"ZELENA ENERGIJA" NOVA POGODNOST ZA HEP

Transkript

1 30 Ður a Sušec, Glavni i odgovorni urednik HEP Vjesnika 59 "ZELENA ENERGIJA" NOVA POGODNOST ZA HEP Odnedavno, sve hidroelektrane HEP-a imaju "Zeleni certifikat" kao jamstvo o 100 postotnoj proizvodnji elektri~ne energije iz obnovljivih izvora, tzv. "zelene energije" i kao potvrdu kvalitetnog rada i uklapanja tih izvora u okoli{, ali i poticaja za druge proizvodne objekte u HEP-u. Time HEP, kao vode}i subjekt u hrvatskom elektroenergetskom sektoru, preuzima klju~nu ulogu u osmi{ljavanju strategije pove}anja udjela obnovljivih izvora u energetici Hrvatske. Europska unija je, naime, 27. rujna godine donijela Direktivu 2001/77/EC o poticanju obnovljivih izvora energije na unutra{njem trì{tu elektri~ne energije kojom je utvr en cilj od ~ak 22,1 posto elektri~ne energije proizvedene iz obnovljivih izvora do godine. Tim su dokumentom odre ena postotna pove}anje tog udjela po pojedinim zemljama-~lanicama EU i predvi ene su mjere i poticaji koje bi vlade zemalja trebale poduzeti u ostvarenju tog zahtjeva. S obzirom na ~injenicu da su "energetski zakoni" u Hrvatskoj donesen u srpnju godine, zna~i prije stupanja na snagu spomenute Direktive EU, Republika Hrvatska bi ih zbog procesa pridruìvanja Europskoj uniji trebala uskladiti, a osobito podzakonske akte ili, pak, donijeti novi zakon o obnovljivim izvorima. Prije svega se to odnosi na uvo enje sustava jamstva podrijetla za energiju iz obnovljivih izvora kojemu je sustav "zelenih certifikata" kompatibilan, ali bi ga trebalo ozakoniti. Naime, prema Direktivi EU, sve zemlje ~lanice sustav jamstva podrijetla trebale su uvesti najkasnije do 27. listopada godine. Trgovanje "zelenim certifikatima" u Europi tek se "uhodava" i relativno je skromnih razmjera, ali sukladno sve ve}em interesu moè se o~ekivati veliko me unarodno trì{te na kojem }e u prednosti biti oni koji se u njega uklju~e {to prije. To, dakako, vrijedi i za HEP. Naime, dvije su mogu}nosti prodaje "zelene energije" za HEP: prodaja putem "zelene tarife" kupcima koji se dobrovoljno odlu~e kupovati i vi{e platiti "zelenu energiju" i prodaja "zelenih certifikata" na inozemnom ali i na budu}em doma}em trì{tu. Stoga je u Hrvatskoj nu`no {to prije uspostaviti sustav "zelenih certifikata". Prvi korak je napravljen. Treba jo{ u~initi tri koraka: stvoriti pravne pretpostavke dono{enjem zakonskog okvira, utemeljiti nezavisno tijelo koje }e biti ovla{teno za izdavanje "zelenih certifikata", pra}enje svih transakcija certifikatima i nadziranja sustava te prihvatiti kriterije i pravila za izdavanje i trgovinu certifikatima. Istina, dono{enje najve}eg broja potrebnih mjera za uspostavljanje sustava "zelenih certifikata" odnosi se na dràvu, ali HEP bi u tom procesu morao aktivno sudjelovati. HEP mora biti zainteresiran da hrvatskom trì{tu prvi ponudi "zelenu energiju", ali i da bude prvi koji }e plasirati "zelene certifikate" na inozemno i doma}e trì{te. "Zelena energija", koja postaje jedan od bitnih proizvoda na trì{tu elektri~ne energije, omogu}uje ostvarivanje pozitivnih u~inaka za dru{tvo u cjelini, ali i pove}ava dobit proizvo a~ima zbog njene ve}e prodajne cijene. HEP mora iskoristiti svoje hidroelektrane u kojima proizvodi zna~ajnu koli~inu elektri~ne energije, "zelene energije", kako za stvaranje dodatne dobiti tako i za promicanje svog ugleda kao tvrtke koja vodi brigu o okoli{u. 25 U OVOM BROJU Zavr{ena obnova TS Ernestinovo i priklju~nih dalekovoda 3 HK (HO) CIGRÉ - Trì{te elektri~ne energije i za{tita okoli{a, nova tematska podru~ja 4-9 Sve hidroelektrane HEP-a imaju "Zeleni certifikat" 10 Strah javnosti o TS Dobri je neutemeljen forum HED-a - Otvoreno trì{te otvara nove rizike Me unarodna konferencija HYDRO u Hrvatskoj Horns Rev, danska vjetroelektrana u plitkom priobalju - poseban i jedinstven izazov Francuska - Do{li i vidjeli i - ponijeli ljepotu 48-50

2 doga aj ZAVR[ENA OBNOVA TS 400/110 kv ERNESTINOVO I PRIKLJU^NIH DALEKOVODA TRAFOSTANICA ]E, OPET, SLU@ITI LJUDIMA Transformatorska stanica 400/110 kv Ernestinovo obnovljena je i spremna za rad U TS 400/110 kv Ernestinovo je 17. studenog o.g. obiljeèn zavr{etak radova na obnovi trafostanice i priklju~nih dalekovoda. Toga dana, u sve~anom slavonskom ozra~ju, ni olujno nevrijeme popra}eno ki{om nije moglo pokvariti radost trenutka, predsjednik Vlade Republike Ivica Ra~an je klikom mi{a uklju~io vodno polje 110 kv Osijek 1/2 u upravlja~koj prostoriji TS Ernestinovo, tada napajano iz Vinkovaca, i tim ~inom ozna~io zavr{etak opse`nog posla obavljenog u planiranom rekordnom roku od 18 mjeseci. Jednako tako je izgra en je i spreman za pogon i 400 kv dio TS Ernestinovo i obavljaju se pripreme i uskla enja za istodobno uklju~enje s TS 400/220/110 TEHNOLOGIJA SVJETSKE RAZINE S UGRA\ENIM VLASTITIM ZNANJEM Mr. sc. Ivica Toljan, ~lan Uprave HEP-a za prijenos je pozdravio brojne uzvanike, nagla{avaju}i svoje zadovoljstvo {to su radovi zavr{eni u planiranom roku, najavio je spajanje dvije UCTE sinkrone zone prije sredine godine kao najzna~ajniji europski energetski doga aj. êstitao je svim sudionicima obnove zavr{avaju}i svoje uvodno slovo dispe~erskom porukom: ~uvajmo sustav! Darinko Bago, predsjednik Uprave Kon~ara Elektroindustrije d.d., kao nositelja Kon~ar konzorcija - izvo a~a radova, zahvalio se na povjerenju danom doma}em konzorciju i naglasio da je u postrojenja trafostanica Ernestinovo u najve}em dijelu ugra eno vlastito znanje - izdvajaju}i pritom visokonaponske aparate. Ugra ena tehnologija je svjetske razine i to su postrojenja nove generacije koja ima malo tko u svijetu {to je primjerena referenca za iskorak na europsko trì{te, naglasio je D. Bago. Mr. sc. Luka Mili~i}, predsjednik Uprave Dalekovoda d.d. podsjetio je da su dalekovoda{i uvijek pratili HEP, te se zahvalio na povjerenju izraàvaju}i zadovoljstvo {to je Dalekovod dao svoj doprinos tom velikom poslu. êstitaju}i izvo a~ima, projektantima i radnicima HEP-a, osobito onima koji su TS Ernestinovo gradili dva puta, predsjednik Uprave HEP-a Ivo ôvi} je podsjetio na ~injenicu da je HEP u proteklom vremenu bio izloèn brojnim isku{enjima poput sije~anjske nepogode, dvije redukcije u opskrbi plinom, porasta potro{nje elektri~ne energije ve}eg od 5 posto...hep je, me utim, jedna od rijetkih tvrtki u Hrvatskoj koja nije pove}ala cijene svog proizvoda i usluga. Unato~ tomu, HEP ulaè u izgradnju, rekonstrukciju i obnovu svojih objekata, a rije~ je o vi{e od dvije milijarde kuna, naglasio je I. ôvi} zahvaljuju}i se uzvanicima koji su se u ovoj prigodi tog vrlo zna~ajnog dana pridruìli investitoru i izvo a~ima. êstitkama se pridruìo i dr. sc. Mi}o Klepo, predsjednik Vije}a za regulaciju energetskih djelatnosti, nagla{avaju}i ~injenicu da je TS dio elektroenergetskog krvotoka i uvjet za uspostavljanje trì{ta elektri~ne energije. O zna~aju TS Ernestinovo za trì{te elektri~ne energije kojom se ono zaokruùje, govorio je ovom prigodom i dr. sc. Goran Grani}, potpredsjenik Vlade i predsjednik Nadzornog odbora HEP-a. Zahvaliv{i svim sudionicima obnove, rekao je da je u ovo postrojenje uloèno puno ljubavi i èlje za afirmacijom. POSAO ZAVR[ILI NA VRIJEME I KVALITETNO Ivica Ra~an je u ovoj prigodi obra}anje zapo~eo anegdotom o elektromagnetskoj indukciji koja je temelj svakog generatora. Naime, kada je Faraday taj svoj prijedlog izloìo britanskoj Vladi, premijer Gladstone ga je ocijenio zanimljivim, ali bez prakti~ne vrijednosti, na {to je Faraday odgovorio da bi to sluìlo ljudima, a Vladi donijelo puno novaca. - Ova velika trafostanica sluìt }e ljudima u Hrvatskoj i europskoj regiji, sluìt }e i onima s ~ije je strane napadana u ratu. Osobito mi je drago da su se dvojbe o sposobnosti doma}eg konzorcija pokazale neutemeljene, a ponosan sam da je vi{e od 80 posto opreme izra eno vlastitim znanjem. Stoga ~estitam svima i izraàvam duboko zadovoljstvo {to smo zapo~eti posao znali zajedno zavr{iti na vrijeme i kvalitetno. Ponovit }u dispe~erski pozdrav: ~uvajmo sustav!, rekao je premijer Ivica Ra~an. TOGA dana je u dvadesetdevetogodi{nju biografiju TS Ernestinovo zapisana nova stranica. Naime, na njenoj adresi, nakon prisilne smrti, poput feniksa je izniklo novo suvremeno elektroenergetsko postrojenje koje }e ponovno sluìti - ljudima. Prije svega ljudima u ratu napa}ene Slavonije i Baranje, a potom i drugima u Hrvatskoj i onima u njenom okruènju. Naime, nakon 14 godina rada TS Ernestinovo, na postrojenje se okomilo vi{e od dvije tisu}e neprijateljskih projektila uni{tavaju}i transformatore, prigu{nice, vodove, zgrade i opremu u njima, ~ak se mitraljezom iz aviona pucalo na ljude koji su poku{avali osposobiti postrojenje, a potom je plja~ka{ka ruka otu ila sve {to je bilo vrijedno na tom tu`nom zgari{tu. Upravo je tragi~na pri~a TS Ernestinovo bila dodatno nadahnu}e stotinama sudionika velikog posla obnove, od onih koji su bdjeli nad rokovima, nacrtima, tvorni~kim strojevima do onih koji su izravno radili na gradili{tu. Svi su oni marom dobrog gazde u samo 545 dana zajedno spleli elektroenergetsku kompoziciju postrojenja ugra uju}i 2250 tona razli~ite opreme i materijala na devet hektara povr{ine. Potom je prigodom blagoslova, monsinjor Ivan Vidakovi} napomenuo da crkva ne blagoslivlja nikakvu materiju nego ljude i naglasio da u TS koja sudjeluje u stvaranju svjetlosti molimo za svjetlost u nama, svjetlost u istini, pravednosti, miru i blagostanju, jer ako to bude u nama - oko nas }e biti svjetlost. \uro Ibriks, uklopni~ar, prepustio je svoje mjesto premijeru Ivici Ra~anu, koji je uz obrazloènje Marijana Kalee o tomu {to }e se dogodi, u 16 sati i 37 minuta klikom mi{a pustio u rad dalekovod 110 kv prema TS Osijek 1. Pljesak koji je potom uslijedio nije bio samo kurtoazan, nego izraz zadovoljstva i sre}e ljudi-sudionika ovoga projekta koji znaju {to je sve prethodilo sretnom zavr{etku. A to samo oni znaju. \ur a Su{ec Snimio: Julije Huremovi} Premijera Ivicu Ra~ana u krugu Trafostanice do~ekali su doma}ini - Ivo ôvi} - predsjednik Uprave HEP-a, mr. sc. Ivica Toljan - ~lan Uprave HEP-a za prijenos, Miroslav Mesi} - direktor HEP Prijenosa d.o.o. i Mihajlo Abramovi} - direktor PrP Osijek Ivica Ra~an: ponosan sam da je vi{e od 80 posto opreme ove trafostanice izra eno vlastitim znanjem U 16 sati i 37 minuta klikom mi{a Premijer je pustio u rad dalekovod 110 kv prema TS Osijek 1 i tim ~inom obiljeìo obnovu TS Ernestinovo zavr{enom 3

