INVENTAR MATIČNIH KNJIGA. XVI-XX. stoljeće

Transkript

1 DRŽAVNI ARHIV U ZADRU ANALITIČKI INVENTAR INVENTAR MATIČNIH KNJIGA XVI-XX. stoljeće Broj zbirke: HR DAZD 378 Izradio: Ivan Fantina, Ante Strgačić Zadar 2006.

2 INVENTAR FONDA MATIČNIH KNJIGA DRŽAVNOG ARHIVA U ZADRU Strgačić dr. Ante Nije potrebno mnogo govoriti o važnosti matičnih knjiga za proučavanje prošlosti. Dosta je napomenuti, da su ove knjige od svojih prvih početaka službene knjige, neka vrsta "locus credibilis" za one fakte, koje registriraju. A to su čin krštenja kod onih starijih dobi, odnosno rođenja kod onih najnovijeg perioda, zatim vjenčanja i na kraju smrti pojedinih osoba. K ovima su poslije Tridentskog sabora ( ) dodane bilješke o dijeljenju potvrde od strane biskupa po župama i knjige ispovijeđenih i pričešćenih u uskrsno vrijeme po crkvenim propisima. Iz ove jednostavne službene registracije spomenutih crkvenih čina od strane službenih lica izlazi u prvom redu važnost ovih knjiga za mjesnu onomastiku, patronimike, kretanje pučanstva, podrijetlo i raširenost pojedinih obitelji - i ovomu slično. Uz ovo su matične knjige vrlo često dragocjeni izvor još i za neke druge podatke. Od vremena do vremena u njima se nalazi zabilježena po koja vijest lokalne naravi, kao n.pr. o elementarnim nepogodama, poplavama, udarima groma i šteta od njega nanesenih, o vjetrovima - pijavicama, koji su onim krajevima nanijeli veliku štetu, da je pop-matičar smatrao potrebitim predatipotomstvu o tom kakvu zabilješku; ili kad nam u slučaju nerodice i gladi donose kakvu zabilješku o cijenama žitarica, vina ili industrijske robe u odnosnom kraju; ili kad zabilježe, da je te i te godine podbacilo ribarenje u tom kraju; ili kad pribilježi kakvu vijest političke ili vojne naravi, koja se odnosi na one predjele - i tomu slično. Sve to nas je navelo, da objelodanimo tiskom popis fonda matičnih knjiga, koje se nalaze u Državnom arhivu u Zadru. * * * Iz prošlosti matičnih knjiga. Prve vijesti o postojanju matičnih knjiga sežu u III. stoljeće n.e. Još tada su kršćani vodili kod biskupskih crkava posebne imenike krštenih i umrlih vjernika. Katekumeni, koji su imali primiti kršenje, bili su predvedeni pred biskupa zajedno sa svojim kumovima uz popis imena i jednih i drugih. Car Justinijan je polovinom VI. st. u Novel. 74 naredio, da se u crkvenim arhivima imaju čuvati akti o objavljenom vjenčanju. O maticama u Srednjem vijeku govore posebno razne dijecezanske sinode XV. stoljeća. 1 ) 1) Sr. Dr. Fr. Ušeničnik, Pastoralno bogoslovlje II, Ljubljana Sr. Ernst Mayerhofer, Handbuch für den politischen Verwaltungsdienst in den im Reichstrathe vertretenen Königsreichen und Länder II, Wien ; M. Smrekar, Priručnik za političku upravnu službu kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji III, Zagreb

3 Opći propis za čitavu katoličku crkvu donio je Tridentski sabor. Po odredbama tog sabora moraju župnici upisati u posebne knjige čin kršenja i vjenčanja i te knjige moraju brižno čuvati. 2 ) Rimski ritual 3 (Rituale Romanum) iz godine je upotpunio odredbu Tridentskog sabora. Osim knjige krštenih i vjenčanih svaki župnik ima voditi za svoju župu još i knjigu krizmanih i knjigu "Status animarum", tj. nekevrste anagrafe po obiteljima i knjigu umrlih. Rimski ritual daje za svaku pojedinu knjigu i posebni obrazac, kako da se te knjige vode. Pokrajinski sabori ili pojedini biskupi za svoje biskupije mogli su ove odredbe po potrebi proširiti i upotpuniti. Po tim obrascima u Rimskom ritualu vođene su više manje sve matične knjige katoličke crkve, pa i one u Dalmaciji, i to u narativnoj formi sve do reforme matičnih knjiga godine za druge austrijske vladavine u Dalmaciji, kad je uveden tabelarni sistem mjesto dotadašnjeg narativnog. U Austriji se je prvi put državna vlast počela zanimati za ove crkvene matične knjige u drugoj polovini XVIII. st., kad je dvorskim dekretom od 20. srpnja naređeno, da se u te matične knjige ima unjeti ime nezakonitog oca samo na njegov osobni zahtjev, 4 ) dok su iste godine dekretom Dvorske kancelarije od 6.X. uvedene još neke novosti sa strane države u vođenju crkvenih matičnih knjiga. 5 ) U Austriji su uvedene državne matične knjige patentom cara Josipa II. od 20. II Tim su patentom dani i detaljni propisi, kako se te matice imaju voditi. Svaka zakonom priznata vjeroispovijest vodi matice za svoje pripadnike, a drži ih i vodi službenik te konfesije za svoj teritorij. Ovaj vjerski službenik dobiva za taj posao prerogative javnog državnog službenika. 6 ). Spomenuti patent motivira svoj postupak time, što su se dotadašnje matične knjige vodile svakako, a njihova vjerodostojnost da je ovisila o vjerodostojnosti jedne jedine osobe. 7 ) Poslije je izrađeno bogato zakonodavstvo od strane austrijskih vlasti u ovom predmetu. 8 ) 2 2) Concilium Tridentinum, Sessio 24, de reform. matr. cap. 1 i 2. 3) Rituale Romanum, tit. 1, cap.: unicum, n. 18; tit. 10, cc Sr. još E. Mayerhofer, sp. dj. II. sp. mj.; M. Smrekar, sp. dj. III. sp. mj. 4) Anton Griessl, Kirchliche Vorschriften und österreichische Gesetze und Verordnungen in den Matriken- Angelegenheiten, Graz 1891, ) Sr. E. Mayerhofer, sp. dj. II, sp. mj. 6) Sr. E. Mayerhofer, sp. dj. II, ) A. Griessl, sp. dj.: "Aus diesem Grunde sind Wir dem Whole der Unterthanen die Sorgfalt schuldig, diesen Registern, deren Gestalt bis jetz bloss willkürlich, deren glaubwirdigkeit von einem einzelnen Menschen abhängig war, eine solche Einrichtung vorzuschrieben, welche, da sie dieselben der Absicht des Staates brauchbat macht, mit der allgemeinen Gleichformigkeit zugleich die gesetzmässige Sicherheit wereinbaret" 8) Sr. A. Griessl, sp. dj., koje je sve posvećeno tom predmetu. 3

