BOSNISCH/KROATISCH/SERBISCH

Transkript

1 BOSNISCH/KROATISCH/SERBISCH

2

3 Impressum Das österreichische Gesundheitssystem Ein Wegweiser für Migrantinnen und Migranten Gesundheit Hand in Hand Herausgeber: Volkshilfe Wien Weinberggasse 77, 1190 Wien Tel.: 01 / Internet: Ethno-Medizinisches Zentrum e.v. (EMZ) Königstraße 6, Hannover Tel.: 0511 / ethno@onlinehome.de Internet: Leitung: Mag. Stephan Amann, MAS MBA (Volkshilfe Wien), Dipl. Soz. Ramazan Salman (Geschäftsführer EMZ) Redaktion: Mag. Armin J. Hanschitz, MSc und Mag. Petra Dachs, Lehrerin für GuKP (Volkshilfe Wien), Klara Starikow, MSc Public Health (EMZ) Autoren: Alexander Toth, Dr. Elisa Norden-Wainig, Mag. Eveline Fiedler, Dr. Petra Drabo, Dr. Ilyas Kozanli, Mag. Gernot Antes, MPH, Mag. Petra Dachs, Mag. Armin J. Hanschitz, MSc Übersetzung: Alice Bayandin, Mag. Aida Hanusic, Mag. Lidiya Haller, Dimitra Inci. journalistisches Lektorat: Mag. Alexandra Laubner Fotografie: BilderBox.com, istockphoto.com, G. Oberweger ( R. Skof, R. Peschetz Covergestaltung, Layout & Satz: Roland Peschetz (STARRYDYNAMO.STUDIOS) Dieses Projekt wird durch die Mitteln des Bundesministeriums für Inneres und das Staatssekretariat für Integration kofinanziert. Die vorliegende Publikation ist Teil des Projektes MiMi-Wien. Wenn in diesem Wegweiser Personengruppen benannt sind, wird im Folgenden die männliche Schreibweise verwendet. Es sind aber weibliche und männliche Personen gleichermaßen gemeint. Dies geschieht aus Gründen des besseren Leseflusses und ist nicht als diskriminierend zu verstehen. Für die Richtigkeit und Vollständigkeit der angebotenen Informationen sowie Internetadressen wird keine Haftung übernommen. Alle Rechte vorbehalten. Das Werk ist urheberrechtlich geschützt. Jede Verwertung in anderen als den gesetzlich zugelassenen Fällen bedarf deshalb der vorherigen schriftlichen Genehmigung. Eigenverlag: Volkshilfe Wien Stand: Wien, Juni 2013

4 Sadržaj Pozdravna riječ državnog sekretara Kurz Sebastiana...4 Popratna riječ diplomiranog socijalnog radnika Ramazana Salmana...5 Austrija: Beč kao putokaz profesorica Erika Stubenvoll...6 Stalo nam je do Vašeg zdravlja!...7 Austrijski zdravstveni sistem/sustav Zdravstveno osiguranje Ob(a)vezno zdravstveno osiguranje: (T)Ko ima ob(a)vezno zdravstveno osiguranje? (T)Ko liječi neosigurane osobe Najvažnije usluge ob(a)veznog zdravstvenog osiguranja Nadoplate/participacija Oslobađanje od nadoplate Kod ljekara/liječnika Koji bi mi ljekar/liječnik odgovarao? Pripreme pred odlazak ljekaru/liječniku Šta moram ponijeti kad idem ljekaru/liječniku? Razgovor sa ljekarom/liječnikom Ob(a)veza čuvanja tajne/šutnje Ljekar/liječnik Vas mora informisati o sljedećem Preventivni pregledi - pregledi za rano otkrivanje bolesti Zaštitna vakcinacija/cijepljenje 3. U apoteci/ljekarni Kod zubara U bolnici Koja bolnica je odgovarajuća za mene? Uputnica za bolničko liječenje Anamneza Šta da ponesem u bolnicu? Česti pregledi Informacije prije operacije i dužnosti ljekara/liječnika Svakodnevnica u bolnici Otpust iz bolnice 6. Šta učiniti u hitnom slučaju? Njega i staranje/skrb kod kuće Klasifikacija novčane naknade/doplatka za tuđu pomoć i njegu Info-telefon o njezi Ponuda socijalnih usluga Stanovanje, staranje/skrb i njega za starije osobe 8. Javna zdravstvena služba Adrese za daljnje informacije Zajedno za Vaše zdravlje... 48

5 Pozdravna riječ Naše zdravlje je za sve nas jedno veliko i važno dobro. Ono utiče/utječe na mnoge oblasti života i predstavlja ključni stub integracione politike, jer određuje koliko smo u biti uopšte/uopće u stanju učestvovati/sudjelovati u društvenom životu. Prema statističkim podacima, u odnosu na Austrijance, doseljenici puno rjeđe koriste usluge zdravstvenog osiguranja, pogotovo one preventivne prirode, i često se obrate ljekaru/liječniku tek u slučaju akutnih zdravstvenih problema. Razlike u kulturi, niži socijalno-ekonomski status i stepen/stupanj obrazovanja, socijalna izoliranost, jezična barijera, kao i migraciona pozadina i nedostatak poznavanja strukture austrijskog zdravstvenog sistema/sustava, mogu doseljenicima otežati pristup uslugama zdravstvenog osiguranja. Nezavisno/Neovisno vijeće stručnjaka za integraciju je stoga, u okviru svoga godišnjeg izvještaja o integraciji, postavilo za cilj pokretanje specifičnih i svima dostupnih projekata, a u cilju pospješavanja zdravstvene kompetencije kod migranata, istovremeno jačajući povjerenje u austrijski zdravstveni sistem/sustav i sistem/sustav tuđe pomoći i njege. Projekat MiMi-GesundheitslotsInnen, koji se već godinama uspješno sprovodi u Njemačkoj, na vrlo jednostavan i kulturološki senzibilan način prenosi neophodno znanje i omogućava doseljenicima da tako i sami postanu stručnjaci za svoje zdravlje. Naš zajednički politički cilj mora biti, prilagođavati se rastućoj raznolikosti našeg društva i omogućiti svakom građaninu ove zemlje, /nezavisno od/neovisno o njegovu porijeklu i pozadini, odgovarajuće medicinsko liječenje i brigu/skrb. Stoga me još više raduje da smo, zajedno sa suradnicima iz Austrije i Njemačke, uspjeli pokrenuti ovaj tako važan projekat i u Austriji! Sebastian Kurz Državni sekretar za integraciju 4