3 struka [ESTO SAVJETOVANJE HK (HO) CIGRÉ NOVA TEMATSKA PODRU^JA - TR@I[TE ELEKTRI^NE ENERGIJE I ZA[TITA OKOLI[A VIZIJA CIGRÉ JE DA BUDE VODE]A SVJETSKA ORGANIZACIJA ZA ELEKTROENERGETSKE SUSTAVE S TEHNI^KOM, EKONOMSKOM, EKOLO[KOM I INSTITUCIJSKOM DIMENZIJOM Mr. sc. Ivica Toljan, predsjednik HK (HO) CIGRÉ: ostvaruju}i svoju misiju CIGRÉ omogu}uje razmjenu stru~nih znanja CAVTAT je ve} postao za{titni znak hrvatske CIGRÉ, ba{ kao i velebni hotel Crotia u kojem se i ove godine, od 9. do 13. studenog, odràlo [esto savjetovanje HK (HO) CIGRÉ. Sudjelovao je 481 sudionik, s tim da je 31 bio iz europskih zemlja (Austrija, BiH, Francuska, Ma arska, Njema~ka i Slovenija). Dobrodo{licu nazo~nima na sve~anom otvorenju poèlio je i Svjetovanje otvorio predsjednik HK CIGRE mr.sc. Ivica Toljan, koji je jo{ u pozivu za ovaj stru~ni skup naglasio da je val nepovratnih promjena zahvatio i hrvatski elektroenergetski sektor, a paket energetskih zakona i njihova implementacija propisao potpuno druk~ije okvire rada i djelovanja elektro struke. - CIGRÉ svojim djelovanjem prati promjene i time na najprikladniji na~in ostvaruje svoju misiju, a rije~ je o razmjeni najnovijih stru~nih znanja u svim segmentima na{e struke. S obzirom na to da je Hrvatska aktiviranjem reforme energetskog sektora uhvatila korak s procesima u europskoj zajednici i time obavila sve pripreme da bude ravnopravni dio zajedni~kog trì{ta, logi~no je da se me u temama ovog [estog savjetovanja nalaze i teme vezane uz pitanja marketinga u elektroenergetici, za{tite okoli{a, prostornog planiranja i tomu sli~nog. HVALA ZA 5000 ^LANOVA! Glavni tajnik me unarodne CIGRÉ Jean Kowal izrazio je svoje osobno zadovoljstvo {to ima ~ast hrvatskim kolegama predstaviti CIGRÉ, jednu od najve}ih svjetskih organizacija, osnovanu za razvoj i {irenje tehni~kih informcija u podru~ju elektri~nih sustava. CIGRÉ je, prema njegovim rije~ima, stara, ali vrlo vitalna dama koja se pokre}e i prilago ava novonastalim okolnostima. - Od pro{le godine imamo novu organizaciju studijskih komiteta, sada ih imamo ukupno 16, tri su nova i osnovana su za podru~ja trì{ta elektri~ne energije i regulacije, za okoli{ i distribucijske sustave. Nova organizacija nalaè nam dono{enje strategijskog plana za rad Tehni~kog komiteta, smjernica za rad Stru~nih komiteta, bolje veze s nacionalnim komitetima, te suradnju s ostalim organizacijama. Govore}i op{irno o organizaciji rada, o na~inu informiranja i kori{tenju novih elektroni~kih medija, Jean Kowal je iznio uvjerenje da }e sve to doprinijeti da CIGRÉ bude prepoznatljiva i transparentna svojim ~lanovima i nacionalnim komitetima. Time }e se lak{e ostvariti i postavljeni ciljevi koji uklju~uju: nove zemlje ~lanice, ali i nove stru~ne profile ~lanova (pravnike, ekologe...) te podmla ivanje ~lanstva. - CIGRÉ treba poticati nove incijative, sponzorirati tehni~ke doga aje koje sama ne organizira te biti potpora nacionalnim komitetima i regijama. Vizija CIGRÉ je da bude vode}a svjetska organizacija za elektroenergetske sustave s tehni~kom, ekonomskom, ekolo{kom i institucijskom dimenzijom. I na kraju èlim jo{ samo re}i: Hvala za na{ih-va{ih 5000 ~lanova! PRED NAMA JE ODLUKA KOJA ]E ODREDITI PUT ZA DALJE - Mi u HEP-u ocjenjujemo iznimno zna~ajnim {to je ovako uvaèna strukovna asocijacija, izme u ostalih tema, u sredi{te svog savjetovanja uvrstila temu reforme elektroenergetskog sektora i zainteresirani smo za rasprave i zaklju~ke koje }ete donijeti, rekao je, u svojoj pozdravnoj rije~i predsjednik Uprave HEP-a Ivo ôvi} i nastavio: Ponosni smo na ono {to smo do sada napravili, a pred nama je odluka koja }e odrediti put za dalje. Moramo odabrati onaj put koji }e biti najbolji za na{e kupce, kao i za Hrvatsku u cijelosti. Kao {to je Hrvatska elektroprivreda otvorena naj{irem interdisciplinarnom znanju, jednako tako otvoreni smo i uvaàvanju iskustva i orijentacije jedne ovako sna`ne organizirane udruge stru~njaka kakva je CIGRÉ. Stoga vam èlim dobar i uspje{an rad i da sve ono {to bude prepoznatljivo kao dobro prona e put i mogu}nost primjene u na{im dnevnim aktivnostima. Glasnogovornik sponzora, a ove godine ih je bilo ukupno 34, je i ovoga puta bio predsjednik Uprave generalnog sponzora Kon~ara Darinko Bago. Obra}aju}i se sudionicima najja~eg skupa u ovom dijelu Europe iz podru~ja energetike - kako je rekao - podsjetio je na zna~ajne promjene koje su se od posljednjeg savjetovanja dogodile u energetskom sektoru i pohvalio se s dva referentna visokonaponska objekta na kojima je radio njegov koncern, a to su TS 400/110 kv Ernestinovo i TS 400/220/110 gdje su ugra ena napredna svjetska tehnolo{ka rje{enja. Jean Kowal, glavni tajnik me unarodne CIGRÉ, predstavio je svojim hrvatskim kolegama organizaciju i rad Potpredsjednik Vlade dr.sc. Goran Grani} odrào je uvodno predavanje o reformi energetskog sektora u Hrvatskoj Darinko Bago, predsjednik Uprave generalnog sponzora koncerna Kon~ar bio je glasnogovornik svih sponzorskih tvrtki 4 HEP VJESNIK 154, STUDENI 2003.

4 Savjetovanje HK (HO) CIGRÉ po {esti put je odràno u hotelu Croatia u Cavtatu - Name}u}i vrlo visoke standarde, i vi ste svojim radom i preporukama doprinijeli da se takva rje{enja implementiraju i u Hrvatskoj, naglasio je Darinko Bago. Znanstveno vije}e za energetiku HAZU predstavljao je i ovog puta na{ uvaèni energeti~ar, akademik Boò Udovi~i} koji je i ovom prigodom upozorio svoje mla e kolege da je EES ìvi organizam kaoinatodajeelektri~na energija roba samo u segmentu prodaje i ni{ta vi{e. Ponovio je svoj upozoravaju}i apel da je nu`no zadràti tradicijski redosljed struka prema kojem prvo dolaze tehnolozi, a tek potom ekonomisti, pravnici i ostali. ZAPOÊTE PROCESE MOGU]E JE MODERIRATI, ALI NE VRATITI NA POÊTAK! Za vrijeme sve~anog otvorenja potpredsjednik Vlade i predsjednik Po~asnog odbora Savjetovanja dr.sc. Goran Grani} odrào je uvodno predavanje s temom Reforma energetskog sektora u Hrvatskoj - [to je u~injeno? [to slijedi? Zapo~ev{i s pitanjem za{to se krenulo u reformu, dr.sc. Goran Grani} ukratko je odgovorio na pitanje i rekao: - Osnovni cilj reforme je pove}anje u~inkovitosti energetskog sektora i uvo enje konkurencije u djelatnosti koje nisu prirodni monopoli. Nemamo izbora u odluci treba li ili ne treba i}i u te procese, ali smo odgovorni za njihovu realizaciju. Reforma je iznimno zahtjevna i predstavlja svima nama zna~ajan stru~ni izazov. Podsjetit }u na slijed va`nijih doga aja u posljednje ~etiri godine. Sredinom godine Vlada, a potom i Hrvatski sabor su prihvatili program referome Energetskog sektora, a tijekom je prihva}en paket energetskih zakona te je zapo~elo je restruktuiranje energetskih subjekata (INA, HEP). Hrvatski sabor je u oùjku godine prihvatio strategiju energetskog razvitka RH, a doneseni su zakoni o privatizaciji HEP-a i INE. Odlukom Vlade od 8. oùjka JANAF ostaje u ve}inskom vlasni{tvu RH, a strate{kom partneru (MOL, Ma arska) prodano je 25 posto plus 1 dionica INE. Osnovna na~ela energetske politike u Hrvatskoj su: provo enje energetske politike u skladu s direktivama EU, osigurnje stabilne, kvalitetne i redovite opskrbe energijom Predsjednik Uprave HEP-a Ivo ôvi} zaèlio je sudionicima uspje{an rad i izrazio uvjerenje da }e preporuke ovog skupa biti korisne i prakti~no primjenjive Predsjednik HK (HO) CIGRÉ mr.sc. Ivica Toljan uru~io je priznanja zaslu`nim ~lanovima, me u kojima su bili i dr.sc. Zorko Cvetkovi}, glavni tajnik HK (HO) CIGRÉ ]osi} iz PrP-a Split O budu}im koracima na{im i na{ih susjeda, sukladno Atenskom memorandumu koji nagla{ava va`nost regionalnih trì{ta, dr.sc. Goran Grani} je rekao: - Potrebno je uskladiti energetske politike me u dràvama jugoisto~ne Europe prema direktivama EU, stvoriti povoljne uvjete za inozemne investicije u energetskom sektoru u regiji, integrirati regionalno trì{te energije (elektri~na energija i plin) do godine, uklju~iti regionalno trì{te u trì{te EU, zapo~eti s energetskim planiranjem na regionalnoj razini te uspostaviti regionalna tijela poput Regijskog regulatornog odbora, Vije}a ministara, Stalne grupa - radnog tijela na visokoj razini, Regionalnog regulatornog foruma kao {ireg tijela. Brzina i uspje{nost reforme ovisit }e o puno ~imbenika, a klju~ svega je znanje. Stavovi su razli~iti. Prvi misle da idemo prebrzo i da smo jo{ nespremni, a drugi smatraju da smo trebali i}i i ranije, jer nam treba vi{e vremena od razvijenih zemalja. înjenica je da zemljama u tranziciji manjka znanja, kadrova i edukcija stru~njaka. Svoje predavanje dr.sc. Goran Grani} zavr{io je sljede}om porukom: Zapo~ete procese mogu}e je moderirati, ali ne vratiti na po~etak! HEP GRADITELJ I ÛVAR VRIJEDNOSTI 5

5 struka prema razumnim cijenama uz regulirane djelatnosti javnih usluga, poticanje energetske u~inkovitosti, kori{tenje obnovljivih izvora i za{tita okoli{a, uvo enje konkurencije u opskrbu velikih kupaca i postupno otvaranje energetskog trì{ta te njegova integracija u regionalno, odnosno europsko trì{te. Govore}i o postignu}ima u okviru reforme energetskog sektora, Potpredsjednik Vlade je objasnio novu organizaciju plinskog gospodarstva te promjene u HEP-u, naglasiv{i kako je pri restruktuiranju o~uvana arhitektura HEP-a. POSTOJE SVI UVJETI ZA USPJE[AN RAD Na VIII. redovnoj skup{tini HK (HO) CIGRÉ, koja je odràna 9. studenog, na dnevnom redu bio je i prijedlog novog statuta HK (HO) CIGRÉ. Tako je Izvr{ni odbor predloìo, a Skup{tina prihvatila nekoliko promjena. Tako Hrvatski komitet me unarodnog vije}a za velike elektri~ne sisteme (HK (HO) CIGRÉ) mijenja naziv u Hrvatski ogranak me unarodnog vije}a za velike elektroenergetske sustave (HO CIGRÉ), a postoje}i studijski komiteti (SK) postaju studijski odbori (SO). Jednako tako su, na prijedlog Izvr{nog odbora, dodijeljena priznanja sedmorici ~lanova za njihovo dugogodi{nje uspje{no djelovanje u HK (HO) CIGRÉ. To su: Petar ]osi}, Zvonimir Fir{t, Davorin Kremer, dr.sc. Zorko Cvetkovi}, Marijan Kalea i Damir Papandopulo (posmrtno). Izvje{}e o radu u protekle dvije godine podnio je predsjednik mr.sc. Ivica Toljan napomenuv{i sa zadovoljstvom: Svi uvjeti za uspje{an rad postoje! RAD U SEKCIJAMA I GRUPAMA Rad ovog ~etvorodnevnog Savjetovanja odvijao se u sekcijama (Oprema, Podsustavi, Sustavi i Podupiru}a tehnologija). Unutar ove ~etiri sekcije radile su sljede}e grupe koje su obra ivale unaprijed zadane preferencijalne teme. A1 - Rotacijski strojevi (Pogonska iskustva i suvremeno odràvanje; Upravljanje ìvotnim vijekom; Razvoj i nova iskustva u doma}oj proizvodnji i uslugama) A2 - Transformatori (Pogonska iskustva; Novosti u razvoju i nove ispitne metode; Popravak, obnova, dijagnostika i motrenje transformatora; Transformator i okoli{) A3 - Visokonaponska oprema (Problematika pouzdanosti i odràvanja visokonaponske opreme; Izvanredni uvjeti pogona za visokonaponsku opremu; Nove tendencije u razvoju visokonaponske opreme; Ispitne metode, ispitivanja i standardi) B1 - Izolirani kabeli (Polaganje i eksploatacija kabela; Izbor i konstrukcija kabela) B2 - Nadzemni vodovi (Pogon i odràvanje dalekovoda; Me usobni utjecaj dalekovoda i okoli{a; Primjena novih tehnologija u projektiranju i odràvanju dalekovoda; Normizacija) B3 - Rasklopna postrojenja (Nova rje{enja rasklopnih postrojenja primjerena potrebama u novom okruènju; Razvoj i pravci primjene novih tehnolo{kih rje{enja u rasklopnim postrojenjima; Gospodarenje rasklopnim postrojenjima tijekom ìvotnog vijeka) B4 - Istosmjerni prijenos i energetska elektronika (Prikaz svjetskih okolnosti i trendova u primjeni elektronike u mreàma izmjeni~ne struje; Potrebe i mogu}nosti primjene prilagodljivih FACTS sustava u prijenosnoj mreì Hrvatske) B5 - Za{tita i automatizacija (Revitalizacija sekundarnih sustava u postrojenjima; Iskustva i te`nje u odràvanju i ispitivanju ure aja sekundarnog sustava; Iskustva i trendovi u odabiranju novih sustava relejne za{tite; Analiza rada sustava relejne za{tite u EES i u industrijskim postrojenjima; Nove tehnologije i metode u primjeni modernih sekundarnih sustava; Lokalna automatika i upravljanje u postrojenjima; Komunikacije u sustavima za{tite i upravljanja; Mjerenja u elektroenergetskim postrojenjima) C1 - Razvoj i ekonomija EES-a (Trendovi u pristupu planiranju razvoja EES-a uz posebnu analizu stanja i mogu}nosti proizvodnje elektri~ne energije iz postoje}ih termoenergetskih postrojenja produljenjem njihove ìvotne dobi; Razvoj novih tehnologija u proizvodnji elektri~ne energije i njihov utjecaj na planiranje razvoja EES-a; Tehni~ki izazovi u planiranju i razvoju interkonekcija - me unarodne inicijative vezane za pro{irenje regionalnih i interregionalnih interkonekcija) C2 - Pogon i vo enje EES-a (Regulativa; U~inkovitost sustava; Ljudska u~inkovitost; Stabilnost elektroenergetskog sustava) C3 - Utjecaj EES-a na okoli{ (Za{tita okoli{a; Elektromagnetska polja) C4 - Tehni~ke zna~ajke EES-a (Koordinacija izolacije u elektroenergetskim mreàma Hrvatske; Analiza grmljavinskih karakteristika i interakcija s elektroenergetskim sustavom; Elektromagnetska kompatibilnost u elektroenergetskim postrojenjima; Kakvo}a elektri~ne energije s naglaskom na naponska svojstva) C5 - Trì{te elektri~ne energije i regulacija (Struktura i elementi trì{ta elektri~ne energije u RH prema zakonskom okviru te mogu}i razvoj regionalnog trì{ta; Odnosi subjekata u promijenjenoj strukturi elektroprivrednih subjekata (razgrani~enja, funkcionalne veze i odnosi, pla}anja); Tarifni sustavi, metodologije i iznosi naknada za kori{tenje prijenosne mreè, distribucijske mreè, za{tita ulaganja i ostalih interesa drugih sudionika i subjekata) C6 - Distribucijska mreà i distribuirana proizvodnja (Planiranje distribucijskih mreà; Pogon i odràvanje; Informati~ka potpora; Ostalo) D1 - Elektrotehni~ki materijali i nove tehnologije (Novi i postoje}i materijali za elektrotehniku; Dijagnosti~ke metode i podloge za njihovo razumijevanje; Postoje}e i nove, nadolaze}e tehnologije te njihov utjecaj na sustave) D2 - Telekomunikacije i informacijski sustav (Primjena aplikacija zasnovanih na bazama znanja u SCADA/EMS/DMS programskim sustavima i napredne tehnike obrade alarma; Zna~aj, uloga i primjena IT u elektroprivrednoj organizaciji; Primjena novih tehnologija i rje{enja u SCADA/EMS/DMS programskim sustavima; Norme, protokoli i referentni modeli su~elja; Novi zahtjevi i funkcije u upravlja~kim centrima u novom okruènju; Zahtjevi za telekomunikacijski sustav u restruktuiranoj elektroprivredi na dereguliranom i konkurentnom okruènju; Elektroprivredne organizacije i liberalizirano telekomunikacijsko trì{te; Moderni sustavi za{tite i zahtjevi za telekomunikacijske sustave; Postoje}i tehni~ki sustavi, revitalizacija, odràvanje, iskustva). Za rad po radnim grupama odabrana su 234 referata koje su izloìli stru~ni izvjestitelji i autori, nakon ~ega se raspravljalo o pojedinoj zaokruènoj tematskoj cjelini. Istodobno uz stru~ni rad odvijali su se i sastanci Izvr{nog odbora te svih studijskih odbora. BEZ NUKLEARNE ENERGIJE NEMA DUGORO^NOG ODGOVORA U okviru rada Grupe C1 - Razvoj i ekonomija EES-a posebno i vrlo zapaèno predavanje odrào je prof.dr.sc. Nikola âvlina, predsjednik Hrvatskog nuklearnog dru{tva s temom Nuklearna energetika: stanje i perspektive. Govore}i op}enito o sada{njem stanju u podru~ju nuklearne energetike dr.sc. Nikola âvlina iznio je podatke iz kojih doznajemo da danas u svijetu rade 433 NE koje proizvode ukupno milijardi kwh elektri~ne energije ili 17 posto od ukupne svjetske proizvodnje, prema ~emu je izjedna~ena s proizvodnjom iz hidroelektrana. Naj~e{}e su locirane u razvijenim dràvamai to u gu{}e nasljenim podru~jima, a njihova nave}a koncentracija je na istoku Sjeverne iuzapadnoj Europi. Od ukupnog broja polovica ih je locirano u Europi, ukupno 216 reaktora. Oni su razmje{teni u 17 zemalja na 89 lokacija, snaga im je MW, a proizvode 35,3 posto ukupne europske proizvodnje elektri~ne energije. Rekorder u broju nuklearki svakako je Francuska. Kao primjer zemlje koja se orijentirala na nuklearne elektrane predsjednik HND spomenuo je Finsku, zemlju koja nam je sli~na najvi{e prema broju stanovnika. Finska je prva zemlja u svijetu, kako po konkurentnosti, tako i po odrìvom razvoju. Do sada su raspolagali sa ~etiri nuklearne elektrane smje{tene na dvije lokacije i to: Loviisa (2 x 488 Predsjednik HND dr. sc. Nikola âvlina odrào je vrlo zanimljivo predavanje o stanju i perspektivama nuklearne energetike u okviru rada Grupe C1 - Razvoj i ekonomija EES-a kojom je predsjedovao mr. sc. Mladen Zeljko MW) i Olkiluoto (2 x 840 MW), a odlukom njihove Vlade iz svibnja godine zapo~inju izgradnju i pete elektrane. Svoju odluku poduprli su sljede}im argumentima: do manjkat }e im 25 TWh elektri~ne energije, osiguravaju konkurentnu, stabilnu i predvidivu cijenu elektri~ne energije, zadovoljavaju obveze iz Kyoto protokola, smanjuju ovisnost o uvozu i o~ekuju pozitivan utjecaj na zapo{ljavanje i ekonomiju uop}e. Govore}i o aktualnom stanju u Hrvatskoj, gdje je nuklearna energija neopravdano zanemarena i o tomu kako zadovoljiti potrebe za energijom u 21. stolje}u, dr.sc. Nikola âvlina je napomenuo da }e se u svim budu}im scenarijima morati ra~unati s nuklearnom energijom zbog o~itog manjka instalirane snage. - Kako }e to kod nas biti politi~ka odluka, ona }e morati u EES Hrvatske u}i u na "velika vrata". Nuklearna energija nije jedini odgovor, ali bez nje nema odgovora! 6 HEP VJESNIK 154, STUDENI 2003.