4 Ove su se matice nazivale crkveno-državne, jer su ih vodili svećenici u svojstvu državnih službenika po državnim i crkvenim propisima. Za one pak, koji nisu pripadali nijednoj od države priznatoj vjeroispovijesti, uvedene su poslije posebne matice kod okružnog poglavarstva. Stanje uvedeno propisima Tridentskog sabora i Rimskog rituala na području matica ostalo je u Dalmaciji sve do francuske vladavine Reorganizacijom državne administracije u Dalmaciji, koju je proveo providur Vicko Dandolo pod koncem veljače 1806., uspostavljene su općine i načelniku je bilo dano u zadatak, da vodi knjige rođenih, vjenčanih i umrlih za svoje područje. Ove isključivo državne matice poznate su pod imenom "civilno stanje" (francuski: état civil, talijanski: stato civile, njemački: Zivilstand ili Familienstand). Mi smo zadržali ovdje naziv civilno stanje za tu vrstu matičnih knjiga. Župnici su i dalje vodili svojecrkvene matice po starim propisima. U selima nij ebilo moguće uspostaviti civilno stanje, te se Dandolo ograničio na to, da uvede po selima neku vrstu "starješina" ("Anziano"). To su bile ugledne osobe u selu, ali ujedno i osobe povjerenja vlade. U početku su ti starješine imali zadatak da drže civilne registre, ili civilno stanje. Ali u praksi je to držao župnik kao pismena osoba, jer su ti anziani bili nepismeni. A župnici nisu imali za tu vrst posla ni volje ni smisla. Tako u izvještaju caru Napoleonu o stanju u Dalmacije za godinu piše, da nije mogao provesti u Dalmaciji tit. II., lib. I. Code Napoléon (Actes de l`état civil) radi opće zaostalosti u pokrajini. 9 ) Kad je Napoleon s Décret organique od 15. travnja (koji je stupio na snagu 1. siječnja 1812.) ustrojio Lirske Pokrajine, po čl stupaju na snagu u tim novim pokrajinama svi francuski zakoni. Tako i zakoni o civilnom stanju. Po čl tog dekreta imali su župnici ili pastori držati registre civilnog stanja u slučaju, gdje nije bio načelnik sposoban da ih drži. 10 ) Da su u smislu tog dekreta preuzimali državni organi od župnika crkvene matice, vidi se po zabilješci od 12.V godine u matici rođenih župe Zlarin ( ). 11 ) U Šibeniku te iste godine izdaje načelnik Šibenika Difnicio krštenicu Ferdinandu, sinu Franje Banjola i Viktorije Solieri, koji je rođen 16. rujna u župi sv. Marka u Šibeniku ("Suburbii Maris"), A to je današnja župa Dolac u Šibeniku ) P. pisani, La Dalmatie de 1797 à 1815, Paris 1893, 205, 214, Sr. još i izvornik Dandolova izvještaja na cara Napoleona za godinu 1807., str u Državnom arhivu u Zadru. 10) Sr. Recueil des lois, décrets et réglements à l`usage des Provinces Illyriques de l`empire V. Paris 1812, Postoji i paralelni talijanski prijevod uz francuski izvornik. 11) Državni srhiv u Zadru (= DAZd), Fond matice br. 1573, str. 1; jednako i u matici mrtvih iste župe str. 1 (DAZd, Fond matice br. 1580): Hic Liber Baptizatorum in Paroecia Zlarinesi factus fuit ob rationem qua Gubernium Gallicum e manibus parochorum transtulit primum et omnes alios ad officium Potestatis, qui ab ipso fuit electus in superiorem temporalem hujus paroeciae". - Malo niže isti župnik moli svoje nasljednike, da mu ne zamjere, kad vide pobrkane datume pojedinih njegovih zapisa "quoniam hic liber meis manibus fuit traditus die 24 Augusti anni 1815, et schedulae, in quibus scripti fuere intrascripti baptizati, et quas diligentissime custodivi, me deceperunt". Ali da je sve u redu i vjerno zapisao i da mu vjeruju. 4

5 Na dnu krštenice načelnik Šibenika ("Mairie di Sebeniko") tvrdi, da je taj izvadak u skladu s knjigama "depositati in quest ufficio dello Stato civile ". 12 ) Iza pada Napoleonove vladavine u dalmaciji austrijska je vlada dekretom Dalmatinskog gubernija od 20. kolovoza 1816., br /1183 protegla i na Dalmaciju, austrijsko zakonodavstvo o matičnim knjigama. 13 ) U tom dekretu je potanko određeno, sve u duhu carskog patenta od 20. veljače 1784., tko i kako se imadu odsada voditi matice u Dalmaciji. Ta je odredba stupila na snagu 1. siječnja Po čl. 22. te odredbe "I registri delle nascite formati a norma delle leggi anteriormente esistenti dai funzionari civili, saranno anche in seguito accuratamente custoditi dalle curie ecclesiastiche, alle quali furono rimessi". Prema ovomu je austrijska vlast predala biskupima i one crkvene matice, koje su francuski funkcioneri bili oduzeli od župnika kao i registre civilnog stanja, koje su vodili civilni funkcioneri. Biskupi su stare matice dalje predali župnicima. Mimogred napominjem, da je ovom manipulacijom oduzimanja i vraćanja matičnih knjiga mnoga propala. Po čl. 23 spomenutog gubernijalnog dekreta ti registri civilnog stanja bili su smatrani "per atti pubblici" i imaju "la forza di prova legale". Župnici su po čl. 24. mogli iz tih civilnih registara "cavarne i respettivi estratti per l`integrità dei registri parrochiali". Za druge austrijske vladavine u Dalmaciji ( ) morali su župnici uz ove crkveno-državne matice voditi u duplikatu još i tako zvane "crkvene matice". Ovako su ih nazivali za razliku od onih crkveno-državnih matica, koje su zvali "građanske" ili "civilne" matice. Za nabavku tzv. građanskih matica okružno, poslije kotarsko poglavarstvo davalo je iz državne kase župnicima potrebiti novac, da ih kupe, a župnici su morali te nove knjige prije nego bi počeli u njih pisati podnijeti okružnom, odnosno kotarskom poglavarstvu, da ih paginira, prošije crno-žutom trakom i voskom zapečati. Za nabavku knjiga crkvenih duplikata ili "crkvenih" matica troškove je snosilo odnosno crkovinarstvo, a paginaciju je vršio biskupski ordinarijat i on je udario svoj pečat na njih. Ova naredba o dvostrukom vođenju matica u Dalmaciji postepeno je zanemarena i župnici su u većini slučajeva vodili samo tzv. "civilne" matice. To osnovno austrijsko zakonodavstvo o maticama ostalo je na snazi do konca II. svjetskog rata. I to, kako je već rečeno, na bazi tabelarnog vođenja, po točno određenim rubrikama, a napušteno je ono narativno, koje je bio uveo Rimski ritual. 14 ) * * * 12) DAZd, Francuska vladavina, Intendenca 1812, Filza XXVII, br ) Raccolta delle leggi ed ordinanze dell`anno 1837 per la Dalmazia, Zara 1845, Sve propise, koji se odnose na matične knjige u Dalmaciji za austrijske vladavine, skupio je Alessandro Nallini, Raccolta di tutte le leggi e norme politico-amministrative con particolare riguardo al Regno di Dalmazia IX, Zara 1877, ) I poslije godine se u Dalmaciji susrećemo s ovim načinom pisanja matica po Rimskom ritualu, ali to samo u maticama, koje su za crkvenu potrebu isključivo neki župnici bili nastavili voditi u prvoj polovini XIX. stoljeća. Ali je to po sebi brzo ugasilo. 5

