UNIVERZITET U BIHAĆU PEDAGOŠKI FAKULTET. Odsjek: BOSANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST Smjer: BOSANSKI JEZIK SA KNJIŽEVNOŠĆU I HISTORIJA

Transkript

1 UNIVERZITET U BIHAĆU PEDAGOŠKI FAKULTET Odsjek: BOSANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST Smjer: BOSANSKI JEZIK SA KNJIŽEVNOŠĆU I HISTORIJA NASTAVNI PLAN I PROGRAM PRVOG CIKLUSA STUDIJA Akademska 2014/2015. godina

2 BOSANSKI JEZIK SA KNJIŽEVNOŠĆU I HISTORIJA... 4 Nastavni plan GODINA GODINA GODINA GODINA... 7 NASTAVNI PROGRAMI obavezni predmeti... 9 SOCIOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA... 9 TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ I i II UVOD U TEORIJU KNJIŽEVNOSTI USMENA KNJIŽEVNOST FONETIKA I FONOLOGIJA S ORTOEPIJOM I ORTOGRAFIJOM GRAFOLINGVISTIKA UVOD U HISTORIJU OPĆA HISTORIJA STAROG VIJEKA HISTORIJA BiH STAROG VIJEKA BH.KNJIŽEVNOST SREDNJEG VIJEKA I OSMANSKOG PERIODA TEORIJA KNJIŽEVNOSTI STAROSLAVENSKI JEZIK SVJETSKA KNJIŽEVNOST I OPĆA LINGVISTIKA OPĆA HISTORIJA SREDNJEG VIJEKA ENGLESKI JEZIK (STRANI JEZIK) NJEMAČKI JEZIK (STRANI JEZIK) SVJETSKA KNJIŽEVNOST II DJEČIJA KNJIŽEVNOST MORFOLOGIJA UPOREDNA GRAMATIKA SLAVENSKIH JEZIKA HISTORIJA BiH SREDNJEG VIJEKA STARIJE JUŽNOSLAVENSKE KNJIŽEVNOSTI HISTORIJA BiH OSMANSKOG PERIODA BH.KNJIŽEVNOST AUSTROUGARSKOG PERIODA DIJALEKTOLOGIJA LATINSKI JEZIK PEDAGOGIJA HISTORIJA RELIGIJA DRAMA I FILM OPĆA HISTORIJA NOVOG VIJEKA DIDAKTIKA... 40

3 NOVIJE JUŽNOSLAVENSKE KNJIŽEVNOSTI SINTAKSA OPĆA PSIHOLOGIJA KNJIŽEVNE I KRITIČKE TEORIJE XX VIJEKA HISTORIJA BiH OD DO DRUGOG SVJETSKOG RATA BH.KNJIŽEVNOST IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA HISTORIJSKA GRAMATIKA SVJETSKA KNJIŽEVNOST III SEMANTIKA PSIHOLOGIJA OBRAZOVANJA OPĆA HISTORIJA SAVREMENOG DOBA SVJETSKA KNJIŽEVNOST IV METODIKA NASTAVE BOSANSKOGA JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI I METODIKA NASTAVE HISTORIJE I NORMA I KULTURA JEZIKA DIDAKTIČKA PRAKSA HISTORIJA BOSANSKOGA KNJIŽEVNOGA JEZIKA HISTORIJA BiH OD DRUGOG SVJETSKOG RATA DO DANAS SAVREMENA BOSANSKOHERCEGOVAČKA KNJIŽEVNOST METODIKA NASTAVE BOSANSKOGA JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI II METODIKA NASTAVE HISTORIJE II LINGVOSTILISTIKA METODIČKA PRAKSA IZBORNI PREDMETI KULTURA GOVORA BH KRITIKA I ESEJISTIKA LEKSIKOLOGIJA MENADŽMENT U OBRAZOVANJU INTERKULTURALNO RAZUMIJEVANJE I LJUDSKA PRAVA PUTOPIS INKLUZIVNA PRAKSA UVOD U KULTURALNE STUDIJE RAZVOJNA PSIHOLOGIJA INTERKULTURALNO IZUČAVANJE JUŽNOSLAVENSKIH KNJIŽEVNOSTI POSTMODERNIZAM SOCIOLINGVISTIKA... 75

4 BOSANSKI JEZIK SA KNJIŽEVNOŠĆU I HISTORIJA ŠIFRA Nastavni plan 1. GODINA I SEMESTAR USLOV JE POLOŽEN NASTAVNI PREDMET SEDMIČNO BROJ ČASOVA SEMESTRALNO P V S P V S PFSOO Sociologija odgoja i obrazovanja PFTZ01 Tjelesni i zdravstveni odgoj I PFBJH101 Uvod u teoriju književnosti PFBJH102 Usmena književnost PFBJH103 Fonetika i fonologija s ortoepijom i ortografijom PFBJH104 Grafolingvistika PFBJH105 Uvod u historiju PFBJH106 PFBJH105 Opća historija starog vijeka ECTS II SEMESTAR ŠIFRA USLOV JE POLOŽEN NASTAVNI PREDMET SEDMIČNO BROJ ČASOVA SEMESTRALNO P V S P V S PFBJH201 Historija BiH starog vijeka PFBJH202 PFBJH102 Bh. književnost srednjeg vijeka i osm.perioda PFBJH203 PFBJH101 Teorija književnosti PFBJH204 PFBJH104 Staroslavenski jezik PFBJH205 Svjetska književnost I PFBJH206 Opća lingvistika PFTZ02 Tjelesni i zdravstveni odgoj II ECTS

5 2. GODINA III SEMESTAR ŠIFRA USLOV JE POLOŽEN NASTAVNI PREDMET SEDMIČNO BROJ ČASOVA SEMESTRALNO P V S P V S PFBJH301 PFBJH106 Opća historija srednjeg vijeka Strani jezik PFBJH302 PFBJH205 Svjetska književnost II PFBJH303 Dječija književnost PFBJH304 PFBJH103 Morfologija PFBJH305 PFBJH204 Uporedna gramatika slavenskih jezika PFBJH306 PFBJH201 Historija BiH srednjeg vijeka PFBJH307 Starije južnoslavenske književnosti ECTS IV SEMESTAR ŠIFRA USLOV JE POLOŽEN NASTAVNI PREDMET SEDMIČNO BROJ ČASOVA SEMESTRALNO P V S P V S PFBJH401 PFBJH306 Historija BiH osmanskog perioda PFBJH402 PFBJH202 Bh. književnost austrougarskog perioda PFBJH403 Dijalektologija PFBJH404 Latinski jezik PFPED Pedagogija PFBJH405 Historija religija PFBJH406 Drama i film Izborni predmet ECTS Izborni predmeti ŠIFRA USLOV JE POLOŽEN NASTAVNI PREDMET SEDMIČNO BROJ ČASOVA SEMESTRALNO P V S P V S PFBJHI01 Kultura govora PFBJHI02 Bh. kritika i esejistika PFMEN Menadžment u obrazovanju PFIRLJP Interkulturalno razumijevanje i ljudska prava ECTS

