Tri desetljeća Ellenbergovih indikatorskih vrijednosti pogled iz Hrvatske Sven Jelaska OIKON d.o.o. za primijenjenu ekologiju
Prof. Heinz Ellenberg (1913-1997) 1950, 1952. - nešumska vegetacija... 1967. Zólyomi et al. TWR sustav Madžarska 1974. Ellenberg H., Zeigerwerte der Gefäβpflanzen Mitteleuropas. Scripta Geobotanica, 9: 1-97. 1979. Ellenberg H., Zeigerwerte der Gefäβpflanzen Mitteleuropas. 2. Aufl. Scripta Geobotanica, 9: 1-122. 1992. Ellenberg et al., Zeigerwerte von Pflanzen in Mitteleuropa. Scripta Geobotanica, Scripta Geobotanica, 18: 1-258.
Zeigerwerte teorijska podloga 1. Ulazni podaci: fitocenološke snimke i mjerenja parametara 2. Svrha: Bioindikacija temeljena na utjecaju ekoloških čimbenika na sastav i strukturu biljnih zajednica 3. Napomena: Indikatorske vrijednosti nisu vezane uz fiziološki i ekološki optimum određene biljne vrste već uz njen sinekološki optimum (koji izražava optimalne ekološke zahtjeve koje vrsta ima u kompeticiji s drugim vrstama koje se mijenjaju u različitim područjima)
Zeigerwerte indikatorska vrijednost......za 7 ekoloških parametara: T-Temperatura (0 9) L-Svijetlo(0 9) K-Kontinentalnost (0 9) F-Vlažnost (0 12) R-Reakcija tla (0 9) N-Hranjivost tla (0 9) S-Slanost (0 9) klimatski edafski... von Pflanzen in Mitteleuropa
... Mitteleuropa u projektu kartiranja...
... Mitteleuropa Ellenbergovih indeksa...
Količina poznatih Zeigerwerte za hrvatsku cvietanu Indeks Ellenberg Svijetlost 32,3% Kontinentalnost 32% Vlaga 31,1% Kiselost 27,4% Dušik 30% Salinitet 31% Temperatura 27,3%
Zeigerwerte za hrvatsku cvietanu http://hirc.botanic.hr/fcd
Vevle & Aase, 1980 Lawesson et al, 2003 Hill et al, 1999 Lawesson Mark, 2000 Ertsen et al, 1998 Schafers&Sykora, 2000 Wamelink et al, 2002/5 Landolt, 1977 Pignatti et al, 200? Diekmann, 1995 Zarzycki, 1984 Soó, 1980 Borhidi, 1995 Kovács, 1979
Zeigerwerte teorijska podloga 1. Ulazni podaci: fitocenološke snimke i mjerenja parametara 2. Svrha: BIOINDIKACIJA temeljena na utjecaju ekoloških čimbenika na sastav i strukturu biljnih zajednica 3. Napomena: Indikatorske vrijednosti nisu vezane uz fiziološki i ekološki optimum određene biljne vrste već uz njen sinekološki optimum (koji izražava optimalne ekološke zahtjeve koje vrsta ima u kompeticiji s drugim vrstama koje se mijenjaju u različitim područjima)
Kartiranje Ellenbergovih indeksa pomoću RS Schmidtlein, J.App.Ecol. 2005, 42:966-974
Usporedba ekoloških profila zajednica pomoću ekograma N R 8 6 4 2 0 L K T F Omphalodo-Fagetum Blechno-Fagetum Urtico-Malvetum Scirpo-Phragmitetum
Količina poznatih Zeigerwerte za hrvatsku cvietanu
Količina poznatih Zeigerwerte za hrvatsku cvietanu Indeks Ellenberg Landolt Svijetlost 32,3% 35,8% Kontinentalnost 32% 35,7% Vlaga 31,1% 35,7% Kiselost 27,4% 35,7% Dušik 30% - Salinitet 31% - Temperatura 27,3% 35,7%
HOF hijerarhijski modeli Huismann et al. 1993, J.Veg.Sci. 4:37-46 Model I: bez značajnog trenda u prostoru ili vremenu Model II: rastući ili padajući trend gdje je maksimum funkcije jednak gornjoj granici opaženih vrijednosti M Model III: rastući ili padajući trend gdje je maksimum funkcije manji od gornje granice opaženih vrijednosti M Model IV: jednaki rast i pad vrijednosti : simetrična krivulja funkcije Model V: nejednaki rast i pad vrijednosti: asimetrična krivulja funkcije
HOF model za vrste u as. Omphalodo-Fagetum
HOF model vrste Fraxinus ornus u as. Omphalodo-Fagetum
... Omphalodes verna u as. Omphalodo-Fagetum
... Calamintha grandiflora u as. Omphalodo-Fagetum
Ukupni rezultati HOF analize 1. Nove temperaturne indikatorske vrijednosti za 10 vrsta 2. Prilagođene temperaturne indikatorske vrijednosti za 23 vrste 3. Od tih, ukupno 33 vrste, 10 ih ima optimum ili dolazi isključivo u šumi bukve-jele 4. Sa stajališta ukupne hrvatske flore to je kap u moru 5. Sa stajališta udjela površine koju pokriva ta zajednica u Hrvatskoj (5-6% ukupnog kopnenog teritorija) to je malo više kapi u moru 6. U planu analiza i ostalih indeksa za floru Omphalodo- Fagetum
Što i kako dalje 1. Slijediti Ellenberga: prikupiti i objediniti sve postojeće florističko-vegetacijske i relevantne ekološke podatke 2. Napraviti gap analizu tj. ustanoviti gdje i kojih podataka najviše nedostaje 3. Koliko je god moguće u budućim istraživanjima prikupljati i relevantne ekološke podatke (današnji instrumenti pametni i jeftini)
Vevle & Aase, 1980 Lawesson et al, 2003 Hill et al, 1999 Lawesson Mark, 2000 Ertsen et al, 1998 Schafers&Sykora, 2000 Wamelink et al, 2002/5 Landolt, 1977 Pignatti et al, 200? Diekmann, 1995 Zarzycki, 1984 Soó, 1980 Borhidi, 1995 XY et al, 20?? Kovács, 1979