6 O jeziku, kojim su se imale pisati matice, nije ni s crkvene, ni s građanske strane bilo nikakvih općih odredaba. 15 ) Stoga i vidimo, da su stare matice sad pisane latinskim, odnosno talijanskim jezikom, a sad hrvatskim u sva tri pisma, tj. glagoljicom, bosančicom i ćirilicom. Grci pak, koji su se pred turskom najezdom sklonili Zadar i dobili za svoje bogoštovne potrebe crkvu sv. Ilije, vode svoje matice na grčkom jeziku. Kad se je ta grčka župa pretočila u slavensku nestajanjem ili slaviziranjem grčkog življa, a još više prirastom slavenskog, onda i ova župa u bogoštovlju ima slavenski jezik, koji prelazi u njezine matice. 16 ) U XIX. stoljeću dalmatinske matice, s obzirom na jezik, kojim su pisane, živa su slika previranja i kulturno-nacionalnog strujanja u Dalmaciji. Tad se s etatističkoadministrativnog pojma pokrajine pod utjecajem preporođene narodne ideje prelazilo na nacionalnu orijentaciju. Tu se jasno vidi, kako su pojedini župnici jezik u maticama upotrebljavali prema svom osobnom nahođenju, koje je opet bilo uvjetovano ne samo kulturno-etničkom usmjerenošću odnosnog župnika, već više puta i servilnošću prema držaocima vlasti. Za pravoslavne u Dalmacji postoji raspis Držav. minist. od 21. prosinca 1861., br , kojim se izjavljuje, da nema nikakve zapreke, da pravoslavni svećenici u Dalmaciji pišu svoje matice u srpskom jeziku i ćirilicom i da u tom pismu i jeziku daju izvatke iz tih knjiga. U slučaju da stranka traži, ima se dodati tom izvatku i prijepis u latinici. 17 ) Zakon o Državnim matičnim knjigama od 9. travnja (Službeni list FNRJ br. 29/1946, stupio na snagu 9. IV ) u FNRJ je uvedeno civilno stanje, a matične će knjige odsada voditi posebni činovnici kod pojedinih mjesnih odbora. Polovinom godine su od župskih ureda po Dalmaciji preuzete matične knjige. Mjesni odbori su zadržali za svoju uporabu matične knjige od po prilici god na ovamo, a knjige starije od toga datuma za područje Dalmacije od uključno Raba pak na jug do uključno otoka Hvara i Visa predane su preko Kot. N. O.-â Državnom arhivu u Zadru. 18 ) Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti u Zagrebu je preko svog povjerenika dr. M. Brandta bila prije pridigla kod Kot. N.O.-â najstarije matice pisane glagoljicom i bosančicom, a i neke latinskim i talijanskim jezikom. 2 15) Sr. A. Griessl, sp. dj., ) Kod pravoslavnih prije francuske revolucije nije bilo nikakvih propisa za vođenje matica, kako je to javio grčko-istočni Konzistorij u Zadru i Kotoru držav. središnjoj komisiji u Beču 26. studenog god , br Neke parohije da su ih imale. - Sr. Mayerhofer, sp. dj. II, 1118 bilj ) A. Nallini, sp. dj. IX, ) Prilikom ovog preuzimanja matičnih knjiga od župskih ureda po Dalmaciji nisu sve starije matične knjige ( do po prilici god. 1860) došle u Državni arhiv u Zadru. Neke su ostale kod župskih ureda, a za neke se uopće još ne zna, kamo su ih i kako svršile. Neki Kotar NO-i (kao npr. Trogir, Split) nisu uopće ni predali stare matične knjige Državnom arhivu u Zadru. Bilo bi potrebno, da koliko župski uredi, toliko i mjesni NO-i i Kot. NO-i u Dalmaciji sastave popis starih matičnih knjiga, koje se nalaze kod njih, i da taj popis pošalju Državnom arhivu u Zadru, gdje bi imala bar evidenciju o tim knjigama i da bi se moglo u slučaju potrebe, uputiti odnose naučne radnike na te knjige. 6