6 3. GODINA V SEMESTAR ŠIFRA USLOV JE POLOŽEN NASTAVNI PREDMET SEDMIČNO BROJ ČASOVA SEMESTRALNO P V S P V S PFBJH501 PFBJH301 Opća historija novog vijeka PFDID PFPED Didaktika PFBJH502 PFBJH307 Novije južnoslavenske književnosti PFBJH503 PFBJH304 Sintaksa PFOPS Opća psihologija PFBJH504 PFBJH203 Književne i kritičke teorije XX vijeka Izborni predmet ECTS VI SEMESTAR ŠIFRA USLOV JE POLOŽEN NASTAVNI PREDMET SEDMIČNO BROJ ČASOVA SEMESTRALNO P V S P V S PFBJH601 PFBJH401 Historija BiH od do Drugog svjetskog rata PFBJH602 PFBJH402 Bh. književnost između dva svjetska rata PFBJH603 PFBJH305 Historijska gramatika PFBJH604 PFBJH302 Svjetska književnost III PFBJH605 Semantika PFPSO Psihologija obrazovanja Izborni predmet ECTS Izborni predmeti ŠIFRA USLOV JE POLOŽEN NASTAVNI PREDMET SEDMIČNO BROJ ČASOVA SEMESTRALNO P V S P V S PFBJHI03 Putopis PFBJHI04 Leksikologija PFINP PFSPP Inkluzivna praksa PFBJHI05 Uvod u kulturalne studije ECTS

7 4. GODINA ŠIFRA VII SEMESTAR USLOV JE POLOŽEN NASTAVNI PREDMET SEDMIČNO BROJ ČASOVA SEMESTRALNO P V S P V S PFBJH701 PFBJH501 Opća historija savremenog doba PFBJH702 PFBJH604 Svjetska književnost IV PFBJH703 Metodika nastave bos. jezika i književnosti I PFBJH704 Metodika nastave historije I PFBJH705 Norma i kultura jezika PFDIP Didaktička praksa PFBJH706 PFBJH603 Historija bosanskoga književnoga jezika Izborni predmet ECTS VIII SEMESTAR ŠIFRA USLOV JE POLOŽEN NASTAVNI PREDMET SEDMIČNO BROJ ČASOVA SEMESTRALNO P V S P V S PFBJH801 PFBJH601 Historija BiH od Drugog svjetskog rata do danas PFBJH802 PFBJH602 Savremena bh. književnost PFBJH803 PFBJH703 Metodika nastave bos. jezika i književnosti II PFBJH804 PFBJH704 Metodika nastave historije II PFBJH805 PFBJH503 Lingvostilistika PFBJH806 Završni rad PFBJHMP Metodička praksa Izborni predmet ECTS Izborni predmeti ŠIFRA USLOV JE POLOŽEN NASTAVNI PREDMET SEDMIČNO BROJ ČASOVA SEMESTRALNO P V S P V S PFRPS PFOPS Razvojna psihologija PFBJHI06 Interkulturalno izučavanje južnoslavenskih književnosti PFBJHI07 Postmodernizam PFBJHI08 Sociolingvistika ECTS

8

9 NASTAVNI PROGRAMI obavezni predmeti SOCIOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA Šifra: PFSOO Obavezni Broj sati za ostale vrste rada: 5 Broj sati za pripremu ispita: Kolegij sa sociološkog stajališta osvjetljava teme i probleme obrazovanja. Predmet sociologije obrazovanja i osnovni teorijsko-metodološki pristupi u okviru sociologije i sociologije obrazovanja; funkcionalistička perspektiva i uloga obrazovanja; konfliktne perspektive obrazovanja; interakcionističko polazište i obrazovanje; postmoderne perspektive o obrazovanju; prednosti i kritike pojedinih perspektiva o obrazovanju; društveni i povijesni kontekst obrazovanja; Institucionalni sistem obrazovanja; vrste obrazovanja; uloga obrazovanja u društvu; škola kao organizacija; univerzitet; obrazovni curriculum; obrazovanje i ideologija, socijalizacija; etape i činioci socijalizacije; društvene vrijednosti; socijalna kontrola i konflikti; različita obrazovna postignuća (klase, rod, manjine); obrazovanje i društvena pokretljivost; zanimanje i zapošljavanje; nezaposlenost; cjeloživotno obrazovanje; obrazovanje i kultura; kulturna reprodukcija: formalni školski nastavni plan/ skriveni nastavni plan; obrazovanje i multikulturalno društvo; religijska kultura i obrazovanje; obrazovanje i društvene promjene; globalizacija; tehnološke promjene i obrazovanje. Usvojena znanja studenti će moći primijeniti u obrazovnom, profesionalnom i širem socijalnom okruženju. Studenti će lakše uočiti različite aspekte u procesu obrazovanja te jasnije sagledati društvene posljedice nastavničkog rada, što pridonosi njihovoj većoj kompetentnosti za nastavničku ulogu. Predavanja, seminar, kolokviji, konsultacije. Izrada seminarskih radova i eseja iz oblasti sociologije obrazovanja. Znanje se provjerava na seminarima, vježbama i kolokvijima te na završnom ispitu koji se sastoji od pismenog i usmenog dijela. 1. Fočo, S. (2003 ); Sociologija odgoja i obrazovanja; Zenica, Dom štampe. 2. Lesourne, J. (1993); Obrazovanje i društvo: izazovi godine, Educa, Zagreb 3. Haralambos, H. (2002); Sociologija: teme i perspektive; Zagreb: Golden marketing 4. Cifrić, I. (1990); Ogledi iz sociologije obrazovanja. Zagreb 5. Flere, S. /ur./ (1986); Proturječja suvremenog obrazovanja (Zbornik), Zagreb 1. Liessmann, K. P. (2009.); Teorija neobrazovanosti, Zablude društva znanja, Jesenski i Turk, Zagreb. 2. Bruner J. (2000); Kultura obrazovanja. Zagreb, Educa.

10 TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ I i II Šifra: PFTZ01, PFTZ02 Broj sati za ostale vrste rada: Broj sati za pripremu ispita: Sveukupan broj sati potreban za Opis i okvirni sadržaj predmeta: studenata i kriteriji ocjenjivanja: i 2. Obavezni Nauka o pokretu: pojam, definicija, razvoj, ciljevi, struktura i odnos kineziologije i drugih znanosti. Antropologijski aspekt kinezioloških aktivnosti: kretanje kao biotička potreba, kibernetički prikaz funkcioniranja sistema čovjek, zakonitosti krivulja razvoja osobina i sposobnosti, prirodne zakonitosti vježbanja, anatomske i fiziološke osnove kretanja, uticaj kinezioloških aktivnosti na antropološka obilježja. Analiza kinezioloških aktivnosti: strukturalna analiza, antropološka analiza, kineziološka analiza. Motoričko učenje u kineziološkim aktivnostima: biotička motorička znanja, faze učenja, postupci i metode motoričkog učenja. Transformacijski procesi u kineziologiji: pojam procesa, pojam i definicija cilja procesa vježbanja, dijagnostika antropoloških obilježja, planiranje, provedba i upravljanje procesom vježbanja, analiza učinkovitosti transformacijskih procesa, sistemi kontrole stupnja usvojenosti motoričkih znanja, osobina i sposobnosti. Spoznavanje zakonitosti upravljanja procesima tjelesnog vježbanja te analiza, planiranje, programiranje, kontrola i provedba kinezioloških transformacijskih procesa. Teoretska predavanja, praktično teoretska predavanja, praktične vježbe Sudjelovanje u mjerenjima Provjera znanja je praktična i teoretska. U provjeru znanja uključiti sistem interaktivne nastave. Obavezno učešće studenata u nastavnom procesu. Provjera teoretskih znanja. I. Prskalo: Osnove kineziologije, Visoka učiteljska škola Petrinja, R. Katić, D. Bonacin: Kineziologija za sva vremena, Split, J. Babin, R. Katić, D. Ropac, D. Bonacin: Effect of specially programmed physical andhealt education on motor fitness of seven-year old school children, Coll. Antropol. 25, 1: , 2001.

