pom enuli načini liječenja jedino su mogući kod zastarjelih, atipičkih forma i kod tropične groznice, gdje nitko nije u sta n ju početak groznice predv idjati. N ajnovija iskustva o intravenoznoj inkorporaciji kinina izvješćuju u M ünchener m edizinische Wochenschrift*, br. 3, Silatschek i Falta. Oni daju u n ap adaju 2 cm 3 25% rastopine Chin. bim uriat. Iza 8 10 dana ponovo in jiciraju. N astupi li recidiv, daju u napadaju od iste rastopine 4 crn3 dakle 2 gr! kinina. Z avršuju liječenje podavanjem kinina per os: tri pu t na Ijedan po 1 gr. pro dosi. Ovo potonje je kroz više m jeseci potrebito. Stejskal je takodjer im ao u kroničnim slučajevim a dobre uspjehe sa intravenoznim injekcijam a: u početku 2 3, kasnije 4 5 cm 3 od rastopine Rp. Chin. bim u riat. 10,0 Aq. dest D akle doza je: 0,5 1,25 pro inj. Intravenozno liječenje je dobro upotrebljavati kod atipičnih napadaja, jer kinin odm ah dolazi u kolajućoj krvi u dodir sa parazitim a, dok per os uzeti kinin tek iza više sati cirkulira u krvi. Dakako, da ćemo ga m orati upotrebiti takodjer u slučajevim a, gdje želučano-crijevni traktus kinina ne podnosi. A ti slučajevi nijesu kod ratne m alarije rijetki, jer je mnogo puta probavni sistem ratnim nepodobam a teško alleriran. Sada još nekoliko riječi o salvarzanu. S t e i n je imao kod oboljenja na tercijani dobrih uspjeha, jer neosalvarzan, koji se sada isključivo upotrebljuje, djeluje na sve forme parazita dakle i na gamete. Lošije glasi izvješće Silatschek a i Falle (M ünch, med. W och., br. 3, 1917.) Oni su kod zastarjelih slučajeva, koji dakako tu u prvom redu u obzir dolaze, davali u dnevnim intervalim a u slijedećim dozam a redom: I. 0,3; II. 0.45; III. 0,45; IV. 0,6 neosalvarzan intravenozno. Od 102 slučaja su 69 iza kratkog vrem ena recidivirali. Zweig im ao je slabe uspjehe sa istim lijekom kod tropične groznice. Kako se vidi, stv ar još n ije ra zjašn jen a. Ipak m islim, da m oram o pokušati neosalvarzan kao ultim um refugium osobito u teškim slučajevim a, koji su već dugo kininom liječeni, te kod kojih su paraziti prem a kininu otporni postali. O uporabi m etilenovog m odrila ne govori se u novoj litera tu ri. P rak tiča ri su m i h v alili kom binovano liječenje: k in in i arzen. U rekonvalescenciji je glavno: čisti zrak u k ra ju, gdje ne vlada m a la rija, te

10 208 dobra hrana. Zato bi trebalo posebna oporavilišta opredijeliti za m alaričare. Već je pomenuto, da je profilaksa iza liječenja još dugo vrem ena potrebita. Noch tova odredba je: svaki 6. i 7." dan po pet 0,2 gram ovih doza kinina; Ziemannova: svakog 4. dana 1 gram. Ovo su najp ro k u šan iji i preporuke v rijed n i načini profilakse. Još ću u kratko izvijestiti o vlastitim iskustvim a, koja sam stekao u god u c. i kr. pričuvnoj bolnici u B rodu n a Savi. Tu sam im ao prilike prom atrati više stotina bolesnika. Svi su dolazili iz A lbanije i Crne gore, te su većinom već preko mjesec dana na m alariji bolovali. Većina ih je bila sa latentnom m alarijom. Poznato je, da svaki veći napor, kao putovanje, prouzrokuje odm ah recidiv. Zato su bolesnici redom dobivali svoj n apadaj, a onda opet dulje vrem ena bili bez groznice. No tip ičn ih form a bilo je vrlo m alo. Ni klinički, a ni m ikroskopskom p retragom krvi nisam se nam jerio na form u kvartane. Isto tako ni u opisim a bolesti. Čini se, da je uopće ondje rijetka. N ajviše je bilo oboljenja na tercijan i, a samo m alo m anje na tropičnoj form i. P otonja je svakako najteža. Tu sam opažao najviše stepene anem ije (krv se ne da razm azati na stakalcu!), teške kaheksije sa degeneracijom srca, pa i tako zvanu m alariju crijeva. Ova zadnja je karakterizirana brojnim vodenim proljevim a, koji se ne dadu ublažiti. Neki su od ovih bolesnika iza transporta pali u teško kom atozno stanje, koje je 2 3 dana potrajalo. Dok ja sa intravenoznim injekcijam a kinina nisam kod ovih ništa postigao, uspjelo je pukovnijskom liječniku dru. L a m - bergeru kod njegovih bolesnika neosalvarzanom u početku kome ljude spasiti. Sekcija (3 slu čaja) ovih u kom i p rem in u lih lju d i, pokazivala je re dovno nalaz kod teške m alarije. K orina mozga bila je sm edje boje, a slezena bila su velika. Jeđam put našao sam kronični endokarditis kao kom plikaciju. U krvi bolesnika za vrijem e kom atoznog stanja nalazilo se je silan broj m alih tropičkih prstena. K ronični bolesnici na tropičnoj groznici, dobivali su unatoč terapije nap ad aje svakih d an a i to gotovo periodičnom točnosti. T em peraturne k riv ulje su ovako izgledale: Naša glavna terapija bila je prem a Nochtovom propisu. L akša oboljenja bilo je lako tim načinom liječili. No u mnogo slučajeva nisam mogao tim putem ni groznicu potisnuti. Tu sam upotrebio naputak, koji daje Czyhlarz u T herapie der W iener Spezialärzte. Davao sam bolesnicim a bez obzira, da li je napadaj u početku ili na k ra ju u roku od 2 sata 2 gr. kinina. To je svakako vrlo visoka doza. Bolesnici su se tužili na zujanje u glavi, m nogi su dapače za 1 2 d an a i oglušili, t. j. povrem eno. Samo p ojedini je k in in povratio. U glavnom su svi dobro tu dozu podnosili. 12 sati iza toga dobili su lju d i opet 1 gr. k in in a. Groznica je uvijek popustila, a

11 onda su ljudi uzim ali dugo vrem ena po pol gram a kinina dnevno u jednoj dozi. Bolesnike, koji su dobivali još tipične napadaje tercijane liječio sam uspješno po Koch ovoj odredbi. O dalnjoj sudbini m ojih bolesnika navlastito o recidivam a i o tra ja n ju rekonvalescence ne m ogu ništa izvijestiti, je r su bolesnici uvijek bili ra z a slani n a sve strane države. 209 Listak. Iz liječnikove duše. Zato! Mala blijeda djevojčica s tupim nosom i debelim usnicam a, s gušom velikom gotovo kao pol njezine glave sjedi m irno u krevetu i gleda po sobi. Da stečem povjerenje započnem s m alom razgovor, a kako pristojnost zahtijeva, da se lju d i p rije svega predstave, to ju zapitam kako se zove: Pepica, odvrati m ala i nasm ije se široko, da su joj usta sizala skoro od jednog u h a do drugoga. A gdje si ti dom a? Tam o, reče m ala i pokaže desnom rukom n a jug, a lijevom n a sjever. Im aš li b ra ta i sestru? Im am Štefeka, M iciku i Tončeka. A im aš' li psa? Im am velikoga bu n d aša; on zna jako la ja ti. A grize li bundaš? Grize k ru h i žgance. Im aš li konja i kravu? Mala ne odgovori ništa već m i pokaže drvenu kravu, kojoj je m anjkao rep, tri noge i pol glave. A zašto si ti simo došla? T ata me je ovdje ostavio. Zašto te je ta ta ovdje ostavio? Zato, odvrati m ala. Kako ju je taj razlog očito potpuno zadovoljavao, to se i ja zadovoljim s njim e, pregledam gušu, pogladim m alu po licu i podjem do slijedećeg kreveta. A kada sam bio već na drugom k raju bolesničke dvorane, ustane m ala u krevetu, digne visoko svoju drvenu k rav u i dovikne m i: K rava se zove R um enka. L. Ladanjski. Javne prilike. Osvrt na jedno izvješće. U uvodu, što ga je ovo uredništvo sporazum no s predsjedništvom Zbora liječnika kraljevina H rvatske i Slavonije u Zagrebu stavilo pred odgovor g. dra. K e r n a u prošlom broju vijesnika, izrečeno je jasno i glasno stanovište, koje vrijedi i koje vrijediti m ora. O stajem o bezuvjetno n a tom stanovištu, da