6 KONÂR - SNAGA ZNANJA! Premda su se predavanja i prezentacije ve}ih sponzora odvijala sva tri dana rada u poslijepodnevnim satima, najposje}enija je svakako bila dobro pripremljena i atraktivna prezentacija generalnog sponzora Kon~ar Elektroindustrija d. d., koji je ovom prigodom lansirao i svoj novi slogan za idu}u poslovnu godinu: Kon~ar - snaga znanja! Prvi se predstavio Kon~ar - Inènjering za energetiku i transport i to uvodnim rije~ima zamjenika direktora [ime Mili{e, a potom i prezentacijama vezanim za obnovu i izgradnju TS 400/100 kv Ernestinovo i TS 400/220/110 Tako je Tihomir Kapor govorio o proizvodnji i ugradnji primarne opreme, dok je podatke o sekundarnoj opremi (sustav nadzora i upravljanja) predo~io Ivan Daidì}, uz zaklju~ak: Nagla{avam dobru suradnju sa stru~njacima HEP-a, bez koje bi bila nemogu}a realizacija ovako sloènih projekata. Svoja dru{tva predstavili su jo{: Radovan Tafra (Elektri~ni visokonaponski aparati), Hrvoje Rub~i} (Elektri~ni aparati srednjeg napona) i Boris Bojani} (Mjerni transformatori). Trojac iz tvrtke Generatori i motori (direktor Velimir Ku~inar te njegovi suradnici mr.sc. Zoran Milojkovi} i mr.sc. Kristina êli} Baran) govorio je o suradnji s HEP Proizvodnjom i na{im objektima na kojima rade (TE Plomin 2, HE Dubrava...) te o svojim brojnim inozemnim referencama. Prezentaciju generalnog sponzora Kon~ar Elektroindustrija d.d. zapo~eo je uvodnim izlaganjem [ime Mili{a, zamjenik direktora Kon~ar-Inènjeringa za energetiku i razvoj i promovirao novi slogan: Kon~ar - snaga znanja! NOVI STUDIJSKI ODBORI Od ovog [estog savjetovanja svojim radom zapo~ela su tri nova studijska odbora i to: Distribucijska mreà i distribuirana proizvodnja (C6), Trì{te elektri~ne energije i regulacija (C5) i Utjecaj EES-a na okoli{ (C3). O osnivanju i radu ovih odbora predsjednici i tajnici rekli su sljede}e: NEVEN LANG KOSI] (predsjednik SO C6) - Unutar HK (HO) CIGRÉ oduvijek je postojao komitet za distribucijske mreè gdje se razmatrala distribucijska problematika: razvoj, planiranje, investicije, odràvanje, modernizacija, primjene iskustava u eksploataciji, novi proizvodi... U svim tim raspravama sudjelovali su predstavniuci HEP-a, elektrotehni~kih tvrtki, fakulteta i instituta - kako proizvo a~i tako i trgovci. U izmijenjenoj organizaciji me unarodne CIGRÉ pojavio se novi komitet C6 koji doti~e distribucijsku problematiku, s tim da bi se posebno bavio: ruralnim mreàma i malim izvorima. Me utim, kako jo{ nije utemeljen CIRED (me unarodna organizacija distributera) komitet se za sada bavi cjelokupnom distribucijskom djelatno{}u. U na{em slu~aju to je samo nastavak dosada{njeg rada. JOZO [USTE (tajnik SO C6) - Problematika distribuiranih izvora elektri~ne energije i njihova pojava kod nas je tek u povojima, za razliku od Europe. Naime, razvoj tehnologije omogu}io je da se s takvim malim distribuiranim izvorima utje~e na smanjenje emisije "stakleni~kih" plinova, na {to su se skoro sve europske zemlje obvezale potpisivanjem Kyoto protokola. Drugi razlog je ozra~je stvoreno u svrhu za{tite prirode i sve ve}i problemi pri iznalaènju lokacije za izgradnju velikih proizvodnih kapaciteta, {to je rezultiralo preporukama EU koje obvezuju njene ~lanice. U zemljama-~lanicama EU su donesene vrlo stimulativne mjere za izgradnju takvih elektrana. Kod nas jo{ pravih stimulativnih mjera nema, tako da nije niti razvijena doma}a proizvodnja malih izvora elektri~ne energije, a i nema ni zna~ajnijeg interesa inozemnih proizvo a~a. Me utim, tijekom na{eg pribliàvanja Europi moramo se pripremati, odnosno intenzivno prou~avati dobre i lo{e strane primjene razli~itih tehnolo{kih rje{enja i u~iti se na iskustvima drugih. Na{e mogu}nosti su sigurno najbliè izgradnji malih hidroelektrana, o ~emu postoje jo{ prije nekoliko godina u HEP-u done{ene podloge. Tako er su se u na{oj zemlji zapo~ela ispitivati i podru~ja pogodna za vjetroelektrane. Ostale brojne tehnologije kod nas nisu jo{ ni u za~etku. MI]O KLEPO (predsjednik SO C5) - Utemeljenje Odbora uvjetovano je restruktuiranjem i reorganizacijom energetskog sektora koji se ure uje primjenom sustava regulacije. Takav sustav zna~i pravo, obvezu i ovlast odre enog tijela (kod nas je to Vije}e za regulaciju energetskih djelatnosti) da regulira odnose na elektroenergetskom trì{tu umjesto intervencije dràve. Svi su shvatili da je stari sustav neefikasan i da se resursi prebacuju iz sektora u sektor. Znaju}i {to je dràvni monopol (poput prijenosne mreè), regulacija se primjenjuje na proizvodnju i distribuciju, odnosno opskrbu. Kako u tim podru~jima moè biti vi{e sudionika, uvode se trì{na na~ela. To iziskuje odre ene transformacije sustava, {to nije lako u~initi s obzirom i na potupno suprotne stavove stru~njaka. Trì{ni aspekt odvija se prema odre enim pravilima, ali put prema trì{tu treba biti postupan uz istodobno rje{avanje uo~enih problema. Preduvjet tomu je da se djelatnosti me usobno razdvoje kao i sve ostalo (funkcije, nadle`nosti...). Od 1. sudenog, kada je stupila na snagu Odluka o naknadama za kori{tenje prijenosne i distribucijske mreè, stvoreni su i uvjeti da povla{teni kupci sami biraju svoga dobavlja~a. Kada prvi povla{teni kupci iskoriste to pravo na slobodnu nabavu, pokazat }e se svi problemi otvorenog trì{ta. Ovaj Studijski odbor, postavljen temeljem pro{logodi{nje odluke Sredi{njice iz Pariza, trebat }e odgovoriti na brojna pitanja, jer se tu isprepli}u mnogi aspekti. Me utim, na ovom Savjetovanju nije bilo pojedinih energetskih subjekata kako bi se sve to sveobuhvatnije obradilo. SONJA TOMA[I] [KEVIN (tajnik SO C5) - Preslikavaju}i organizaciju me unarodne CIGRÉ osnovali smo ovaj Odbor od stru~njaka iz VRED-a, HEP-a i znanstvenih institucija. Definiranjem izazovnih preferencijalnih tema postigli smo pun pogodak, jer je pristiglo 17 referata. Rasprava je bila posebno zanimljiva i vrlo ùstra, pa je {teta {to ovaj Odbor nije i prije osnovan jer bi se mo`da neke dvojbe mogle i prije rije{iti. Mi u Hrvatskoj moramo donijeti zakone koje }e biti korisno i za zakonodavca i za industriju, prvenstveno HEP. Bilo bi dobro, a to je i na{a moralna obveza, na temelju iznesenog organitzirati dodatne stru~ne skupove, kako bismo preispitali sve elemente i artikulirali prijedloge i teze. Time bismo spremnije mogli odgovoriti na pitanje: kojim putem sutra?! ZORAN STANI] (tajnik SO C3) - Ovaj novi Odbor refleksija je razvoja u elektroenergetskoj struci u kojoj okoli{ postaje sve va`niji. To je CIGRÉ prepoznala i odgovorila osnivanjem novog komiteta. Njegov cilj je da se pitanja za{tite okoli{a i utjecaja na okoli{ elektroenergetskih objekata raspravljaju u okvirima elektroenergetske struke i uz pomo} najnovijih metoda koje preporu~uje CIGRÉ. Premda je na{ Odbor osnovan u skladu s organizacijskim promjenama u svjetskoj CIGRÉ, uvaàvaju se prioriteti u energetici i za{tita okoli{a u Hrvatskoj. Na ovom [estom savjetovanju imali smo dvije preferencijalne teme i ukupno osam referata, kao i pozvano predavanje prof.dr.sc. Armina Pavi}a "Za{titno zakonodavstvo na podru~ju za{tite od elektromagnetskog one~i{}enja", koje je posluìlo kao uvodno razmatranje. Tako er smo vidjeli i zanimljivu prezentaciju o aktualnom splitskom problemu: TS 110/20(10) kv Dobri, autora Jakova Matasa iz HEP - Distribucije i Mladena Jeli}a iz HEP - Prijenosa, koja je upozorila na svu sloènost stanja na terenu s obzirom na tematiku o kojoj mi raspravljamo. Kao tajnik, jer predsjednik Odbora Damir Suba{i} je bio sprije~en do}i u Cavtat, mogu re}i da nisam zadovoljan brojem referata, jer uvjeren sam da je podru~je za{tite okoli{a za rad i razvoj EES-a podjednako va`no kao i ostala podru~ja Savjetovanja koja imaju i dvostruko ve}i broj referata. Razlog moè biti, i vjerojatno jest, {to je ovaj Studijski odbor novi te potencijalni autori jo{ uvijek nisu dovoljno upoznati s temama koje obuhva}a, a primje}ujem i da su pojedini radovi, koji prema tematici pripadaju u ovaj Odbor, prezentirani tijekom rada drugih radnih grupa. U budu}nosti }e ovaj na{ Odbor, u suradnji sa sredi{njicom CIGRÉ, morati obratiti pozornost na stjecanje ve}e prepoznatljivosti tema o za{titi okoli{a, koja svojim zna~ajem to svakako zasluùje. HEP GRADITELJ I ÛVAR VRIJEDNOSTI 7