11 UVOD U TEORIJU KNJIŽEVNOSTI Šifra: PFBJH101 Broj sati za ostale vrste rada: Broj sati za pripremu ispita: Obavezni Predmet Uvod u teoriju književnosti upoznaje studente sa glavnim pitanjima teorije književnosti te ih osposobljava za teorijsko promišljanje. Teme koje se obrađuju: Naziv i pojam književnosti, Temelji proučavanja književnosti, Termin i područje nauke o književnosti (teorija, historija, kritika), Književnost i pisac, Književnost i jezik, Književnost i čitalac, Načela i temeljni periodizacijski pojmovi, Književni sistemi i književni pokreti, Kratak prikaz književnohistorijskih razdoblja. Stih i proza, Književni rodovi i vrste, Mikrostrukture stila, Temeljni pojmovi versifikacije, Lirska pjesma, Epsko pjesništvo, Umjetnička proza, Trivijalna književnost, Drama. Kroz predmet Uvod u teoriju književnosti studenti će: - biti upoznati sa osnovnim pojmovima iz teorije književnosti i steći temeljne informacije, - sagledati različite probleme koji se detaljnije razrađuju u okviru drugih književnoteorijskih i metodičkih kolegija. Nastava se provodi kroz predavanja i seminare. Rad studenata na ovom predmetu vrednuje se na temelju: 1. prisustva nastavi (10%), 2. dvije provjere znanja u toku semestra kolokvij (40%), 3. seminar (10%), 4. završni pismeni ispit (40%) Preduvjet za ovjeru pohađanja predmeta je minimalno po šest bodova na kriterijima 1. i 3., a za izlazak na završni ispit skupljenih 30 bodova na predispitnim aktivnostima. Solar, M. (1997) Teorija književnosti, Zagreb Katnić-Bakaršić, M. (2001) Stilistika, Sarajevo Fleker, A. (1986) Stilske formacije, Zagreb Lešić, J. (2005) Teorija književnosti, Sarajevo Peleš G. (1999) Tumačenje romana, Zagreb

12 USMENA KNJIŽEVNOST Šifra: PFBJH Obavezni Broj sati za ostale vrste rada: Broj sati za pripremu ispita: Predmet Usmena književnost upoznaje studente sa osnovnim znanjima iz usmene književnosti. Teme koje se obrađuju: Uvod u usmenu književnost; Osnovne odlike usmene književnosti; Žanrovski sistem; Sakupljači i proučavaoci usmene književnosti; Usmena proza; Bajka; Novelistička pripovijetka; Šaljiva pripovijetka; Anegdota; Kraći usmni prozni oblici; Usmena lirika; Balada; Sevdalinka; Romansa; Usmena epika. Kroz predmet Usmena književnost studenti će: - biti upoznati sa temeljnim pojmovima iz usmene književnosti - steći metodološke kompetencije za samostalno istraživanje Nastava se izvodi kroz predavanja i seminare. Rad studenata na ovom predmetu vrednuje se na temelju: 1. prisustva nastavi (10%), 2. dvije provjere znanja u toku semestra kolokvij (40%), 3. seminarski rad (10%), 4. završni pismeni ispit (40%) Preduvjet za ovjeru pohađanja predmeta je minimalno po šest bodova na kriterijima 1. i 3., a za izlazak na završni ispit skupljenih 30 bodova na predispitnim aktivnostima. Bošnjačka književnost u književnoj kritici, Usmena književnost, priredili Buturović Đ. I Maglajlić M., Sarajevo Bošković-Stulli M. Usmena književnost, Zagreb Bošković-Stulli M. Usmena književnost kao umjetnost riječi, Zagreb Buturović Đ. Bosanskomuslimanska usmena epika, Sarajevo Maglajlić M. Usmena balada Bošnjaka, Sarajevo Maglajlić M. Od zbilje do pjesme, Latković V. Narodna književnost, Beograd Softić A. Usmena predaja Bošnjaka, Sarajevo Smailbegović E. Historijske predaje o Sarajevu, Sarajevo U dogovoru s predavačem

13 FONETIKA I FONOLOGIJA S ORTOEPIJOM I ORTOGRAFIJOM Šifra: PFBJH godina 1. semestar Obavezni Broj sati za ostale vrste rada: Broj sati za pripremu ispita: Prvi dio predmeta - fonetika i fonologija - predstavlja uvod u lingvistiku, nauku o jeziku. Osnovni uvid u ovu problematiku će pružiti definiranje predmeta, zadataka i podjele fonetike i fonologije. Ovaj predmet obuhvata i područje koje se bavi tvorbom i artikulacijom glasova, a osnovne kompetencije se stiču kroz upoznavanje sa terminima i oblastima: govorni aparat, govorni akt, podjela glasova (alofona), tipovi artikulacije, vokali i konsonanti, glasovne promjene, akcent (naglasak). Drugi dio predmeta - ortoepija i ortografija - predstavlja uvod u ortografiju i ortoepiju u bosanskome jeziku. Teme koje se obrađuju će studentima pružiti osnovni uvid u problematiku jezičke pravilnosti i nepravilnosti. Studenti će biti upoznati sa terminima jezičke politike, jezičke norme i standardnoga jezika. Kroz prvi dio predmeta - fonetika i fonologija - studenti će: - ovladati znanjima o fonetskim i fonološkim obilježjima, zatim terminima glas, fonem, alofon i ostalim terminima relevantnim za cjelokupnu nauku o jeziku; također će steći vještinu prepoznavanja dužine vokala, njihovih akcenata i ostalih karakteristika; glasovne promjene će savladati na nivou prepoznavanja, objašnjavanja i raščlanjivanja; Kroz drugi dio predmeta - ortografija i ortoepija - studenti će: - ovladati osnovnim znanjima o pravilnome pisanju i izgovoru u bosanskome jeziku; također će steći vještinu prepoznavanja najčešćih grešaka prilikom pisanja velikog i malog slova, sastavljenog i rastavljenog pisanja riječi, najčešćih grešaka kod zamjene glasa jata u različitim pozicijama; Nastava se izvodi kroz predavanja, vježbe i seminare. Predavanja se izvode metodom izravnog poučavanja. Vježbe i seminari služe za dodatnu/detaljniju preradu sadržaja obrađenih na predavanjima. Rad studenata na predmetu Fonetika i fonologija sa ortoepijom i ortografijom se vrednuje na temelju: 1. prisustva nastavi (10%), 2. dvije provjere znanja u toku semestra kolokviji (40%), 3. izrada seminarskog rada (10%), 4. završni pismeni ispit (40%). Preduslov za ovjeru pohađanja predmeta (potpis) je minimalno po 6 bodova na kriterijima 1 i 3, a za izlazak na završni ispit skupljenih 30 bodova na predispitnim aktivnostima. 1. Jahić,Dž. - Halilović, S. - Palić, I.: Gramatika bosanskoga jezika, Zenica, Silić, J. - Pranjković, I.: Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta, Zagreb, Halilović, S., Pravopis bosanskoga jezika, Dom štampe, Zenica, Bulić, R., Bosanski jezik (jezičko-pravopisni priručnik), Tuzla, Cědic, I.: Osnovi gramatike bosanskog jezika, Sarajevo, Bulić, R., Rječnik pravopisnih, obličkih i akcenatskih nedoumica u standardnome bosanskom jeziku, Bosanska riječ, Tuzla, 2009.