6 Popratna riječ Zdravlje je važna osnova za ekonomski uspjeh, za bolje obrazovne prilike, kao i za sretan i ispunjen život. Zdravstveno sudjelovanje je izvor socijalne ravnopravnosti kao i socijalne povezanosti i uspješne integracije u naše društvo. Svi ljudi moraju imati jednake mogućnosti da vode zdrav i samoodređen život. Mi, doseljenici u Evropi, smo stoga veoma zahvalni na djelovanju Ministarstva unutrašnjih/unutarnjih poslova u Austriji, koje odlučno i na dobro promišljen način, a u cilju pospješavanja integracije, obavlja ovaj zadatak, zajedno sa svojim Državnim sekretarijatom za integraciju. Radujemo se da je Državni sekretarijat za integraciju, na čelu sa Državnim sekretarom Kurz Sebastianom, potpomogao i omogućio ovaj vodič. Vodič za zdravlje bi trebao informirati o zdravstvu i pomoći da se mnogobrojne ponude osmišljeno i uspješno iskoriste. Austrijsko zdravstvo je jedno od najmodernijih i najrazvijenijih u svijetu. Izvanredni stručnjaci nude velik izbor medicinskih usluga i omogućavaju zdravlje svim građanima. Povrh svega, ne samo u slučaju da se razbole, nego i putem mnogih preventivnih pregleda, kao na primjer za djecu, žene, ili starije osobe. Zahvalan sam i bečkoj Narodnoj pomoći (Volkshilfe), njenom upravnom odboru i kompetentnim saradnicima, kao i stručnjacima svjetske metropole Beča na zajedničkoj izrad(b)i ovog vodiča, kao i na sprovođenju i priznanju integracionog projekta MiMi u Austriji. Putem višejezičnih medijatora (tzv. GesundheitslotsInnen), zdravstvenih kampanja i ovog priloženog vodiča doprinosi se zdravoj i uspješnoj integraciji. Koncept integracionog projekta MiMi je priznat od strane Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) kao ključni koncept. Partnerstvom sa bečkom Narodnom pomoći (Volkshilfe) i Etno-medicinskim centrom (Ethno-Medizinisches Zentrum), napokon donosi korist i migrantima u Austriji. Diplomirani socijalni radnik Ramazan Salman Upravnik Etno-Medicinskog centra u Njemačkoj i osnivač integracionog programa MiMis 5

7 Austrija: Beč kao putokaz Projektom MiMi-GesundheitslotsInnen Wien, kojeg je oživjela bečka Narodna pomoć (Volkshilfe), u saradnji sa Državnim sekretarijatom za integraciju i Etno- Medicinskim centrom e.v. iz Hanovera, u našem glavnom gradu pravimo važan korak ka poboljšanju zdravlja i prevenciji bolesti kod doseljenika. U ovu svrhu je bečka Narodna pomoć (Volkshilfe) obučila medijatore (takozvane GesundheitslotsInnen), suradnike koji pričaju više jezika i koji dolaze iz različitih kultura. Prvi članovi dolaze iz trinaest različitih zemalja. Oni djeluju u svojim doseljeničkim zajednicama kao multiplikatori, koji na maternjem jeziku i sa osjećajem za kulturu prenose svoje znanje o austrijskom, odnosno bečkom zdravstvenom sistemu/sustavu i drugim sličnim temama. Bečka Narodna pomoć (Volkshilfe) će ih ne samo ovim vodičem pratiti u toj namjeri. Medijatori rade na dobrovoljnoj bazi i senzibiliraju svoje sugrađane za teme o zdravlju, ali ih ne savjetuju, nego ih, u slučaju potrebe, upućuju na druge odgovarajuće ustanove. Umrežavanje je važan dio ovog projekta, kako bi on mogao rasti: Već sada smo u oblasti zdravstva, obrazovanja i migracije, kao i među interesnim zastupnicima, ministarstvima i nevladinim organizacijama pronašli važne partnere koji nam/ nas pomažu i uz čiju saradnju želimo etablirati MiMi projekat kako u Beču, tako i u drugim saveznim pokrajinama. Medijatori (GesundheitslotsInnen) i bečka Narodna pomoć (Volkshilfe) se podrazumijevaju kao pokazatelji koji pozivaju sve da ih prate na ovom putu. Profesorica Erika Stubenvoll Predsjednica Narodne pomoći (Volkshilfe) Beč 6

8 Stalo nam je do Vašeg zdravlja! Austrijski zdravstveni sistem/sustav se ubraja među najbolje na svijetu, iako je za mnoge teško razumjeti kako ovaj sistem/sustav uopšte/uopće funkcionira. Kome se mogu obratiti, ako se razboli neko od članova moje porodice/obitelji? Da li da prvo odem u ljekarsku/liječničku ordinaciju ili direktno/izravno u bolnicu? I koji troškovi će biti preuzeti, a koje moram snositi sam? Odgovore na ova i mnoga druga pitanja će Vam pružiti ovaj vodič kroz austrijski zdravstveni sistem/sustav, kojeg je na više jezika izdala bečka Narodna pomoć (Volkshilfe), odjeljenje/odjel za Integraciju i interkulturalno djelovanje, u saradnji sa Etno-Medicinskim centrom. Ovaj vodič Vam služi kao pomoć u orijentaciji. Na kraju ovog vodiča ćete naći adrese zavoda, institucija, udruga i društava, koje Vam takođe(r) mogu biti od pomoći. Ovaj vodič je rezultat rada bečkog projekta MiMi, koji je sufinanciran iz sredstava Ministarstva unutarnjih poslova, kao i Državnog Sekretarijata za integraciju. Bečki MiMi se zasniva na dugogodišnjem iskustvu istoimenog njemačkog projekta i realizira se uz pomoć uske suradnje sa Etno-Medicinskim centrom iz Hanovera/ Njemačka. Od ovog projekta koristi imaju osobe koje do sada nisu imale pristup informacijama o zdravstvenom sistemu/sustavu. Raduje nas da Vas pomoću ovog vodiča možemo podržati u namjeri da poboljšate svoje zdravlje, da budete zdravi i fizički/tjelesno sposobni i prije svega da ostanete zdravi. 7

9 Austrijski zdravstveni sistem/sustav Zdravlje se za mnoge ljude ubraja među najbitnija dobra. Država Austrija se brine da svim građanima koji u njoj žive omogući prvoklasnu zdravstvenu brigu/skrb - nezavisno od njihovog pola/neovisno o njihovu spolu, starosti, obrazovanju, porijeklu ili primanjima. Javno zdravstvo, odnosno javna zdravstvena služba i zdravstvena uprava spadaju u nadležnost savezne države, pokrajina i opština/općina. Pokrajine su, takođe(r), nadležne da osiguraju bolničko liječenje, zatim da ponude usluge u oblasti poboljšanja zdravlja i prevencije, kao i za dodjelu novčane naknade/doplatka za tuđu pomoć i njegu. Opštine/općine su nosioci/nositelji socijalne pomoći i socijalne brige/skrbi. Austrijski zdravstveni sistem/sustav se dijeli na tri stuba/stupa: 1. Bolničko zbrinjavanje/ skrb (liječenje unutar bolničkih zidova) Bolničke ustanove, privatne i državne bolnice, bolnice socijalnog osiguranja, ustanove za rehabilitaciju, palijativni i hospic centri, centri za njegu bolesnika 2. Ambulantno zbrinjavanje/ skrb (liječenje van bolničkih zidova) Ljekari/liječnici sa samostalnom praksom u pojedinačnim ili grupnim ordinacijama, ambulante (kao na primjer alergijska ambulanta), kao i bolničke ambulante. 3. Javna zdravstvena služba Javna zdravstvena služba, kao važan treći stub/stup zdravstenog sistema/sustava služi očuvanju zdravlja stanovništva (=Public Health). U ob(a)veze javne zdravstvene službe spadaju, između ostalih: zaštita od infekcije, ekološka medicina i higijena, poboljšanje zdravlja i sprečavanje bolesti, planiranje zdravlja, epidemiologija i podnošenje izvještaja o zdravlju, medicinski krizni menadžment, kao i ostale oblasti. 8

10 Organizacija austrijskog socijalnog osiguranja Širom Austrije postoje 22 nosioca/nositelja socijalnog osiguranja, na čelu sa Glavnim savezom nosilaca/nositelja austrijskih socijalnih osiguranja, kao krovnom organizacijom 1. Među ob(a)veze socijalnog osiguranja spadaju, pored plaćanja troškova medicinskih usluga, i prevencija bolesti, savjetovanje o sigurnosti (kao preventiva za zaštitu od povrede na radu i profesionalnih oboljenja), kao i rehabilitacija. Austrijsko socijalno osiguranje se zasniva/temelji na principima ob(a)veznog osiguranja, solidarnosti i samouprave i obuhvata ogranke zdravstvenog osiguranja, osiguranja od nezgode i penzijskog/mirovinskog osiguranja. (Izvor: 1 Brošura: Das Österreichische Gesundheitssystem. Zahlen Daten Fakten (Juni 2010). Hg. BM Gesundheit. 9