12 210 je i za specijalistu nužno da je upućen u cijelu svoju znanost, dakle da bakterijolog poznaje i svu patologiju, pa zato poričemo da doktor veterinarne m edicine, koji nije upućen u ljudsku patologiju, može u hum anoj bakterijologiji ra d iti nešto drugo doli m ehaničko izvadjati neka stanovita istraživanja, a nikako ne može da znade posljedice svojih istraživanja prim ijetiti p rilik am a ili u danom slučaju sm jer istraživ a n ja p ro m ijeniti prem a potrebam a. Na istom je stanovištu očito stajala i kr. zem. vlada, kada je u pravila kr. zem. bakterijološkog zavoda u Križevcim a 3. g) stavila slijedeću ustanovu»pitanjima bakteriološke naravi iz struke higijene i 1 i- j e č n i č t v a baviti će se zavod samo na posebni poziv zdravstvenoga odsjeka kr. h r v. s 1 a v. dalm. zemaljske vlade«. Očito je vlada im ala neku nam jeru tim e, što je bakterijološkom zavodu u. Križevcima tako vezala ruke, a m islim o da je tim e učinila dapače i više nego da u opće nije stavila u pravila nikakove ustanove glede hum ane m edicine. Slučaj, da se kr. zem. bakterijološki zavod u Križevcim a može i sm ije baviti p ita n jim a bakterijološke n arav i iz struke ljudske higijene i liječničtva, n a stupa samo onda, kada taj zavod im ade suradnike iz struke ljudske m edicine, je r znanstveni zavod ne tvore p rav ila, već lju d i, koji u njem rade. A taj s u radnik m ora da je potpuno sprem an i osposobljen, pa nije dovoljno, da se je p r ije godina bavio i klicam a ljudskih zaraznih bolesti, jer tim e je stekao neku vještinu u istraživanju, ali nije stekao nužnoga znanja ljudske patologije. Sto se liče zadnjeg pasusa, gdje g. dr. K e r n veli, da ovo uredništvo hoće da prikaže»kano da sam se ja zbilja narivavao odlučnim činbenicim a, da dodjein u Osijek, što ne stoji«, to se pozivam o na str b ro ja 4. liječn ičkoga vijesnika, gdje g. dr. Kern naročito osporava tvrdnju dra. Gutschya, da se je opirao pozivu da preuzm e ovakovo djelovanje. A to je za nas p r i lično isto. Četiri primjetbe na»protuodgovor«g. dra. Gutschya. Ad 1. T vrdnju g. dra. G., da je bio posve stvaran u kritici m oje»publikacije«i da je pisao bez raznih drugih m otiva i tendencija, prepuštam sudu čitatelja. Ad 2 Na upit g. dra. G., jesu li čitatelji»n arodnih Novina«i»Gospodarske Smotre«stručnjaci u bakterijologiji, ističem ponovno, da sam svoj izvještaj, što ga je g. dr. G. napao, napisao samo za»v eterinarski Vjesnik«.»Narodne Novine«i»Gospodarska Sm otra«donijele su o njem u sam o referat. Ad. i.»m atem atikar g. dra. G. o mogućoj brzini bakterijološkog istraži van ja uzela je jam ačno iz njegove prakse, pak i vrijedi samo za njega. Na mene se njegoa7 račun ne može protezati, jer nijesam radio metodom, kojom on radi, što sam u ostalom već u svojem odgovoru istaknuo.»m atematika«g. dra. G. zavodljiva je za neupućenoga, jer se u njoj k rije pretpostavka, koja se tu uzim a kao fakat, t. j. kao da je nemoguće raditi drukčije, nego što g. dr. G radi. No da nije tako, evo tome dokaza iz bakterijološke literature: Profesor dr. R. Otto, odjelni predstojnik na kr. zavodu za infekcijozne bolesti u Berlinu, opisuje u svojem članku :»Ueber di D urchführung von M assenuntersuchung auf Cholerakeim träger«(c entralblatt für Bakteriologie etc. I. Abt. Originale, svezalc 76., god stran a 392.) postupak, kojim može jedan stručnjak bakterijolog sa jednim tehničkim pomagačem, u svrhu istraživ an ja dejekata na koleru p rirediti: 1000 peptonkultura za 2 sata (g. dr. G. trebao bi za taj posao 50 sati; vidi točku b.»protuodgovora«); k u ltu ra na agaru za 2 sata (g. dr. G. treba 50 sati; vidi točku c»protuodgovora«);

13 100 agiutinacijonih pokusa za 1 sat (g. dr. G. treba 25 sati; vidi točku d.»protuodgovora«). Dakle bi g. dr. G. trebao punih 125 sati, da obavi posao, koji prof. dr. Otto može da svrši u ciglib pet sati. Osim toga potrošio bi g. dr. G. barem 100 sati za pravljenje preparata i za mikroskopsko istraživanje, koji posao n ije potreban, kad se ra d i o istraživ an ju na veliko (M assenuntersuchung) u sv rh u izoliranja kliconoša. Moji navodi prem a ovome ne samo da nijesu nemogući, nego šta više, iskazuju brzinu rada, koja zaostaje preko četiri puta za brzinom, koja se može postići po dru. Otto u. Ako je ta stvar g. d ru. G. nova, to jam ačno nije m oja k riv n ja. Ad 4. Nije m i ni potrebno da se branim protiv prigovora, koji se mene zapravo ne tiče, t. j. prigovora, da se pomoću običnog preparata ne da vazda ustanoviti bjesnoća. Ja nijesam nikada nigdje tvrdio, da je negativni nalaz kod istraživanja bjesnoće na običnom preparatu m jerodavan. N aprotiv tvrdim, da je pozitivni nalaz siguran. Ovime ja stvar za m ene svršena, te svaku d aln ju polem iku sa svoje strane sm atram suvišnom. N ačin svojega istraživ a n ja kolere i bjesnoće objelodanit ću i tako predati stručnoj javnosti. Na ujedljive ironije g. dra. G., koji tobože sam o»stvarno«piše, ne ću da odgovaram. Još samo jedna prim jetba na izvode u uvodu, koje je to slavno uredništvo stavilo pred moj»odgovor dru. G.«Moje djelovanje u Osijeku ne može se sm atrati nikakovim hotičnim presizanjem u stručnom radu, kako lo hoće slavno uredništvo, budući da su već u pravilim a, kojim a se osniva kr. zem. bakterijološki zavod u Križevcima, predvidjeni slučajevi, u kojim a se ovaj zavod im a bavili»pitanjim a bakteriološke n aravi iz struke ljudske higijene i liječnišlva«( 6. g.). Po izvodim a slavnog uredništva izgleda, kao da sam se ja zbilja narivavao odlučnim činbenicim a d a dodjem u Osijek, što ne stoji. Prof. dr. Ferdo Kern. Moj odgovor. Gosp. prof. K. sad se uhvatio za nekog autora prof. dr. R. O 11 o a u Berlinu, kojim želi dokazati, kako je njegova m etoda jedino ispravna te kud i kam o m odernija i bolja od one, koja se obično radi u Zagrebu kod g. dra. G. A m i ćemo dodati i u Beču, B erlinu itd. itd. Dok je naim e g. prof. K. boravio u Osijeku nije za navedenu ra d n ju u opće niti znao, nego je sad naknadno citira. M edjutim nas la radnja nim alo ne zanim a pa da takovih radnja im ade to mi isto tako dobro znademo kao i g. dr. K., jer i m i čitam o nešto m alo literature a ne zanim a nas zato, jer apsolutno ne ulazi u predmet ove kritike. Gosp. prof. K. naim e u svom gornjem odgovoru danas posve nešto drugo navadja, nego li je prvobitno iznjeo u svom izvješću, koje je bilo predm et ove kritike. U tom svom izvješću g. prof. K., što se tiče kolere, navodi točni i jedino m jerodavni način istraživanja kolere, kako ga propisuje austrijski i pruski regulativ, a po kojem smo i m i dužni raditi u službene svrhe, tu ne im a ni razgovora o kakovom istraživanju na veliko (M assenuntersuchung) po prof. O 1 1 u, jerbo, a to će nam priznat i g. prof. K., nijedan način istraživanja na veliko (M assenuntersuchung) nikada nije eksaktan, niti eksaktan biti može. I lako svaki epilog k prvobitnom izvješću iznosi nešto novo i nepoznato, i konstatno odstupa od predm eta p o lemike. Dalje m oram još samo spom enuti, da ako gosp. prof. K. za citirani način pretraživanja na koleru drži, da potječe iz m oje prakse, onda veoma žalim, jer taj način istraživanja zalitjevaju autori (kad je već govor o autorim a) kao što su Ivoch, Neufeld, Pal tauf i dr., koji su naravno za gosp. 211

14 212 prof. K. tek nuzgredni. Ako dakle g. prof. K. uzme u ruke sve svoje»izvještaje«,» publikacije«,»referate«i kako on sve ne k rsti jed n u te istu stvar, objelodanjenu više puta m ora priznati, da tamo navadja i tvrdi posve nešto drugo, nego li ono, o čemu danas raspravlja. Isto tako sada najednom g. prof. Iv. tvrdi, da se dijagnoza na bjesnoću lih na tem elju»ausstrich praeparata«ne može ustanoviti, a to je baš ono, što smo m i odm ah u početku korigirali i istakli. Gosp. prof. Iv. veli, da je stvar za njega svršena, a istoga m n ijen ja sam i ja. Zavuklo se i predugo. Na ujedljive osobne iron ije gosp. prof. K. p rin cipijelno ne odgovaram, le m irn o cijelu stvar p rep u štam sudu javnosti, stru č n jak a i kolega. Dr. L. Gutschy. Skupštine i kongresi. IV. mjesečna skupština Zbora liječnika kraljevine Hrvatske i Slavonije u Zagrebu dne 27. tra v n ja u higijenskom zavodu kr. sveučilišta. P risutni: predsjednik dr. D. vit. Mašek, potpredsjednik dr. M. pl. Čaeković, tajn ik dr. V. Jelovšek, blagajnik dr. O. Weiss, knjižničar dr. J. vit. Thierry, odbornici dr. F. Durst i dr. I. Herzog, redoviti članovi dri. D. B a r k o v i ć, P. ćulumović, V. Florschütz, L. Gutschy, Ž. Hercog, K. Jakšić, M. Joanović, L. Jurak, V. Katičić, E. Rajska, M. Schwartz i L. pl. T h a 11 e r, kano gost med. K r a j n o v i ć. Potpredsjednik dr. M. pl. Cačković otvara skupštinu, te odgadja ovjcrovljenje zapisnika posljednjih skupština na slijedeću, jer je tek danas izašao broj vijesnika, u kom su tiskani. Izvješćuje, da su kano redoviti članovi zboru pristupili dr. D anijel Michl, c. kr. pom oćni liječnik u K ra ljevici, dr. Benno Stein, c. i kr. nadliječnik u Zagrebu i dr. Karlo Weissmann, c. i kr. pom oćni liječnik u Zagrebu. Dr. L. Gutschy: O serodijagnozi pjegave groznice (Cijelo predavanje priopćit ćemo nak n ad n o). Dr. M. Joanović: Slobodan sam upitati gosp. predavača, da li je pokušao, da iz m okraće bolesnika k ultivira spom enuti bacil ili je m ožda radio samo sa originalnim W eil-felixovim bacilom. Interesiralo bi m e znati, da li se taj štapić isto tako ponašao kao i onaj, što su ga kultivirali Weil i Felix. Gosp. predavač spom inje nadalje, da krvni ser bolesnika od pjegavog tifa aglutinira u razrijedjenju od 1 :2 5 W eil-felixov štapić, ali tek onda, kada se je pojavio osutak (exanthem ). Za ran u dijagnozu pjegavog tifa dakle ne će se moći upotrijebiti aglutinacija, već više kao potvrda odnosno pomoćno sredstvo klinički stavljene dijagnoze. Moguće je, da će se klinički služiti tim pomoćnim sredstvom, ali okolnost, da do sada nije pošlo za rukom spom enuti štapić iz krvi kultivirati, već sam o iz m okraće, da ni Weil ifelixne sm a tra ju kultivirani štapić uzročnikom bolesti a napokon i srazm jerno slabo razrijedjenje od 1 :25 ne daje m i baš veliku nadu, da bi se aglutinacija bar kao pom oćno sredstvo kliničke dijagnoze m ogla u p o trijeb iti. Dr. L. Gutschy izjavljuje, da je radio sa originalnim W eil-felixovim bacilom i to poglavito samo u tu svrhu, da iskuša po autorim a navedenu aglutin aciju. Ivultiviranje iz krvi n ije pokušao, je r je k rv do tičnih bolesnika do bivao poštom iz Koprivnice, pa je priposlana količina bila tako m alena, da je baš d o stajala za 1 2 aglutinacije. Što se dijagnostičke vrijednosti sam e reakcije tiče, to se potpunom a slažem