14 GRAFOLINGVISTIKA Šifra: PFBJH Obavezni Broj sati za ostale vrste rada: 15 Broj sati za pripremu ispita: Predmet Grafolingvistika obuhvata historijat razvoja pisma (grafije), te podrazumijeva upoznavanje studenata sa počecima proučavanja ove oblasti u lingvistici. Osim historijskih činjenica i savladavanja poznatih grafijskih sistema koji su se kroz historiju razvili na slavenskome teritoriju, studenti se kroz ovaj predmet osposobljavaju za jezičku analizu tekstova i spomenika koji su pisani starijim grafijskim sistemima. Kroz predmet Grafolingvistika studenti će biti osposobljeni za: - pravilno tumačenje odnosa jezika i govora, usmenosti i pismenosti, razlikovanje grafetike i grafematike; transliteraciju i transkripciju srednjovjekovnih tekstova. Također će biti upoznati sa osnovnim rezultatima savremenih grafolingvističkih i palegrafskih istraživanja oprimjerenim na srednjovjekovnim tekstovima (glagoljičnim, ćiriličnim, bosaničnim) te biti osposobljeni kritičko čitanje literature iz ove oblasti; Pored toga studenti će ovladati znanjima i vještinama nužnim za dublje upoznavanje s pojedinim temama iz ove oblasti kroz pisanje domaćih zadataka; Formirati bazu znanja neophodnu za praćenje i savladavanje predmeta iz oblasti historije jezika u narednome semestru. Nastava se izvodi kroz predavanja i seminarski rad. Predavanja se izvode metodom izravnog poučavanja. Izrade domaćih zadataka. Rad studenata na predmetu Grafolingvistika jezika se vrednuje na temelju: 1. prisustva nastavi (10%), 2. dvije provjere znanja u toku semestra kolokviji (40%), 3. izrada domaćih zadaća (10%), 4. završni pismeni ispit (40%). Preduvjet za ovjeru pohađanja predmeta (potpis) je minimalno po 6 bodova na kriterijima 1 i 3, a za izlazak na završni ispit skupljenih 30 bodova na predispitnim aktivnostima. Kriteriji za konačno ocjenjivanje uspjeha studenta na temelju prikupljenih bodova po svim kriterijima su predviđeni Statutom Univerziteta u Bihaću. 1. M. Žagar, Grafolingvistika srednjovjekovnih tekstova, Matica hrvatska, Zagreb godina 2. Amira Turbić-Hadžagić, TRAGOM PALEOGRAFSKIH OSOBITOSTI BOSANSKO- HUMSKIH POVELJA 12. i 13. STOLJEĆA, Bosanski jezik. Časopis za kulturu bosanskoga književnog jezika, Tuzla 2005, str Amira Turbić-Hadžagić, Paleografske osobitosti Povelje Kulina bana, Bosanski jezik.časopis za kulturu bosanskoga književnog jezika, 2009, br. 6, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli, Tuzla, ISSN , (25-37) 4. Grupa autora, Povijest hrvatskoga jezika, 1. knjiga: srednji vijek, Croatica, Zagreb godine (samo odbrana poglavlja) U dogovoru sa predavačem

15 UVOD U HISTORIJU Šifra: PFBJH Obavezni Broj sati za ostale vrste rada: 0 Broj sati za pripremu ispita: Predmet Uvod u historiju upoznaje studente o pojmu historije kao nauke te mjestu historije u humanističkim naukama. Teme koje se obrađuju: multidisciplinarnost savremenog historijskog razmatranja vremenske podjele unutar historije (stari, srednji, novi vijek i savremeno doba); mitska i historijska svijest; historijska nauka danas: nehistorična stremljenja; pitanja objektivnosti i etike historičara; fundamentalni pojmovi historije i srodnih nauka i naučnih disciplina; definicija historijskih izvora; osnovni pojmovi naučnoga istraživanja u historiji; evropska historiografija srednjeg vijeka; hrišćanski temelji u kasnoj antici; razvoj historiografije latinskog Zapada; vizantijska historiografija; Arapi i arapska historiografija; osmanska historiografija; humanistička historiografija; historijska erudicija u XVII-XVIII vijeku; pomoćne discipline; bolandisti; Vico; prosvjetiteljstvo; Voltaire; Montesquieu; Gibbon; kretanja u Njemačkoj; njemačka filozofija i historijska nauka; liberalizam i romantizam na evropskom Zapadu; daljnji razvitak njemačke historiografije u 19. vijeku; povijest i uticaj pozitivizma; marksizam i socijalistička historiografija; savremeno stanje historiografije; prijevod kretanja u velikim nacionalnim historiografijama svijeta; francuska strukturalna historiografija; savremeno stanje bh. historiografije; najznačajniji bh. historičari. Kroz predmet Uvod u historiju studenti će ovladati znanjima o historiji kao nauci te fundamentalnim pojmovima historije i srodnih nauka i naučnih disciplina. Predmet će se realizirati kroz predavanja, a predavanja se izvode metodom izravnog poučavanja. Rad studenata vrednuje se na temelju: 1. prisustva i aktivnosti na nastavi (10%), 2. dvije provjere znanja u toku semestra kolokviji (40%), 3. portfolio ili zadaća (10%), završni pismeni ispit (40%). Preduslov za ovjeru pohađanja predmeta (potpis) je minimalno po 6 bodova na kriterijima 1 i 3, a za izlazak na završni ispit skupljenih 30 bodova na predispitnim aktivnostima. GROSS, M. Historijska znanost. Razvoj, oblik, smjerovi. Zagreb, U dogovoru s predavačem;

16 OPĆA HISTORIJA STAROG VIJEKA Šifra: PFBJH Obavezni PFBJH Broj sati za ostale vrste rada: 15 Broj sati za pripremu ispita: Predmet Opća historija starog vijeka upoznaje studente sa osnovnim znanjima iz historije staroga vijeka na južnoslavenskim područjima. Teme koje se obrađuju: Stari Istok; Stara Grčka i helenizam; Stari Rim; Jugoistočna Evropa u doba antike. Kroz predmet Opća historija starog vijeka studenti će: - biti upoznati sa temeljnim pojmovima iz historije stare Grčke, Rima i Jugoistočne Evrope. - steći metodološke kompetencije za samostalno istraživanje. Nastava se izvodi kroz predavanja i seminare.. Rad studenata na ovom predmetu vrednuje se na temelju: 1. prisustva nastavi (10%), 2. dvije provjere znanja u toku semestra kolokvij (40%), 3. seminarski rad (10%), 4. završni pismeni ispit (40%) Uslov za ovjeru pohađanja predmeta je minimalno po šest bodova na kriterijima 1. i 3., a za izlazak na završni ispit skupljenih 30 bodova na predispitnim aktivnostima. V. I. Avdmev, Istorija starog istoka, Beograd G. Novak, Egipat, Zagreb V. V. Struke-D. P. Kalistev, Stara Grčka, Sarajevo F. Parazoglu, Istorija helenizma, Beograd 1967 U dogovoru sa predavačem.