11 1. Zdravstveno osiguranje Ob(a)vezno zdravstveno osiguranje Sve osobe koje žive i rade u Austriji su, principijelno, zdravstveno osigurane. Fond zdravstvenog osiguranja (Krankenkasse) se ne može odabrati svojevoljno. U Austriji postoji takozvano ob(a)vezno osiguranje. Takođe(r) postoji i mogućnost da se pored ob(a)veznog zaključi i dodatno, privatno zdravstveno osiguranje, da bi se npr. dobile bolje ili dodatne usluge. Ob(a)vezno osigurane su sve osobe koje žive i rade u Austriji. Osobe koje žive u Austriji, a rade na primjer u Švajcarskoj/ Švicarskoj, Njemačkoj ili Lihtenštajnu, nisu osigurane u Austriji, nego u zemlji u kojoj rade. Oko 99% austrijskog stanovništva je zaštićeno putem ob(a)veznog zdravstvenog osiguranja. U zavisnosti od zanimanja/ovisno o zanimanju i sjedišta preduzeća/ poduzeća kod penzionera/umirovljenika na osnovu mjesta boravka određuje se nadležni nosilac/nositelj osiguranja. To je, na primjer, jedan od devet regionalnih zavoda za osiguranje (GKK), osiguravajući zavod za zaposlene u javnim službama (BVA), ili zavod za socijalno osiguranje zanatlija/obrtnika i preduzetnika/poduzetnika (SVA). 10 Osiguranik mjesečno plaća određeni iznos, shodno svojim mjesečnim primanjima. Kod radnika i službenika/ namještenika je i poslodavac dužan plaćati jedan dio ovog iznosa. Osobe koje rade minimalno radno vrijeme (dakle osobe koje mjesečno zarade maksimalno 386,80 Eura u okviru stalnog radnog odnosa ili koje u kratkoročnom radnom odnosu zarade u prosjeku 29,70 Eura dnevno) oslobođene su mjesečnog plaćanja zdravstvenog osiguranja.

12 Ukoliko se razbolite ili doživite nezgodu i odete na liječenje ljekaru/liječniku ili u bolnicu, Vaše zdravstveno osiguranje preuzima troškove liječenja i lijekova (zdravstvenih pomagala). Ukoliko Vam se desi da zbog bolesti ili povrede neko vrijeme niste u stanju raditi, poslodavac je dužan plaćati Vam mjesečni dohodak jedno određeno vrijeme (zavisno od dužine Vašeg radnog staža). Nakon toga, od zdravstvenog osiguranja primate naknadu za bolovanje na jedno određeno vrijeme. To znači da se u Austriji ni(t)ko ne može zbog bolesti naći u nevolji! U slučaju povrede na poslu ili oboljenja uzrokovanih uslovima/uvjetima na Vašem radnom mjestu, zbog kojih u najgorem slučaju ne možete više raditi, dobijate finansijsku pomoć/potporu od osiguranja od posljedica nezgoda, i/ili penzijskog/mirovinskog osiguranja. U austrijskom zdravstvenom osiguranju vlada princip solidarnosti. Visina doprinosa zavisi od/ovisi samo o visini mjesečnog dohotka a ne od zdravstvenog stanja ili od toga ima li ne(t)ko porodicu/obitelj, koliko je star ili kojeg je (s)pola. Znači da osobe koje više zarađuju (do maksimalne osnovice doprinosa, koja za 2013 godinu iznosi 4.440,-), više i uplaćuju u zdravstveno osiguranje. U ovom sistemu/sustavu zdravi plaćaju za bolesne, osobe koje žive same plaćaju za porodice/obitelji, a mladi plaćaju za starije. Stoga svi imaju isti pristup uslugama socijalnog zdravstvenog osiguranja! (T)Ko je zdravstveno osiguran? Zdravstveno osiguranje imaju sva lica/osobe koje obavljaju nesamostalnu djelatnost (službenici/namještenici i radnici), koji mjesečno zaradjuju više od 386, 80 bruto. Sa početkom radnog odnosa ste automatski prijavljeni kod zdravstvenog osiguranja od strane Vašeg poslodavca. Samostalni preduzetnici/poduzetnici, slobodni preduzetnici/poduzetnici (ljekari/liječnici, advokati/ odvjetnici, arhitekte) i dobrovoljno osigurani (osobe koje nemaju regularno zdravstveno osiguranje i nisu suosiguranici) moraju sami predati zahtjev za zdravstveno osiguranje. Samostalni djelatnici, koji su članovi zanatske komore i samostalni zaposlenici u poljoprivredi i šumarstvu, ukoliko vrijednosna jedinica njihove firme/tvrtke prelazi određenu vrijednost. 11

13 Članovi porodice/obitelji mogu, u većini slučajeva, biti besplatno suosigurani uz glavnog osiguranika. Bračni ili nevjenčani partneri se mogu besplatno osigurati samo ukoliko su se ob(a)vezali na podizanje/odgoj djeteta do njegove 18. godine. Djeca mogu biti besplatno suosigurana kod roditelja do 18. godine. U dobi između 18 i 27 godina djeca mogu biti osigurana uz roditelje samo ukoliko su još na školovanju ili izučavanju zanata. Osobe sa ograničenim tjelesnim ili mentalnim sposobnostima su besplatno osigurane i u slučaju da ne mogu raditi. Učenici na izučavanju zanata Za penzionere/umirovljenike i nezaposlene važe posebna pravila. Stranci kojima je potrebna potpora, zaštita i pomoć (potražioci azila, azilanti, prognanici) su zdravstveno osigurani. Korisnici/Primatelji minimalne socijalne pomoći (tzv. Mindestsicherung). 12 Lica/Osobe bez zdravstvenog osiguranja su ob(a)vezne same snositi troškove zdravstenih usluga/liječenja. Izuzetak su slučajevi pružanja hitne pomoći.

14 (T)Ko liječi neosigurana lica/osobe? Za lica/osobe koje nisu zdravstveno osigurane i ne mogu platiti usluge zdravstvenog osiguranja, postoje posebne ustanove koje u hitnim slučajevima pružaju medicinsku pomoć (pogledajte dodatne informacije). Najvažnije usluge zakonskog zdravstvenog osiguranja Liječenje kod ljekara/liječnika opšte/opće prakse- i specijaliste Liječenje u bolnicama (boravak u bolnici ili ambulantno) Pregledi novorođenčadi, beba, djece i maloljetnika Liječničke usluge tokom trudnoće i usluge babica/primalja, kao i naknada za trudnice/porodilje/rodilje Humano-genetski pregledi (npr. kontrola plodove/plodne vode kod rizične trudnoće) Usluge u cilju ranog otkrivanja bolesti i prevencije (npr. vakcinacija/ cijepljenje, detaljni preventivni pregledi) Usluge zdravstvenih radnika koji nisu ljekari/liječnici (kao npr. psihoterapija, fizioterapija, ergoterapija/ bolesnička gimnastika ili logopedska/govorna terapija) Usluge u cilju dijagnostike (npr. laboratorij(a), rentgen, EKG, EEG, kompjuterska tomografija) Sredstva za liječenje i lijekovi Pomoćna sredstva (kao npr. naočale) i pomagala (npr. invalidska kolica) Medicinska kućna njega bolesnika Novčana naknada na osnovu potvrde o radnoj nesposobnosti zbog bolesti medicinske mjere rehabilitacije (boravak u rehabilitacionom centru, pomagala) Zubarski pregledi i vještački/umjetni zubi (samo djelomično, zlatni umeci/ plombe se plaćaju privatno) Preuzimanje troškova transporta bolesnika (pod određenim uvjetima) Pospješavanje zdravlja (informacije o vođenju zdravog života) Detaljnije informacije o uslugama možete dobiti kod svoga fonda zdravstvenog osiguranja (Krankenkasse). 13