15 sa gosopdinom profesorom, da vrijednost reakcije u prvom redu leži u Lome, što predstavlja sam o jedno pomoćno kliničko sredstvo, specijalno u onim slučajim a, gdje nem a eksantem a ili je isti posvema neizrazit. Tako na pr. kolege u A lbaniji pripovijedaju, da im je reakcija često puta veoma dobro došla, jer se kod crnom anjaste boje kože A lbanaca eksantem često veoma teško ili nikako ne razabire. I kod sporadičnih slučajeva ne može se reakciji poreći izvjesna vrijedn ost i važnost. Dr. L. pl. T h a 11 e r: Studije o kininu ko d malarije. U kratko bih referirao o nizu istraživanja o provokaciji n ap ad aja m alarije (tercijane i Iropike) kininom. U svojoj sam radnji o provokaciji n ap ad aja m lijekom i o toj provokaciji govorio, no m islio sam još onda da se radi o Herxheim e- rovoj reakciji. Od ginekologa sam upozoren na m ogućnost, koja se kasnije učinila najvjerojatnijom. K inin je prototip parazitotropnoga sredstva i toga radi se nitko za ostala njegova djelovanja kod m alarije nije brinuo. No baš taj način gledanja je doveo do dogme, da on im a indikaciju samo kod nalaza plazm odija u perifernoj krvi. A to ne stoji. Slučaj je htio, da sam u kužnoj bolnici na Zelenom brijegu im ao prilike ustanoviti uvjete, pod kojim a kinin može provocirati napadaj. Kod nekih 10 ljudi, koji su došli u bolnicu, uspjelo nam je vrućicu um iriti zadnjim dozam a k in in a, što smo im ali. T i su lju d i bili»zdravi«, no po n ašim isk u stvim a dakako latentno bolesni. Sada neko 10 dana nism o kinina im ali i njim a je bilo dobro. Kad smo opet dobili kinin, m i smo im ga dali i oni su dobili napadaje. Neki već istu večer iza 1,5 gr, drugi drugi dan iza 3,5 gr svega, a neki i 3. i 4. dan. K asnije smo se uv jerili, d a se ta vrućica može gotovo sjegurnošću na taj način kod m alarije dobiti. I m i smo u barem 50, ako ne više slučajeva im ali prilike vidjeti, kako na takovu kininsku pauzu nadovezano davanje kinina aktivira latentnu m alariju. N apadaji se naim e ti katkada dalje pravilno ponavljaju. U krvi se kod tih slučjeva mogu, ali ne m oraju nalaziti plazm odiji. Slezena su obično m an ja nego u latenci. Već sam spomenuo, da sam sam m islio na Herxheimera, no protiv toga govori dosta toga. Prvo govori protiv toga nem ogućnost provokacije salvarzanom. D rugo je nevjerojatno, da bi već isti d a n m ogli tek podraženi p la zm odiji provocirati napadaj. Treće nam ne bi to moglo sm anjenje slezena protum ačiti. Napokon je veoma važan pokus, što je g. cand. med. Meixn e r u u našoj bolnici uspio, o kom ću nešto dalje govoriti. Mnogo je vjerojatnija m isao, da se isto kao kod tu širan ja slezena ili n jezinoga faradiziranja (čim se takodjer može aktivirati latentna m alarija), postizava takova kontrakcija glatkoga m išičja slezena* (a to se poglavito na k ap ilaram a nalazi), d a u n jim a sak riti plazm odiji budu u p erifernu krv izbačeni. Ta je kontrakcija, kako Tappeiner spom inje, gdjekad tako velika, da su slezena raskrita sasvim navorana. Poznato je, da ta kontrakcija glatkoga m išičja znade biti tako jak a, da može p artu s znatno pospješiti uslijed k o n trakcije m išičja utera. T im bi bile jasne sve prvom teorijom neprotum ačive činjenice. Cand. med. Meixner pokušao je slijedeći pokus, koji je gotovo odlučan. Iza injekcije neosalvarzana, kojom se može spriječiti bar za 10 dana napadaj m alarije i iza koje se u tom roku ne može naći parazita u krvi, nikada iza kako su otrovani plazm odiji rastopljeni, dao je bolesniku sju trad an 1 gr. kinina. 12 sati iza toga uspjelo m u je naći u crvenim krvnim tjelešcim a prve parazite. Dakako da je to apsolutni dokaz protiv Herxheimerove reakcije, a čini ovu m isao još v jerojatn ijo m. D akako da to im a veom a veliku p ra k tič n u važnost. Dok se u novije v ri 213 * Dakako i drugih kapilarnih sistema, kako sam to slično razložio u»experimentelle Aktivierung latenter Malariafälle.«

16 214 jem e jav ljaju glasovi, koji kažu, da nem a sm isla davati kinin u stadiju latence, uče nas ova opažanja, da ga možemo i m oram o i onda davati. Mi kininom ubijam o parazite, no osim toga ih i iz n jih o v ih skrovišta u tok p e riferne krvi tjeram o (a ne m am im o), ondje ih pak ubijam o. T a nam činjenica tum ači koci naše bolesti farm akološke razlike prem a salvarzanu. Dr. M. Joanovi ć: Neka m i bude dozvoljeno, da nekoliko riječi nadovežem ne toliko sa kliničkog već više sa parazitološkog gledišta. Gospodin predavač spom inje, da se nastupi groznice kod m alarije mogu provocirati m anjim ili većim dozam a kinina a tum ači tu pojavu tako, da se plazm odiji m alarije istisnu iz slezena u krv uslijed stezanja gladkog m išičja u slezeni; a stezanje toga m išičja da nastaje podraživanjem kininom. N asuprot toj hipotezi pak znamo, da nastupi groznice kod m alarije n astaju iza različito dugog vrem ena poslije segm entacije i rasp ad an ja plazm odija u m lade plazmodije, koje n apadaju crvena krvna tijelca te time izazivaju nastup groznice. N apadaji groznice dakle su u uskoj vezi sa razvojem plazm odija. Na tom razvoju se osniva i davanje kinina koci te bolesti. Nas stare su uvijek učili, da se prva doza od 0.5 kinina im a dati 6 sati, a druga isto toliko velika doza 3 sata prije očekivanog nastupa groznice, a svrha je očito ta bila, da se m lade plazm odije unište, d a ne bi mogle n ap a d ati crvena k rv n a tijelca i tako groznicu prouzrokovati. Što se pak doze kinina tiče, koja može po gosp. predavaču nastup groznice prouzrokovati, to nijesam dobro razabrao, da li proizvode nastup groznice samo m alene doze, dok velike doze da to ne čine. Ta okolnost bi tada više sa kliničkog gledišta važna bila, jer bi kliničar iza provokatorne m alene doze za većim dozam a posegnuti m orao, da zapriječi dalnje nastupe groznice odnosno da bolest izliječi. Pošto pak predavač veli, da nastupe groznice ne provociraju samo m alene doze već i velike, to bi onda sa praktičnog gledišta svejedno bilo, da li dajem o m alene doze ili velike, kad obje ove doze provociraju n astu p groznice, dakle bi se jedino u dijagnostičke svrhe m ogle upotrijebiti, dok znamo, da davanjem velikih doza idemo baš za tim, da uništim o m lade plazm odije, da ne bi nastali nastupi groznice. U zadnjem slučaju radilo bi se dakle o davanju kinina u terapeutske svrhe. Moguće je, da organizam i kod davanja velikih doza u terapeutske svrhe reagira nastupom groznice, ali tu bi reakcije mogli tada sm atrali Herxheimerovom reakcijom, analogno odnošaju, koji postoji i kod drugih kužnih bolesti n a pr. od luesa, kod kojega im uni organizam reagira na sredstva, što smo ga u svrhu liječenja a sa nam jerom dali, da uništim o kužnu klicu. Napokon nije m i jasno, zašto bi nastupi groznice sam o uslijed stezanja glatkog m išičja u slezeni m ogli n a stati, k ad a si sasm a clobro m ožemo p re d staviti, da plazm odiji m alarije i u drugim organim a mogu sakriveni biti, gdje neko vrijem e m iru ju a zatim iz razloga, koje ne poznajem o, opet postaju prosti, dozrijevaju odnosno segm entiraju te lako izazovu n astu p groznice. Zato ipak ne diram u činjenicu, koju predavač iznosi naim e, da nastup groznice može naslati uslijed uzim anja kinina, ali sam proti tum ačenju toga fakta hipotezom, koja sasm a spušta iz vida razvoj kuživa i prihvaća stezanje glatke m u sk u latu re u slezeni kao jedini povod tom u sim ptom u. Dr. L. pl. T h a 11 e r: Na izvode g. pretgovornika m ogu odgovoriti samo sa opće poznatim stvarim a, koje sam bio liotice prešućivao u svojim izvodima. Upravo nem ogućnost spriječenja novih n ap ad aja m alarije po staroj metodi liječenja kininom ( 6 sati prije n ap ad aja) dokazuje, da nije sam o partenogenetski razvoj plazm odija važan kod prosudjivanja le bolesti. Ako je g. predgovornik pratio istraživanja Biecllova o plazm odijim a, onda zna da igraju enorm nu ulogu i seksualne form e, koje k in in ne može norm aln o da rastap a,