17 HISTORIJA BiH STAROG VIJEKA Šifra: PFBJH Obavezni Broj sati za ostale vrste rada: 15 Broj sati za pripremu ispita: Predmet Historija BiH starog vijeka upoznaje studente sa historiografskim razmatranjima na južnoslavenskim prostorima u starom vijeku. Teme koje se obrađuju: Pregled starije prahistorije; promjene u kulturi, naseljenosti i društvenom ustroju od početka brončanog doba; promjene i nastanak kultura željeznog doba (9/8.st.pr.n.e.); pregled glavnih kuiturnih skupina; pitanje etničke podjele Ilirika; argumenti u prilog mišljenju od tri glavne cjeline: sjeverozapadna (jezično bliska Venetima): dalmato-panonska; jugoistočna ili ilirska (u užem smislu); prisutnost tih triju cjelina na području BiH; antički književni izvori; počeci historijskoga doba; dodiri s antičkim svijetom: elementi grčke kulture; keltske provale i širenje latinske civilizacije; rana ilirska država; ilirska Makedonija i Rim god.pr.n. e. rimski prodor na sjeverozapad Ilirika: Japudija, Delmati, Panonija; Pregled dometa kultumog razvitka do konačnog rimskog osvajanja; urbanizacija; društvena struktura i statusna podjela; ustroj političkih zajednica: gradske općine, savezi na etničkoj podlozi, kraljevstva; rimsko osvajanje do pacifilcacije 9. god. nove ere; ustroj provincija Dalmacije i Panonije; vojska;kolonije; podaci i vidovi romanizacije po oblastima;iliriske provincije do kasne antike; osobitosti kasnoantičkog razvoja, bosanskohercegovačko područje u antici. Kroz predmet Historija Bosne i Hercegovine starog vijeka studenti će ovladati znanjima o južnoslavenskim područjima u starom vijeku te o počecima kršćanstva. Nastava se izvodi kroz predavanja i seminare. Rad studenata vrednuje se na temelju: 1. prisustva i aktivnosti na nastavi (10%), 2. dvije provjere znanja u toku semestra kolokviji (40%), 3. seminarski rad (10%), završni pismeni ispit (40%). Preduvjet za ovjeru pohađanja predmeta (potpis) je minimalno po 6 bodova na kriterijima 1 i 3, a za izlazak na završni ispit skupljenih 30 bodova na predispitnim aktivnostima. Bojanovski, I. Bosna i Hercegovina u antičko doba, Sarajevo, A. Stipćević,Iliri. Život povijest kultura, Zagreb, Čović, B. Od Butmira do Ilira, Sarajevo, 1976.

18 BH.KNJIŽEVNOST SREDNJEG VIJEKA I OSMANSKOG PERIODA Šifra: PFBJH Obavezan PFBJH Broj sati za ostale vrste rada: Broj sati za pripremu ispita: I srednjovjekovna književnost BiH; opće karakteristike srednjovjekovne književnosti evropskog kulturnog kruga; a/ vizantijska srednjovjekovna književnost; b/ zapadnoevropska srednjovjekovna književnost; c/ srednjovjekovna književnost islamskog kulturnog kruga; II Književnost u doba osmanske vladavine: A) Bošnjačka književna tradicija: B) Hrvatska književna tradicija C) Srpska književna tradicija u BiH D) Jevrejska književna tradicija. Predmetom Bh. književnost srednjeg vijeka i osmanskog perioda studenti stiču osnovna znanja o kulturnim i književnim kretanjima u Bosni i Hercegovini u doba srednjovjekovlja te osmanskom periodu. Studenti će biti osposobljeni i pripremljeni za nastavak istraživanja i izučavanja bosanskohercegovačke književnosti u ostalim periodima. Predmet će se realizirati kroz predavanja, vježbe i seminare. Rad studenata se vrednuje na temelju: 1. prisustva nastavi (10%), 2. dvije provjere znanja u toku semestra kolokviji (40%), 3. Seminarski rad ili druge aktivnosti (10%), 4. završni pismeni ispit (40%). Preduvjet za ovjeru pohađanja predmeta (potpis) je minimalno po 6 bodova na kriterijima 1 i 3, a za izlazak na završni ispit skupljenih 30 bodova na predispitnim aktivnostima. Kriteriji za konačno ocjenjivanje uspjeha studenta na temelju prikupljenih bodova su predviđeni Statutom Univerziteta u Bihaću. 1. M. Rizvić: Pregled književnosti naroda BiH 2. M. Rizvić: Panorama bošnjačke književnosti 3. F. Nametak: Pregled književnosti bosanskohercegovačkih muslimana na turskom jeziku 4. M. Huković: Alhamijado književnost i njeni stvaraoci u BiH 5. Bosanskohercegovačka književna hrestomatija, knjiga I Herta Kuna, Hrestomatija starije bosanske književnosti 6. M.Dizdar: Stari bosanski tekstovi 7. A. Isaković: Biserje 8. I.F.Jukić: Sabrana djela 9. M. Mujezinović: Islamska epigrafika I, II, III

19 TEORIJA KNJIŽEVNOSTI Šifra: PFBJH Obavezan PFBJH Broj sati za ostale vrste rada: 15 Broj sati za pripremu ispita: Predmet Teorija književnosti upoznaje studente sa glavnim pitanjima teorije književnosti te ih osposobljava za teorijsko mišljenje. Teme koje se obrađuju su: Temeljni načini razumijevanja knjiženosti; Moderne teorije teksta i tekstualnosti; Struktura značenja u književnom tekstu; Tropi ili figure značenja; Priča kao postupak izgradnje unutarnjeg svijeta književnog djela; Književni rodovi i vrste; Podjela književnosti; Lirska poezija; Narativna poezija; Kraće prozne pripovijedne vrste; Roman; Drama; Postmoderna književnost. Kroz predmet Teorija književnosti studenti će: biti upoznati sa pojmovima iz teorije književnosti; razviti samostalno kritičko razumijevanje književnoumjetničkih djela i stečena znanja moći primjeniti na širem, inter i metateorijskom planu. Nastava se izvodi kroz predavanja i seminare. Rad studenata se vrednuje na temelju: 1. prisustva nastavi (10%), 2. dvije provjere znanja u toku semestra kolokviji (40%), 3. Seminarski rad ili druge aktivnosti (10%), 4. završni pismeni ispit (40%). Preduvjet za ovjeru pohađanja predmeta (potpis) je minimalno po 6 bodova na kriterijima 1 i 3, a za izlazak na završni ispit skupljenih 30 bodova na predispitnim aktivnostima. Kriteriji za konačno ocjenjivanje uspjeha studenta na temelju prikupljenih bodova su predviđeni Statutom Univerziteta u Bihaću. Z.Lešić: Postrsukturalistička čitanka, Sarajevo M.Solar: Književnoteorijski leksikon, Zagreb U dogovoru sa predavačem

20 STAROSLAVENSKI JEZIK Šifra: PFBJH Obavezan PFBJH Broj sati za ostale vrste rada: 15 Broj sati za pripremu ispita: Predmet Staroslavenski jezik predstavlja uvod u historiju jezika. Teme koje se obrađuju će studentima pružiti osnovni uvid u razvoj staroslavenskih samoglasnika, suglasnika i sonanata. Poseban uvid u ovu problematiku će pružiti definiranje predmeta, problema i zadataka proučavanja staroslavenske gramatike. Ovaj predmet obuhvata i staroslavensku fonetiku, morfologiju i sintaksu. Dakle, osnovni cilj ovoga predmeta je upoznavanje studenata sa terminima i znanjima koja će im olakšati slušanje predmeta iz historije jezika. Kroz predmet Staroslavenski jezik studenti će: - ovladati znanjima o fonetskim, fonološkim, morfološkim, sintaktičkim i leksičkim obilježjima staroslavenskoga jezika, zatim terminima staroslavenski, starobugarski, staromakedonski, općeslavenski, crkvenoslavenski jezik, te terminima redakcija i recenzija. Studenti će, također, steći znanja o pojedinim deklinacionim obrascima, tvorbi glagolskih oblika i leksičkom fondu staroslavenskoga jezika; - postati informiran korisnik literature i informacija o staroslavenskoj gramatici i općenito o dijahronoj lingvistici; razviti osobine i sposobnosti potrebne za kritičko čitanje literature iz ove oblasti; - ovladati znanjima i vještinama nužnim za dublje upoznavanje s pojedinim temama u području staroslavenskoga jezika kroz pretraživanje i čitanje stručne literature, vježbanje na konkretnim primjerima. Formirati bazu znanja neophodnu za praćenje i savladavanje stručnih lingvističkih predmeta iz oblasti historije jezika. (Historija bosanskoga književnog jezika, Historija bosanskoga standardnog jezika, Uporedna gramatika slavenskih jezika). Nastava se izvodi kroz predavanja, vježbe i seminar. Predavanja se izvode metodom izravnog poučavanja. Vježbe služe za dodatnu/detaljniju preradu sadržaja obrađenih na predavanjima. Izrada domaćih zadaća. Rad studenata na predmetu Staroslavenski jezik se vrednuje na temelju: 1. prisustva nastavi (10%), 2. dvije provjere znanja u toku semestra kolokviji (40%), 3. seminara (10%), 4. završni pismeni ispit (40%). Preduvjet za ovjeru pohađanja predmeta (potpis) je minimalno po 6 bodova na kriterijima 1 i 3, a za izlazak na završni ispit skupljenih 30 bodova na predispitnim aktivnostima. Kriteriji za konačno ocjenjivanje uspjeha studenta na temelju prikupljenih bodova po svim kriterijima su predviđeni Statutom Univerziteta u Bihaću Stjepan Damjanović, Staroslavenski jezik, Zagreb (2003. i dalje) Stjepan Damjanović, Slovo iskona, Matica hrvatska, Zagreb J. Ham: Staroslavenska čitanka Sv. Josip J. Vrane: Staroslavenski grafijski sistem i njegova fonetska realizacija