15 Veliki broj usluga koje nudi ob(a)vezno zdravstveno osiguranje važe samo na prostoru Austrije. Djelomično se snose i troškovi liječenja koje se odvija u zemljama članicama Evropske unije kao i zemljama Evropskog ekonomskog prostora (Norveška, Island, Lihtenštajn). Osim toga postoje i posebni dogovori sa pojedinim državama. Detaljnije informacije na ovu temu možete dobiti preko Vašeg fonda zdravstvenog osiguranja (Krankenkasse). Ukoliko se radi o unaprijed planiranom boravku u bolnici negdje u inostranstvu/inozemstvu, obavezno je unaprijed tražiti dozvolu kod svog fonda zdravstvenog osiguranja. Ob(a)vezno zdravstveno osiguranje principijelno ne snosi troškove za smještaj u jednokrevetnoj sobi za vrijeme liječenja u bolnici, kao ni liječenje od strane glavnog ljekara/liječnika određene stomatološke usluge (zlatne plombe, itd.) lijekove koji se dobivaju bez recepta i one koji se ne nalaze na spisku lijekova Glavnog saveza austrijskog socijalnog osiguranja usluge koje sa medicinskog stanovišta/strane nisu nužno potrebne (npr. test sposobnosti, zdravstvene potvrde) potvrde za škole, udruženja, privatna osiguranja, potvrda o potrebi za njegom nekog od članova porodice/obitelji, kako bi se otišlo na bolovanje radi njege istog (potvrda za Pflegeurlaub) sve preglede koji nisu navedeni na spisku usluga, odnosno nisu predviđeni u okviru preventivnih pregleda posjete ljekaru/liječniku, ukoliko ste u određenom vremenskom periodu već bili kod ugovornog ljekara/liječnika iste specijalnosti (npr. ljekar/liječnik opšte/ opće prakse ili očni ljekar/liječnik). Vremenski period je različit kod različitih fondova zdravstvenog osiguranja. Za osiguranike regionalnih fondova zdravstvenog osiguranja (GKK) to važi za tromjesečje, a za osiguranike Zavoda za socijalno osiguranje (SVA) je to period od jednog mjeseca. svaku posjetu drugom/novom ljekaru/liječniku po izboru (bez ugovora sa zdravstvenim osiguranjem - tzv. Wahlarzt), ukoliko ste već bili kod ljekara/ liječnika po izboru iste specijalnosti. Za osiguranike regionalnih zdravstvenih fondova (GKK) ovo važi jedno kalendarsko tromjesečje, a za osiguranike Zavoda za socijalno osiguranje (SVA) važi jedan mjesec. 14

16 Nadoplata/participacija Pri korištenju određenih usluga zdravstvenog osiguranja, jedan dio troškova morate snositi sami. Participacija za lijekove iznosi 5,30 po pakovanju prepisanog lijeka. Prilikom boravka u bolnici ob(a)vezni ste platiti takozvanu dnevnu naknadu u iznosu od 10 do 17 po danu. Kod boravka u banji ili rehabilitacionom centru, obračunava Vam se novčana nadoknada po provedenom danu, koja se određuje na osnovu Vaših mjesečnih primanja. Za E-Karticu (elektronsku zdravstvenu karticu) Vam se obračunava 10,30 jednom godišnje. Ukoliko spadate u grupu samostalnih preduzetnika/poduzetnika i osigurani ste u Zavodu za socijalno osiguranje zanatlija/obrtnika i privatnih preduzetnika/poduzetnika, ob(a)vezni ste pri posjeti ljekaru/liječniku platiti oko 20% od ukupnih troškova liječenja. Oslobađanje od nadoplate Da ni(t)ko ne bi bio finansijski preopterećen, postoje određene mogućnosti oslobađanja od nadoplate. Nadoplate su oslobođene osobe sa malim mjesečnim primanjima, djeca do 18. godine života, hronični bolesnici, kao i penzioneri/ umirovljenici koji primaju nisku penziju. Od participacije za lijekove kao i dnevne nadoknade za boravak u bolnici su takođe(r) oslobođeni: lica/osobe koje boluju od prijenosnih bolesti (koje se, kao npr. tuberkuloza, moraju prijaviti), lica/osobe na civilnom služenju vojnog roka i članovi njihovih porodica/obitelji, kao i potražioci azila koji su primljeni pod državnu brigu/skrb, tj. koji su u tzv. Grundversorgung-u. Od participacije za ljiekove su oslobođene i osobe kod kojih participacija premašuje iznos od 2% njihovog prošlogodišnjeg dohotka. Visina nadoplate i mogućnost oslobađanja od nadoplate kod (po)stavljanja vještačkih/umjetnih zuba je različito regulisana, u zavisnosti od/ovisno o zdravstvenom fondu. Raspitajte se kod Vašeg zdravstvenog fonda (Krankenkasse)! 15

17 2. Kod ljekara/liječnika Koji bi mi ljekar/liječnik odgovarao? U Austriji možete sami odabrati ljekara/liječnika kod kojeg želite obaviti pregled. Osobe koje imaju ob(a)vezno zdravstveno osiguranje mogu pomoću E-Kartice odabrati ljekara/liječnika po vlastitom izboru, bez ikakve novčane nadoknade. Uslov/Uvjet je da dotični ljekar/liječnik ima ugovor sa fondom zdravstvenog osiguranja (=Kassenärzte bzw. Vertragsärzte). Naravno da možete odabrati i ljekara/liječnika koji nema takav ugovor, dakle ljekara/liječnika sa privatnom ordinacijom (Privatarzt) ili takozvanog ljekara/ liječnika po izboru, Wahlarzt. U tom slučaju pregled se plaća na licu mjesta, a potom se potvrda o uplaćenom novcu (Honorarnote) predaje zdravstvenom osiguranju (Krankenkasse). Nakon toga je moguće da zdravstveno osiguranje vrati jedan dio novca koji je uplaćen kod ljekara/liječnika (samo za usluge za koje je u ugovoru već određena tarifa i samo do 80% iznosa kojeg bi zdravstveno osiguranje platilo ljekaru/liječniku koji je pod ugovorom sa zdravstvenim osiguranjem). Među ljekarima/liječnicima razlikujemo između ljekara/liječnika opšte/opće prakse i ljekara/liječnika specijaliste. Ljekari/liječnici opšte/opće prakse se takođe(r) nazivaju i kućnim ljekarom/liječnikom (Hausarzt). Kućni ljekar/liječnik može, po potrebi, obaviti ljekarsku posjetu bolesniku i u njegovom domu. Po mogućnosti biste trebali odabrati kućnog ljekara/liječnika koji je u blizini Vašeg mjesta stanovanja i kod njega i ostati, jer Vas on onda najbolje poznaje, a time i Vaše zdravstveno stanje. On će Vas onda, po potrebi, uputiti i kod odgovarajućeg specijaliste. Po jednom tromjesečju (ako ste osiguranik GKK) ili jednom mjesečno (ako ste osiguranik SVA) možete posjetiti samo jednog kućnog ljekara/liječnika. Specijalisti su ljekari stručnjaci na jednom određenom polju, kojim se onda isključivo bave, a to su npr. ginekolozi ili specijalisti za uho-grlo-nos. 16 Principijelno po jednom tromjesečju možete posjetiti tri različita ljekara/liječnika specijaliste bez uputnice (dakle samo sa E-karticom). Za dalje posjete specijalisti potrebna Vam je uputnica od Vašeg kućnog ljekara/liječnika. Bolje je međutim uvijek prethodno uzeti uputnicu od kućnog ljekara/liječnika. Na takvoj uputnici Vaš kućni ljekar/liječnik saopštava specijalisti koja vrsta pregleda se preporučuje odnosno zbog čega ste poslani kod specijaliste. Nakon pregleda specijalista