7 struka Posebno zanimanje izazvao je rad Grupe C5 - Trì{te elektri~nom energijom i regulacijom kojom je predsjedovao dr.sc. Mi}o Klepo (to je novi Odbor osnovan na inicijativu Sredi{njice u Parizu) I Grupa C3 - Utjecaj EES-a na okoli{ zasjedala je po prvi put, ali je za nju stiglo samo osam referata KONFERENCIJA ZA NOVINARE VI[E STRUKE, VI[E ZNANJA I BOLJA ORGANIZACIJA HEP-a Neposredno prije sve~anog otvorenja [estog savjetovnja odràna je konferencija za novinare na kojoj su, na pitanja na{ih vode}ih novinara iz podru~ja energetike, odgovarali: potpredsjednik Vlade dr.sc. Goran Grani}, predsjednik Vije}a za regulaciju energetskih djelatnosti dr. sc. Mi}o Klepo, predsjednik HO CIGRÉ mr.sc Ivica Toljan i glavni tajnik dr.sc. Zorko Cvetkovi}. Prisustvo potpredsjednika Vlade bio je poseban izazov novinarima te je i ve}ina pitanja bila upu}ena njemu, osobito o reformi energetskog sektora. - Moèmo re}i da je u Hrvatskoj reforma provedena i da je sada uspostavljeno nulto stanje. Za Hrvatsku je novost da je prvi put jedna djelatnost regulirana s pet zakona, uz napomenu da }e {esti, onaj o toplinskoj energiji, biti tako er uskoro prihva}en. Ti zakoni definiraju otvoreno trì{te u energetici, {to je zahtjevan proces koji na nov na~in ure uje poloàj kupaca, pristup trì{tu, na~in rje{avanja odnosa, upravljanje sustavom... Uz zakone je donesena i ve}ina od pedeset podzakonskih akata, kojima }e se regulirati trì{te u restruktuiranom energetskom sektoru i nakon njihovog uskla enja i harmonizcije sve }e to biti zaokruèno. Najzahtjevniji dio posla je upravo restruktuiranje elektroenergetskog dijela sektora, jer je odlukom VRED-a, koja je stupila na snagu 1. studenog, otvoreno trì{te za prvih petnaest velepotro{a~a. Ina~e, osnovno obilje`je ovog trì{ta je da mu se moè pristupiti, kako sa strane kupaca, tako i sa strane proizvo a~a. Otvaranje ovog procesa koji }e trajati jo{ godinama pa i desetlje}ima, otkriva mnoge slabosti u sustavu, jer su stvari vidljivije i jasnije, ali ne prihva}am tezu da trì{te ugroàva sigurnost. Naprotiv, odgovor na taj potencijalni problem glasi: vi{e struke, vi{e znanja i bolja organizacija HEP-a. Na~in uravnoteènja i razvoja trì{ta nije samo na{ problem, jer potrebno je definirati poloàj dràve na reguliranim trì{tima. Mi smo zapo~eli taj proces i vodimo ga dobro i promi{ljeno. Kada }e se stvarno prvi kupac odlu~iti trgovati na otvorenom trì{tu ne znam, ali ta mogu}nost postoji i HEP postavlja u druk~iji poloàj. Trenutak kad }e se elektri~na energija po~eti kupovati i od drugih bit }e {okantan doga aj za HEP, ali nadam se da }e to biti pozitivan {ok. U energetici op}enito nema doga aja "preko no}i", pa }e jo{ trebati pri~ekati dok se pojavi prvi proizvo a~ bez potpore HEP-a. Pri tomu je HEP-ova odgovornost druk~ija od drugih koji }e se tek pojaviti na trì{tu. HEP ne}e samo gubiti svoje kupce, nego }e se pojavljivati i na drugim trì{tima i stjecati nove. Ne vjerujem da }e se u sljede}ih dvanaest mjeseci promijeniti i{ta bitno. Me utim, formalno, od 1. studenog uvjeti za promjene kod velepotro{a~a - postoje. Trì{te donosi puno toga kvalitetnog, ali i neizbje`nih rizika. Mi smo krenuli prema kupcu kojem je kvaliteta energije zajam~ena. Hrvatsko trì{te elektri~ne energije je malo i na{e okruènje }e nam nametnuti svoju dinamiku, jer se trebamo uskladiti s EU. Trebamo li usporiti ili ubrzati ne znam, ali do godine moramo biti uskla eni s pravilima EU, a mi to moèmo. Priprema se prijedlog dinamike otvaranja trì{ta za pojedine kategorije kupaca i nema razloga da i industrijski kupci s vi{e od 10 kw ne budu na trì{tu idu}e godine. Za one s 0,4 kw, a tu spadaju i ku}anstva, trì{te }e biti liberalizirano do kraja godine, s tim da je krajnji rok za sve 1. srpnja godine. Primjerice, Slovenija ve} danas ostvaruje 62 posto otvorenosti trì{ta. Predsjednik VRED-a dr.sc. Mi}o Klepo upoznao je novinare s prvim iskustvima VRED-a koji, prema njegovim rije~ima, radi samostalno i neovisno. - Do 1. rujna zaprimljeno je ukupno 152 zahtjeva za izdavanje dozvola za obavljanje energetskih djelatnosti. Tako je HEP-u izdano 13 dozvola za sve njegove djelatnosti, Hrvatskom nezavisnom operatoru sustava i trì{ta dvije dozvole, a za opskrbu su za sada uz HEP, izdana jo{ tri rje{enja i to tvrtkama: "Eurotherm" iz Novigrada te "Proplin" i INA iz Zagreba. Nema subjekta koji se ne}e mo}i registrirati u Hrvatskoj, dakako uz potrebne mehanizme za{tite (tehni~ke i komercijalne). Na konferenciji za novinare najzaposleniji je bio potpredsjednik Vlade dr.sc. Goran Grani} ENERGETIKA - JUÊR, DANAS I SUTRA Na Savjetovanju su sudionici mogli prolistati ako ve} ne pro~itati i posebno izdanje biltena ENERGETIKA ju~er-danas-sutra iz studenog o.g. u izdanju Privrednog vjesnika (Studio za poslovne usluge d.o.o.). I ovogodi{nje izdanje donosi niz zanimljivih priloga iz nama zanimljivog podru~ja kao {to su: Energetski sustavi u globalizaciji i slobodnom trì{tu akademika Boè Udovi~i}a, Uzroci i posljedice raspada elektro sustava i Opada udjel hidroenergije u ukupnoj proizvodnji (autori oba priloga su N. Mandi} i B. Mandi}) te razgovor s Josipom Gabelom, direktorom HEP Proizvodnje d.o.o. (Revitalizacija hidroelektrana - ~uvanje nacionalnog dobra). 8

8 Knjigu Josipa Mosera predstavio je jedan od recenzenata akademik Boò Udovi~i} JOSIP MOSER: PREGLED RAZVOJA ELEKTROPRIVREDNE DJELATNOSTI U HRVATSKOJ Jedno od popratnih doga aja tijekom [estog savjetovanja bilo je i predstavljanje knjige na{eg kolege Josipa Mosera, ina~e dopredsjednika HO CIGRÉ i predsjednika Organizacijskog odbora ovog Savjetovanja, pod nazivom: Pregled razvoja elektroprivredne djelatnosti u Hrvatskoj (Kigen, Zagreb, 2003.) Jedan od recenzenata, akademik Boò Udovi~i}, predstavio je knjigu ba{ kao {to je napisao u recenziji - s osobitim zadovoljstvom. êstitaju}i autoru na iznimnom anga`manu, naglasio je da je rije~ o knjizi neprocjenljive vrijednosti jer je sustavno obuhva}en povijesni pregled, saèti prikaz razvoja sustava i tehnologije, kronologija svih doga aja - od prvih po~etaka prije 125 godina pa do kraja 20. stolje}a. - HEP bi trebao ovu knjigu dati svim svojim radnicima s fakultetskom naobrazbom da vide gdje smo bili i kako smo se razvijali. Novi nara{taji stru~njaka u elektroprivrednoj djelatnosti ovom knjigom dobijaju dragocjen uvid u doprinos na{ih znanstvenika i stru~njaka u razvoju elektroenergetike u nas i u svijetu, a posebno u razvoju EES-a. îtav je niz velikana s na{eg tla u svijetu i u nas potaknuo razvoj primjene elektri~ne energije (a najve}i od svih svakako je Nikola Tesla). Mi smo jo{ godine prvi imili cjeloviti suvremeni izmjeni~ni elektroenergetski sustav u svijetu, jer je Nijagara bila samo proizvodnja i prijenos, a danas nas u~e oni koji znaju manje od nas. Uvjeren sam da nam ova knjiga dolazi u pravom trenutku kako bi nam pomogla da se stanemo na svoje noge, da nas "spusti" na zemlju, da nam vrati pouzdanje i poku{a nas promijeniti. Autor, Josip Moser, svoju {estu knjigu, kako je rekao, posvetio je svim biv{im, sada{njim i budu}im radnicima Hrvatske elektroprivrede za njihov rad, mar i ljubav prema struci. U obra}anju svojim kolegama ukratko je opisao ideju vodilju koju je slijedio i koja je rezultirala tom, za podru~je Elektroprivrede na{e zemlje, dragocjenom kronologijom. - Poku{ao sam usustaviti kronolo{ki pregled tijekom 125 godina, od prvog elektri~nog svjetla u Hrvatskoj do godine, odnosno kraja pro{log stolje}a. Doista me zapanjila spoznaja o svemu {to je sve i kada napravljeno na na{em tlu. Nastojao sam, slijedom prijedloga akademika Udovi~i}a, spomenuti {to vi{e na{ih genijalnih ljudi iz ovog podru~ja. To su tek kratke naznake, samo podloga koja se mora razraditi, prvi poku{aj usustavljenja doga aja ali i poticaj za daljnji rad na na{oj elektrenergetskoj povijesti. Nenad Lihtar, direktor tvrtke Kigen, koja je izdava~ ove knjige zahvalio je autoru na iznimnom trudu te svima koji su sudjelovali u njenom stvaranju: recenzentima akademiku Boì Udovi~i}u i emeritusu Vladimiru Muljevi}u te autorovim kolegama iz Odjela za odnose s javno{}u HEP-a Mihovilu Bogoslavu Matkovi}u i Darku Alfirevu. Knjiga je podijeljena u nekoliko poglavlja: Slavni prethodnici; Po~eci primjene elektri~ne energije; Prvi cjeloviti elektroprivredni sustav, razvoj javnih elektrifikacija; Izme u dva svjetska rata; Drugi svjetski rat zaustavlja razvoj; Obnova i po~etak masovne elektrifikacije; Puni zamah elektrifikacije; Zrelo doba elektroprivredne djelatnosti; Zajednica elektroprivredne djelatnosti Hrvatske i Hrvatska elektroprivreda u samostalnoj Republici Hrvatskoj. Uime svih nas, kojima je ova knjiga namijenjena, hvala kolegi Josipu Moseru, ~ovjeku od struke, ~ovjeku od pera, ~ovjeku od puno toga... Malenica Snimio: Frano Gazzari Sponzora i izlaga~a bilo je najvi{e do sada - ~ak 34 Izlagalo se ~ak i ispred hotela, prema na~elu: moja ku}ica - moja slobodica! HEP GRADITELJ I ÛVAR VRIJEDNOSTI 9