17 215 Nalaz plazm odija u organim a, njihov razvoj ondje nije nikakova hipoteza, nego patološko-anatom ska činjenica, a da se ne nalaze sam o u slezenima, baš sam u novije doha ja (W ien klin. W ochenschrift) naglasio. Dok se pak u kapilaram a tih organa, a ne u perifernom toku krvi nalaze plazm odije, ne im a bolesnik nap ad aja. To su opće poznate stvari. Važnost m ojih opažanja leži i u tom, da baš velike doze k in in a laglje napadaje provociraju nego male. Tom sam om činjenicom otpada m isao o Herxheimerovj reakciji. T a pak apsolutno nije reakcija im unoga organizm a prem a sredstvu, kojim se bolest liječi, nego je reakcija latentno bolesrnoga organizm a na pom nažanje nedostanom količinom otrova podraženih, a ne ubitih parazita. D anas će se jedva tko naći, tko bi vjerovao, da su oni egzantemi kod Herxheim era drugi po svojoj biti (što bi prva teorija iskala) nego li pravi luetični. Da Meiinerov pokus (k in in iza neosalvarzana) uništava i m ogućnost rasprave o tom, da bi to mogle biti Herxheimerove reakcije, priznat će m i svatko. Stezanje glatkoga m išičja n a davanje kinina nije puka hipoteza nego predobro poznata činjenica farm akologije, koju razlažu i udžbenici Meyerov i Tappeinerov. Ono pak, što je važno, m islim, da još m oram naglasiti. T aj fakt, u kojega g. pretgovornik ne sam o ne će nego i ne može dirati, nas uči baš kontrarno m nogim autorim a, koji su htjeli sam o razvoj plazm odija u perifernom toku krvi uzeti za podlogu terapeutskom podavanju kinina, da kinin može p lazmodije, i ako ne direktno, oštetiti i u latentnom stad iju m alarije, dok su plazm odiji sakriveni po raznim kap ilarn im sistem im a tijela, no osobito u slezenim a. To pak znači, da se m ora dugo vrem ena takovom bolesniku davati. U diskusiji sudjeluju još dri. ćulumović i Katičić. Kr. zem. zdravstveno vijeće. Sjednice od ožujka Pododbor, izabran na prošlom zasijedanju, iznaša slijedeći referat i predlog o organizaciji borbe protiv tuberkuloze: Kr. zdravstveno vijeće sm atra suvišnim dokazivali potrebu borbe protiv tuberkuloze, ta je potreba dokazana i priznata diljem cijeloga svijeta, pa ističe samo to, da je ta borba sigurno vrlo potrebna u H rvatskoj, gdje tako velik broj ljudi pogiba od tuberkuloze. Poznata je činjenica koliki su gubitak kronički bolesnici po narodni im etak i to tim e što rad i prolaznih pogoršica svoje bolesti m oraju na dane i tjedne prekidati posao u vrijem e, dok su još inače za rad sposobni, a pogotovo troškovim a liječenja i uzdržavanja kada dospiju u onaj stadij, gdje su za rad nesposobni, te tim e što okužujući svoju okolinu povećavaju broj za rad nesposobnih i potpore potrebnih individua. Tako se ali ne gubi sam o narodni im etak, već se slabi narodna snaga u opće. Glavne zadaće borbe protiv tuberkuloze jesu liječiti i opskrbljivati bolesne, štititi zdrave od oboljenja i sk rb iti za obitelji tuberkulozno bolesnih. Tuberkuloza je em inentno infekcijozna bolest, koja se u prvom redu prenaša s čovjeka na čovjeka od tuberkulozno bolesnog na njegovu okolinu. Glavno načelo pobijanja tuberkuloze bit će na n ajm an je ograničiti m ogućnost, da bolesnici siju klice tuberkuloze, te da okužuju zd.ave. S toga se borba proti tuberkulozi ne sm ije obazirati samo na bolesnika već i na njegovu okolinu, vodeća m isao bit će skrbiti za bolesnog i liječiti ga, ali i skrbiti za njegovu okolinu i štititi ju. Sm ještenjem bolesne osobe u bolnicu ili lječilište najbolje i najsigurnije se udovoljava glavnim načelim a, naim e da se zapriječi infekcija, da se opet mnogog bolesnika barem u toliko ozdravi, da postane za rad sposoban i za okolinu m an je pogibeljan, te.konačno da se izliječi one, kod k o jih je bolest

18 tek u početku. Nu kako nije moguće načiniti toliko lječilišta i bolničkih odjela za tuberkulozne, da se u nje sm jeste svi ovi bolesnici, to treba ove zavode pridržati za neizlječive i za one, koji su uslijed tuberkuloze postali za rad prolazno nesposobni. Bolesnici s početnom tuberkulozom, dok nisu infekcijozni, niti su pogibeljni za okolicu n iti trebaju liječenja u zatvorenom zavodu, oni se mogu izliječiti, ako se n a zgodan način za nje skrbi. Isto tako kano skrb i liječenje početno bolesnih spada u djelokrug socijalne skrbi i skrb za obitelji onih, koji su uslijed tuberkuloze postali za rad prolazno ili trajno nesposobni.. S uzbijanje tuberkuloze m ora da se po cijeloj zem lji provadja jed in stveno, zato je nužno da se ustroji centralni organ, koji će voditi tu borbu. Kano idejal za kojim m oram o da težimo kano za najsh o d n ijim i n ajn ap red n ijim jest, da se u k rilu kr. zem. vlade ustroji poseban vladin odjel za zdravstvo, koji bi obuhvaćao i svu skrb za socijanu dobrobit, za razvoj i n a predak pučanstva u tjelesnom pogledu ili barem, da se u opsegu zdravstvenog odsjeka k r. zem. vlade u stro ji poseban pododbor, koji bi obuhvaćao svu socijaln u skrb, dakle i sav rad za pobijanje pučkih bolesti i poroka Dok taj cilj ne postignem o, neka se osnuje organizacija za borbu protiv tuberkuloze, najbolje na način, kako su takov*e institucije uredjene u A ustriji i Ugarskoj. Na tem elju razloženog uslobodjuje se ovo zdravstveno vijeće kr. vladi staviti slijedeći predlog: U kraljevinam a H rvatskoj i Slavoniji povjerava se vodstvo borbe protiv tuberkuloze H rvatskoj organizaciji za suzbijanje tuberkuloze u Zagrebu, koja se u straja na isti način i im ade isti djelokrug kano iste organizacije u A ustriji i Ugarskoj. Z adaća ove organizacije u prvom je redu, da po stav lja tem elje, n a k o jim a se im ade voditi ova borb a protiv tuberkuloze, naročito: 1. da sabire podatke za statistik u tuberkuloze; 2. da ispituje, koje su posebne m jere nužne, da se pobija tuberkuloza i da stav lja predloge kr. vladi; 3. da u straja i nadzire skrbišta nužna za pobijanje tuberkuloze; 4. da u stra ja i potpom aže za po b ijan je tuberkuloze nužne zavode (lječilišta, oporavilišta, kolonije); 5. da skrbi za slabu i sum njivu djecu i u opće za članove obitelji onih, koji su uslijed tuberkuloze postali za p rivredu nesposobni; 6. da vodi prop agandu protiv tuberkuloze i protiv pom oćnica za sk rb ilišta; 8. da potpomaže kr. vladu u n am icanju sredstava n užnih za pobijanje tuberkuloze. P rih v aća se jednoglasno. Zdr. savjetnik dr. V. pl. Pejčić predlaže, da se uzm u u pretres i m jere za pobijanje veneričnih bolesti. P rihvaća se jednoglasno i povjerava predlagaču i dru. D. vit. Mašeku, da izrade referat i predlog. U p itan ju prakse gradskih liječnika u bludilištim a kr. zem. zdravstveno vijeće jednoglasno usvaja stanovište, da svi gradski službeni liječnici kano pregledači b ludnica im adu o tk lan jati svako p riv atn o liječenje u b lu d ilištim a, bud kod vlasnika bludilišta i njihovih porodica, bud kod bludnica sam ih, izuzev nezgode i one slučajeve, gdje u re d u ju kano zdravstveno re d a r stveni organi. Kano čuvari javnoga zdravstva oni m o ra ju d a vrše svoju d u ž nost potpuno neovisno i bez svakog subjektivnog osjećaja sklonosti i nesklonosti, te niti najm anje natrunjeno koristoljubivosti. N adalje su raspravljeni slijedeći' predm eti: dva slučaja pogrešaka za vrijem e liječenja, zdravstveno redarstvene m jere kod tv o ren ja žigica, jedno

19 sudbeno liječničko vrhovno m nijenje, jedan sudbeno liječnički i dva sudbeno kem ijska troškovnika, jedan farm aceutski specijalitet, prodaja neljekovitih stvari u ljekarnam a. Zasijedanje od 23. travnja R aspravljeni su slijedeći predm eti: dva sudbeno liječnička vrhovna m n i jen ja, dva sudbeno liječnička troškovnika, nado m jestak za jestivo ulje. Občni zbor vdovskega in sirotinskega pokojninskega zaklada društva zdravnikov na K ran jskem dne P redseduje: p rim a rij d r. Vinko G r e g o r i č. Z apisnikar: Dr. Alojzij P r a u n s e i s. Navzočni: dri. Mano D e r e a n i, Košenina, A. Mahr, Ivan J e n k o, pl. Valent a, M. Rus, I. Demšar, O. Krajec, I. Geiger. Poročilo predsednika, ta jn ik a in b lag ajnik a. D ruštvo je štelo članov. U m rla sta 2 člana in sicer dr. Rudolf R e p i č in prim arij dr. Em il Bock. Število vdov se je torej pom nožilo za dve vdovi. Računski zaključek za leto prejem ki: gotovina v b la g a jn i vloga v m estni h r a n iln ic i vloga v poštni h r a n iln i c i prispevki č la n o v obresti vlog v h r a n iln ic i izdatki: p o k o jn in e odplačilo dolga pri banki režija gotovina v b la g a jn i vloge v h r a n iln ic a h I m o v i n a leta % k r o n s k a r e n t a n o m i n a l e y 2 % A 'o jn o p o s o j i l o n o m i n a l e , 88800, vloga v m estni h r a n iln ic i vloga v poštni h r a n iln ic i gotovina v b l a g a j n i dolg p ri splošni prom etni banki Čisto p r e m o ž e n j e...,