21 SVJETSKA KNJIŽEVNOST I Šifra: PFBJH Obavezan Broj sati za ostale vrste rada: 0 Broj sati za pripremu ispita: Koncepcija povijesti svjetske književnosti; svjetska, opća, komparativna i nacionalna povijest književnosti; periodizacija; epohe književnosti evropskoga kulturnog kruga; metodologija komparativne književnosti, orijentalni izvori evropske književnosti, antičke književnosti; grčka književnost, glavne značajke i razvojne faze; Homerovi epovi; kratak pregled grčke lirike; razvoj tragedije i komedije; helenizam.; opće karakteristike i značenje rimske književnosti; kazalište u Rimu; razvoj lirskog i epskog pjesništva; srednjovjekovna književnost i njezine značajke; junački ep i viteški roman; razvoj lirike; drama. Svjetska književnost I pruža globalni - komparatistički aspektirani - uvid u najznačajnije svjetske nacionalne književnosti i djela koja su odredila epohe i stilske formacije, te upućuje studente u razvitak književnosti zapadnoga civilizacijskog kruga od njezinih korijena u egipatskoj, mezopotamskoj i starohebrejskoj književnosti. Dobivena saznanja mogu se primijeniti (i) na izučavanje, razumijevanje i kontekstualiziranje književnopovijesnih pojava u književnosti a koje su vrlo često neodvojive ili čak posljedice tih poticaja i pojava iz najstarijeg perioda.upoznavanje s književnim djelima zapadnoga civilizacijskog kruga od njezinih početaka (staroegipatska, mezopotamska, starohebrejska književnost) preko starogrčke i rimske do srednjovjekovne književnosti. Nastava se izvodi kroz predavanja i seminare. Studenti su dužni u toku semestra iščitati sva djela predviđena u lektiri. Praćenje sudjelovanja studenata na predavanjima i seminarima (izrada seminarskog rada). Pismena i usmena provjera znanja temeljenog na primarnoj i sekundarnoj literaturi (interpretacija književnog djela ili djela iz referencijalne literature).konačna ocjena je zbir svih bodova po kriterijima koji su navedeni i predviđeni silabusom predmeta. Beker, M.(1979). Povijest književnih teorija. Zagreb: Sveučilištna naklada Liber Detoni-Dujmić, Dunja (ur.) Leksikon stranih pisaca. Zagreb: Školska knjiga. Košutić-Brozović, N.,Čitanka iz stranih književnosti 1 Zagreb: Školska knjiga. Solar, M. (2003). Povijest svjetske književnosti. Zagreb: Golden marketing. Beker, M. (1995). Uvod u komparativnu književnost. Zagreb: SNL. Čale, F. et al. (ur.) (1971. i dalje). Povijest svjetske književnosti, sv. 1 i 2. Zagreb: Mladost. D'Amico, S. (1972). Povijest dramskog teatra. Zagreb: Nakladni zavod MH. Slamnig, I.(drugo izdanje, 1999). Svjetska književnost zapadnoga kruga. Zagreb

22 GODINA SEMESTAR STATUS USLOV BROJ ECTS OPĆA LINGVISTIKA Šifra: PFBJH Obavezni Broj sati za pripremu ispita: 15 Broj sati za ostale vrste rada: 5 75 Historijski uvod u lingvistiku, objekt i predmet lingvističke nauke te osnovne odlike naučnih metoda i naučnih modela. Studentima se daje uvid u razvoj nauke o jeziku od najstarijih dokumenata koji svjedoče o jezikoslovlju (Grci i Indijci, racionalizam u lingvistici) preko učenja o jeziku u XIX stoljeću (komparatisti, psihologizam, biološki naturalizam, mladogramatičari) i strukturalnih učenja u XX stoljeću (škole evropskog strukturalizma, američka strukturalna lingvistika) pa sve do modernih lingvističkih pravaca XXI stoljeća; produbljivanje znanja o individualnom i kolektivnom usvajanju jezičke kompetencije i raspolaganju njome, o tome kako čovjekova jezička djelatnost funkcionira u širim okvirima komunikacijske i simboličke prakse, te kako se analiziraju, s različitih aspekata, jezički iskazi. Znači, jedan od osnovnih ciljeva predmeta Opća lingvistika jeste da se student detaljno upozna s temeljnim pojmovima lingvistike i ovlada terminologijom svih nivoa lingvističke analize kako bi se stvorila solidna podloga za naredne lingvističke kolegije. Predmetom Opća lingvistika studenti stiču osnovna znanja o lingvistici kao naučnoj disciplini, njenom razvoju, sinhronijskoj i dijahronijskoj ravni, te predmetu izučavanja. Student stiče jasnu sliku o osobenostima pojedinih pravaca kao i jasnu predodžbu o tome što je jezik i kako ga valja izučavati. Student je pripremljen za dalje proučavanje jezika s općelingvističkog stanovišta. Nastava se izvodi kroz predavanja i vježbe. Rad studenata na predmetu Opća lingvistika se vrednuje na temelju: 1. prisustva nastavi (10%), 2. dvije provjere znanja u toku semestra kolokviji (40%), 3. izrada domaće zadaće (10%), 4. završni pismeni ispit (40%). Preduslov za ovjeru pohađanja predmeta (potpis) je minimalno po 6 bodova na kriterijima 1 i 3, a za izlazak na završni ispit skupljenih 30 bodova na predispitnim aktivnostima. Kriteriji za konačno ocjenjivanje uspjeha studenta na temelju prikupljenih bodova po svim kriterijima su predviđeni Statutom Univerziteta u Bihaću. 1. Ivić, M.: Pravci u lingvistici, Ljubljana, Saussure, F.: Opšta lingvistika, Beograd, Glovacki-Bernardi, Z. - Kovačec, A. - Mihaljević (M. - Halwachs, D. - Sornig, K. - Penzinger, C. - Schrodt, R.): Uvod u lingvistiku, Zagreb, Škiljan, D.: Pogled u lingvistiku, Zagreb, Tekavčić, P.: Uvod u lingvistiku, Zagrab, Benveniste, E.: Problemi opšte lingvistike, Beograd, Jakobson, R. i Halle, M.: Temelji jezika, Zagreb, Martinet, A.: Osnovi opće lingvistike, Zagreb, 1982.