7 Kako su matice pristizale u Državni arhiv u Zadru od god , tako su i sređivane i inventarizirane po načelu pripadnosti, tj. po kotarevima, iz kojih su pristizale, a opet unitar kotareva po odnosnim župama. Kad su sve ove matice, koje su s područja Dalmacije. I ove su matice pripojene pređašnjim, ali kao posebna skupina tzv. starih matica. Praksa je pokazala, da je za uporabu težak ovakav fond matica sastavljen u dva navrata, a osobito po načelu pripadnosti po kotarevima, pogotovo otkad se je promijenila administrativna podjela kotareva. Sve je govorilo, da je poželjan jednostavan raspored matičnih knjiga po abecedi. To je provedeno zimi godine 1957./58., te su sve matične knjige sređene po abecednom redu i izrađen je u arhivu detaljan inventar ovog fonda s potrebitim oznakama za svaku inventarsku jedinicu. U ovaj inventar unesene su i one zabilješke nematičnie naravi iz pojedinih knjiga, ili se upozorilo na njih. Knjige su detaljno opisane, paginirane i izmjerene u milimetrima. U taj invenatr uneseno potanko sve ono, što se smatralo imalo vrijednim pažnje o svakoj inventarskoj jedinici. Tad su pojedine knjige i temeljito pregledane. Tamo gdje se našlo, da su knjige bez razloga do data vođene kao dvije zasebne inventarske jedinice i gdje se utvrdilo, da je ta dioba bila nasilna, spojene su ujedno; od nekih knjiga, koje je spojila nevješta ruka ujedno, kad se utvrdila pogreška, odvojeni su odnosni dijelovi i smješteni na njihovo pravo mjesto; neke su knjige (kao npr. kod knjige Raba br. 946) ostavljene pri staroj diobi zbog njihove starine, premda se uvidjelo, da su bile odijeljene bez razloga. Obrada nekih knjiga tražila je dosta truda i vremena, da se utvrdi njihova pripadnost. Tako npr. inv. br za župu Zmina. U ovom se svesku nalazi ujedno knjiga krštenih, vjenčanih i umrlih ne samo za župu Zminu, već još i za Muć, Ogorje, Skradin, Velim, Perušić, Knin, Varoš u Šibeniku, i to za razdoblje godine. Tu je franjevac Biloglav (koji prevodi čak i svoje prezime u Caput Album!) u svim tim spomenutim župama krštavao, vjenčavao i pokapao mrtve. Uz ove župe on pokapa mrtve još i u Kutija Zagorju, Bićini, Podgorju, Popoviću, Podgrađu, Rodaljici, Kožulovcu, u raznim crkvama okolice Knina, u Kličevcu, Zelovu, Srpskom Klancu - itd. Kako se vidi njegova se "župa" prostire u teritorij više biskupija sjeverne i srednje Dalmacije i Like. Doista je to ratno doba. Ali je tu otvoreno pitanje njegove jurisdikcije, koja je kanonima Tridentskog sabora u katoličkoj crkvi bila potanko teritorijalno određena. * * * Otkad se matične knjige nalaze u Državnom arhivu u Zadru, pokazalo se je, da za njih vlada interes kod onih, koji proučavaju pojedine osobe iz prošlosti. Zato smo u namjeri, da olakšamo uvid u te matične knjige, sastavili ovaj inventar fonda matica u rečenom arhivu i dajemo ga na javu. Zbog omeđenosti prostora dajemo u ovom inventaru ono, što smatramo da je najbitnije, hao npr. vremenski raspon pojedinih knjiga s brojem stranica uz oznaku, kojim su jezikom i pismom pisane. Da što više iskoristimo prostor, pojednostavili smo toliko toga služeći se obilato kraticama. Tako se, npr. ispustila točka iza rednog broja; za knjigu upotrebljena je kratica "k", iza svake knjige označeno je da li je numeriracija provedena po listovima (l) ili stranicama (s), već kako je to nađeno u odnosnoj knjizi; za svaku je knjigu označeno i kojim je jezikom pisana: lat (latinski), hrv (hrvatski), tal (talijanski), fr (francuski) ili gr (grčki), kao i kojim je pismom pisana: lt (latinicom), gl (glagoljicom, bos (bosančicom) ili ćir (ćirilicom) i gr (grčki), 7

8 Zbog pojedine knjige su upotrebljene ove kratice: R (rođenih), V (vjenčanih), M (mrtvih), A (anagrafa, ili libar od broja duš), K (krizmanih), PI (knjiga pričešćenih i ispovijeđenih), GS (građansko stanje za francuske vladavine). Treba napomenuti, da su do francuske vladavine u Dalmaciji ( ), ili ispravnije rečeno do reforme vođenja matičnih knjiga u Dalmaciji za druge austrijske vladavine ( ) dekretom od 20. kolovoza 1816., sve matice rođenih vođene po starom, crkvenom načelu, kada je čin krštenja bitni čin upisa, za koji se bilježio datum a da se često nije ni označilo vrijeme rođenja djeteta. Ovo vrjedi za sve starije crkvene matice rođenih, dok se sporadično u drugoj polovini XVII. stoljeća, a znatno češće u XVIII. st. susrećemo usput s činjenicom, da se označi još i vrijeme rođenja djeteta. Ove su knjige i nosile ispravan naslov libri baptizatorum. Reorganizacijom vođenja matičnih knjiga po austrijskim vlastima u poačetku XIX. stoljeća, ovo je pitanje upisa rođenih u matične knjige uređeno kompromisno. Glavni akt upisa jest datum rođenja djeteta, a sporedni onaj krštenja, te je tako proveden novi princip, a da nije isključen ni dotadanji crkveni. U ovom tiskanom popisu su ove knjige označene redovito sa siglom R (rođenih), dok se u arhivskom inventaru odnose knjige označene kao R (rođenih), odnosno k (krštenih). U ovom smo tiskanom popisu ispustili zbog omeđenosti prostora sve one bilješke sporedne, nematičarske naravi, koje se nalaze porazbacane po nekim matičnim knjigama, a odnose se na posebne zgode odnosne župe. K R A T I C E R = Rođeni p = pismo V = Vjenčani k = knjiga M = Mrtvi K = Krizmani lat = latinski A = Stanje duša (anagrafa) tal = talijanski P = Pričesti hrv = hrvatski PI = Pričešćeni i ispovijeđeni fr = francuski GS = Građansko stanje gr = grčki br = broj gl = glagoljica s = stranica bos = bosančica l = list ćir = ćirilica J = jezik lt = latinica 8

9 k A N A G R A F nepoznate pravoslavne župe R k V k M k A R B A N A S I (tal. Borgo Erizzo, a u glag. ispravama Ericova vas, Ericovo selo) A k (s 5-167); (s 1-117); (s 1-156); (s 1-60); (s 1-155); (l 1-75).- J hrv.-p lt, u prve dvije k nešto gl. 23.VIII III III IX (s 1-156); (s 1-48); (l 1-49); (s 1-199). - J u 2. i 3. hrv, u 4. lat, u 1. hrv i nešto tal. - P lt, u prvoj nešto gl (s 1-117); (l 1-8); (s 1-59); (s 1-88). - J u prvoj tal i hrv; u ostalim hrv. -P lt; u prvoj k nešto gl. 02.VIII XI XI II B A D A NJ M k (s 1-316); (l 1-93); (l 1-112). - J u 1. i 3. lat, u 2 lat i tal. B A J A G I Ć R k (l 1-127); (l 1-100), na početku indeks). -J u l. k lat i hrv, u 2. tal. - P lt. V k (l 1-53, nedostaje 4-15); (l 1-99), na početku kazalo). - J u l. lat i hrv, u 2. tal. M k (l 1-66) - J lat i hrv. - P lt. R V M k (l 1-28). - J tal. 9