18 šalje nalaz Vašem kućnom ljekaru/liječniku, u kojem mu saopštava koji pregledi su obavljeni i šta je otkriveno/ustanovljeno prilikom pregleda. Prije nego što se odlučite za jednog ljekara/liječnika, razmislite u miru šta je Vama osobno važno. Možda želite radije na pregled kod ženskog nego kod muškog ljekara/liječnika. Možda Vam mjesto gdje se ordinacija nalazi igra važnu ulogu, jer ste ovisni o gradskom prevozu. Takođe(r) se isplati uporediti radno vrijeme različitih ljekara/liječnika. Dobar ljekar/liječnik bi Vas trebao tačno saslušati i sve potanko objasniti, šta on radi i zašto Vam preporučuje određeno liječenje. On sarađuje sa drugim ljekarima/liječnicima, te će Vas po potrebi uputiti specijalisti ili u bolnicu. Ako niste zadovoljni sa Vašim ljekarom/liječnikom ili nemate povjerenja u njega, onda možete jednostavno otići drugom ljekaru/liječniku. Za osiguranike kod regionalnih osiguravajućih zavoda (Gebietskrankenkasse) je to moguće početkom svakog novog kalendarskog tromjesečja. Dakle, početkom januara, aprila, jula ili oktobra. Međutim, nije preporučivo često mijenjati ljekara/liječnika, jer svaki ljekar Vas mora opet iznova upoznati, a i Vi njega. Osim toga se prilikom stalnog mijenjanja može desiti da se neki pregledi dvostruko urade, a isti mogu biti (kao na primjer rendgen) rizični za Vaše zdravlje. Pripreme pred odlazak ljekaru/liječniku Prije nego što odete ljekaru/liječniku potrebno je da se pripremite za ljekarski pregled. Pri tome možete tačno posmatrati i zapisati Vaše poteškoće ili bolove. 17

19 Zapišite isto tako, koje lijekove trenutno koristite i da li ste u posljednje vrijeme bili kod drugog ljekara/liječnika. Takođe(r) možete sebi napisati pitanja koja želite postaviti ljekaru/liječniku. Ako ne znate dobro njemački jezik, bitno je da povedete nekoga kao prevodioca. Zdravstveno osiguranje ne snosi troškove prevođenja prilikom posjete ljekaru/ liječniku. Vi naravno smijete povesti nekoga od članova porodice/obitelji ili prijatelja kod ljekara/liječnika, koji bolje razumije njemački jezik. U mnogim gradovima postoji registar gdje su navedeni svi ljekari/liječnici sa poznavanjem stranih jezika ili kod kojih osoblje ordinacije govori više jezika. Najbolje je putem telefona unaprijed dogovoriti termin za Vaš pregled. Tako možete skratiti čekanje u ordinaciji. 18 Ako trebate termin, zato što ste akutno bolesni i zato što Vam nije dobro, recite to odmah pri telefonskom razgovoru, jer ćete tako brže dobiti termin. Naravno možete otići i bez termina, u toku radnog vremena ordinacije, ali onda trebate računati na duže čekanje. Ukoliko Vam je skroz loše ili ste jako slabi i ne možete zbog toga ići kućnom ljekaru/liječniku, onda on može doći kod Vas. Koristite mogućnost kućnog liječenja samo po prijekoj potrebi, odnosno onda kad drugačije ne ide. Informacije o ljekarima/liječnicima i njihovim ordinacijama možete naći na internet- stranici ljekarske komore (

20 Šta moram ponijeti kad idem kod ljekara/liječnika? Prilikom odlaska ljekaru/liječniku obavezno ponesite Vašu E-karticu (E-Card). Takođe(r) ponesite spisak lijekova koje koristite. Možda Vam ljekar/liječnik zatraži i knjižicu sa obavljenim vakcinacijama/cijepljenjem, knjižicu alergija ili rendgenske slike, ako ste u zadnje vrijeme bili na snimanju. Razgovor sa ljekarom/liječnikom Objasnite ljekaru/liječniku u miru, zašto ste došli i koje poteškoće i bolove imate. Pazite na to, da on razumije šta Vi govorite, te da Vi razumijete šta on govori. Slobodno priupitajte više puta, ukoliko Vam nešto nije jasno. Budite iskreni prema Vašem ljekaru/liječniku i nemojte mu ništa prećutati, npr. ako puno pušite ili ako pijete alkohol. Nemojte uljepšavati Vaš način ishrane ili Vaše sportske aktivnosti. Ukoliko sumnjate u lijekove ili u liječenje koje Vam je ljekar/liječnik predložio, razgovarajte sa njim o tome. Ako Vam ljekar/liječnik prepiše lijekove, onda je bitno da ih i uzimate, i to tačno tako kako Vam je ljekar/liječnik to preporučio! Ako se prilikom korištenja lijekova osjećate lošije ili ako dođe do pojave novih poteškoća, morate odmah popričati s Vašim ljekarom/liječnikom o tome, prije nego prekinete propisanu terapiju. Ako ipak samovoljno prestanete uzimati lijekove i odete ponovo kod ljekara/ liječnika zato što Vam se stanje nije popravilo, recite mu otvoreno da lijekove niste uzimali. Ljekar/liječnik to inače ne može znati i za Vaše dalje liječenje bi mogao izvući pogrešan zaključak. U tom slučaju bi mogao pomisliti da je lijek koji Vam je već prepisao bio preslab, te bi Vam mogao prepisati nešto jače! Ob(a)veza čuvanja tajne/šutnje Ljekari/liječnici i ljekarsko osoblje ne smiju drugima prenijeti bilo šta o Vama, Vašem zdravlju ili o Vašoj porodici/obitelji. To znači da ljekaru/liječniku možete otvoreno reći sve što bi moglo imati veze sa Vašim oboljenjem. Bez Vaše izričite saglasnosti, ljekar/liječnik ne smije ni Vašem (bračnom) partneru ni bilo kome drugom iz Vaše porodice/obitelji dati bilo kakve informacije o Vama. 19