9 potvrda SVE HIDROELEKTRANE HEP-a IMAJU CERTIFIKATE ZA "ZELENU ENERGIJU" HE SIGURNE ZA OKOLI[ I PROIZVODE ELEKTRI^NU ENERGIJU NA NE[KODLJIV NAÎN U CAVTATU je 6. studenoga o.g. prigodom zavr{etka rada Me unarodne konferencija HYDRO 2003, HEP-u dodijeljen certifikat za "zelenu energiju", tako da zeleni certifikat za proizvodnju elektri~ne energije iz obnovljenih izvora imaju sve hidroelektrane. Odnosno, certifikat su dobile hidroelektrane: - u Proizvodnom podru~ju hidroelektrana Zapad sa sjedi{tem u Rijeci: HE Ozalj, HE Gojak, HE Zeleni Vir, HE Rijeka, HE Vinodol, CHE (crpna HE) Lepenica, CHE Fuìne, HE Senj i HE Sklope; - u Proizvodnom podru~ju Hidroelektrana Jug, sa sjedi{tem u Splitu: RHE (reverzibilna HE) Velebit, HE Golubi}, HE Kr~i}, HE Miljacka, HE Jaruga, HE Peru}a, HE Orlovac, CHE Bu{ko Blato, HE \ale, HE Kraljevac, HE Zaku~ac; - u Proizvodnom podru~ju hidroelektrana Sjever, sa sjedi{tem u Vara`dinu; HE Vara`din, HE âkovec, HE Dubrava (dodijeljen u travnju o. g.) i - u Pogonu HE Dubrovnik; HE Dubrovnik i HE Zavrelje. ZA[TO "ZELENA ENERGIJA"? Zabrinutost za okoli{ na svjetskoj razini i briga za njegovo o~uvanje potakla je dono{enje Kyoto protokola kojim su propisane dopu{tene granice emisije uglji~nog dioksida za svaku zemlju pojedina~no, dakako i za Hrvatsku. Jednako tako, Europska unija je dono{enjem Smjernica 2001/77/EC o poticanju obnovljivih izvora s utvr enim ciljem da se 22 posto elektri~ne energije proizvodi iz obnovljivih izvora do godine, potvrdila svoju sna`nu potporu takvim naporima. Premda energija proizvedena u obnovljivim izvorima, takozvana "zelena energija", prema tro{kovima proizvodnje nije konkurentna proizvodnji u konvencjionalnim izvorima, Certifikaciju je provela njema~ka certifikacijska tvrtka TÜV Bayern s podru`nicom TÜV Bayern Sava iz Ljubljane s predstavni{tvom TÜV-a u Hrvatskoj, a tijekom postupka certifikacije pregledane su sve hidroelektrane i pripadni objekti. Pregledani su svi relevantni dokumenti poput dozvola, pogonskih pravilnika i uputstava za rad, planova remonata i odràvanja, izvje{taja o odràvanju, evidencijskih knjiga (knjiga smjene, pogonskih doga aja, naloga plana rada elektrane...) te dokumenata i postupaka vezanih za za{titu okoli{a. Tako er su pregledani planovi, provo enje i na~in obuke radnika u elektrani, a posebno brojila elektri~ne energije te na~in i kontrola obra~una proizvedene elektri~ne energije. Certifikati potvr uju da se kvalitetno provode poslovi planiranja i provo enja odràvanja, planiranja i provo enja remonata i ostalih radova i da su sve hidroelektrane HEP-a sigurne za okoli{ te da proiozvode elektri~nu energiju na ne{kodljiv na~in. âk 25 hidroelektrana HEP-a, ukupne snage 2076 MW, ~ine 54 posto proizvodnih kapaciteta na podru~ju Hrvatske. U godini u hidroelektranama je proizvedeno 5,4 milijarda kwh elektri~ne energije, odnosno 48 posto ukupne proizvodnje u elektranama u Hrvatskoj. upravo spomenuti dokumenti poti~u da njen udjel uz ukupnoj proizvodnji svakim danom postaje sve ve}i. Vlade pojedinih zemalja koriste razli~ite mogu}nosti poticanja proizvodnje "zelene energije" poput subvencioniranja, poreznih olak{ica, osloba anja od poreza ili obvezivanja velikih proizvo a~a elektri~ne energije na odre eni udjel elektri~ne energije proizveden u obnovljivim izvorima. Takve mjere jama~no pove}avaju konkurentnost "zelene energije", ali su mnoge od njih u suprotnostima s mehanizmima slobodnog trì{ta. Stoga se u velikom broju zemalja razvijaju i primjenjuju mehanizmi koji omogu}avaju i poti~u proizvodnju "zelene energije" temeljem trì{nih na~ela. Primjeri takvih trì{nih mehanizama su "zeleni certifikati" i "zelene tarife". "Zelena energija" postaje sve va`niji ~imbenik u okolnostima otvaranja trì{ta s ciljem poticanja konkurencije energetskih subjekata, jer proizvo a~ima i opskrbljiva~ima elektri~ne energije iz obnovljivih izvora ne samo {to se pove}ava dobit koja se ostvaruje ve}om prodajnom cijenom "zelene energije", nego im se i popravlja imid` u javnosti i njihovo bolje prihva}anje od kupaca elektri~ne energije. Stoga brojne elektroenergetske tvrtke nude i razvijaju proizvode i trì{te "zelene energije" i u okolnostima kada izostanu poticaji (ili prisila) njihovih vlada. SUSTAV UTR@IVIH "ZELENIH CERTIFIKATA" U hrvatskom Zakonu o energiji, obnovljivi izvori energije definirani su kao "izvori energije koji su sa~uvani u prirodi i obnavljaju se u cijelosti ili djelomi~no, posebno energija vodotoka, vjetra, neakumulirana Sun~eva energija, biodizel, biomasa, bioplin, geotermalna energija itd". Drugim rije~ima, energija proizvedena iz obnovljivih izvora - skra}eno obnovljiva energija, je energija proizvedena kori{tenjem spomenutih izvora energija. Hrvatska je, prema udjelu obnovljive energije u ukupnoj proizvodnji elektri~ne energije pri vrhu ljestvice europskih zemalja. Premda je "zelena energija" pojam povezan s obnovljivom eneregijom, nije rije~ o identi~nim pojmovima. Naime, "zelena energija" se prodaje prema cijeni koja je naj~e{}e vi{a od trì{ne cijene elektri~ne energije i to zahvaljuju}i potra`nji kupaca koji podupiru obnovljive izvore energije. S obzirom na ~injenicu da elektri~na energija prema fizikalnim, a ne trì{nim, zakonima - nema identitet, jedina potvrda kupcu da je kupio "zelenu energiju" je takozvani "zeleni certifikat". Njime se potvr uje da je elektri~na energija doista proizvedena iz obnovljivog izvora, on je jamstvo podrijetla ili - bolje re}i - opravdanje za vi{u cijenu koju je kupac voljan platiti. "Zelenu energiju", premda se nudi svim kategorijama kupaca, naj~e{}e kupuju tvrtke koje takve poteze koriste u vlastite promid`bene svrhe. Da bi se osiguralo primjereno funkcioniranje trì{ta, treba izbjegavati primjenu netrì{nih mjera u smislu spomenutih mjera dràvne politike za poticanje proizvodnje elektri~ne energije iz obnovljivih izvora. Stoga je, smatra se danas, sustav utrìvih "zelenih certifikata" mehanizam koji je najuskla eniji s trì{tem u uvjetima konkurencije. U tom sustavu proizvo a~ obnovljive energije proizvodi elektri~nu energiju i "zelene certifikate" kojima moè trgovati. Pritom trì{te "zelenih certifikata" moè biti potpuno odvojeno od trì{ta elektri~ne energije. BROJ KUPACA "ZELENE ENERGIJE" SVE JE VE]I U skoro svim zemljama Europske unije postoji "zelena elektri~na energija" kao proizvod na trì{tu. Primjerice, najve}a njema~ka tvrtka RWE je godine utvrdila posebne cijene za "zelenu elektri~nu energiju", a kupcima koji kupuju vi{e od 100 kwh godi{nje ponu ena je takva energija uz premiju. Na takav na~in skupljen novac RWE ulaè u vjetroelektrane i fotonaponska postrojenja. U Njema~koj je godine proizvedeno 28,7 TWh iz obnovljivih izvora, a na trì{tu je sudjelovalo 200 tisu}a kupaca s kupljenih 570 GWh "zelene elektri~ne energije". Interes za "zelenom elektri~nom energijom" najizraèniji je u Nizozemskoj, gdje je krajem godine vi{e od 20 posto kupaca kategorije ku}anstvo bilo pretpla}eno na takvu energiju. "Zelena elektri~na energija" nudi se kupcima u [vedskoj, Finskoj, Velikoj Britaniji i Sjevernoj Irskoj. U SAD-u postoje tri skupine sustava nu enja "zelene energije": "zelene tarife", veleprodajni "zeleni certifikati" i maloprodajni "zeleni certifikati". Najrazvijeniji sustav europskog me unarodnog trì{ta "zelenih certifikata" je sustav RECS (Renewable Energy Certificate System) sa vi{e od 170 trvtki koje se bave energetskim djelatnostima u 20 europskih zemalja. U okviru RECS-a je utemeljen Savez tijela za izdavanje certifikata AIB (Association of Issuing Bodies) koja trenuta~no ima 14 nacionalnih institucija za izdavanje certifikata. PROIZVODNJA "ZELENE ENERGIJE" HEP-u POPRAVLJA IMID@ U okolnostima postupnog otvaranja trì{ta elektri~ne energije u Hrvatskoj na strani kupaca, za HEP je od strate{kog zna~aja {to skorije ponuditi "zelenu elektri~nu energiju" na trì{tu. Iskustvo u europskim zemljama pokazuje da kupci radije odabiru opskrbljiva~e koji nude "zelenu energiju", pa ~ak i u slu~aju kada je sami ne kupuju. Jednako se moè o~ekivati i u Hrvatskoj gdje se pove}ava senzibilitet javnosti prema okoli{u, {to }e HEP-u kao prvoj tvrtki koji je uspostavio sustav "zelene elektri~ne energije" svakako osigurati dobar po~etni poloàj na trì{tu elektri~ne energije. To }e se o~itovati u stjecanju naklonosti kupaca na konkurentnom trì{tu, stvaranju pozitivnog imidà u javnosti, zadovoljstvu radnika HEP-a zbog ~injenice da rade u tvrtki koja se brine za okoli{ i odrìvi razvoj i u stvaranju ve}e vrijednosti tvrtke koja se kroz ponudu "zelene energije" profilira kao prijateljska tvrtka prema okoli{u i odgovorna prema zajednici. Time HEP postaje privla~niji za ulaga~e i dioni~are. Pripremila: \ur a Su{ec 10 HEP VJESNIK 154, STUDENI 2003.

10 strah PREZENTACIJA O TS DOBRI STRAH JAVNOSTI JE NEUTEMELJEN NAJZNAÂJNIJI elektroenergetski objekt grada Splita nikako ne uspijeva u svoj osobiti zna~aj uvjeriti i svoje sugra ane. Trafostanicu 110/20(10) kv Dobri ve} dvadeset i pet godina ne prati ni{ta dobro. Naime, toliko ve} vremena uzaludno poku{ava postaviti svoj temeljni kamen. Jednako toliko vremena stru~ni ljudi HEP-a, posebice oni iz lokalnog distribucijskog i prijenosnog podru~ja, organizirani u brojne timove za izgradnju, nastoje gradske ~elnike, odbore i ministarstva, sugra ane i javnost uvjeriti u nu`nost smje{taja ove trafostanice upravo na lokaciju o koju se danas lome koplja. A, na toj lokaciji ve} ~etrdeset godina stoji elektroenergetski objekt - TS 35/10 kv i to kao ~vori{te ~itave podzemne 10 kv kabelske mreè uèg dijela Grada. Stoga bi ovaj novi objekt zna~io samo supstituciju napona na 110 kv i nedostatne trasformacije od 3 x 16 MVA na 3 x 40 MVA, za {to je nu`no sru{iti stari gra evinski okvir trafostanice i izgraditi novi. Uz ove ~injenice na{i su ljudi nagla{avali kako su sva provedena istraìvanja potvrdila ovu lokaciju kao tehni~ki i ekonomski najbolje rje{enje u konkrentim prostorno-urbanisti~kim uvjetima te nu`nost smje{taja trafostanice u podru~je koje je svojim energetsko-potro{a~kim potrebama daleko prema{ilo sada{nju opskrbnu mo} postoje}eg objekta. To podru~je o kojem je rije~, zna~i gradska podru~ja Dobrog, Spinuta i Meja, broji potro{a~a. Sve ovo {to smo rekli samo je dio ogleda {to su ga autor Ante Pavi}, direktor HEP Distribucije d.o.o. te koautori Jakov Matas, rukovoditelj Odjela za razvoj i investicije DP Elektrodalmacija Split i Mladen Jeli}, rukovoditelj Odjela za izgradnju Sektora za tehni~ku potporu PrP-a Split predstavili na savjetovanju HK CIGRÉ, koje je po~etkom studenog o.g. odràno u Cavtatu. Prezentacija je odràna unutar Studijekog odbora C3 - Utjecaj elektroenergetskog sustava na okoli{. u blokadi, brojni sastanci s Poglavarstvom grada i stanarima ove gradske ~etvrti su odràni, u tijeku su sudski postupci za provo enje privremenih mjera, a planirani rok izgradnje i pu{tanja u rad trafostanice listopada vjerojatno je ve} ugroèn. Opseàn prilog ove prezentacije su poglavlja o biolo{kim u~incima elektromagnetskog polja (EMP) s pregledom relevantne regulative, usporedbom grani~nih vrijednosti elektri~nog i magnetskog polja (uodnosu na veli~ine propisane prijedlogom Pravilnika o za{titi od elektomagnetskih polja) te rezultatima studija Mjerenje EMP elektroprivrednih objekata i Ekspertiza utjecaja na okoli{ nove TS Dobri. Izme u ostalog zaklju~eno je sljede}e: - HEP sustavno prati i aktivno sudjeluje u nizu aktivnosti glede za{tite od EMP (studije, istraìvanja, mjerenja i drugo) i sura uje s dràvnim i me unarodnim institucijama; - izmjerena i procijenjena EMP trafostanice Dobri su znatno manja od prijedloga grani~nih vrijednosti - na razini su polja u stanovima, - provedena nezavisna mjerenja i prora~uni budu}ih veli~ina EMP pokazali su da nema opasnosti za zdravlje ljudi, - stanovnici koji ìve u okolici TS ne}e biti izloèni neèljenim potvr enim biolo{kim u~incima EMP trafostanice, - strah javnosti od EMP trafostanice je neutemeljen, - tijekom probnoga rada i redovnog pogona trafostanice Dobri provodit }e se nezavisna mjerenja EMP, - ako se pokaè neusugla{enost s doma}im i me unarodnim propisima poduzet }e se dodatne tehni~ke mjere ili odustati od izgradnje, odnosno pu{tanja trafostanice u pogon. Autorski tim na kraju je upozorio na va`nost objekta i dosad nastale te budu}e mogu}e {tetne posljedice, primjerice, ugroènost opskrbe sredi{njeg dijela grada tijekom predstoje}ih zimskih mjeseci te naglasio da je s radovima na trafostanici nu`no zapo~eti odmah. - Slu~aj Dobri nepotreban je stanarima, gradu i HEP-u - zaklju~ak je autora. Mi im vjerujemo. Vero~ka Garber NE POSTOJI ALTERNATIVNA LOKACIJA NITI DRUGO TEHNI^KO RJE[ENJE Tom prigodom autori su iznijeli cjelovitu kronologiju pripreme ove investicije tijekom malo vi{e od desetlje}a, odnosno od izradbe studije Instituta za elektroprivredu do me unarodnog javnog nadmetanja godine. Nagla{ena je vrijednost tzv. Programa Split od kuna kao dugoro~nog rje{enja za grad, koje donosi pouzdanu opskrbu dvostranim napajanjem. Tako er je nagla{eno da ne postoji alternativna lokacija niti drugo tehni~ko rje{enje za izgradnju 67,1 milijuna kuna vrijednu trafostanicu. U cijelom nizu naru~enih i izra enih studija, koje je HEP ishodio u skladu s vaè}im propisima, spomenuta je i Studija utjecaja na okoli{ na temelju koje je dobiveno Rje{enje s mjerama za{tite okoli{a. U posljednje tri godine donesen je DPU kao zamjena za lokacijsku dozvolu, potpisan ugovor o izgradnji, dobivena presuda Upravnog suda kojom se odbija tu`ba skupine stanara okolnih zgrada na Rje{enje o odobrenju izgradnje TS, a prema zaklju~ku Gradskog vije}a godine zavr{ena je i ekspertiza utjecaja na okoli{ spomenute budu}e TS Dobri. U lipnju ove godine isho ena je gra evna dozvola za izgradnju privremene (na obli`njem parkirali{tu) TS 35/10 kv i TS 110/20(10) kv Dobri. Postoje}e stanje mreè Jednopolna shema postrojenja 110 kv TS 110/20(10) kv Dobri PLANIRANI ROK PU[TANJA TS U RAD 15. LISTOPADA 2004.? Ono {to se potom zbivalo manje-vi{e je poznato. Oprema za privremeno postrojenje je isporu~ena, radovi su 11