10 B A NJ R k V k M k (s 1-36); (s 1-214); (s 1-180); (s 1-60). - J hrv. - P u 1. i 2. k gl, u 3. gl i lt, u 4 lt (s 1-222); (s 1-28). - J hrv. - P u 1. gl i lt, u 2. lt (s ); (s 1-124); (s 1-304); (s 1-60). - J hrv. - P u 1. i 2. k gl, u 3. gl i lt R k V k M k B A NJ E V C I , 1779, (l 1-36); (l 1-74, nedostaju početni i konačni listovi); (l 1-76); (l 1-51), na početku indeks); (s 1-85, na kraju indeks), (s 1-84, na kraju indeks). - J lat i tal (l 1-39); (l 1-78); (s 1-32, na kraju indeks); (l 1-14, na kraju indeks); (s 1-12, na kraju indeks). - J lat i tal (l 1-44); (s 1-78); (s 1-40, indeks 29-40); (s 1-55); (s 1-84). J lat i tal R V M k 50 R (s 1-39). - V (s 1-13, l ). M (s ). - J lat. B A NJ O L R k (s 1-133, na kraju indeks). - J tal. V k ( 1-68, na kraju indeks). - J tal. M k (s 1-68, na kraju indeks). - J tal. B A R B A T (na Rabu) R k (s 1-100, na kraju indeks). - J tal. V k (s 1-100, na kraju indeks). - J tal. M k (s 1-100, na kraju indeks). J tal. 10

11 V k 56/A ( l 1-9). - J tal. B A R B A T (na Pagu) B A S T R k (L 1-149); (L 1-149); (L 1-101), na početku indeks). - J lat i tal. A k (l 1-56). - J lat. B E N K O V A C R k (l 1-19). - J tal. V k M k (s 1-16); (l 1-3). - J tal R k M k B E N K O V A C (pravoslavni) B E T I N A R k (s 1-68); (l 1-104, na kraju indeks). - J tal. V k (s 1-24, na kraju indeks); (l 1-104, na kraju indeks). - J tal. M k (s 1-72, na kraju indeks). - J tal. B I B I NJ E R k V k M k M k (s 1-36). - J hrv. - P lt. 14. I XII I III I IX (s 1-16); (s 1-24). - J hrv. - P lt. 8. II I (s 1-16). - J hrv. - P lt. 12. I I IV IX

12 B I LJ A N E R k V k M k (s 1-144); (l 1-94). - J hrv i tal. - P u l. lt, u 2. lt i ćir (s list na početku); (s 2-196). - J hrv i tal. - P u 1. k lt, u 2. lt i ćir (s 2-101); (1-95). - J tal i hrv. - P u 1. k lt, u 2. lt i ćir. B I O Č I Ć RVM k ; - V i ; - M (l 1-68). - J hrv. - P ćir i lt. - Stranice pojedinih knjiga pri naknadnom uvezu pobrkane. - Provedena nova, sukcesivna folijacija. R k (s (s 1-198). - J tal i hrv. - P lt i ćir. V k ; (s 1-36); (s 1-197). - J tal i hrv. - P u 1. lt, u 2. lt i ćir. M k (s 1-50). - J tal i hrv. - P lt. R k B I O Č I Ć ( pravoslavni) B I O G R A D R k V k M k (s 1-330); (s 1-112); (s 1-120, na početku indeks); (l 1-50, na kraju indeks). - J hrv i tal. - P u 1. k i većini druge gl. ostalo lt (s ); (l 1-48, na kraju indeks). - J tal (s ). - J tal B I S K U P I J A R k R k V k (s 1-136); (s 1-28); (s ); (s 1-41). - J tal i hrv. - P u 1. i 2. k ćir, ostalo lt. - U trećoj k odlomak Anagrafa I-III (l 1-44); (s 1-28); 12

13 M k (s 1-132); (l 1-60). - J hrv i tal. - P u 1. k ćir, u 4. ćir. i lt, ostalo lt (s 1-28); (l 1-26); (l 1-77) B I T E L I Ć R k (l 1-99, na kraju indeks). - J tal i hrv. - P lt. V k (l 1-102, na početku indeks. - J tal i hrv. - P lt. M k (l 1-99, na početku indeksa). - J tal i hrv. - P lt B O B O V I Š Ć E R k (l 1-78). - J tal. R k V k B O G O M O LJ E, vidi Gdin) B O K A NJ A C 15.VI VII (s 1-175). - J hrv. - P lt M k XI X B O L R k (l , na kraju indeks); (l 1-98). - J tal. V k (l 1-101, na kraju indeks). - J tal. M k (l 1-137, na kraju indeks ). - J tal. B O S I LJ I N A R k 110 R k 111 V k (l 1-53, na kraju indeks); (l 1-51, na početku indeks). - J tal (l na kraju indeks); (l 1-23, na kraju indeks); (l 1-4), - J tal. 13

14 M k (l 1-103, na kraju jedan list iz knj. 1884); (l 1-47). - J tal. RV k 117 R ; - V Ima 5 list. - J lat, hrv i tal. - P lt. R k V k 119 B O Ž A V A (s 1-190). - J hrv. - P gl i lt (s J hrv. - P gl i lat. - Između str sadašnje paginacije vidi se da je skoro 1 /3 knjige okinuta, a papir lako da je bio neispisan. Na s je upisan popis stanovništva ("Broj duša") ove župe od god M k (s 1-160). - J hrv. - P gl i lt. B R A T I Š K O V C I R k V k M k (k 1-96); (s 1-68); (l 1-102); (s 1-396, na k raju na koricama neke dopune s rođenima list I). - J u svim hrv, u 4. k i tal. - P u 1. k ćir, ostalo lt (l 1-25); (s 1-16); (l 1-82). J hrv. - P ćir, 3. k ćir i lt (l 1-78); (s 1-64); (l 1-94, na kraju popis mrtvih I-VIII.). J hrv, u 4. k i tal. - P u l. k ćir, ostalo lt. B R B I NJ R k V k M k A k A k (l 1-286); (s 1-24); (l 1-19). - J hrv. - P u 1. k gl i lt, ostalo lt (s 1-141); (s 1-24). - J hrv. - P 1. k gl, u 2. lt (s 1-184); (s 1-40). - J hrv. - P u 1. k gl, u 2. lt. 22. II IV (s 1-277). - J hrv. - P gl. - Na kraju (s ) prijepis godovnjaka ove župe iz početka XIX. st. (a sigurno i prije!), koji je prepisao župnik Don Božo Čavlov 23/IX po starom predlošku. Bio u upotrebi sve do god Tu su ubilježeni mještani ove župe strijeljani od okupatora za II. svjet. rata. 14

15 B R E L A R k (l 1-31, u početku indeks). - J hrv. P lt. V k (l 1-19, u početku indeks). - J hrv. - P lt. V k B R G U D B R G U LJ E R k V k M k (l 1-24). - J tal. A st. B R I B I R R k (l 1-99). - J hrv. - P lt. V k (l 1-49). - J hrv. i tal. - P lt. R k B R I Š E V O (l 1-7); (s 1-68). - J hrv. - P lt. 12. VII I 1873 V k (l J hrv. - P lt. M k (1. dio l 9-24, 2. dio s l 1-64; 1. dio ima indeks). - J hrv. P lt. B R U S J E R k (l 1-100, na kraju indeks). - J tal. V k (l 1-99, na početku indeks). - J tal. M k (l s , na kraju dodatak s 1-16, a između dodatka i teksta indeks I - II). - J tal. B U K O V I Ć R k V k (s 1-224). - J hrv. i tal. - P lt. 15