20 218 Število penzionarja 7 ( 6 vdov in ena skupina sirot). Vsota ra'zpoložljiva za pokojnine v februarju 1917 znaša V saka vdova ozir. skupina sirot bo prejela kr Dr. A. pl. Valent a poroča v im enu revizorjev, da je stanje blagajne y popolnem redu, n ak ar se podeli odboru absolutorij. Za revizorja se izvolita dr. A. pl. Valenta in dr. M. Rus. Na to se zaključi občni zbor. Liječnički sastanak u Zagrebu dne 10. ožujka u 7. odjelu c. i k r. posadne bolnice. P risutni: dri. ćulumović, pl. čačković, Fodor, Gäl, Guteš a, Hollos, Illesi, Jellinek, Jurak, Jurany i, Kleinberger, Kore n i ć, Landau, Matica, Michel, Miličić, Molnar, Rajski, Reuter, Richtarić, Sattler, Schaffer, Sch ale k, Simon, Slans k y, Stein, Steinhardt, pl. T h a 11 e r, T r i t s c h, Weiss i Weissm a n n, m edicinari Krajačić, Mlinari ć, Palmović, Pavešić, Ronyi i Strebinger. Dr. Kleinberger dem onstrira: 1. i 2. Dva slučaja neuralgije trigeminus a, kod kojih su boli sasvim prestale nakon injekcije alkohola u ganglion po m odificiranoj metodi Haertela. 3. Hemangijom dolnje usnice u veličini kruške, koji je nakon 80% injekcije alkohola po Hofmeister u sasvim obliterirao sa vrlo povoljnim kozm etičnim rezultatom. 4. Slučaj suicida b r i t v o m. Rez nad jezičnom kosti kroz vratnu m u skulaturu, m em branu hiotireoideju tako, da se je direktno m ogla vidjeti epiglotis i stražnja stijenka farinksa. Šav m išičja i m em brane. Do 8. dana tečaj bez kom plikacije, 9. dan teška dispneja uslijed glolisedema od razgnojenog m alog hem atom a u dubini vratne m uskulature. Tracheotom ia inferior. Četvrti d a n đecanulem ent. M om ak se je sasvim oporavio, d isan je norm alno. 5. K roničan e m p i j e m nakon prostrijelne rane lijevog prsnog koša, koji već 11 m jeseci secernira. Momak bio je u sužanjstvu u R usiji i tam o 2 p u ta operiran. Kod p rije 4 tjed n a poduzete torakoplastike n a d je n a je izm edju pleuritičnih zaraslica 1 2 cm. dugačka drenažna cijev. Sekrecija je sasvim prestala, ra n a nakon torakoplastike zacijelila. 6. Čista motorna afazija uslijed razm rskanja lijeve tjem enične i sljepočne kosti nakon udarca kolcem. Bolesnik bio je p rv ih dana navodno bez svijesti, te je tako u posadnu bolnicu prem ješten. Tam o je bio nalaz slijedeći: desna strana hem ipareza, m otorična afazija, bolesnik je p ri svijesti, razum ije pisano, sporazum ijeva se s okolicom p išući lijevom rukom, ne p o stoje nikakovi sim ptom i povećanog intrakranijelnog tlaka. O sm i dan nakon ozleđe porast tem perature na 40, svijest pom ućena. Kod operacije nadjena je frak tu ra lijeve parijetalne i tem poralne kosti sa djelom ičnom im presijom, dosta velik razgnojen epiđuralan hem atom. D rugi dan nakon operacije spala je tem peratura i pacijenat opeta progovorio. Veliki postojeći defekt lubanje uslijed operacije m o rat će se osteoplastično pokriti. 7. Epiđuralan apsces nakon lijevostrane frakture čeone kosti od udarca kolcem. Nakon operacije pala je tem peratura i razvila se posttraum atična psihoza. Nekoliko sedm ica nakon ozlede nastupila je obostrana atrofija vidnoga živca, lijevo jače nego desno, valjda uslijed krvotoka u okolici hijazm e. 8. i 9. Dvije r esekcijeglavicehumera nakon teške ozlede ram enice sa em pijem om zgloba. F u n k cijo n aln i rezultat nakon te operacije, ko ja se u

21 svim slučajevim a infekcije zgloba i ozlede kosti preporuča, bio je kod ovih slučajeva vrlo povoljan. Obojica giblju nadlakticu u ram enom zglobu. Abđ ukcija i djelom ična elevacija gornje o krajnin e sumo je neznatno ograničena. 10. Fistula kolona nakon ozlede trbušne utline, koja je prvi put u Beču operirana s tim uspjehom, da je defekacija djelom ično opet i per vias naturales obavljena. Kod prve operacije pošlo nam je za rukom odstraniti prolaps debelog crijeva, a kod druge operacije zatvoriti fistulu, nakon što smo crijevo srašteno sa trbušnom stijenkom otpreparirali, dovoljno m obilizovali, rubove fistule izrezali i egzaktno sašili. Bolesnik oslobodjen je tim zahvatom od svog nesnosnog stan ja Kamenac mjehura operativno odstranjen (sectio alta). 12. Sim etrični tumori in inguine i u potpazušnoj šupljini, koji im p o n iraju kao m aligni tum or. H istološki n alaz tuberkuloza. Dr. G. J e 11 i n e k dem onstrira nekoliko slučajeva frakture čeljusti. Ističe kano vrlo važno, da ozlijedjeni što prije, n ajk asn ije za 3 tjedna, dodje u strukovno liječenje. K ada se takovim ranjenicim a stavi udlaga, to oni prije svega mogu da odm ah sve jedu, dok ih se je prije jedva moglo tekućinam a h raniti, s druge strane može se većinom jako dislocirane dijelove frakture samo s početka dobro reponirati, dok je to kasnije radi n astalih m išićnih kontrak tu ra i za bolesnika i za liječnika provedivo sam o uz velike poteškoće. Da se postigne potpuna kosna konsolidacija frakture, ne sm ije se kod gnojenja i fistula čekati, dok se sekvestri sam i od sebe odbiju, naprotiv treba, n a što predavač polaže osobitu važnost, pravodobno ekstraoralno ili intraoralno široko otvofiti apcese i odstraniti duboko ležeće okrnjke kosti i sekvestre. Preveliki konzervatizam u uzdržavanju zubi, osobito n a m jestu frakture, može prije škoditi nego koristiti, te zacijeljenje bez potrebe zategnuti. S toga predavač ekstrahira takove zube, osobito ako je koren preduboko gol i bez periosta; svakiput se je pokazalo, da je gnojenje za nekoliko dana prestalo i naskoro, n ajkasnije za 6 8 tjedna, nastupila potpuna konsolidacija. Dr. B. Stein: Adipositas dolorosa (morbus Der cum) kod hipotereoidizma. Kod 40 godišnjeg pučkog ustaše vidi i još bolje pipa se pod kožom trbuba m nogobrojne pravilno rasijane čvorove, koji leže rahlo u potkožnom tkivu, te su od veličine lešnjaka do šljive. Koža nad tim čvorovim a ne pokazuje prom jene ni u boji, ni u debljini ni u turgoru. Isto takav plosnati čvor kane m ala jabuka vidi se na u n u tarn jo j strani lijeve podlaktice; na njem u se pipa da je resičave gradje. P rem a tom e se očito ra d i o m u ltip lim lipom im a. P r i tiskuje li se n a te čvorove to bolesnik očituje bol, a oni su i do nekog sta n o vitog stupnja spontano bolni. Može se dakle govoriti o adipositas dolorosa, pogotovo gdje kod našeg bolesnika nalazim o znakove, koji govore za sm etnje u sistem u en dokrinih žlijezda. Vidimo da je znatno prorijedjena bolesnikova kosa, koja još nije sijeda. Na to se ne bi mnogo obazirali, da nam bolesnik ne veli, da m u kosa vrlo jako ispada od 2 3 godine, od onoga doba, kada je opazio čvorove na trbuhu. Uz to inače m uškarački gradjeno tijelo ne im ade skoro ništa dlaka, te su i pod pazuhom i na bručiku vrlo rijetke. Koža bolesnika je veoma suha, te v an redno teško znoji. Koža na glavi, koja je kod norm alnog čovjeka čvrsto napeta, može se kod ovog bolesnika lako složiti u poprečne i uzdužne nabore. Nokti su deform irani, jer su vrlo krh k i. V anjski genitale ne pokazuje odgovarajuću veličinu. Radi lake, neosjetljive otekline štitne žlijezde im a v rat veći opseg, a da se zato još ne može govoriti o strum i. Nu bolesnik je opazio, da m u se vrat povećava i to u isto vrijem e, kada su se pojavili čvorovi i počela ispadati kosa; to je bivalo sasvim polagano. 219

22 220 To su sve sim ptom i, koji govore za sm etnju funkcije en d okrinih žlijezda: u prvom redu radi se o štitnoj žlijezdi, tako da bi se moglo govoriti o m yxoedem a frustrum (myxoedeme fruste, hypothyreoidie benigne chronique). Svakako to odlučno podupire naš nazor, da se radi o Dercumovoj bolesti. Dr. Reuter pokazuje 1. slučaj mikrokefali j e, 2. funkcijonalne k i f o z e iza zasipanja granatom na histeričkom tem elju, 3. paralysis agitans i 4. t r a u m a t i č k i pobudjenog m anično depresivnog ludila. Govori nakop toga o trau m i lubanje kano povodu duševnih sm etnja. Na trau m a t skoj etijologiji nastale duševne sm etnje dadu se do sada grupirati u oblike komocijone psihoze (Kraepelinov traum atski delirium ), traum atska slaboum nost i traum atska sum račina; govori i ekskluzivno o traum atsko epilepiičnim duševnim sm etnjam a. Dok kod opisanih form a trau m a djeluje kano direktni povod, često dolazi u obzir sam o kano m om enat, koji probudjuje bolest, tako kod paralitične dem encije. Kod alkoholičkih psihoza i kod m a nično depresivnog lu d ila kano u opisanom slučaju. Dr. M. pl. čačković upozoruje na to kako je važno, da se sve ozlede glave röntgenizuju. Ove dane m u je poslan na pregledbu ranjenik, koji je već dvaputa trepaniran, a da ran a nije htjela zacijeliti. Našao je u lijevoj stražnjoj lubanjskoj dubičini 3 cm. ispod trepanacijonog otvora 3 cm. dugi, 2 cm. široki i 2 cm debeli kom ad pro jektila. Iz češke medicinske literature. Slavik: Fakultetsko m nijenje u kaznenom predmetu med. un. dra. P. radi 335. k. z. (Časopis lekafüv českych br. 40., 41.). Dr. P. cijepio je dne 17. svibnja t. g. 89 lju d i po drugi put proti koleri, a nekoliko proti tifu, te je prijavio dne 23. V., da je 8 cijepljenih oboljelo na otrovanju krvi, te da je od potrebe, predati je u bolnicu. C ijepljenje obavljeno je na dvorištu, gdje je bio propuh i dizala se prašina, m jesto uc.jepa obrisano za vatom, pokvašenom raskužnim sredstvom, nu v ata se n ije svaki p u t m i jenjala. Igla nakon svakog cijepljenja je m ijenjana, te uložena u raskužnu otopinu, proku havane igle nisu. N akon što je m jesto uc.jepa oprano, n a m a zano bi jodovom tinkturom. Dvojica su dne 24. umrla i razudjena. Obojica su u m rla od septikem ije, (streptococ. pyogenes) odnosno od m ješovite i n fekcije (streptoc. pyogenes i staphylococ. pyog. aur.). Infekcija je n iknula iz ozleda od ucijepa. Surutka nije sadržavala gnojnih koka, ali pronadjeni su u njoj saprofiti. V jerojatno, da je infekcija koli u m rlih tolih ostalih oboljelih n astala uslijed postupka kod cijepljen ja. Spisi predani su drž. odvjetništvu. Dr. P. branio se tim e, da je savjesno, a posve čisto radio; ubod dao je iza cijepljenja po pom oćniku zalijepiti melemom. Cijepio je već mnogo h iljada na isti način, te n ikada nije im ao štetnih posljedica. Buduć je od 89 cijepljenih osoba oboljelo samo 7 9, to svjedoči, da infekcija nije nastala k o d cijepljenja, već poslije istoga. Dotični m om ci htjeli su nakon cijepljenja im ati oprost od službe, te su si ribali mjesto ucijepa rukam a, da zadobiju nateklinu. D ogodjaj je sm jesta s a m p r i j a v i o. Mnijenje fakulteta zatražio je sud u pogledu na , 356., 393. k. z., koje je im alo odlučiti: da li predleži propust, kod kojeg počinitelj već po p riro d n im njegovim posljedicam a, koje svaki lako može po