23 OPĆA HISTORIJA SREDNJEG GODINA SEMESTAR STATUS UVJET ECTS VIJEKA Šifra:PFBJH Obavezni PFBJH Broj sati za ostale vrste rada: 20 Broj sati za pripremu ispita: Predmet Opća historija srednjeg vijeka pruža studentima osnovno znanje iz historije srednjega vijeka. Teme koje se obrađuju su sljedeće: - Evropa - Historija Arapa - Jugoistočna Evropa - Osmansko carstvo Kroz predmet Opća historija srednjeg vijeka studenti će: - se upoznati sa temeljnim pojmovima iz historije srednjega vijeka u Evropi, historije Arapa i Osmanskoga carstva i - steći metodološke kompetencije za samostalno istraživanje. Nastava se izvodi kroz predavanja. Rad studenata na ovom predmetu vrednuje se na temelju: 1. prisustva nastavi (10%), 2. dvije provjere znanja u toku semestra kolokviji (40%), 3. zadaća (10%), 4. završni pismeni ispit (40%) Uslov za ovjeru pohađanja predmeta je minimalno po šest bodova na kriterijima 1. i 3., a za izlazak na završni ispit sakupljenih 30 bodova na predispitnim aktivnostima. M. Sutnić, Hrestomatija izvora za opštu historiju srednjeg vijeka, Svjetlost, Srajevo, Udljcov-Kosminski-Vatništain, Istorija srednjeg vijeka I, Naučna knjiga, Beograd, F. Šušić, Povijest Hrvata, Zagreb, H. Inaldžin, Osmansko carstvo, Beograd, J. Hammer, Historija Turskog (Osmanskog) carstva, Zagreb, U dogovoru sa predavačem.

24 ENGLESKI JEZIK (STRANI JEZIK) Broj sati za ostale vrste rada: Obavezni Broj sati za pripremu ispita: Kroz predmet Engleski jezik kao strani jezik u struci i njegove nastavne cjeline koje predstavljaju okvir unutar kojeg se obrađuju osnovne teme i sadržaji s ciljem proširenja općeg (stručnog) vokabulara te ponavljanja, uvježbavanja i usvajanja osnovnih gramatičkih konstrukcija, na osnovu stečenih znanja iz morfologije i sintakse engleskog jezika u struci kroz rad na tekstu, studenti će postići razumijevanje pisanog stručnog teksta na engleskome jeziku. Vježbe, diskusija na zadanu temu, individualni rad, rad u parovima, grupni rad, dodatno štivo, zadaci za individualno učenje, upotreba informacijskih tehnologija, pretraživanje svjetske računalne mreže itd. će omogućiti studentima da razviju jezičke vještine, posebno vještine čitanja, pisanja, govora i slušanja. Po uspješnom završetku položenog ispita studenti će: 1. usvojiti stručnu terminologiju na engleskome jeziku prema temama u nastavnom planu i programu; 2. usvojiti osnovna znanja iz morfologije i sintakse engleskoga jezika u struci kroz rad na tekstu; 3. razviti sve četiri jezičke vještine: čitanje, pisanje, govor, slušanje. Nastava se izvodi kroz intenzivne vježbe. Podrazumijevaju pripreme za sat, redovno rješavanje domaće zadaće, učestvovanje u diskusijama na zadane teme, aktivnost, prisustvovanje parcijalnim testovima tokom semestra. Rad studenata na predmetu Strani jezik u struci I se vrednuje na temelju: 1. prisustva i aktivnosti na nastavi (10%), 2. dvije provjere znanja u toku semestra kolokviji (40%), 3. portfolio (10%), završni pismeni ispit (40%). Preduvjet za ovjeru pohađanja predmeta (potpis) je minimalno po 6 bodova na kriterijima 1 i 3, a za izlazak na završni ispit sakupljenih 30 bodova na predispitnim aktivnostima. Grgić, B., i Brihta, J.(1986). Engleska gramatika za svakoga, Zagreb: Školska knjiga Hornby, A.S. (2000). Owford advanced learner's dictionary of current English, šesto izdanje, Oxford: Oxford University Press Leech G., Svartvik J. (1994). A communicative grammar of English, drugo izdanje, London: Longman Azar, Betty Schramphfer (1992). Fundamentals of English Grammar,New Jersey: Prentice Hall Regents

25 NJEMAČKI JEZIK (STRANI JEZIK) Broj sati za ostale vrste rada: Broj sati za pripremu ispita: Obavezni Nastava iz ovog predmeta se odvija samo kroz vježbe kojima je osnovni cilj omogućiti studentima razumijevanje jednostavnijih tekstova u području kojeg studiraju. Od studenata se očekuje aktivno učešće na vježbama, što podrazumijeva komunikaciju koja će unaprijediti govorne vještine. Rad na vježbama temelji se na odabranim tekstovima iz područja studija. Osposobiti studenta za služenje njemačkim jezikom u funkciji struke na nivou B1. Nastava se izvodi kroz vježbe. Na predmetu Njemački jezik aktivnost studenata kao i kriterij ocjenjivanje vrši se na slijedeći način: 1. prisustva nastavi (10%), 2. dvije provjere znanja u toku semestra kolokviji (40%), 3. izrada referata i izlaganje (10%), 4. završni pismeni ispit (40%). Preduvjet za ovjeru pohađanja predmeta (potpis) je minimalno po 6 bodova na kriterijima 1 i 3, a za izlazak na završni ispit skupljenih 30 bodova na predispitnim aktivnostima. I. Medić: Kleine deutsche Grammatik, Školska knjiga, Zagreb, Michaela Brinitzer u. Verena Damm: Grammatik sehen. Arbeitsbuch fuer Deutsch als Fremdsprache, Max Hueber Verlag, Ismaning, Grupa autora: Versprochen! Deutsch lernem mit comics. Von Jugendlichen fuer Jugendliche. Šahinpašić, Sarajevo, 2010.

26 SVJETSKA KNJIŽEVNOST II Šifra: PFBJH302 Broj sati za ostale vrste rada: Broj sati za pripremu ispita: Obavezni PFBJH Upoznavanje studenata s književnopovijesnim, epohalnim, tipskim, poetičkim karakteristikama i tokovima renesanse, baroka i klasicističke književnosti te upoznavanje s najvrednijim djelima svjetske književnosti. Humanizam i renesansa. Počeci renesansneumjetničke književnosti u Italiji. Renesansa u Francuskoj, Španiji i Engleskoj. Preporod umjetnosti i književnosti. Petrarca, Kanconijer; Boccaccio, Dekameron; Ariosto, Bijesni Orlando; L. de Medici - izbor iz Soneta; Rabelais, Gargantua i Pantagruel; Montaigne - izbor iz Eseja; Machiavelli, Mandragola / Vladar (Vladalac); L. de Vega, Vitez čudesa; M. de Cervantes, Don Quijote; W. Shakespeare, Hamlet, Othello, Macbeth, Julije Cezar, Kralj Lear, San ljetne noći; soneti. Barokna književnost. Gongora, Samoće; Marino, Adonis; Calderon, Život je san; Milton, Izgubljeni raj; Tasso, Oslobođeni Jeruzalem. Klasicizam i prosvjetiteljstvo. Moliere, Mizantrop; Racine, Fedra; Corneille, Cid; Fontaine, Basne;Voltaire, Candide; Swift, Guliverova putovanja; Goldoni, Krčmarica Mirandolina; Lessing, Hamburška dramaturgija. Studenti koji su tokom nastavnog procesa kontinuirano izvršavali svoje obavezeće biti osposobljeni da: -razumijevaju književnopovijesni, poetički okvir renesanse, baroka ili klasicizma na nivou odgovarajuće poetike; razumijevaju, kontekstualiziraju, kompariraju i analiziraju najznačajnija svjetska ostvarenja. Osnovni oblik provođenja nastave su predavanja i seminarski rad Studenti su dužni u toku semestra iščitati sva djela predviđena u lektiri te voditi dnevnik čitanja. Praćenje sudjelovanja studenata na predavanjima i vježbama. Pismena i usmena provjera znanja temeljenog na primarnoj i sekundarnoj literaturi (interpretacija književnog djela ili djela iz referencijalne literature). Konačna ocjena je zbir svih bodova po kriterijima koji su navedeni i predviđeni silabusom predmeta. Grupa autora. Povijest svjetske književnosti. Zagreb: Mladost, (I-VII) Solar, Milivoj. Povijest svjetske književnosti. Zagreb: Golden marketing, Žmegač, Viktor. Povijesna poetika romana. Zagreb, Slamnig, Ivan. Svjetska književnost zapadnog kruga. Zagreb, Biti, Vladimir. Pojmovnik suvremene književne teorije. Zagreb, Beker, M. (1995). Uvod u komparativnu književnost.zagreb: SNL. Čale, F. et al. (ur.) (1971. i dalje). Povijest svjetske književnosti, sv. 1 i 2. Zagreb: Mladost.