16 R k V k B U K O V I Ć (pravoslavni) C E R A NJ E R k V k M k (l 1-21). - J hrv. - P ćir (l 1-16); (s 1-28); (s 1-40) - J hrv. - P u 1. k ćir. u 2. i 3. lt (s 1-80). - J hrv. - P lt R k V k i 1895 M k C E R A NJ E (pravoslavni) C R N O R k (s 1-32); (l 1-11). - J hrv. tal. - P lt. V k (s 1-24). - J hrv. i tal. - P lt. M k (s 1-32). - J hrv. - P lt. R k V k Č I S T A ; (l 1-19); (l 1-20); (l 1-101, na kraju indeks); (s 1-28, na kraju indeks); (l 1-101, na početku indeks). - J u 1. k lat, u 2., 3. i 5. k hrv, u 4. k lat. - P u 1., 4. i 5. k lt, u 2. i 3. lt i bos , (s 3-36); (l 1-59, na kraju indeks). - J u 1. k lat, u 2. hrv. - P u 2. lt i bos. M k , (l 1-33). - J lat. D E S N A R k (l 1-26, na kraju indeks); (l 1-101). - J hrv. - P lt. V k (l 1-8, na kraju indeks); (l 1-41, na kraju indeks). - J hrv. - P lt. M k (l 1-101, na početku indeks). - J hrv. - P lt. 16

17 D I C M O R k (l 1-100); (l 1-101, nedostaje l 30, 31). - J tal. V k (l 1-102). - J tal. M k (l 1-100). - J tal. D I K L O R k (s 1-108, na kraju popis momaka rođenih 1848). - J hrv. - P lt. 20. VI X 1872 V k (s 1-32). - J hrv. - P lt. M k (s 1-58); (l 1-37). - J hrv. - P lt. A k R k V k M k D I NJ I Š K A D O B R A NJ E R k (l 1-20). - J hrv. - P bos i lt. M k (l 1-10). - J hrv. - P bos i lt. D O B R O P O LJ A N A R k (s 1-40). - J hrv. - P lt V k (s 1-24). - J hrv. i tal. - P lt. M k (s 1-36). - J hrv. i tal. - P lt. R k V k M k DOBROPOLJCI 17

18 D O L R k (s ; k sastavljena od dviju knjiga; na početku svake k je indeks). - J tal. V k (s , sve kao br. 187). - J tal. M k (s , sve kao br. 187). - J tal. D O NJ E S E L O R k (l 1-36, na kraju indeks). - J tal. V k (l 1-102, na početku indeks). - J tal. M k (l 1-31, na kraju indeks). - J tal. D O NJ I D O L A C R k (l 1-228). - J hrv. - P bos. i lt. V k (l 1-99, na početku indeks). - J hrv. - P bos. i lt. M k (l 1-187). - J hrv. - P bos. i lt. D R A Č E V A C N I N S K I R k V k M k (s 1-12, na početku indeks). - J hrv. i tal. - P lt (s 1-40); (s 1-12, na početku indeks) (s 1-40); (s 1-16, na početku indeks). - J hrv. i tal. - P lt D R A Č E V A C - C R N O R k X XI D R A Č E V O L U K A - M U R V I C A (otok Brač) V k (l 1-29, na početku indeks). - J hrv. - P lt. D R A G I Š I Ć ( vidi još i Stankovci) R k (s 1-146). - J lat. 18

19 D R A G O V E R k V k M k (s 1-335); (s 1-68, na početku indeks). - J hrv. i tal. - P gl. i lt (s 1-160); (s 1-28). - J hrv. i lat. - P gl. i lt (l 1-28). - J tal D R A G O V I Ć R k (l 1-201). - J hrv. i tal. - P lt. i ćir. D R A Š N I C E R k V k (s 1-272); na kraju nekoliko okružnica makarskog biskupa na hrv. jeziku latinicom i neki popis krizmanih); (s 1-462). - J lat (s 4-185); (l 1-14). - J lat. D R N I Š R k V k V k M k , 1720 (s 1-34); (s 1-195); (s 1-220); (l 1-92); (s 1-242, na kraju indeks); (s 1-136, na kraju indeks); (l 1-96); (s 1-216, na kraju indeks); (l 1-110, na kraju indeks); (l 1-102, na kraju indeks); (l 1-104). j u prve 4 k lat, u ostalima tal (l 1-78); (s 1-52, na kraju indeks); (s 1-68, na kraju indeks); (1-101, na kraju indeks); (l 1-49). - J u 1. k lat, u ostalim tal (s 1-238, na kraju indeks); (s 1-210, kazalo s ). - J tal. D R N I Š ( pravosl.) R k (l 1-95). - J hrv. P ćir. M k (s 1-112); (l 1-42); (l 1-31); (l 1-60). - J tal. 19

20 D R V E N I K (talijanski ZIRONA) R k (l 1-65, na početku indeks); (l 1-102, na početku indeks). - J hrv. i tal. - P lt. V k (l 1-25, na početku indeks); (l 1-100, nedostaje 35, 36; na početku indeks). -J hrv. - P lt. M k (l 1-54, na početku indeks). - J hrv. - P lt. D U B R A V I C E R k (l 1-90). - J tal. V k (l 1-38, na početku indeks). - J tal. D U Ć E V k (l 1-102, na početku indeks). - J hrv. - P bos. i lt. D U Š I N A V k (l 1-100, na početku indeks). - J hrv. - P lt. M k (l 1-16, na kraju indeks); (l 1-100, na početku indeks). - J hrv. - P lt. A k (l 1-72). - J tal. Đ E V R S K E R k V k M k R k V k M k (s 1-196); (s 1-200). - J hrv. P u 1. k lt, u 2. k lt. i ćir (l 1-15, nedostaje 10); (s 1-200). - J hrv. - P 1. k ćir, 2. k lt (l 1-22); (s 1-200). - J hrv. - P 1. k ćir. 2. k ćir. i lt. E R V E N I K (l 1-180); (s 1-72); (s 1-200); (l 1-100). - J hrv. - P 1. k ćir, i 4. lat, a drugi dio ove ćir (l 1-30); (l 1-63); (s 1-20); (l 1-99); (s 1-100); (l 1-79). - J hrv. - P 1., 2., 4. i dio 5. k ćir, a 3., 6. i dio 5. k lt (l 1-63); (l 1-90); 20