21 Ljekar Vas mora informisati o sljedećem Od koje bolesti vjerovatno bolujete Koje Vam liječenje on preporučuje Kako to liječenje djeluje, koliko dugo traje, koje rizike nosi i da li je popraćeno bolovima Smiruje li liječenje samo bolove ili liječi bolest Koje druge vrste liječenja postoje Pregledi/pretrage za rano otkrivanje bolesti i preventivni pregledi/pretrage Mnoga oboljenja (npr. rak, povišen krvni pritisak/tlak, dijabetes/šećer u krvi itd.) na samom početku ne uzrokuju nikakve simptome/pokazatelje bolesti. Utvrđivanje vrste oboljenja je međutim važno da bi se pravovremeno moglo započeti sa odgovarajućim liječenjem te bolesti. Da bi se rano otkrilo o kojoj bolesti se radi, u Austriji postoji mogućnost obavljanja redovnih preventivnih ljekarskih/liječničkih pregleda/pretraga odnosno pregleda/pretraga u svrhu ranog otkrivanja bolesti. Ovakve preglede plaća zdravstveno osiguranje. Za ljubav zdravlju bi svaka osoba trebala obavljati ove vrste pregleda. Nude se sljedeći preventivni ljekarski pregledi/liječničke pretrage odnosno pregledi/pretrage u svrhu ranog otkrivanja bolesti: 20 Jednom godišnje preventivni pregled/pretraga (Vorsorgeuntersuchung) kod kućnog ljekara/liječnika ili kod interniste (osobe starije od 18 godina) Devet preventivnih pregleda/pretraga za djecu, jedan za omladinu, kod dječijeg ljekara/liječnika ili ljekara/liječnika opšte/opće prakse Preventivni pregledi/pretrage za trudnice Besplatna zaštitna vakcinacija/cijepljenje za djecu i omladinu Preventivni zubarski pregledi za djecu i odrasle Jednom godišnje preventivni ginekološki pregledi/pretrage (donjeg dijela trbuha) za rano otkrivanje raka kod žena (od 18. godine) Jednom godišnje preventivni ginekološki pregledi/pretrage grudi kod žena starijih od 18 godina Svake dvije godine pravo na obavljanje mamografije (rendgensko snimanje grudi) za žene starije od 40 godina Jednom godišnje preventivni pregled/pretraga za rano otkrivanje raka crijeva (za žene i muškarce starije od 50 godina) kod kućnog ljekara/liječnika ili kod interniste.

22 Jednom godišnje preventivni pregled/pretraga za rano otkrivanje raka kod muškaraca starijih od 50 godina (kod urologa, interniste ili kućnog ljekara/ liječnika). Zaštitna vakcinacija/cijepljenje Prenosive (infektivne) bolesti ni danas nisu ni u kom slučaju postale beznačajne. Još uvjek od opasnih infektivnih bolesti godišnje oboli na hiljade/tisuće ljudi. Zato je vrlo važno koristiti mogućnost preduzimanja preventivnih mjera. Vakcinacija/cijepljenje Vas štiti od mnogih infektivnih bolesti i s njima spojenih zdravstvenih rizika. Djeca se skoro uvijek u okviru dječijih pregleda/pretraga vakcinišu/cijepe, što znači da su većina djece u Austriji vakcinisana/cijepljena protiv najbitnijih bolesti. Odrasle osobe često zapostave vakcinisanje. Ako ne živite dugo u Austriji, onda se informišite kod ljekara/liječnika o potrebnoj vakcinaciji/cijepljenju! Ne zaboravite da se neke vakcine/cjepiva moraju redovno obnavljati kada ste odrasli. Pri tome je bitno vakcinisanje/cijepljenje protiv tetanusa i difterije. Vakcinisanje/cijepljenje možete obaviti i kod Vašeg kućnog ljekara/liječnika. Troškove za vakcinisanje/ cijepljenje djece djelomično snosi zdravstveno osiguranje. Odrasli uglavnom moraju sami snositi troškove, iako za neke vrste važnijih vakcina/cjepiva može biti dodijeljena novčana pomoć. Sve vakcinacije/cijepljenja će biti upisane u knjižicu o vakcinaciji/cijepljenju, koju morate ponijeti na svako vakcinisanje/ cijepljenje. Ako još nemate knjižicu gdje su upisane sve dotadašnje vakcinacije/ cijepljenja (tzv. Impfpass), onda zamolite Vašeg kućnog ljekara/liječnika ili zdravstveno osiguranje (Krankenkasse) da Vam izda jednu takvu. 21

23 3. U apoteci/ljekarni Lijekove i zavojni materijal u Austriji možete dobiti samo u apoteci/ljekarni. Sve apoteke/ljekarne imaju veliko crveno slovo A iznad vrata. U Austriji ima oko apoteka/ljekarni. Dnevno stoji oko 300 apoteka/ljekarni naizmjenično 24 sata na raspolaganju. Na apotekarski broj telefona 1455 možete non-stop/24 sata dobiti dežurnu apoteku/ljekarnu. U apoteci/ljekarni možete dobiti kako lijekove na recept, tako i one koji se izdaju bez recepta. Lijekovi koje možete dobiti bez recepta su, na primjer, sprej za nos, tablete protiv mučnine pri putovanju ili lijekovi protiv glavobolje. Takve i slične lijekove možete kupiti u apoteci/ljekarni i bez ljekarskog/liječničkog recepta. Za lijekove koje možete dobiti samo uz ljekarski/liječnički recept, potrebna je posjeta ljekaru/liječniku koji će vam prepisati određeni lijek. Recept koji dobijete od ljekara/liječnika potrebno je onda predati u apoteci/ljekarni, gdje ćete dobiti odgovarajući lijek. Zdravstveno osiguranje snosi troškove samo za lijekove za koje imate recept. Recept je važeći u apoteci/ljekarni najkasnije mjesec dana od dana izdavanja. Ukoliko imate zaključeno ob(a)vezno zdravstveno osiguranje, apoteka/ljekarna direktno obračunava troškove lijekova sa Vašim zdravstvenim osiguranjem, a Vi plaćate samo propisanu nadoplatu, tzv. participaciju ( Rezeptgebühr ), koja po pakovanju iznosi 5,30. Ukoliko je cijena lijeka ili zavojnog materijala niža od propisane participacije za recept, Vi naravno plaćate nižu cijenu. Ukoliko imate niska mjesečna primanja, možete kod Vašeg zdravstvenog osiguranja potražiti oslobađanje od plaćanja participacije ( Rezeptgebührbefreiung ). Ukoliko ste prinuđeni redovno kupovati veći broj lijekova i suma novca izdatog za lijekove premaši određenu granicu u toku jedne godine, dolazi do automatskog oslobađanja od plaćanja participacije za recept. Oslobođeni plaćanja su takođe i potražioci azila koji su u programu opšte/opće brige/skrbi, tzv. Grundversogung-u, kao i lica/osobe na civilnom služenju vojnog roka (Zivildiener) i članovi njihovih porodica/obitelji, osobe koje su zdravstveno osigurane preko socijalnog (kroz Mindestsicherung ), i penzioneri /umirovljenici sa pravom na zaštitni dodatak uz penziju (Ausgleichszulage). Oslobađanje od plaćanja se u ovim slučajevima odvija automatski, preko kartice za osiguranje, takozvane E-kartice. 22 Može se desiti da su Vama potrebni lijekovi trenutno nestali u apoteci/ljekarni i da se moraju naručiti. Željeni lijek, uglavnom, je u apoteci/ljekarni narednog dana.