23 znati, ili po posebnim propisim a, ili po svome zvanju može prosuditi, da je takav, d a može prouzročiti ili povećati pogibelj života, zd rav lja ili sigurnosti života, da,li je liječnik kod liječenja bolesnika takovu pogrješku počinio, d a se iz iste njegovo neznanje može vidjeti (336.), te da li je po činio čin ili propust, glede kojeg je mogao znati' (335.) d a je k a d a r p ro uzročiti raširen je prenosne bolesti, time i pogibelj života ili zdravlja ljudi (393.). Medju prenosne bolesti spadaju pram a najnovijoj odluci: škrlet, difterija, tif, srdobolja, zarazna ukočenost šije, babinja groznica, boginje, trahom, žuta groznica, antraks, bedrenica, bjesnoća, ozlede od ugriza b ijesnih ili su m n jiv ih životinja. M nijenje ističe ove činjenice: Način, kojim je cijepljeno, nije nikako nedopustivo, već o b i č a n. Pomoćno osoblje je podučeno o čistoći a isto tako m om čad, da ne sm ije m elem a skidati, mjesto uboda dirati ili trti. Bilo je više osoba, koje su m elem odm ah iza cijepljenja izgubile a ipak nisu oboljele. Osim toga cijepljeni nisu im ali poslije cijepljenja potrebnog m ira i čuvanja, bili su cijepljeni većinom 6 puta uzastopce (boginje, kolera, tii), a lime je rezistencija tijela nedvojbeno ipak štetovala. Nekoje od cijepljenih bilo bi moguće već drugi dan iz bolnice otpustiti, da nijesu oboljeli o d škrleta ili da nijesu m orali ostati radi iste bolesti osam ljeni. Dakle mnogo od navedenih posljedica cijepljenja otpada n a druge slučajne bolesti. Momčadi nije dat odm or, nekoji su otprem ljeni u bolnicu izravno sa vježbališta. Glede dvojice umrlih dokazano je, da su u m rli od mješovite infekcije iz uboda cijepljenja, ali ničim nije dokazano, da je ta infekcija nastala k o d cijepljenja, naročito kada je cjepivo pronadjeno posve čistim, već sve svjedoči za to, da je okolnost nastupila n a drugi način. Postupku dra. P. kod cijepljenja ne može se ništa prigovoriti. Ne smije se zaboravljati na to, da je sasvim nešto drugo cijepiti 89 ljudi najedamput, koji dolaze u redovima, nego li cijepiti pojedinca za potpunog mira a uz sve uvjete aseptičke i antiseptičke. I kod najveće pažnje dogodili su se slučajevi teških flegm ona, dapače i sm rt. V elika je razlika, da li se cijepi pojedinac a sam o jedam put, ili m n o žina a više puta. Ovdje je reakcija iza svakog cijepljena individualna, glede koje dakle P. ne može biti ništa kriv. Okolnosti, što su pojedinci iza cijepljenja morali vježbati, drugi opet melem strgnuli a u c i - jepljeno cjepivo istiskivali, posve su dostatne, da nastupi infekcija i sepsa i to poslije, a ne kod cijepljenja. Zaključak: Dr. P. nije postupao netočno, površno ili pogrešno, nije počinio pogreške, iz koje bi bilo vidljivo njegovo neznanje. Z aključak o tome, da li je počinio čin, koji je bio k ad ar prouzročiti prenosne bolesti, otpada, buduć je dotični cijepio proti tifu i koleri a bolesti nastale iza cijepljenja se n e nalaze u iskazu navedenom u 393. k. z. Nije moguće tvrditi niti dokazati, da je sm rt dvojice a pobol- ostalih stalno nastala uslijed pogrešnog postupka ili propusta. Cijepljenje dra. P. nije bilo radi svoje sveopće naravi sposobno, da naškodi zdravlju, ili da smrt prouzroči. Infekcija nastupila je poslije cijepljenja, iz drugih razloga, koji nijesu u savezu sa cijepljenjem. Dr. C u l e k.

24 222 Razne vijesti. Novi čian. Zboru liječnika pristupio je kano redoviti član dr. A leksander Glück., p rim a rn i liječnik b.- h. zem. bolnice u Sarajevu. Imenovanja. Gradski fizik zagrebački dr. Gjuro R i li t a r i ć prom aknut je u VI. činovni razred. Srdačno čestitam o našem dičnom članu i odličnom radniku na p olju jav noga zdravstva n a tom prom akn uću. Ovo je prom aknuće veliki n a predak liječnika u socijalnom položaju; ono je dokaz, da se priznava ne samo važnost i odlučnost liječničke suradnje na polju cjelokupne uprave, već da se ide i za tim, da se liječnicim a dade onaj vanjski i m aterijaln i položaj, koji m u po toj važnosti i pripada. S tih razloga vrlo radosno pozdravljam o ovo prom aknuće te želimo i nadam o se, da će se svagdje udovoljiti svim pravednim liječničkim potrebam a i zahtjevim a. Pukovnijskim liječnikom im enovan je nađliječnik dr. F ran jo Vavra. F regatnim liječnikom im enovan je provizorni fregatni liječnik dr. Josip M a j c e n. Pom oćnim liječnikom im enovan je zdravstveni poručnik dr. A ugust B o 1 1 e k, a zam jenikom pomoćnog liječnika dr. D ragutin Krasojević. Odlikovanja. V iteškim krstom reda F ran je Josipa odlikovan je p rim arn i liječnik u B anjoj Luci dr. E jub Mujezinović. R atnim krstom za gradjanske zasluge drugog razreda odlikovani su u bosansko-hercegovačkoj službi dvorski savjetnik dr. Bruno pl. Curi na Idi, vladin savjetnik dr. Ignac Knotz, p rim arn i liječnik zem. bolnice dr. Teofil Koetschet, kotarski nađliječnik dr. Jakob S o 11 n e r, p rim arn i liječnik zem. bolnice dr. Ludom il pl. K o r- czynski, zem. serolog dr. Em il Prašek, kotarski nadliječnici dr. Mieclav Marowski, dr. Mavro Horn i dr. Moric Sattler, ordinirajući liječnik zem. bolnice dr. H am dija Karamehmedović i p rim arn i liječnik zem. bolnice dr. A leksander G l ück, a ratn im krstom za gradjanske zasluge trećega razreda kotarski liječnici dr. R ikard Skuteczki, dr. V iktor Neumayer i dr. D ragutin Herlinge r, odjelni asistenti zem. bolnice dr. S a\a S a 1 a t i ć i dr. M ilan Radulaški, gradski liječnici dr. L uka Č a b r a j i ć, dr. Mehmed Zečević, dr. D ragan Plentaj i dr. A bdulah Bukvica. P revišnjim pohvalnim priznanjem odlikovani su nadliječnici dr. Gjuro Č u č- k o v i ć i dr. A rnold Schön, zlatnim krstom za zasluge s krunom n a vrpci kolajne za hrabrost s m ačevim a nadliječnici dr. Ivan Baboselac, zlatnim krstom za zasluge s krunom na vrpci kolajne za hrabrost pomoćni liječnik dr. Feliks Milić. Dozvolu za prim itak i nošenje 3. razreda kr. pruske kolajne crvenoga križa prim io je stožerni nađliječnik dr. Ju lijo Reich. Umro. U P etrin ji um ro je dne 7. svibnja gradski fizik dr. Nikola Žyborski. Rodjen 26. ožujka u Osijeku, učio je m edicinu u Gracu, gdje je 18. ožujka prom oviran. Od 1. tra v n ja bio je trgovišni liječnik u K rapini, a od 1. srp n ja gradski fizik u P etrin ji. Svojim revnim i savjesnim radom i prijaznom dobrotom stekao je za svog dugogodišnjeg službovanja mnogo p rija te lja i štovatelja. P ripom oćna b lagajna. Pripom oćnoj blagajni pristupio je dr. Aleksander G 1 ü c k kano prinosnik s K 12 godišnjeg prinosa. Dr. O. Weiss, z. s. blagajnik.