11 dani energije 12. FORUM HED-a: "POTRO[AÎ ENERGIJE U UVJETIMA OTVORENOG TR@I[TA " OTVORENO TR@I[TE OTVARA NOVE RIZIKE POLO@AJ POTRO[AÂ ENERGIJE NE MO@E SE JEDNOZNA^NO ODREDITI - UPITNO JE [TO ON REFORMOM ENERGETSKOG SEKTORA GUBI, A [TO DOBIVA "POTRO[AÎ energije u uvjetima otvorenog trì{ta" bila je glavna tema Dvanaestog foruma Hrvatskog energetskog dru{tva, odrànog 28. studenog o.g. godine u Zagrebu. Cilj ovogodi{njeg Foruma bio je izloìti i objasniti iskustva i rje{enja u europskim zemljama u pogledu novog poloàja potro{a~a-kupca u trì{nim okolnostima. Kako liberalizacijom energetskog sektora potro{a~ stje~e pravo izbora opskrbljiva~a, njegov se poloàj bitno mijenja; istodobno, valja imati na umu da trì{te energije ima brojne specifi~nosti koje ga razlikuju od trì{ta roba i usluga. Predsjednik HED-a dr.sc. Goran Grani} naglasio je da reforma energetskog sektora koja se provodi u Europi otvara brojna nova pitanja. Poloàj potro{a~a, ocijenio je, ne moè se jednozna~no odrediti te je upitno {to on ovom reformom gubi, a {to dobiva. Poznato je, podsjetio je, da su energetski sustavi bili pod sna`nim utjecajem politi~kih sustava, tako da su cijene u pojedinim zemljama bile socijalne, a negdje ekonomske kategorije. Potro{a~ima u zemljama tranzicije, koji su imali socijalnu tarifu, trì{te donosi pove}anje cijene, dok onima u zapadnim zemljama smanjenje. Otvoreno trì{te otvara nove rizike za potro{a~e, zaklju~io je dr.sc. G. Grani}. Ljubo Jur~i}, ministar gospodarstva Republike Hrvatske, podsjetio je na po~etak i tijek energetske reforme u Hrvatskoj zapo~ete sredinom godine te najzna~ajnijim ocijenio novi zakonodavni okvir za trì{te elektri~ne energije i plina u Hrvatskoj, uskla en sa zahtjevima EU. Pritom se osvrnuo na najzna~ajnije odredbe pojedinih zakona iz tzv. paketa energetskih zakona donesenih u srpnju Zahtjev EU da do 1. srpnja godine budu povla{teni svi kupci osim ku}anstava, a do 1. srpnja 2007.godine svi kupci elektri~ne energije i plina, Hrvatska }e, o~ekuje se, ostvariti s pomakom od jedne do dvije godine. Nafta i naftni derivati su ve} na slobodnom trì{tu, dok dobavlja~a plina mogu birati svi oni koji ga koriste za proizvodnju elektri~ne energije, istodobnu proizvodnju elektri~ne i toplinske energije bez obzira na godi{nju potro{nju, ili godi{nje tro{e vi{e od 100 milijuna prostornih metara plina. - Valja uskladiti potrebnu dinamiku liberalizacije i prilagoditi je na{im potrebama, a i za{tita potro{a~a }e imati va`nu ulogu, zaklju~io je ministar Lj. Jur~i}. POREZI PROGUTALI DOBITAK Iznose}i europska iskustva, dr.sc. Klaus Brendow (World Energy Council) izdvojio je podatak kako je od do godine porast poreza i raznih nameta u pojedinim zapadnoeuropskim zemljama djelomice ili potpuno progutao dobitak od liberalizacije trì{ta elektri~nom i toplinskom energijom. U proteklih petnaestak godina vlade zapadnih zemalja promovirale su refomu energetike, posebice elektroprivrede, s ciljem uvo enja konkurencije i unaprje enja zadovoljstva potro{a~a kroz niè cijene. Javnost je stoga bila uvjerena da }e tarife pasti, {to se u po~etku i dogodilo, u prvom redu industrijskim kupcima, ali i ku}anstvima. Me utim, od godine u Austriji, Danskoj, Njema~koj i Francuskoj, primjerice, porast postoje}ih ili stvaranje novih poreza i para-poreza (eko-porezi, poticaji za obnovljive izvore, bio-goriva i kogeneraciju, kompenzacija za javnu uslugu) potpuno je apsorbirao dobitak koji su od liberalizacije imala ku}anstva. Primjerice, od do godine, tarife u austrijskim ku}anstvima smanjene su za 30, a u industriji za 51 posto. No, nakon uvo enja raznih nameta, industrija je Trì{te otvara nove rizike za kupce, ocjena je dr.sc. G. Grani}a Hrvatsko energetsko zakonodavstvo u velikoj je mjeri uskla eno s EU, zaklju~io je Lj. Jur~i} uspjela spasiti jednu tre}inu u{teda koje je ostvarila izme u i godine. Za mala i srednja poduze}a u{tede su bile male, a za ku}anstva bezna~ajne - deset eura po pojedinom, ili, kako je slikovito predo~io K. Brendow: "jedna boca vina". U Njema~koj, porezi i poticaji ~ine 41 posto cijene kwh za ku}anstva. [to se ti~e perspektive u zemljama sredi{nje i isto~ne Europe, K. Brendow smatra da }e potreba pokri}a tro{kova dovesti u prvom trenutku do pove}anja tarifa, o ~emu i svjedo~i njihov konstantan rast u ê{koj, Ma arskoj, Poljskoj i Slova~koj. Osim toga, do}i }e do harmonizacije tarifa u EU na ve}oj razini nego {to se prethodno o~ekivalo. (Dok su industrijske tarife u tranzicijskim zemljama ve} dostigle razinu tarifa u EU, one za ku}anstva su niè; s obzirom da tarife u EU rastu, postojat }e pritisak da ih slijede tarife za ku}anstva u tranzicijskim zemljama, a za{to bi, upozorava Brendow, proizvo a~i prodavali elektri~nu energiju doma}im potro{a~ima prema niìm cijenama?). Nadalje, na tranzicijske zemlje (pa tako i na Hrvatsku, u kasnijem stupnju) odnosit }e se i harmonizacija energetskih poreza, koja }e u EU zapo~eti 1 sije~nja godine. Ipak, postoje sredstva koja mogu ublaìti takve u~inke liberalizacije i dovesti do ve}e jednakosti u podjeli njezinih pogodnosti. Jedno od njih je, zaklju~uje K. Brendow, ja~anje neovisnosti i snage regulatora kojemu treba omogu}iti da ohrabruje natjecanje me u proizvo a~ima i smanjuje mre`ne naknade. VELIKI POTRO[AÎ SU ZADOVOLJNI PROMJENAMA "Prednosti i rje{enja poloàja potro{a~a na otvorenom trì{tu elektri~ne energije" bio je naziv izlaganja dr.sc.tahira Kapetanovi}a (Energie Control, Austrija) u kojemu je iznio iskustva vezana uz poloàj potro{a~a elektri~ne energije u Austriji od potpunog otvaranja trì{ta 1. listopada godine. Osim pravila za pristup mreì i promjenu opskrbljiva~a, prikazao je i razvoj mre`nih tarifa i cijena energije, regulaciju u~inkovitosti i kvalitete te se osvrnuo na sigurnost opskrbe sa stajali{ta regulatora energetskih djelatnosti u EU. Kako je napomenuo, jedno neovisno istraìvanje pokazalo je da je 86 posto velikih potro{a~a zadovoljno dosada{njim promjenama. Fokusiranje na sigurnost, pouzdanost i kvalitetu, za{titu potro{a~a, unaprje enje tro{kovne orijentacije i transparentnosti, kao i harmonizacija nacionalnih trì{ta, bitni su - ocjenjuje - za daljnji razvoj trì{ta. Jednim od klju~nih pitanja izdvojio je efikasni unbundling prema Direktivi EU. O {panjolskom iskustvu govorio je Fernando Marti (National Energy Commission, [panjolska) u izlaganju "Povla{teni kupci na {panjolskom trì{tu elektri~ne energije i plina". Kako je spomenuo, prava liberalizacija {panjolskog trì{ta elektri~ne energije i plina na malo zapo~ela je godine. Potpuna povla{tenost uspostavljena je u sije~nju ove godine, kada se broj povla{tenih kupaca elektri~ne energije sa 65 tisu}a popeo na 22 milijuna, a broj od pet tisu}a potro{a~a plina na 4,5 milijuna. U [panjolskoj istodobno djeluje liberalizirano i regulirano trì{te. Na liberaliziranom trì{tu potro{a~ podmiruje naknadu za pristup tre}e strane pri kori{tenju mreè i slobodnu cijenu energije, a na reguliranom trì{tu potro{a~i pla}aju tarife koje odre uje Vlada ili Ministarstvo gospodarstva. Svaki potro{a~ elektri~ne enegije i plina moè odabrati isporuku na reguliranom ili liberaliziranom trì{tu. Jadranka â~e (RenCom, Nizozemska) predstavila je liberalizaciju nizozemskog energetskog trì{ta, koja je - kako je rekla - zapo~ela 1998., a zavr{it }e godine njegovim otvaranjem ku}anstvima i malim poduze}ima. "Zeleno trì{te elektri~ne energije" otvoreno je u srpnju godine. Liberalizacija u toj zemlji, zaklju~ila je, do sada je rezultirala ve}im brojem dobavlja~a i niìm cijenama energije. Najve}u prepreku u osnivanju otvorenog energetskog trì{ta predstavljao je, naglasila je, nedostatak svijesti o va`nosti odgovaraju}eg informativnog sustava. Ina~e, na trì{tu su se pojavili novi sudionici, primjerice, subjekti koji su odgovorni za usugla{avanje izme u ponude i potra`nje (balance responsible parties) u opskrbi elektri~nom energijom te u opskrbi plinom. Na trì{tu su, {to je izazvalo burne rasprave, i kompanije koje se bave mjerenjem. Trenuta~no ih je vrlo malo, vjerojatno stoga jer je trì{te jo{ ograni~eno na velike potro{a~e, no u budu}nosti }e na slobodnom trì{tu potro{a~ biti odgovoran za ispravna mjerna mjesta, pa }e i njihov broj porasti, ocjena je J. â~e. [VICARCI - PROTIV OTVARANJA TR@I[TA Referendumom u srpnju godine, 52 posto gra ana u [vicarskoj izjasnilo se protiv otvaranja trì{ta elektri~ne energije, naveo je dr. Allen Fuchs (Badertscher Döring Poledna, [vicarska). Me utim, nastavljaju se politi~ke rasprave o tom pitanju i cilj je {vicarske Vlade da se ono otvori do godine. Politi~ki postupci oduzimaju puno vremena 12 HEP VJESNIK 154, STUDENI 2003.

12 te ovo nije prvi slu~aj da je potrebno provesti nekoliko referenduma da bi se rije{ilo odre eno pitanje, zaklju~io je dr.sc. A. Fuchs. Mr.sc. Kaloyan Kanev (Natsionalna Elektricheska Kompania, Bugarska) osvrnuo se na poloàj velikih industrijskih potro{a~a na bugarskom trì{tu elektri~ne energije. Povla{teni potro{a~i trebaju imati godi{nju potro{nju od 100 GWh. U prvom stupnju liberaliziranog trì{ta pretpostavlja se da }e ono pokriti izme u 12 i 18 posto elektri~ne potro{nje u zemlji. Kad se granica za stjecanje statusa povla{tenog potro{a~a spusti na 40 GWh, to }e iznositi 32 posto. Proces liberalizacije do sada je ve} dva puta odga an zbog nedostatka institucijskih i zakonodavnih pretpostavki, a nisu jo{ rije{eni ni svi nu`ni tehni~ki preduvjeti. U Sloveniji je otvaranje trì{ta elektri~ne energije zapo~elo u travnju godine. Svi potro{a~i iznad 41 kw smatraju se povla{tenima, napomenuo je mr.sc. Kre{imir Baki~ iz ELES Holding Slovenskih Elektrarn, tako da je slovensko trì{te otvoreno pribli`no 65 posto, a od sije~nja ove godine otvoreno je i inozemnim sudionicima. Do godine }e se ono otvoriti u potpunosti te }e i ku}anstva imati mogu}nost slobodnog izbora dobavlja~a elektri~ne energije. K Baki~ je ocijenio da je deregulacija primjerenija bogatim sustavima. Trì{te, kazao je, nije svemogu}e te ako nema saniranih proizvo a~a s jalovim energijama, ne moè biti razmjene. O negativnom utjecaju trì{ta na ulaganja u elektroenergetski sustav govori ~injenica da se u njega sada vra}a samo deset posto dobiti, a postrojenja su u prosjeku stara 40 godina. Nadalje, za deregulaciju su najva`nije mreè, koje su u pro{losti - podsjetio je - gra ene za nacionalne, a ne za internacionalne potrebe. Ekolo{ki pokreti, pak, sprje~avaju izgradnju dalekovoda, tako da je danas lak{e izgraditi proizvodni nego prijenosni objekt. Stoga }e, zaklju~io je, za uspostavu tog revolucionarnog svijeta, biti jo{ puno posla za elektroenergetsku struku. Ipak, smatra K. Baki~, liberalizacija nije potpuno negativna, a pove}anje u~inkovitosti jedna je od dobrobiti novih procesa. Kako je rekao, u proteklih deset godina slovenski elektroenergetski sustav se relativno lako prilagodio novim pravilima, a dosada{nja iskustva svjedo~e o zadovoljstvu slovenskih kupaca. "Uloga energetskog planiranja u uvjetima otvorenog trì{ta" bio je naziv izlaganja Daniela Garcie Alminana (Institut Catala d'energie, [panjolska). U toj zemlji, kako je ukazao, postoji veliki porast potreba za elektri~nom energijom tijekom ljeta, a istodobno se smanjuje potro{nja prirodnog plina. Sve zna~ajniji ~imbenik u vr{noj potro{nji postaju sustavi rashla ivanja. Kao rje{enje, on predlaè Integrirano planiranje resursa (IRP) koje uzima u obzir ekonomski, energetski i ekolo{ki u~inak. Da bi se dvije krajnosti energetskog optere}enja - prekomjerna potro{nja elektri~ne energije (smanjenje vr{nog optere}enja) i smanjena potro{nja plina (popunjavanje praznina) dovele ljeti u ravnoteù, mogu pomo}i dvije posebne tehnologije: viskou~inkovita kogeneracija (trigeneracija) i visokou~inkoviti rashladni ure aji na plin. Kontrola primjene tih tehnologija ne smije se ostaviti samo trì{nim snagama, ve} bi njihov razvoj trebao poduprijeti regulator, zaklju~io je D.G. Alminana. S ÎME ]E SE TRGOVATI? Marijan Kalea (HEP Prijenos) izrazio je svoje slaganje s ocjenama u izlaganju K. Baki~a, ustvrdiv{i da su o~ito tehni~ari drugima prepustili rije~ te da je struka danas zapu{tena. U~i se, ocijenio je, na metodama poku{aja i pogre{aka. Pretjerivanja s liberalizacijom o~ita su, smatra, u uvo enju mjeriteljskih poduze}a na trì{te. Razloge uvo enja tog segmenta na trì{te obrazloìla je J. â~e; kako je navela, o~ekuju se varijabilnije tarife i ve}e kori{tenje obnovljivih izvora (primjerice, u Nizozemskoj je 30 tisu}a ku}anstava koji imaju vlastite fotonaponske sustave), zbog ~ega se nametnula potreba uvo enja vi{e konkurencije me u mjeriteljskim tvrtkama. G. Kolun i} (INA) je ocijenio da se iz dosada{njih izlaganja uo~avaju dvije suprotstavljene {kole: ona K. Brendowa, koja razmatra kako promjene {to bezbolnije provesti i iz njih izvu}i koristi i ona K. Baki~a koja se promjenama suprotstavlja. On smatra da }e deregulacijska pitanja u Europi na}i svoje odgovore te nije potrebno da znanstvena elita kuka nad tim problemom. K. Baki~ je na to odgovorio da on nije apsolutno protiv deregulacije, ve} je èlio upozoriti da je potrebno posvetiti se razvoju trì{ta elektri~ne energije te da je htio ukazati na razlike velikih i malih sustava. Nenad [varc (HEP Prijenos) upozorio je da su temelji za otvaranje trì{ta dobri prijenosni sustavi. S obzirom da je Hrvatska tranzitna zemlja, izrazio je zabrinutost u pogledu stupnja izgradnje prijenosne mreè u susjednim zemljama. T. Kapetanovi} je rekao da izgradnja prijenosne mreè u Austriji doista predstavlja problem i to ponajvi{e radi dobivanja dozvola. Akademik prof.dr.sc. Boò Udovi~i} iskazao je svoje nesnalaènje na ovom skupu. - S ~ime }ete trgovati? Nitko ne spominje izvore. Trgovati se moè samo s ne~ime ~ega imamo, kazao je i dodao: - Nemamo mreù, ali zara~unavamo mreàrinu, imamo distribuciju koja je 70 posto otpisana!. Nisu rje{enja u vjetroelektranama, ve} u izgradnji klasi~nih izvora. Elektroenergetski sustav je ìv organizam koji mora biti racionalan, prihvatljiv i sa {to niòm cijenom. Treba ga sagledavati kao cjelinu. Ne mogu pravna i ekonomska struka biti ispred inènjerske. Miljenko [unji} (Udruga za plin) ocijenio je da se deregulacija ne moè zaustaviti, a kriti~ki se osvrnuo na slabu zastupljenost plinske struke na ovom skupu. Miroslav Mesi} (HEP Prijenos) podsjetio je da u otvaranju trì{ta, mreà ima va`nu ulogu. Me utim, upozorio je na njezinu starost od 30 godina. Zahtjevi za raspolaganjem tom mreòm i za sniàvanjem tro{kova rastu, a istodobno i zahtjevi za njezinim uklapanjem u okoli{. Kako, stoga - pitao je - izmijeniti percepciju javnosti i omogu}iti izgradnju mreè? K. Baki~ smatra da }e to biti mogu}e kad bude manjkalo elektri~ne energije, a izvijestio je o sli~nim slovenskim iskustvima i pote{ko}ama s lokalnom vla{}u kad su u pitanju dozvole za izgradnju prijenosnih objekata. Rje{enje tog pitanja - kako smatra K. Baki~ - bit }e u primjeni novih tehnologija. HRVATSKA ISKUSTVA U OTVARANJU TR@I[TA ENERGIJE O ulozi regulacijskog tijela u hrvatskom energetskom sektoru u za{titi potro{a~a govorio je mr.sc. Eraldo Banovac iz Vije}a za regulaciju energetskih djelatnosti. Njegova je temeljna teza bila da potro{a~ postaje "epicentar", jedno od sredi{njih pitanja politike regulacije u razvijenim zemljama. U svom izlaganju osvrnuo se na zakonsko utemeljenje za{tite potro{a~a, prema zakonodavnim podlogama u EU, Zakonu o za{titi potro{a~a i paketu energetskih zakona. Kako je naveo, Vije}e za regulaciju je osnovalo dva savjetodavna tijela u kojima se nalaze i predstavnici udruga potro{a~a. VRED, naglasio je, {titi potro{a~e, ali i energetske subjekte te njegov krajnji cilj nije ostvarenje jakog mehanizma regulacije, ve} sprje~avanje monopola. [to se ti~e prigovora kupaca podnesenih Vije}u od lipnja do lipnja 2003 godine, ukupno ih je bilo 35, rije{eno je njih 28, a najve}i ih se broj odnosi na pristup krajnjih kupaca distribucijskoj mreì, odnosno na kvalitetu usluge. O dinamici otvaranja trì{ta energije u Hrvatskoj govorili su mr.sc. Damir Pe{ut i dr.sc. Sr (Energetski institut "Hrvoje Poàr"). Vaè}i prag godi{nje potro{nje koji osigurava povla{teni status je u Hrvatskoj 40 GWh. Kupci s Dr. sc. K. Brendow: porast poreza progutao je dobitak od liberalizacije Dr. sc. T. Kapetanovi} osvrnuo se na poloàj potro{a~a elektri~ne energije u Austriji O povla{tenim kupcima na {panjolskom trì{tu govorio je F. Marti J. â~e: na nizozemskom trì{tu su igra~i i mjeriteljske tvrtke [vicarci su referendumom odbili otvaranje trì{ta, naveo je dr.sc. Allen Fuchs Mr.sc. Kaloyan Kanev: tehni~ka pitanja bitna za otvaranje trì{ta u Bugarskoj jo{ nisu rije{ena Mr.sc. K. Baki~. slovenski EES se relativno bezbolno prilagodio otvaranju trì{ta HEP GRADITELJ I ÛVAR VRIJEDNOSTI 13