27 DJEČIJA KNJIŽEVNOST Šifra: PFBJH Obavezni Broj sati za studentske analize 15 i interpretacije: Broj sati za pripremu ispita: 25 Sveukupan broj sati potreban 100 za Kroz predmet Dječija književnost studenti izučavaju žanrovsku zastupljenost te interpretiraju poetiku određenih pisaca za djecu. Tako je i sadržaj ovoga predmeta Opis i okvirni sadržaj podijeljen na oblasti po pojedinim žanrovima: poezija - tradicionalna i tranzicijska, predmeta: moderna; proza za djecu: - basne, bajke, tradicionalna priča za djecu, fantastička priča; roman za djecu, avanturistički, naučno-fantastični, fantastični, realistički, savremeni, dnevnik te savremeni pisci stripova i slikovnica. Kroz iščitavanje, interpretaciju, analizu poetike određenih pisaca studenti će produbiti znanja iz teorije književnosti posebno žanrova u književnosti za djecu, uočit će dijahronijski presjek književnosti, upoznati različite okolnosti, kulture, socijalna stanja i određenja u kojima su stvarali pisci književnosti za djecu kao i okolnosti koje su uvjetovale nastanak pojedinih djela. Studenti kroz ovaj predmet stječu široka znanja koja će moći primjeniti na svjetskoj, južnoslavenskoj i bosanskohercegovačkoj književnosti jer su prvi koraci mnogih pisaca napravljeni upravo kroz književnost za djecu. Osnovni oblik provođenja nastave su predavanja gdje studenti stječu teorijsku podlogu a znanja primjenjuju na izradu seminarskog rada. Studenti (po vlastitim afirmacijama) odabiru određenog autora, njegovo/a djelo/a i prikazuju ga kroz interpretaciju, ali i kroz uvid u okolnosti koje su uvjetovale nastanak djela kao i rezultat koje to djelo može imati na dječiju psihu. Svaka samostalna aktivnost studenta (npr. dnevnik čitanja, kao i istraživanja o određenom autoru) se dodatno vrednuje. studenata i kriteriji ocjenjivanja: Aktivnosti studenata vrednuju se dolaskom na predavanja. Ostale aktivnosti studenti stječu istraživanjima u toku nastave (vježbe, prezentacije, interpretacije). Konačna ocjena je zbir svih bodova po Kriterijima koji su navedeni i predviđeni silabusom predmeta. Džafić, R. (2006). Književnost za djecu. Sarajevo. Prosvjetni list Džafić, R. (2009), Pregled pisaca i djela u književnosti za djecu, kodiranje poetike u kontekstu moderne svijesti. Bihać, Pedagoški fakultet Džafić, R. (2002). Antologija dječije priče. Tuzla. Džafić, R. (2002). Antologija dječije poezije. Tuzla Džanko, M. (2002). Izbor iz svjetske poezije za djecu. Sarajevo Hromadžić, A. (1991):Dječji pisci o sebi, Sarajevo Azar, P. (1979) Knjige, djeca, odrasli, Zagreb Crnković, M. (1987), Sto lica priče, Zagreb Idrizović, M. (1992), Književnost za djecu u BiH, Sarajevo Idrizović, Jenkić (1992) Književnost za djecu, Sarajevo. Marković, S. Ž. (1987), Zapisi o književnosti za djecu, Beograd.

28 MORFOLOGIJA Šifra: PFBJH304 Broj sati za ostale vrste rada: Broj sati za pripremu ispita: Obavezni PFBJH Morfologija je lingvistička disciplina koja proučava jezičke znakove na planu jezičkog izraza i jezičkog sadržaja. Budući da je jezik hijerarhijski ustrojena jezička struktura u kojoj postoji više slojeva (kombiniranjem jedinica nižega ranga nastaju jedinice višega ranga), nužno je ukazati studentima na blizak odnos morfologije sa fonologijom (sa posebnim osvrtom na morfonologiju) i sintaksom, ali i sa drugim lingvističkim disciplinama. Ovaj predmet omogućava studentima da steknu predodžbe o temeljnim pojmovima i osnovi morfologije: morfem kao osnovna jedinica morfološke analize, riječ, morfološko-gramatičke kategorije, kriteriji za podjelu riječi na vrste, sistem deklinacije I konjugacije. Uz segmentaciju teksta I formalnu analizu potrebno je studentima ukazati na odnos između morfologije I tvorbe riječi. Cilj ovog predmeta jeste: - upoznavanje studenata sa osnovnim elementima morfološkoga sistema bosanskoga standardnog jezika; - upoznavanje sa najvažnijom literaturom iz oblasti morfologije; - povezivanje teorijskih pravila i praktičnih primjera. Predmet će se realizirati kroz predavanja I vježbe. Rad studenata na predmetu Morfologija se vrednuje na temelju: 1. prisustva nastavi (10%), 2. dvije provjere znanja u toku semestra kolokviji (40%), 3. izrada seminarskog rada (10%), 4. završni pismeni ispit (40%). Preduvjet za ovjeru pohađanja predmeta (potpis) je minimalno po 6 bodova na kriterijima 1 i 3, a za izlazak na završni ispit skupljenih 30 bodova na predispitnim aktivnostima. Kriteriji za konačno ocjenjivanje uspjeha studenta na temelju prikupljenih bodova po svim kriterijima su predviđeni Statutom Univerziteta u Bihaću. 1. Jahić, Dž.;Halilović, S.; Palić, I.: Gramatika bosanskog jezika, Dom štampe, Zenica, Čedić, I.: Gramatika bosanskoga jezika, Institut za jezik, Sarajevo, Silić, J.; Pranjković, I.: Gramatika hrvatskoga jezka, Školska knjiga, Zagreb, Riđanović, M.: Jezik i njegova struktura, TKP Šahinpašić, Sarajevo, Simić, R.: Uz teoriju o vrstama riječi, Naš jezik, XXVII/ 3-4, Beograd, Belić, A.: O jezičkoj prirodi I jezičkom razvitku, Beograd, Barić, E. Lončarić, M. Malić, D. Pavešić, S. Peti, M. Zečević, V. Znika, M.: Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, Pranjković, I.: Klasifikacija riječi na vrste i razne gramatičke analize, Radovi Zavoda za slavensku fililogiju, 27, Zagreb, 1982.