21 M k A k R k V k M k (s 1-72); (s 1-196; u ovoj je knjizi uklopljen jedan arak kataloga pučke škole u Tribnju god (?) (?); (l 1-99); (l 1-24). - J hrv. - P i 5. k lt, k 5. ćir, 4. k ćir. i lt. 1 ) oko (l 1-120); - (A 270 Vrbnik, a ne Ervenik) oko oko 1832.(l 1-186, nedostaju l 55, 86, 87 i 98); - J hrv. - P ćir. F I L I P J A K O V (s 1-64); (s 1-28); (l 1-30); - J 1. k hrv, ostale tal. - P 1. k većinom gl, ostalo lt (l 1-123); (s 1-24); (l 1-24). - J 1. k hrv, ostale tal. - P 1. k većinom gl, ostalo lt (s 1-20); (l 1-30); pri kraju knjige nekoliko listova neke anagrafe ove župe, koja izrađena negdje za vrijeme drugog svjet. rata (?). - J tal G A L A I G LJ E V R k (l 1-100). - J hrv. - P lt. 3 R k V k M k G A L O V A C (s ); (l 1-40). - J hrv. i tal. - P lt. 21. III XII I X X III (s 1-52). - J hrv. i tal. - P lt (s 1-64). - J hrv. - P lt A) R V M k G D I NJ I B O G O M O MLJ E 285 R (s 1-160, nedostaju 95-98, , 125 i 126). V (s 1-160, nedostaju 25, 26, 38, 53 i 54). M (s 1-80, nedostaju 19-22). - J lat. Ispred svakog dijela knjige nalazi se po jedna simbolična slika izrađena perom po običaju XVIII. stoljeća, kako se to vidi po raznim vjerskim knjigama one dobi i po jedna moralizatorna kraća hrvatska pjesma, loše kompozicije. 1) Opaska: Knjiga R br 269 nađena u svesku br 264 parohije Ervenik. Nema znaka, po komu bi se dalo sa sigurnošću zaključiti, da bi pripadala baš parohiji Ervenik. Jedino ime paroha Končarevića, koje je poznato iz prijašnjih knjiga kao paroha Ervenika, govorilo bi, da ova knjiga pripada Erveniku. Pitanja pripadnosti joj je još uvijek otvoreno, pa je radi toga ostavljena ovdje na kraju. - J hrv. P ćir. 21

22 B) B O G O M O LJ E R k V k M k (l i-117), (l 1-63, na kraju indeks). - J lat. i tal (l 1-38); (l 1-15, na kraju indeks). - J lat. i tal (l 1-65); (l 1-45, na kraju indeks). - J lat. i tal. G) G D I NJ R k (l 1-72). - J tal. V k (l 1-16). - J tal. M k (l 1-43). - J tal. G L A V I N A D O NJ A R k (l 1-35, na kraju indeks). - J tal. i hrv. - P lt. i ćir. V k (l 1-28, na kraju indeks); (l 1-99, nedostaju 40-86). - J 1. k tal. i hrv, a 2. hrv. - P ćir. u 2. k i dijelu prve, ostalo lt. R k V k M k G O R I C A (vidi i Raštane) (s 1-68); (l 1-23, nedostaje list 3, 20). - J hrv. - P lt (s 1-48); (l 1-18). - J hrv. - P lt. 26. I VI (s 1-64); (l 1-23). - J hrv. - P lt. 21. IV V V I G O R NJ E S E L O V k (l 1-101, na kraju indeks). - J hrv. i tal. - P lt. R V M k 305 R (l 1-17); V (l 13-18); R k M (l 1-44); (l 1-56). - J lat. i tal. G R A B O V A C R k (l 1-100). - J tal. i hrv. - P lt. V k (l 1-102). - J hrv. - P lt. G R A D A C R k (l 1-13). J tal. 22

23 R V M k R V M k R V M k 309 R V R k V k M k G R O H O T E M (sve knjige l 1-76). - J tal. i hrv. - P lt. i bos. R V M (sve knjige l 3-110). - j hrv., lat. i tal. - P lt. i bos. 311 R V M (sve knjige l ). - J hrv., lat. i tal. - P lt. i bos (l 1-44); (l 1-56). - J lat. i tal (l 1-18); (l 1-101, na kraju indeks). - J tal (l 1-48); (l 1-29). - J lat. i tal. G R U H E, (vidi BRIŠEVO) G R U S I - B R I Š E V O M k VIII III A k 1772 bez oznake godine G L A V I N A, (vidi IMOTSKI) G O L U B I Ć, (vidi KRUPA) G O R I C A - P A G, (vidi PAG GORICA) H R V A C I R k (l 1-100, na početku indeks); (l 1-199). - J tal. V k (l 1-100, na početku indeks). - J tal. H U M A C V k (s 1-52, na početku indeks); (l 1-17, ispred indeks). - J tal. M k (s 1-96, na početku kazalo s 1-8). - J tal. R k H V A R (l 1-108); (l 1-104); (l 1-89, na početku indeks). - J tal. 23

24 V k M k (l 1-51, na početku indeks); (l 1-102, na početku indeks). - J tal (l 1-102, na početku indeks); (l 1-60, na početku indeks). - J tal. I G R A N E V k (l 1-100; fali 62-67; na početku indeks). - J tal. R V M k R k R V I M O T S K I - G L A V I N A M (sve knjige l 1-39). - J lat (l 1-39); (s 1-247; ima po koja okružnica makar. biskup.hrv. jezikom); (l 1-24, na kraju indeks); (l 1-101, na početku indeks); (l 1-102, na početku indeks). - J 1. i 2. k lat. i hrv, ostalo tal. - P 1. i 2. k lt. i bos, ostalo lt. V (samo IMOTSKI) K k M k A k (l 1-40); (l 1-49); (l 1-100, na kraju indeks). - J l. k lat. i hrv, 2. k lat, 3. k tal. - P 1. k lt. i bos, ostale lt (l 1-45); (l 1-97); samo Imotski (l 1-102, na početku indeks). - J 1. k hrv. i lat, 2. k lat, 3. k tal. - P 1. k bos. i lt, ostale lt , (l 1-155); (l 1-77); (l 1-92). - J tal. I S L A M L A T I N S K I R k (s 1-179); (s 1-76). - J 1. k. hrv, 2. k. hrv. i tal. - P lt, u 1. a jedna zabilješka u gl. 20. V II V k (s 1-64, nedostaju 46-51, 56-59). - J hrv. i tal. - P lt. M k (s 1-80). - J hrv. i tal. - P lt. 1. II III R k I S T (l 1-92). - J tal