13 dani energije tom potro{njom danas tro{e ukupno pribli`no sedam posto elektri~ne energije, tako da se moè re}i da je otvorenost trì{ta elektri~ne energije u Hrvatskoj ne{to manja od deset posto. Na povla{tene kupce plina (pro{le godine ih je bilo sedam) otpada 51 posto ukupne potro{nje plina, a jedini njihov dobavlja~ je trenuta~no INA. Premda povla{teni kupci u Hrvatskoj imaju pravo izbora dobavlja~a, oni ga jo{ uvijek nisu "konzumirali". Kad je rije~ o dinamici otvaranja trì{ta, u obzir }e trebati uzeti okvir Europske unije, kao i Memorandum o regionalnom energetskom trì{tu. Ukazav{i na zna~ajke kupaca elektri~ne energije u Hrvatskoj, nagla{eno je da je u na{oj zemlji malih kupaca (ku}anstvo, poduzetni{tvo na niskom naponu bez mjerenja snage, javna rasvjeta) ~ak 60 posto. Ku}anstva u ukupnoj potro{nji elektri~ne energije sudjeluju sa 47 posto (u broju mjernih mjesta s 91 posto), {to je - nagla{ava se - najve}i problem kod otvaranja trì{ta u Hrvatskoj. Iz toga proizlazi da je zahtjev EU za potpunim otvaranjem trì{ta godine prezahtjevan za tranzicijske zemlje kao {to je Hrvatska. Kao realani scenarij, autori ovog izlaganja su predloìli da se prag povla{tenosti od godine spusti na 20 GWh, od godine na devet GWh, a od godine svi bi kupci na visokom i srednjem naponu te oni na niskom naponu s priklju~nom snagom ve}om od 30 kw postali povla{teni. Prema sada{njim podacima, otvorenost trì{ta godine bi iznosla pribli`no 40 posto, a potpuno otvaranje uslijedilo bi nakon godine. Mr.sc. Ivica Toljan (Uprava HEP-a) govorio je o Mre`nim pravilima hrvatskog elektroenergetskog sustava, koje - podsjetio je - ure uju vo enje elektroenergetskog sustava, kori{tenje prijenosne i distribucijske mreè te obveze i ovla{tenja energetskih subjekata korisnika i subjekata nadle`nih za te mreè radi pouzdane opskrbe. Njihova izrada, naglasio je, bio je vrlo zahtjevan posao u kojemu su sudjelovali brojni stru~njaci. Va`nim dostignu}em ocijenio je i izradu pojmovnika nu`nog za prijedlog Mre`nih pravila. Ina~e, nu`na }e biti njihova dorada. Naime, na{im Zakonom o trì{tu elektri~ne energije iz godine propisan je neovisni operator sustava, ~ija je temeljna zada}a vo enje elektroenergetskog sustava, koji je sukladno tom Zakonu definiran i u prijedlogu Mre`nih pravila, dok nova direktiva EU poznaje samo operatora prijenosne mreè i operatore distribucijske mreè. Prema rije~ima mr.sc. I. Toljana, hrvatska elektroenergetska mreà bit }e pripremljena za otvaranje trì{ta kako je i planirano, s obzirom na izgradnju i Ernestinovo. O trì{tu elektri~ne energije u Hrvatskoj i povla{tenim kupcima bilo je rije~i u izlaganju mr.sc. Sonje Toma{i} [kevin iz Hrvatskog nezavisnog operatora sustava i trì{ta. Kako je rekla, na po~etku rada trì{ta u Hrvatskoj postojat }e samo tzv. bilateralno trì{te koje se temelji na trgovanju elektri~nom energijom preko bilateralnih ugovora. Ugovorne strane bit }e preteìto povla{teni kupci i opskrbljiva~i te opskrbljiva~i i dobavlja~i. Osim povla{tenog kupca, sudionik na trì{tu moè biti samo subjekt koji posjeduje dozvolu Vije}a za regulaciju energetskih djelatnosti. Povla{teni kupac, osim mogu}nosti izbora dobavlja~a, ima i niz obveza kao {to su, primjerice, tro{kovi za energiju uravnoteènja potrebnu za pokri}e i odstupanje od ugovorenih koli~ina elektri~ne energije ~ija je cijena znatno ve}a od cijene iz kupoprodajnog ugovora. Tarifni kupci s potro{njom ve}om od 40 GWh koji èle postati povla{teni, ili oni povla{teni kupci koji èle promijeniti opskrbljiva~a morat }e potpisati nekoliko ugovora s razli~itim energetskim subjektima. Radi smanjenja tro{kova za pla}anje energije uravnoteènja povla{teni kupci, opskrbljiva~i i proizvo a~i mogu se udruìti u tzv. bilan~nu grupu. Predstavlja ju voditelj te zastupa kod Operatora trì{ta, s kojime potpisuje ugovor o pla}anju energije uravnoteènja. HRVATSKI POTRO[AÎ NISU OSPOSOBLJENI ZA TR@I[TE Rad mr. sc. Marije [}ulac Domac i Miljenka Babi}a (Hrvatska gospodarska komora) nosio je naziv "Industrijski potro{a~i elektri~ne energije u procesu otvaranja trì{ta u Hrvatskoj". U Hrvatskoj je, navodi se, danas vi{e od sto potro{a~a s godi{njom potro{njom ve}om od pet GWh, a samo njih petnaest prelazi iznos od 40 GWh, {to je granica za stjecanje statusa povla{tenog kupca. Od tih 15, 13 ih je industrijskih potro{a~a. S obzirom na ~injenicu da je u Hrvatskoj mali broj kupaca (13 industrijskih tvrtki) koji se mogu uvrstiti u kategoriju povla{tenih, zaklju~ak je da je nu`no preispitati granicu godi{nje potro{nje te je prilagoditi mogu}nostima i potrebama doma}e industrije. Kako je zaklju~eno, potro{a~i u Hrvatskoj su se posljednji uklju~ili u stvaranje uvjeta za po~etak otvaranja trì{ta. Uz taj nedostatak industrijski potro{a~i, osim mo`da pojedinih najve}ih - prema procjenama HGK - nisu ni stru~no dovoljno osposobljeni za ravnopravno uklju~ivanje u trì{te. "Potro{a~i jalove snage u uvjetima otvorenog trì{ta", bio je naziv rada Marija Klari}a, dr.sc. Igora Kuzlea i prof.dr.sc. Sejida Te{njaka sa zagreba~kog Fakulteta elektrotehnike i ra~unarstva. Kako oni ocjenjuju, liberalizacijom trì{ta do}i }e i do otvaranja trì{ta jalovom snagom i ostalim uslugama sustava. Zbog o~ekivanog pove}anja industrijalizacije te intenzivno rastu}eg trì{ta ra~unalnih i klima ure aja te rasta potro{nje djelatne snage, o~ekuje se i veliki porast potro{nje jalove snage. Stoga je, zaklju~uje se, potrebno prilagoditi stavove u Tarifnom sustavu za potro{a~e koji imaju lo{ faktor snage - penali i subvencije trebali bi ih poticati na instaliranje potrebne opreme za njegovo pobolj{anje. Time se izbjegavaju promjene i nestabilnosti napona, osloba a se kapacitet transformatora i vodova za prijenos djelatne snage, odnosno izbjegava se dosada{nja praksa oslanjanja na kapacitete prijenosa. O distribuiranoj proizvodnji elektri~ne energije bilo je rije~i u izlaganju Vladimira Poto~nika. Zbog pove}anja energetske sigurnosti, smanjenja gubitaka energije i emisije {tetnih tvari, takva proizvodnja predstavlja perspektivnu dopunu centraliziranim elektoenergetskim sustavima. Distribuirana ili decentralizirana proizvodnja obuhva}a dvije skupine tehnologija: proizvodnju elekti~ne energije iz obnovljivih izvora te kogeneraciju elektri~ne i toplinske energije. Da bi se omogu}ilo njeno {irenje, potrebno je ukloniti prepreke, me u kojima su najva`niji neodgovaraju}i tarifni sustavi i regulatorni reìmi elektroprivrede, smatra V. Poto~nik. Jednako tako, treba uspostaviti primjerene poticaje. Premda su uo~ljivi pozitivni pomaci, distribuirana proizvodnja u Hrvatskoj, zaklju~uje, zaostaje za onom u EU. Sude}i prema zainteresiranosti iskazanoj tijekom cjelodnevnog trajanja Foruma te rasprave koja je pokazala da je rije~ o doista posebnoj problematici potro{a~a energije u uvjetima otvorenog trì{ta, ovogodi{nji su Dani elektri~ne energije Hrvatskog energetskog dru{tva s pogo enom aktualnom temom pokazali sloènost procesa liberalizacije i ostvarenih razli~itih iskustava. Jednako tako, pokazalo se da postoji puno konkretnih problematskih cjelina i otvorenih pitanja energetskog sektora i kupaca energije, na koje se o~ekuju odgovori stru~njaka. Stoga vjerujemo da je ovaj Forum, koji je nametnuo brojna pitanja za Hrvatsku, dovoljan poticaj za daljnje rasprave i suradnju odgovornih energeti~ara kako bi Hrvatska prona{la svoj put prilago avanja svojih energetskih sustava europskom okruènju i pritom i dalje jam~ila urednu opskrbu kupaca. Tatjana Jalu{i} D. G. Alminana predstavio je energetsko planiranje u [panjolskoj O radu regulacijskog tijela u za{titi potro{a~a govorio je mr.sc. E. Banovac Mr. sc. D. Pe{ut predstavio je dinamiku otvaranja trì{ta energije u Hrvatskoj Mr. sc. I. Toljan: dono{enje Mre`nih pravila vaàn je doprinos liberalizaciji Mr. sc. S. Toma- {i}-[kevin govorila je o povla{tenim kupcima elektri~ne energije Marijan Kalea: tehni~ari su drugima prepustili rije~, u~i se na metodama poku- {aja i pogre{aka, a pretjerivanja s liberalizacijom su o~ita Akadermik Udovi~i}: trgovati se moè samo s ne~ime ~ega imamo, a nemamo mreù, ali zara~unavamo mreàrinu, imamo distribuciju ali je 70 posto otpisana! 14 HEP VJESNIK 154, STUDENI 2003.