24 Ukoliko neki lijek uzimate redovno, preporučuje se pravovremeno uzimanje recepta i lijeka, dakle prije nego ispraznite staro pakovanje. Neki lijekovi, kao na primjer različite kreme, se prave direktno u apoteci/ljekarni. Većina lijekova se ipak proizvodi u velikim farmaceutskim fabrikama/poduzećima. Pored lijekova i zavojnog materijala, apoteke/ljekarne Vam nude i druge različite proizvode, poput dodataka ishrani, sprejeva za komarce, kozmetike za alergičare, bonbona protiv kašlja, i tako dalje. Apoteke/ljekarne su obično otvorene radnim danima od 09:00 do 18:00 sati. Neke apoteke/ljekarne su srijedom popodne zatvorene. Noću i preko vikenda je u Vašoj blizini uvijek jedna od apoteka/ljekarni dežurna. Koja od apoteka/ljekarni ima dežurstvo, možete saznati iz lokalnih novina ili je to napisano na vratima Vaše apoteke/ljekarne. Ukoliko potražite apoteku/ljekarnu izvan uobičajenog radnog vremena da biste kupili lijek ili zavojni materijal, ob(a)vezni ste platiti dodatni iznos za takozvanu noćnu uslugu (pogledajte sliku). 23

25 4. Kod zubara Svaka osoba (uključujući i djecu po izbijanju prvih zubića i trudnice) treba redovno (barem 2 puta godišnje) otići zubaru radi savjetovanja i kontrole, čak i ako nema poteškoća sa zubima. Na taj način se unaprijed sprečavaju bolovi i neprijatne hitne intervencije zubara, a tako se može i u miru upoznati zubar u kojega se ima povjerenje i koji će objasniti kako najbolje održati zdravim svoje zube, a i zube svoje djece (npr. pravilnom ishranom, izbjegavanjem slatkih pića, održavanjem pravilne higijene usta, itd.)! Sva(t)ko može sa svojom zdravstvenom karticom (E-Card) po želji posjetiti zubara nebrojeno puta (nakon prethodno telefonski dogovorenog termina) ili pak zubnu ambulantu (u hitnom slučaju i bez zakazanog termina). Za hitne slučajeve noću ili vikendom, uglavnom, postoji dežurna služba. Informacije možete dobiti i od službe hitne pomoći. Bolnice nisu nadležne za pružanje hitnih zubarskih intervencija. Ukoliko ne(t)ko ne posjeduje zdravstvenu karticu (E-Card) ili nije osiguran, postoje zubne ordinacije odnosno bolnice u kojima se pružaju zubarske usluge (liječenje ili vađenje zuba) licima bez zdravstvenog osiguranja. Preporučuje se raspitati se u porodici/obitelji, kod prijatelja i poznanika, gdje se oni osjećaju dobro zbrinuti (u kojoj zubnoj ordinaciji), da bi se lakše odabrao odgovarajući zubar. Ukoliko se osjećate nelagodno kad ste sami, a morate kod zubara, na zakazani termin možete povesti i pratioca. Ukoliko je moguće, neka to bude samo jedna osoba. Ukoliko postoje problemi pri sporazumijevanju, obavezno povedite prevodioca/ prevoditelja. Tačna zubarska anamneza i uspostavljanje dijagnoze odnosno terapije, kao i davanje uputa kako se ponašati kod kuće nakon zahvata bi u protivnom moglo postati nemoguće, kao i znatno ugroziti uspjeh terapije. 24 Za osnovne zahvate odnosno prvu pomoć kod zubara (plombe, liječenje korijena zuba, vađenje zuba, podsijecanje vrhova korijena), kao i redovnu kontrolu zuba svako pola godine, troškove u potpunosti snosi zdravstveno osiguranje. Kod preventivnih intervencija (detaljno/mehaničko čišćenje zuba i higijena usta), davanje lokalne anestezije (injekcije za sprečavanje boli) za vrijeme popravka

26 zuba, stavljanje bijelih plombi ili proteze (parcijalne, totalne proteze od plastike ili metala, zatim ugrađivanje mosta ili krune, implantata) i ortopedskih zahvata na vilici (ortodontski aparat) zdravstveno osiguranje snosi samo djelomično troškove (prema vrsti zahvata). Za izuzetne/iznimne slučajeve postoji zaštitni fond pri zdravstvenom osiguranju, koji snosi troškove paticipacije za zubne proteze ili za treće zube (samo za osobe sa malim primanjima a koje su podnijele zahtjev za to). O tome koja vrsta zahvata ili liječenja bi bila medicinski korisna, trebalo bi se detaljno posavjetovati sa zubarom, po potrebi uz pomoć prevodioca/prevoditelja. Ukoliko pacijent mora računati sa troškovima, iste treba pismeno utvrditi finansijskim planom liječenja. Ukoliko niste sigurni koje troškove snosi Vaše zdravstveno osiguranje, a koje ne, pitajte Vašeg zubara direktno. 25

27 5. U bolnici Koja bolnica je odgovarajuća za mene? O tome da li radi liječenja bolesti ili radi operacije morate ili ne morate u bolnicu, odlučuje Vaš ljekar/liječnik. Ako imate ob(a)vezno zdravsteno osiguranje, možete biti upućeni samo u javne bolnice. To npr. mogu biti i Univerzitetske/Sveučilišne klinike. Usluge u privatnim klinikama mogu koristiti samo osiguranici koji plaćaju odgovarajuće dodatno zdravstveno osiguranje. Vaš ljekar/liječnik će Vas uputnicom na bolničko liječenje uputiti u Vama najbližu bolnicu, koja je odgovarajuća za Vaše liječenje. Ukoliko ipak poželite otići u drugu bolnicu, razgovarajte s ljekarom/liječnikom koji Vas je uputio u bolnicu. 26

28 Uputa na bolničko liječenje Vaš kućni ljekar/liječnik ili specijalista Vas upućuje u bolnicu. Ispunjenu uputnicu morate ponijeti sa sobom u bolnicu. Za neke operacije više ne morate ostati u bolnici danima ili sedmicama/tjednima. Neke operacije se obavljaju ambulantno ili u ordinaciji specijalista. To znači da poslije operacije možete istog dana biti otpušteni iz bolnice. Duži boravak u bolnici se naziva stacionarni boravak ( stationärer Aufenthalt ). Ukoliko morate u bolnicu radi liječenja, u osnovi ne morate plaćati nikakve troškove unaprijed bolnica to direktno obračunava sa zdravstvenim osiguranjem. Jedino finansijsko opterećenje koje Vi snosite je participacija po danu boravka u bolnici. Ovi troškovi su različiti od pokrajine do pokrajine, a u Beču trenutno iznose 11,46 po danu. Ali i tu doplatu samo plaćate za 28 dana po kalendarskoj godini. Od plaćanja ove vrste troškova su oslobođene osobe koje su radi socijalne ugroženosti oslobođene plaćanja participacije za lijekove, osobe koje su u bolnici radi doniranja organa, porođaja, kao i osobe koje boluju od zaraznih bolesti koje moraju biti prijavljene. Ob(a)vezno zdravstveno osiguranje snosi troškove samo za medicinski potrebno liječenje, paušal za smještaj i hranu. Ukoliko izrazite posebne želje, kao npr. liječenje kod određenog ljekara/liječnika ili smještaj u jednokrevetnoj sobi, onda ove troškove morate sami snositi. Vaše zdravstveno osiguranje ne snosi tu vrstu troškova. Ukoliko ste eventualno osigurani preko nekog dodatnog, privatnog zdravstvenog osiguranja, preporučuje se da takve dokaze ponesete sa sobom u bolnicu. Ako ste privatno osigurani, takođe(r) je moguće da veći dio troškova morate uplatiti unaprijed, još prije početka liječenja. Prilikom potpisivanja ugovora sa bolnicom, posavjetujte se sa prijateljima ili poznanicima koji dobro govore njemački jezik. Postavljajte pitanja dok Vam nije sve jasno. Anamneza Anamneza znači da prije početka liječenja vodite opširni razgovor sa bolničkim ljekarom/liječnikom. Kroz razgovor će ljekar/liječnik pokušati da stvori sliku o Vašem zdravstvenom stanju i da sazna istoriju/povijest Vaše bolesti. Budite otvoreni i iskreni u razgovoru o Vašim zdravstvenim poteškoćama i nastanku bolesti. Bolnički ljekar/liječnik nije uvijek upoznat sa Vašim zdravstvenim stanjem, 27

29 28 kao što je to Vaš kućni ljekar/liječnik. Budite iskreni, iako su Vam neki odgovori eventualno neprijatni (na primjer pušenje)! Ljekar/liječnik i cjelokupno bolničko osoblje podliježu obavezi čuvanja tajne/šutnje, isto kao i Vaš kućni ljekar/liječnik. Bez Vašeg odobrenja, zabranjeno im je trećim osobama davati informacije o Vašem zdravstvenom stanju. Iz tog razloga je važno da ih informišete kome smiju dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju (Vašem bračnom partneru, porodici/obitelji, prijateljima?), i koga da nazovu u hitnim slučajevima.