25 V k (l 1-56). - J tal. M k (s 1-44). - J tal. 24. XII VIII A st. I V O Š E V C I R k (l 1-154). - J hrv. - P ćir. I Ž R k V k M k (s 1-76); (s 1-80); (l 1-40). - J hrv. - P lt (s 1-32); (l 1-28). - J hrv. - P lt (s 1-75). - J hrv. - P lt. 29. XII XII J A G O D NJ A, (vidi Sv. NEDJELJA NA HVARU) J A S E N I C E, (kraj ZADRA) R k V k M k (s 1-23); (s 1-36); (s 1-63). - J tal (s 1-20); (s 1-19); (l 1-59). - J tal (s 1-28); (s 1-39). - J tal. J E S E N I C E, (kraj SPLITA) R k V k M k (s 1-35, na kraju indeks); (l 1-8, na kraju indeks. - Ovo je knjiga crkve Bl. Gospe od Kruga). - J hrv. - P lt (l 1-82); (s 1-7, na kraju indeks); (l 1-4, na kraju indeks. Ovo je knjiga crkve Bl. Gospe od Kruga). - J hrv i lt. - P

26 K A L I R k V k M k (s 1-326; pri kraju ove knjige nalazi se poseban sveščić prijepisa matice RVM latinicom god uz oznaku da je to sve prepisano u odnosne matice); (s 1-48); (s 1-96). - J hrv. - P l. gl, ostale lt l 1-92); (s 1-24); (s 1-96). - J hrv. - P l. k gl, ostale lt (s 1-104). - J hrv. - P gl K A M P O R R k (s 1-60, na kraju indeks). - J tal. V k (s 1-68, nedosataju s 32-37). - J tal. M k (s 1-68). - J tal. K A P L A K R k (s 1-35, na kraju indeks). - J tal. V k (s 1-43, nedostaje s 36-40; na kraju indeks). - J tal. M k (s 1-63, nedostaje s 24-36; na kraju indeks). - J tal. R k V k M k A k A k K A R I N (s 1-44); (s 1-119)M; (l 1-80); (l 1-80; nedostaju s 76-78). - J tal. u prve 3 k, hrv, u 4. k - P u prve 3 lt. u 4. ćir (s 1-12); (s 1-120); (l 1-58). - J tal. u prve 2. k, hrv u 3. - P lt. u prve 2. k, a ćir u 3. k (s 1-44); (s 1-119). - J tal. K A Š T E L - G O M I L I C A (Castel Abbadessa) V k (l 1-23, na početku indeks; onda l 1-24, a na početku indeks). - J tal. 26

27 K A Š T E L - K A M B E L O V A C (Castel Cambio) R k (l 1-102, nedostaje 19, 20). - J tal. V k (l 1-42, nedostaje l Ova k. je sastavljena od dvije k, nešto različitije i po veličini). - J tal. i hrv. - P lt. K A Š T E L - L U K Š I Ć (Castel Vitturi) R k (s 1-104, na početku indeks); (l 1-102, na početku indeks). - J tal. V k (s 1-48); (l 1-101, na početku indeks). - J tal. M k (s 1-80, na kraju indeks). - J tal. K A Š T E L - N O V I (Castel-Nuovo) V k (l 1-22, na početku indeks); (l 1-31, na početku indeks). - J hrv. i tal. - P lt. M k (l 1-42, na početku indeks). - J hrv. i tal. - P lt. K A Š T E L - S T A R I ( Castel Vecchio) R k (l 1-100, na početku indeks). - J tal. V k (l 1-12, na kraju indeks); (l 1-12, na početku indeks); (l 1-49, na početku indeks). - J tal. M k (l 1-34, na kraju indeks); (l 1-40, na početku indeks); (l 1-40, na početku indeks). - J tal. K A Š T E L - S U Ć U R A C (Castel San Giorgio) R k (l 1-100). J tal. V k (l 1-31); (l 1-32). - J tal. M k (l 1-106; knjiga oštećena, postoji prijepis str oštećenog dijela). J tal. R k K A Š T E L - Š T A F I L I Ć (Castel Stafileo) V k (l 1-25); (l 1-36); ( s 1-108); (s 1-100; krivo uvezane 87 i 78, koje se nalaze na kraju); (s 1-187); (s 1-280, nedostaje s 32, 33); (s 1-137); (s 1-68); (l 1-24, na kraju indeks). - J u prvih 6. k. lat, u 7. k. lat. i tal, u 8 k. tal. 27

28 V k M k (s 1-17); (s 1-47); (l 1-93); (l 1-26); (l 1-21); (l 1-32). - J u prve 3. k. lat, u 4. k. lat. i tal, u 5. k. lat. i hrv, u 6. k. lat, tal. i hrv, u 7. k tal. - P sve lt., u 5. i 6. k. nešto bos (l 1-31); (l 1-55); (s 1-193); (l 1-43); (l 1-20). - J lat. u svim k. u 3. i 4. k. još i tal, u 5. k. nekoliko zabilježaka na hrv. - P lt. K A T U N I R k (l 1-104, na početku indeks). - J hrv. - P lt. V k (l 1-102, na početku indeks). - J hrv. - P lt. M k (l 1-98, na početku indeks). - J hrv. - P lt. R k V k M k K I J E V O K I S T A NJ E R k V k M k (l 1-56); (s 1-112); (s 1-200); (s 1-200). - J tal (s 1-16); (l 2-59, 1. nedostaje); (s 1-240). - J u 1. k tal. u 2. k hrv. i tal. u 3. k hrv. - P 1. k lt. 2. i 3. k lt. i ćir (s 1-60); (s 1-200); (l 1-100). j 1. i 2. k tal. i hrv. - P prve 2. k lt. 3. lt. i ćir. K I S T A NJ E - I V O Š E V C I - R U D E LJ E - P R O M I N A R k (s 1-56). - J tal. V k (s 1-32). - J tal. M k (s 1-92). J tal. 28

29 K LJ A K E R k V k M k R k V k / M k K N I N [Katol.] (l 1-27); (l 1-13); (l 1-22); (l 1-103, list 61 se ponavlja u paginaciji); (l 1-45); (l ); (l 1-18); (s 1-314); (s 1-96, na kraju indeks); (s 1-152, na kraju indeks); (l 1-99, na kraju indeks); (s 1-220, na kraju indeks). - J u 1. i k lat, u k tal, a u 2. i 3. dijelomlat. dijelom tal (l 1-161); (l 1-20); (l 1-23); (l 1-99); (s na kraju indeks); (l 1-108, na kraju indeks); (l 1-100, na kraju indeks). J u1. i 2. k lat, u i 7. k tal, a u 3. i 4. lat. i tal (l 1-24); (l 1-70); (l 1-18); (l 1-175); (s 1-96, na kraju indeks); (l 1-66, na kraju indeks); (l 1-100, na kraju indeks).- J u k lat, a ostalo tal RVM k 481 R (l 1-7); V (l 14-15); M (l 1-22). J lat. M k 482 M (l 1-34). - J lat. - U žup. uredu je ova knjiga vođena kao Liber Baptizatorum, Matrimonitorum et Defunctorum Utvrđeno je pomnjivim pregledom, da je samo knjiga mrtvih. 29