25 Mjesečna skupština Zbora liječnika kraljevina Hrvatske i Slavonije u Zagrebu bit će u petak dne 25. svibnja u 6 sati po podne u higijenskom zavodu kr. sveučilišta s ovim dnevnim redom: 1. Izvješće predsjednika. 2. D em onstracije bolesnika i prep arata. 3. E ventualija. Odbor. 223 Epidemijološke vijesti. Zarazne bolesti u Hrvatskoj. (Po iskazu k r. hrv. slav. dalm. zem. vlade.) Mjeseca ožujka javljeno je u H rvatskoj i Slavoniji 381 oboljenje (45 sm rti) od zaraznih bolesti; prem a prošlom m jesecu oboljenja (-j- 17 sm rti). Difterije javljena su 32 oboljenja (7 sm rti) i to u župan iji m odruško-riječkoj 5 (1) u kotarim a O gulin 1 (0), Sušak 3 (1), u gradu B akru 1 (0); u županiji zagrebačkoj 6 (0) u kotarim a K arlovac 2 (0), Sv. Ivan Zelina 1 (0), u gradu-k arlovcu 3 (0); u glavnom gradu Zagrebu 6 (1); u županiji varaždinskoj 5 (4) u kotarim a Ivanec 2 (1), K lanjec 2 (3), K rapina 1 (0) i u gradu V araždinu 3 (1); u županiji bjelovarsko-križevačkoj 1 (0) u kotaru Garešnica; u županiji požeškoj 3 (0) vi kotarim a Brod 1 (0), D a ru v ar 2 (0); u županiji srijem skoj 3 (0) u k otaru Šid. Pertuside ja v ljeno je 112 oboljenja ( 8 sm rti) i to u županiji ličko-krbavskoj 4 (0) u kotaru Brinje; u županiji m odruško-riječkoj 16 (0) u kotaru Slunj 3 (0), u gradu B akar 13 (0); u županiji zagrebačkoj 89 (6 ) i to u kotarim a Jask a 76 (6 ), Sv. Ivan Z elina 8 (0), Zagreb 5 (0); u žu p a n iji varaždinsk oj 2 (2) u k o ta ru K lanjec; u gradu Zem unu 1 (0). Trbušne pošaline javljeno je 41 oboljenje (9 sm rti) i to u županiji m odruško-riječkoj 2 (0 ) u kotaru Delnice 1 (0), u gradu B akar 1 (0); u županiji zagrebačkoj 8 (3) u kotarim a Dvor 5 (0), K arlovac 1 (1), Zagreb 1 (1), u gradu Karlovcu 1 (1); u glavnom gradu Zagrebu 5 (0); u županiji varaždinskoj 18 (2) u kotarim a K lanjec 11 (2), Z latar 7 (0); u žu p a n iji virovitičkoj 1 ( 1) u k o tarim a S latina 1 (0), V irovitica 0 (1); u žu p an iji srijem skoj 1 (0) u kotaru Mitrovica; u gradu Zem unu 6 (3). Srdobolje javljena su 3 oboljenja (0 sm rti) i to u žu p an iji ličko-krbavskoj 1 (0) u kotaru B rinje; u glavnom gradu Zagrebu 2 (0). Boginja javljeno je 57 oboljenja ( 1 1 sm rti) i to u županiji ličko-krbavskoj 14 (5) u kotaru Gospić; u županiji zagrebačkoj 33 (6 ) u kotarim a Dvor 28 (4), Karlovac 1 ( 1), P etrin ja 3 (0), u gradu Sisku 1 ( 1); u glavnom grad u Zagrebu 3 (0); u žu p a n iji v iro vitičkoj 1 (0) u kotaru Našice u županiji srijem skoj 4 (0) u kotaru St. Pazovi; u gradu Zem unu 2>(0). Škrleta javljeno je 48 oboljenja (10 sm rti) i to u žu p a n iji zagrebačkoj 2 (0) u k o taru S isak 1 (0), u g rad u Sisku 1 (0); u glavnom gradu Zagrebu 14 (1); u županiji varaždinskoj 7 (5) u kotaru Ivanec; u žu p an iji bjelovarsko-križevačkoj 8 (1) u k o tarim a G arešnica 3 (0) K oprivnica 3 (0 ), u gradu K oprivnici 2 (1); u županiji požeškoj 2 ( 1) u kotaru Brod; u žu p a n iji virovitičkoj 7 (0) u k o tarim a Našice 1 (0), S latin a 5 (0), V irovitica 1 (0 ); u županiji srijem skoj 7 ( 2 ) u k otaru R um a; u gradu Zem unu 1 (0). D o b r aca javljeno je 34 obolenja (0 sm rt) i to u županiji m odruškoriječkoj 1 (0) u kotaru Ogulin; u žu p an iji zagrebačkoj 6 (0) u kotaru Dvor; u glavnom gradu Zagrebu 1 (0); u županiji varaždinskoj 2 (0) u kotaru Lvidbreg; u žu p a n iji bjelovarsko-križevačkoj 18 (0) u k o taru Bjelovar; u

26 224 županiji srijem skoj 5 (0) u kotaru Mitrovica; u gradu Zem unu 1 (0). V a- r i c e 1 e javljeno je 14 oboljenja (0 sm rt) i to u žu p an iji zagrebačkoj u gradu Sisku 1 (0); u županiji srijem skoj 13 (0) u kotaru Ilok 12 (0), u gradu Mitrovici 1 (0 ). Epidemičkeparotitide javljeno je 40 oboljenja ( 0 sm rt) i to u županiji m odruško-riječkoj 20 (0) u kotaru Ogulin; u županiji bjelovarsko-križevačkoj 12 (0) u gradu Križevci; u županiji srijem skoj 8 (0) u gradu Mitrovici. Zarazne bolesti u Hrvatskoj tečajem godine Oboljenja Smrti % pomora D iphtheria Pertussis T yphus abdom inalis D ysenteria Cholera asiatica V ariola Scarlatina Morbilli Varicella Rubeola 4 0 A nthrax 1 0 T yp hus exanthem aticus. 4 1 Parotitis epidem ica T etanus traum aticus 2 2 Ukupno 1 2, Zarazne bolesti u Dalmaciji. (Po izvješću c. k r. n am jesništva u Z ad ru.) Za vrijem e od 18. ožujka do 14. travnja javljeno je 60 oboljenja (5 sm rti) od zaraznih bolesti; prem a prošla 4 tjedna oboljenja (-)- 4 sm rti). Babin je groznice javljeno je 1 oboljenje (0 sm rt) u političkom kotaru Metković. Crijevnogatifa javljeno je 7 oboljenja (0 sm rti) i to u političkim kotarim a K nin 2 (0) vojnika, Kolor 4 (0) voj., Z adar 1 (0). Crnoga prišta (antralcsa) 1 (0) voj. u političkom kotaru K nin. Difterije javljeno je 19 oboljenja (2 sm rti) i to u političkim kotarim a Benkovac 3 (2), D ubrovnik 3 (0), Kotor 1 (0), Sinj 5 (0), Šibenik 2 (0), Z adar 5 (0). Gube (lepre) javljena je 1 sm rt u političkom kotaru Metković. Pjegavog tifa javljena su 2 oboljenja (0 sm rt) u političkom kotaru Kotor, kod 1 v o j ničke osobe nadošle iz A lbanije i kod 1 rum unjskog zarobljenika. Srdobol j e javljeno je 22 oboljenja (2 sm rti) i to u političkom kotaru Kotor 4 (0) v o j., Šibenik 18 (2) i to 6 (1) voj. i 11 (0) zarob. Škrleta javljena su 3 oboljen ja (0 sm rt) i to u političkim kotarim a D ubrovnik 2 (0), Šibenik 1 (0). Trahoma javljena su 3 oboljenja (2 voj.) i to u političkim kotarim a M akarska 1, Metković 1, Split 1. Ukočenosti šije javljena su 2 oboljenja (0 sm rl) kod v ojnika u političkom k o taru Kotor. Zarazne bolesti u Bosni i Hercegovini. (Po izvješću b.- h. zem. vlade za B osnu i H ercegovinu.) Mjeseca veljače javljeno je 624 oboljenja (78 sm rti) od zaraznih bolesti, prem a prošlom izvješću -f- 34 oboljenja ( 3 sm rti). Škrleta jav ljeno je 8 6 oboljenja (17 sm rti) i to u okružjim a Sarajevo 15 (1), B anjaluka 1 (0), T ravnik 6 8 (16), M ostar 2 (0). Difterije javljeno je 14 oboljenja (3

27 sm rti) i to u okružjim a Sarajevo 4 (0), Tuzla 2 (0), B anjaluka 1 (0), Bihać 4 ( 1),M ostar 3 (2). Trbušnepošaline javljeno je 105 oboljenja (26 sm rti) od toga 3 (1) vo jn ika; u okružjim a Sarajevo 11 (2), T uzla 7 (6 ), B an jalu k a 4 (0), T ravnik 38 (14), Bihać 1 (0), M ostar 44 (4). Srdobolje javljeno je 39 oboljenja ( 6 sm rti) od Loga 4 (1) vojnika; u okružjim a Sarajevo 3 (0), T ravnik 32 (5), Bihać 2 (0), Mostar 2 (1). Pjegave grobnice javljeno je 234 oboljenja (19 sm rti) od toga 32 (0) vojnika; u okružjim a Sarajevo 39 ( 1), Tuzla 25 (1), T ravnik 2 (0), M ostar 160 (17). Boginja javljeno je 33 oboljenja (4 sm rtij i to u okružjim a B anjaluka 23 (4), T ravnik 10 (0) od toga_ 1 vojnik. D o braća javljeno je 106 oboljenja (1 sm rt) i to u okružjim a Sarajevo 1 (0), Tuzla 20 (0), T ravnik 80 (1), M ostar 5 (0). Bedrenice javljeno, je 7 oboljenja (2 sm rli) i to u okružjim a Tuzla 5 (2), B anjaluka 1 v. (0), Bihać 1 (0 ). Zarazne bolesti u Srbiji. (P o izvješću c. i k r. glavnog gub ernija u B eogradu.) Za vrijem e od 29. siječnja do 24. veljače javljeno 1091 oboljenje (551 vojnik, 82 zarobljenika i 458 g rad jan sk ih osoba) i 20 sm rti (3 v., 0 z., 17 g.) od zaraznih bolesti, prem a prošlom izvješću oboljenja (--)- 8 sm rti). Pjegave groznice javljeno je 4 /oboljenja (3 v., 1 g.) i 2 sm rti (1 v., 1 g.) i to u okružju M itrovica 2 oboljenja (1 sm rt), Novipazar 1 (1), u rezervnoj bolnici Brčko u Beogradu 1 (0). Povratne groznice javljeno je 9 oboljenja ( 6 v., 3 z.) i 0 sm rt i to u okružju Gor. Milanovac 1 (0), u rezervnoj bolnici Brčko 4 (0) u rezervnoj bolnici B rno II. u B eogradu I (0), u epidem ijskoj bolnici u Beogradu 3 (0). Trbušne pošaline ja v ljeno je 15 oboljenja (3 v., 4 z., 8 g.) i 5 sm rti (g.) i to u gradu Beogradu 5 (4), u okužjim a Beograd okolica 1 (0), K ragujevac 2 (0), M itrovica 1 (0), N o vipazar 1 (0), Smederevo 1 (1), Užice 1 (0), u epidem ijskoj bolnici u Beogradu 3 (0). Srdobolje javljena su 2 v. oboljenja (0 sm rt) i to u okružjim a K ragujevac 1, Smederevo 1. Boginja javljeno je 12 oboljenja ( 8 v., 4 g.) i 1 v. sm rt i lo u okružjim a M itrovica 3, Smederevo 2, Valjevo 7 (od toga 5 varicela). Malarije javljena su 62 oboljenja (13 v., 20 z., 29 g.) i 3 g. sm rti i to u okružjim a Beograd okolica 9, Ćačak 9, K ragujevac 4, K ruševac 8, Mitrovica 12 (3), Smederevo 1, Valjevo 10, u rezervnoj bolnici Brčko 3, Brno II. 5, u epidem ijskoj bolnici u Beogradu 1. Škrleta javljeno je 11 oboljenja (2 v., 1 z., 8 g.) i 2 g. sm rli i to u gradu B eogradu 3 (0), u ok ru žjim a Ćačak 5 (1), Kragujevac 3 ( 1), u epidem ijskoj bolnici u Beogradu 2 (0). Difterije javljeno je 45 oboljenja (2 z., 43 g.) i 6 g. sm rti i to u gradu Beogradu 7 (2), u okru žjim a Beograd okolica 2 (2), Ćačak 4 ( 1), K ragujevac 13 (0), K ru ševac 9 (0), M itrovica 1 (0), Smederevo 5 (1), Užice 1 (0), Valjevo 1 (0), u rezervnoj bolnici Brčko u Beogradu 2 (0). D o braća javljeno je 6 oboljenja (1 v., 5 g.) i 0 sm rti i to u okružjim a Beograd okolica 5, K ragujevac 1. G o - iioreje javljeno je 497 oboljenja (261 v., 36 z., 200 g.) od toga 18 recidiva i to u gradu Beogradu 51, u okružjim a Beograd okolica 23, Ćačak 40, Gor. M ilanovac 13, K ragujevac 50, K ruševac 18, M itrovica 5, N ovipazar 9, Sm e derevo 26, Šabac 44, Užice 18, Valjevo 32, u rezervnim bolnicam a u Beogradu Brčko 74, Brno II Mekoga čira javljeno je 104 oboljenja (78 v., 4 z., 22 g.) i to u okružjim a Ćačak 1 0, K ragujevac 14, K ruševac 6, M itrovica 7, N ovipazar 4, Šabac 10, Užice 10, V aljevo 8, u rezervnim bolnicam a u Beogradu Brčko 1 1, Brno II. 24. Sifilisa javljeno je 323 oboljenja (174 v., I I z., 138 g.) od toga 60 recidiva (53 v., 5 z., 2 g.) i to u Beogradu gradu 17, u okružjim a Beograd okolica 15, Ćačak 36, Gor. M ilanovac 17, K ragujevac 35, Kruševac 4, M itrovica 3, N ovipazar 6, P rijepolje 1, Smederevo 20, Šabac 23, Užice 20, Valjevo 20, u rezervnim bolnicam a u B eogradu B rčko 56, B rno II. 225