30 Šta da ponesem u bolnicu? Postoji cijeli niz stvari koje biste trebali ponijeti sa sobom na planirani stacionarni boravak u bolnici. Tu spadaju razni dokumenti kao npr.: Elektronska kartica zdravstvenog osiguranja (E-kartica/E-card) Uputnica za bolnicu Lična karta/osobna iskaznica ili pasoš/putovnica Knjižica vakcinacije, iskaznica krvne grupe, iskaznica alergija Sva dokumentacija koja može dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju (rentgenski snimci, laboratorijski nalazi, ljekarski/liječnički nalazi i lista lijekova koje redovno koristite) Eventualno pismena dokumentacija o Vašem posljednjem boravku u bolnici Eventualno dan i mjesto posljednje operacije, kao i ime odgovornog ljekara/liječnika Eventualno potvrda dodatnog privatnog osiguranja o preuzimanju troškova Dodatno su Vam potrebne i lične/osobne stvari, kao npr.: Sredstva za higijenu Pidžama/ Spavaćica Ogrtač Papuče Peškiri/ručnici Po potrebi naočale Lijekovi Donji veš Dnevna garderoba Brojevi telefona porodice/obitelji i prijatelja Ime, adresa i broj telefona kućnog ljekara/liječnika Stvari za slobodno vrijeme: radio sa slušalicama, knjige, novine, papir i olovka Zaštita za uši i naočale za spavanje, ukoliko imate lagan san i ležite u sobi sa više osoba Nešto novca Veći dio novca i vrijedne stvari ostavite kod kuće. 29

31 Česti pregledi Boravci u bolnici i priprema operacije nose sa sobom red pregleda/pretraga. Pregledi/pretrage su bitni da bi ljekar/liječnk mogao što detaljnije dobiti sliku o Vašem zdravstvenom stanju, kao i o bolesti od koje bolujete. Najčešći pregledi/pretrage su vađenje krvi, rendgenska snimanja, EKG za provjeru stanja srca i ultrazvuk za pregled unutrašnjih/unutarnjih organa. Kompjuterska (CT) i magnetna rezonanca su pregledi na koje su pacijenti takođe(r) često upućeni. Prilikom oba ova pregleda će Vas uvući u aparat u obliku cijevi. Eventualno se može desiti da Vam neki od ovih pregleda bude neugodan (npr. da imate osjećaj tjeskobe), ali su svi ovi pregledi principijelno bezopasni i ne izazivaju bolove. Ako Vam predstoji operacija, u sedmicama/tjednima prije operacije će Vam često vaditi krv, tako da bi se u slučaju potrebe, tokom/tijekom operacije, mogla za transfuziju upotrijebiti Vaša, a ne tuđa krv. Informacije prije operacije, dužnosti ljekara/liječnika Prije operativnog zahvata, ljekar/liječnik Vas mora opširno informisati/ informirati o mogućnostima i rizicima koje nosi planirani zahvat. Dobro ga saslušajte, postavljajte pitanja i dozvolite da Vam sve detaljno objasni, pogotovo ono što Vi smatrate bitnim. Ukoliko ne razumijete dovoljno njemački jezik, neka Vam u tome pomognu rodbina ili prijatelji. Zamolite ljekara/liječnika da Vam sve objasni jednostavno i razumljivo. Pitajte za objašnjenje stručne terminologije koju ne razumijete! Na kraju/najzad morate potpisati saglasnost/suglasnost za operaciju, bez koje ne možete biti operisani/operirani. Dobro pročitajte saglasnost/suglasnost i potpišite samo ono što ste i razumjeli! Ako Vi ili osoba koja Vas prati na liječnički termin ne razumijete dovoljno njemački jezik, a u cilju pojašnjenja prije operacije, zahtjevajte bolničkog prevodioca/ prevoditelja. Bolnice su u većini slučajeva spremne, na Vaš izričit zahtjev, pozvati prevodioca/prevoditelja. Ukoliko je prevodilac/prevoditelj potreban da bi Vam se pojasnio operativni zahvat, klinika mora snositi troškove pr(ij)evoda. Prije same operacije neophodne su različite pripreme. Moguće je npr. da se dio tijela koji se operiše/operira mora depilirati/obrijati. Da biste se što bolje pripremili za operaciju, upitajte Vašeg ljekara/liječnika za savjete. 30

32 Za vrijeme operacije se nalazite pod narkozom. Postoje dvije vrste narkoze. Lokalna, koja djeluje samo na jedan dio tijela (dakle pri svijesti ste, ali ne osjetite bol na dijelu tijela koji se operiše/operira) i opšta/opća narkoza, koja Vas u potpunosti uspava. Za narkozu je zadužen anesteziolog/anestezist. Prije operacije, anesteziolog/anestezist će sa Vama voditi razgovor o prijemu narkoze. Ako se bojite narkoze ili se brinete, recite mu o Vašem strahovanju. Anesteziolog/ Anestezist Vam možda može umanjiti strah i brige, ako Vam stručno i detaljno objasni postupak narkoze. Ako se operišete/operirate ambulantno i poslije zahvata možete direktno/izravno kući, važno je da znate kako da se pripremite za operaciju i kako da se ponašate poslije iste. Za uspjeh operacije i naknadno liječenje je veoma važno da ste sve upute dobro razumjeli i da ih se pridržavate. To takođe(r) važi za upute koje primate prije operacije u bolnici. Zapamtite od kada ne smijete jesti i piti. Veoma je važno da se pridržavate tih uputa, jer inače može doći do teških komplikacija. Ako poslije operacije osjetite jake bolove, odmah obavijestite medicinsko osoblje o tome. 31

33 Svakodnevnica u bolnici U bolnici ljekari/liječnici i medicinsko osoblje pokušavaju otkriti bolesti, liječiti i spriječiti pogoršanje bolesti, olakšati zdravstvene tegobe ili pomoći pri porođaju/ porodu. Pored toga se brinu za Vaš smještaj i ishranu. To znači, da za boravak u bolnici ne morate nositi sa sobom posteljinu i da Vam rodbina naravno može doći u posjetu, ali Vam ne moraju donositi hranu u bolnicu. U bolnici svakodnevno dobijate hranu. Ako imate posebne želje i potrebe, npr. ako ne jedete meso, recite to medicinskom osoblju pri prijemu u bolnicu. Takođe(r) recite medicinskom osoblju ako neke prehrambene proizvode ne jedete iz vjerskih razloga. Nakon toga oni će obratiti pažnju na to. Važno je da se kod medicinskog osoblja informišete/informirate, šta možete pojesti od hrane koju Vam eventualno donesu rodbina i prijatelji, a da ne škodi Vašem ozdravljenju. Hrane u bolnici ima dovoljno i dobro je prilagođena pacijentima. 32