28 Tetana javljeno je 1 oboljenje (z.) u rezervnoj bolnici Brno II. u Beogradu. Za vrijem e o d 25. veljače do 31 ožujka javljeno je 1420 oboljenja (691 v., 146 z., 583 g.) i 21 sm rt (3 v., 4 z., 14 g.) od zaraznih bolesti. Prem a prošlom izvješću -j- 329 oboljenja (više 1 sm rt); ovo izvješće opsiže 5 tjedna prem a 4 tjedna u prošlom izvješću. Pjegave groznice javljeno je 5 oboljenja (1 z., 4 g.) i 0 sm rt u okružjim a čačak 1, K ragujevac 1, Novipazar 2, u rezervnoj bolnici Brčko u Beogradu 1. Povratne groznice javljena su 3 oboljenja (2 v., 1 z.) i 0 sm rt, u rezervnoj bolnici Brno II. u Beogradu 2, u epidem ijskoj bolnici u Beogradu 1. Trbušne pošaline javljena su 33 oboljenja (9 v., 10 z., 14 g.) i 3 sm rti (1 v., 2 g.) u okružjim a Beograd grad 7 (1), Gor. M ilanovac 1 (0), K ragujevac 2 (0), M itrovica 2 (1), N ovipazar 1 (0), Smederevo 1 (0), Užice 2 (0) u rezervnoj bolnici Brčko u Beogradu 11 (0), u epidem ijskoj bolnici u Beogradu 6 (0). Srdobolje javljeno je 27 oboljenja (4 v., 22 z., 1 g.) i 6 sm rti (1 v., 4 z., 1 g.) i to u okružjim a Beograd grad 1 (1), čačak 17 (4), K ragujevac 1 (0), M itrovica 2 ( 1), Smederevo 1 (0), u rezervnoj bolnici Brčko u Beogradu 4 (0), u epidem ijskoj bolnici u Beogradu 1 (0 ). Boginja javljena su 4 oboljenja (3 v., 1 g.) i 0 sm rt u okru žjim a K ragujevac 1, M itrovica 1, Smederevo 1, u rezervnoj bolnici B rno II. u Beogradu 1. Malarije javljeno je 229-oboljenja (105 v., 50 z., 74 g.) od toga 32 recidive (57 v., 11 z., 14 g.) i to u okružjim a čačak 57, Gor. M ilanovac 2, Ivruševac 14, M itrovica 23, N ovipazar 17, Smederevo 8, Užice 1, V a- ljevo 31, u rezervnim bolnicam a u Beogradu Brčko 33, Brno II. 42, u epide4 m ijskoj bolnici 1. Škrleta javljeno je 8 oboljenja (3 v., 5 g.) i 1 g. sm rt i to u gradu Beogradu 1 (0), u okružjim a čačak 3 (1), Užice 1 (0), u rezervnoj bolnici B rčko u B eogradu 1 (0), u epidem ijskoj bolnici u B eogradu 2 (0). D i f t e rije javljeno je 47 g. oboljenja (1 1 sm rti) i to u gradu Beogradu 5 (0), u okru žjim a Beograd okolica 3 (1), ča č a k 12 ( 1), Gor. M ilanovac 1 (0), K ragujevac 6 (0), Kruševac 10 (1), M itrovica 2 (0), Prijepolje 2 ( 1), Smederevo 6 (2). D o braća javljena su 22 g. oboljenja (1 sm rt) i to u gradu Beogradu 2 (0), u okružjim a Beograd okolica 17 (1), K ragujevac 3 (0). Gonoreje jav ljeno je 553 oboljenja (279 v., 32 z., 242 g.) od toga 80 recidiva (52 v., 2 z., 26 g.) i to u gradu Beogradu 58, u okružjim a Beograd okolica 13, čačak 55, Gor. M ilanovac 1 1, K ragujevac 28, Kruševac 46, M itrovica 6, N ovipazar 20, P rijepo lje 3, Smederevo 30, Šabac 44, Užice 23, Valjevo 36, u rezervnim bolnicam a u Beogradu Brčko 31, Brno II Mekoga čira javljeno je 6 8 oboljenja (41 v., 7 z., 20 g.) i to u gradu Beogradu 1, u okružjim a čačak 5, Gor. M ilanovac 3, K ragujevac 2, K ruševac 3, M itrovica 3, N ovipazar 3, Šabac 18, Užice 12, Valjevo 6, u rezervnim bolnicam a u B eogradu Brčko 2, B rno II. 10. Sifilisa javljeno je 418 oboljenja (243 v., 23 z., 152 g.) od toga 126 recidiva (92 v., 6 z., 8 g.) i to u kotaru grad Beograd 18, u okružjim a Beograd okolica 9, čačak 35, Gor. M ilanovac 31, K ragujevac 32, Kruševac 23, M itrovica 6, N ovipazar 6, Prijepolje 6, Smederevo 31, Šabac 29, Užice 17, Valjevo 21, u rezervnim bolnicam a u Beogradu Brčko 72, Brno II. 82. Tetana javljena su 3 slučaja (2 v., 1 g.) i 2 sm rti (1 v., 1 g.) i to u okružju čačak 1 (1), u rezervnoj bolnici Brčko u B eogradu 2 ( 1). L ist izlazi 15. u m jesecu na 2 do 3 arka. Č lanovi Z b o ra liječn ik a dobivaju ga badava P re tp la ta za nečlanove iznaša na godinu K 14*, na pol g odine K 7* u inozem stvo g odišnje K. 16*. R ukopisi i svi dopisi šalju se n a : U red n ištv o L i j e č ničkoga V ijesnik a (dr. M iroslav p l. C a č k o v j ć ), Z a g re b, G ajev a ul. 7. T e le fo n Č lan arin a, p re tp la te i sve o s ta le novčane pošiljke šalju se ili uplatnim listom kr. ug.-hrv. p o št. šted io n ice Z boru liječnika ili poštanskom doznačnicom blagajniku d ru. O sk a ru W e i s s u, Z a g re b, N ikoličeva ul. 8. T e le fo n R ek lam acije radi L iječničkog V ije sn ik a im adu se izravno upraviti na H r v. štamparski zavod u Zagrebu, N ikoličeva ul. 8. O g la se računam o prem a našem cjenijku, koji na zahtjev kretom p o šte šaljem o. M olim o u im e redovitog otprem anja lista, d a nam se odm ah točno javi svaka prom jena boravišta. Z aključak redakcije 5. u m jesecu. V lasnik i izdavatelj: Z b o r liječnika kralj. H rvatske i S lavonije u Z agrebu. U re d n ik : dr. M iroslav p l. Cačković. T isa k H rv atsk o g štam p arsk o g zavoda d. d. u Z a g re b u.

29 Hrvatska eskomptna banka Utemeljena ZAGREB Utemeljena U plaćena dionička glavnica K 1 3, Pričuve..... K 4, Obavlja sve transakcije bankovne struke. Mjenjačnica n Zagreba. Podružnice a Osijeka, Petrinji i Vinkovcima. Javno skladište a Zagreba. j Lječilište Lassnitzhöhe : kod Graza. 555 m. nad morem.. Ü B K rasan položaj, blago podneblje. C ijelu godinu otvoreno. B ogata Iječitbena sretstva. U m jerene cijene. Z a nutarnje i živčano b o lesn e, te za B b olesti m ijene tvari. A k o im ade prostora, to se primaju i gosti, koje s e n e a liječe, sa penzijom ili b ez nje. R anjeni i b olesn i časnici dobivaju znatan 1 popust. I Dr. Ed. P rosp ek te i upute daje uprava. R avnajući liječnik : Miglitz, zdravstveni savjetnik. Sredstva za raskuživanje ODORIT ODOFORM zaštitno sredstvo protiv bolesti disala ANGINOLOVETABLETE preporuča MEDICA Praha-II. Lazarska 11. Navedene preparate uvela je i c. i kr. vojnička oblast obi te se smiju i na račun c. i kr. vojničkih bolnica prepisivati. Gg. liječnicima besplatno se Šalju prospekti, literatura i uzorci.

30 B M M M w a ^ m B OGATAC- SLATINA Leži m iznad razine m orske u južnoj Štajerskoj ; podneblje je subalpino, blago, nije vjetrovito niti nem a prašine. Sezona traje od 15. svibnja do 30. rujna. Najbolje sredstvo protiv b o le s ti: želuca, crijeva, jetara, uloga, dijabetesa i žučnog kamenca. Hidro-elektro-mehanoterapija. Kupelji zračne, sunčane i ugljične kiseline. D ijetetičn o svratiste p o prof. v. N oordenu. Hotel zem. kupališta s izvorvodom, vakuom za čišćenje prašine, kanalizacijom, električnim svjetlom, liftom, sjajnim društvenim prostorijam a i izvrsnim kupališnim orkestrom. Sobe od K 2* po osobi.