14 novi ugovori HEP - SIEMENS - FSB NOVI NACIONALNI LABORATORIJ ZA BROJILA TOPLINSKE ENERGIJE PRIGODOM obiljeàvanja Dana Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveu~ili{ta u Zagrebu, 14. studenog o.g. potpisan je Sporazum o suradnji na utemeljenju budu}eg Nacionalnog laboratorija za ispitivanje i umjeravanje brojila toplinske energije. U nazo~nosti dr. sc. Gorana Grani}a, potpredsjednika Vlade, dr.sc. Jak{e Topi}a, ravnatelja Dràvnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo, Mate Paì}a, ~lana Uprave HEP-a za proizvodnju te brojnih novinara, Sporazum su potpisali Branimir Poljak, direktor HEP Toplinarstvo d.o.o., Mirko Bari{i}, predsjednik Uprave Siemensa d.d. i prof. dr. sc. Tonko ûrko, dekan Fakulteta strojarstva i brodogradnje. B. Poljak je naglasio da se ovim Sporazumom nastavlja realizacija Ugovora izme u HEP Toplinarstva d.o.o. i Siemensa d.d. o suradnji na Programu uvo enja i pobolj{anja tehnologije mjerenja toplinske energije potro{a~ima. Postoje}a koli~ina brojila opravdava skora{nja (do kraja ogrijevne sezone) mjerenja u novom Nacionalnom laboratoriju, {to je do sada obavljano u inozemstvu. Dobit cijelog projekta, prema rije~ima M. Paì}a, je u mogu}nosti zadovoljenja strogih zahtjeva, ali iueko- nomskim u~incima, jer se poti~e racionalno kori{tenje energije i smanjuju ra~uni i tro{kovi mjerenja isporu~ene energije. Dr.sc. Jak{a Topi} ovom je Sporazumu iskazao potpunu potporu Dràvnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo, jer temeljni je cilj za{tita potro{a~a od neto~nih mjerenja, kao i pomo} hrvatskom gospodarstvu Mirko Bari{i} je rekao da je filozofija tvrtke Siemens: znanje na prvom mjestu, napomenuv{i da vrijednost opreme laboratorija zajedno s instalacijama iznosi eura. Prof.dr.sc. Tonko ûrko je naglasio da je FSB krenuo putem povezivanja s gospodarstvom i da na tom Fakultetu postoji golemi znanstveni potencijal. Zahvaljuju}i radu novog laboratorija, isporu~itelji toplinske energije u Hrvatskoj pove}at }e pouzdanost i smanjiti tro{kove mjerenja isporu~ene enrgije, a ~itav je projekt iznimno zna~ajan za sve kupce toplinske enrgije u Zagrebu, Osijeku i Sisku, ali i za razvoj djelatnosti opskrbe toplinskom energijom u Hrvatskoj. Bili smo u prigodi u pratnji prof. dr. sc. Davora Zvizdi}a, posjetiti i mjesto (Laboratorij za procesna mjerenja) gdje Sporazum o utemeljenju Nacionalnog laboratorija za ispitivanje i umjeravanje brojila toplinske energije potpisali u Branimir Poljak, Mirko Bari{i} i Tonko ûrko se definiraju temperatura, tlak i vla`nost u cijeloj dràvi (tri dràvna etalona), sukladno me unarodnim etalonima, na {to su ovdje vrlo ponosni. D. Jurajev~i} Prof. dr. sc. Davor Zvizdi} upoznao je nazo~ne sa zna~ajem Laboratorija za procesna mjerenja HEP - SIEMENS ZA NOVI SUSTAV VO\ENJA U TE RIJEKA U sjedi{tu Hrvatske elektroprivrede 26. studenog o.g. potpisan je Ugovor izme u HEP-a i Siemensa Hrvatska o zamjeni sustava vo enja bloka 320 MW u TE Rijeka.Ugovor vrijedan 25,7 milijuna kuna obuhva}a demontaù stare i instaliranje nove opreme u roku od deset mjeseci. Novi sustav omogu}it }e TE Rijeka u~inkovitije upravljanje pogonom Elektrane i prilago avanje dnevnim potrebama vo enja. Mato Paì}, ~lan Uprave HEP-a za proizvodnju, naglasio je kako HEP ima dugogodi{nju suradnju sa Siemensom, osobito u posljednje dvije godine, kada je intenzivirano ulaganje u Ugovor izme u HEP-a i Siemensa Zagreb popisali su Josip Gabela, direktor HEP Proizvodnje d.o.o. i Karlheinz Springer, generalni direktor Odjela za automatiku u energetskim postrojenjima Siemens Zagreb tehnolo{ku i ekolo{ku modernizaciju temeljnih termoenergetskih postrojenja (TE-TO Zagreb, TE Sisak, TE Plomin 2 i sada TE Rijeka). HEP }e sa svoje strane, ustvrdio je, u~initi sve kako bi ovaj veliki posao sa Siemensom bio zavr{en u ugovornom roku. Karlheinz Springer, generalni direktor Odjela za automatiku u energetskim postrojenjima Siemens Hrvatska, rekao je da }e unato~ kratkim rokovima Siemens odràti rok na obostrano zadovoljstvo. D. Jurajev~i} TRIBINA HRVATSKOG NUKLEARNOG DRU[TVA PROVEDBA KYOTO PROTOKOLA NIJE MOGU]A BEZ NUKLEARKI Hrvatsko nuklearno dru{tvo odràlo je 20. studenog godine u Zagrebu dobro posje}enu tribinu ~ija je tema bila Kyoto protokol i implikacije na nuklearnu energiju. Gost tribine, dr. sc. Vladimir Jelavi}, ~lan Uprave NE Kr{ko, prikazao je razloge dono{enja Protokola i dana{nje stanje u pogledu tog pitanja. U cilju sprje~avanja globalnog zagrijavanja, kao posljedice emisije stakleni~kih plinova, Kyoto protokol obvezuje dràve potpisnice da izme u i godine smanje emisiju tih plinova na razinu iz godine. Za neizvr{enje preuzetih obveza predvi eno je ka`njavanje. Protokol stupa na snagu kad ga ratificira 55 dràva s 55 posto emisije. Do sada je to u~inilo njih 119, na koje otpada 44,2 posto emisije. SAD (36,1 posto emisije) istupile su iz Protokola, a ~eka se Rusija (17,4 posto emisije), koja nakon istupanja SAD-a odugovla~i s njegovim ratificiranjem. Hrvatska nije ratificirala Protokol, prema kojemu bi do godine trebala smanjiti emisiju uglji~nog dioksida za pet posto u odnosu na godinu. Kako }e tom zahtjevu te{ko mo}i udovoljiti, zatraìla je pove}anje emisije za temeljnu godinu, radi termoelektrana koje je gradila u drugim dràvama biv{e Jugoslavije i apsorpcije {uma. U suprotnom, preostaje joj trgovina emisijom ili izgradnja jedne nuklearne elektrane od 1000 MW. S proizvodnjom elektri~ne energije bez nuklearnih elektrana, bit }e te{ko udovoljiti obvezama Protokola, zaklju~eno je na ovoj tribini. Ur. HEP GRADITELJ I ÛVAR VRIJEDNOSTI 15

15 prilagodba OKRUGLI STOL U HGK: "INDUSTRIJSKI POTRO[AÎ I OTVARANJE TR@I[TA ELEKTRI^NE ENERGIJE" POTRO[AÎ OÊKUJU BOLJE UVJETE ISPORUKE PREDSTAVNICI TVRTKI IZDVOJILI SU NEDOVOLJNU INFORMIRANOST O NAÎNU IZBORA DOBAVLJAÂ ELEKTRI^NE ENERGIJE, KAO I O CIJENAMA I UVJETIMA NABAVE U INOZEMSTVU "INDUSTRIJSKI potro{a~i i otvaranje trì{ta elektri~ne energije" bio je naziv okruglog stola koji je u organizaciji Hrvatske gospodarske komore odràn 19. studenog godine u Zagrebu. Predstavnike tvrtki svih grana industrijskog sektora s novostima koje donosi otvaranje trì{ta elektri~ne energije upoznali su Roman Nota, pomo}nik ministra gospodarstva za energetiku, Ivo ôvi}, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede, dr.sc. Mi}o Klepo, predsjednik Vije}a za regulaciju energetskih djelatnosti i Davorin Ku~i}, direktor Hrvatskog nezavisnog operatora sustava i trì{ta. R. Nota je napomenuo da je nastupila faza u kojoj se o~ekuju konkretni rezultati reforme energetskog sektora. Postavljen je njezin zakonsko - pravni okvir, no to - ocijenio je - nije dovoljno, jer sudionici na trì{tu moraju pokazati svoje sposobnosti. Reforma, zaklju~io je, daje Hrvatskoj pravu {ansu da se reintegrira u EU. VE]INA TVRTKI NE ZNA OD KOGA BI KUPOVALA ELEKTRI^NU ENERGIJU Cilj ovog okruglog stola, naglasila je mr.sc. Marija [}ulac Domac, voditeljica Odjela za energetiku u HGK, je obja{njenje procesa otvaranje trì{ta industrijskim potro{a~ima. Pritom je navela da je udjel industrije u neposrednoj potro{nji elektri~ne energije 23 posto (dok je, primjerice, godine, bio 44 posto). Udjel tro{kova elektri~ne energije u ukupnim tro{kovima je u pojedinim tvrtkama dosegao ~ak 50 posto, {to - zaklju~ila je - dovoljno govori koliko su industrijski potro{a~i zainteresirani za uvo enje trì{nih odnosa i konkurencije u energetici. Ipak, dodala je, pitanje je ho}e li oni dovesti do sniàvanja cijena, s obzirom na to da na trì{te elektri~ne energije djeluju i drugi ~imbenici. Kako je podsjetila, energetski zakoni doneseni su godine; postoje tarifni i povla{teni kupci, premda trenuta~no me u njima i nema realnih razlika. Povla{teni kupci su, podsjetila je, oni ~ija je godi{nja potro{nja ve}a od 40 GWh - formalno oni mogu birati dobavlja~a, ali u praksi to jo{ nije mogu}e. Hrvatska gospodarska komora provela je anketu me u 100 svojih tvrtki o Tarifnom sustavu te o statusu povla{tenih kupaca. Prema njezinim rezultatima, 97 posto njih je nezadovoljno Tarifnim sustavom, ocjenjuju}i ga nepovoljnijim od starog trotarifnog sustava. Na pitanje smatraju li da }e organizacija trì{ta stvoriti bolje uvjete isporuke, njih 75 posto odgovorilo je potvrdno. Ina~e, trenuta~no je u Hrvatskoj 15 tvrtki koje prelaze granicu potro{nje od 40 GWh, me u kojima je 13 industrijskih potro{a~a. S obzirom na tako mali broj, zaklju~ila je mr.sc. M. [}ulac Domac, mo`da bi trebalo preispitati utvr enu granicu i prilagoditi je hrvatskim okolnostima, ~emu u prilog ide i podatak da 77 posto anketiranih smatra da bi ona trebala biti nià. Da bi ona trebala biti manja od 10 GWh smatra njih 50,6 posto. Me utim, 86 posto anketiranih industrijskih tvrtki ne zna od koga bi kupovali elektri~nu energiju, a 75 posto ih ne poznaje uvjete isporuke u inozemstvu.tako er, podjednak postotak (74 posto) izjasnio se da ne zna koja je uloga Vije}a za regulaciju energetskih djelatnosti. Iz rezultata ankete, zaklju~ila je M. [}ulac Domac, vide se nedostaci procesa otvaranja trì{ta elektri~ne energije: kupci kasne s uklju~ivanjem i naj~e{}e su nedovoljno osposobljeni i educirani za taj proces. 15 POVLA[TENIH KUPACA - OPTIMALAN BROJ Dr.sc. M. Klepo osvrnuo se na normativni okvir potreban za po~etak funkcioniranja otvorenog trì{ta. Kako je rekao, osnovni zakonski okvir je utvr en,autijeku je izrada i dono{enje podzakonskih propisa. Utvr en je i povla{teni status kupaca elektri~ne energije, ali manjkaju jo{ tehni~ki standardi, standardi kvalitete usluga i drugo. U tijeku su procesi razdvajanja elektroenergetskih djelatnosti i formiranja trgova~kog dru{tva Hrvatskog nezavisnog operatora sustava i trì{ta. VRED je dao suglasnost na Pravila djelovanja trì{ta elektri~ne energije te na Naknade za kori{tenje prijenosne i distribucijske mreè. Predstoji dono{enje Op}ih uvjeta za ospkrbu elektri~nom energijom, Mre`nih pravila pogona i vo enja sustava i Pravilnika o priklju~enju na mreù. Dr.sc. M. Klepo tako er je prikazao kolike su naknade za kori{tenje prijenosne i distribucijske mreè. Ukazav{i na ~injenicu da je cijena elektri~ne energije za pojedine kategorije potro{a~a danas nià nego prije deset godina, I. ôvi} je ocijenio da hrvatsko gospodarstvo trenuta~no ima vrlo povoljne uvjete isporuke elektri~ne energije. Hrvatsko trì{te elektri~ne energije, zaklju~io je, uspostavljeno je sa svim svojim bitnim elementima. Osvrnuv{i se na restrukturiranje HEP-a, kazao je kako je HEP organizirao posebna trgova~ka dru{tva za obavljanje temeljnih elektroprivrednih djelatnosti. Ra~unovodstveno su razdvojene djelatnosti izloène konkurenciji (proizvodnja i opskrba) od reguliranih (prijenos i distribucija). Za poslove vo enja sustava i organiziranja trì{ta elektri~ne energije organizirano je posebno dru{tvo- Hrvatski nezavisni operator sustava i trì{ta. Opskrba povla{tenih kupaca }e se, napomenuo je, predstaviti putem web stranica Ministarstva gospodarstva, VRED-a i HEP-a te u izravnoj komunikaciji s tvrtkama. Ina~e, povla{teni kupac mora dokazati svoj status kod Hrvatskog nezavosnog operatora sustava i trì{ta, a tro{kovi koje snosi obuhva}aju nabavu elektri~ne energije od odabranog licenciranog dobavlja~a, kori{tenje javne infrastrukture sustava - mreàrine, potrebne balansiraju}e energije te ostale obveze u skladu sa Zakonom. Povla{teni kupac moè ugovoriti sve elemente opskrbe jednim ugovorom s licenciranim opskrbljiva~em, a moè sklopiti individualne ugovore s nositeljima elemenata opskrbe. Osvrnuv{i se na zahtjev za sniènjem granice koja odre uje status povla{tenog kupca, predsjednik Uprave HEP-a ocijenio je da je broj od 15 kupaca, s obzirom na sloènost procesa otvaranja trì{ta, trenuta~no optimalan, no on }e se s vremenom pove}avati, u skladu s odlukama Vlade i zahtjevima EU. Tako er je napomenuo da na europskom trì{tu elektri~ne energije cijene kontinuirano rastu te su vrlo kolebljive. 60 POSTO ANKETIRANIH TVRTKI OSTALO BI LOJALNO HEP-u Tina Jaka{a iz HEP Opskrbe navela je ovom prigodom kako je u razgovorima HEP-a s povla{tenim kupcima (Dalmacija Cement, Brodosplit, Adria, Drvenja~a, Na{ice cement, Beli{}e, Dioki) utvr eno koja su njihova o~ekivanja u odnosu na HEP: razli~ite pogodnosti, nià cijena, fleksibilniji uvjeti pla}anja, sklapanje dugoro~nih ugovora zbog planiranja, ostvarenje kvalitete isporuke na prijeratnoj razini... Tako er je predstavila rezultate istraìvanja koje je pokrenula Hrvatska elektroprivreda ne bi li saznala na koji na~in je njeni kupci doìvljavaju, odnosno kakav joj je imid`, koje su prednosti i nedostaci poduze}a, koliko su kupci upoznati s elementima Tarifnog sustava, na~inom obra~unavanja elekti~ne energije, s kategorijom povla{tenih kupaca, organizacijskom strukturom HEP-a, kakve su im èlje te kako evaluiraju projekte HEP-a. Istraìvanje je proveo Gfk - Centar za istraìvanje trì{ta, na podru~ju cijele Hrvatske tijekom lipnja i srpnja godine na reprezentativnom uzorku koji je obuhvatio 1000 privatnih i 202 poslovna korisnika - poduze}a (pet povla{tenih, 122 srednja i 75 malih korisnika). Dobra opskrba, standard u opskrbi; stabilno, pouzdano, jako poduze}e; veliki broj obrazovanih i stru~nih ljudi - slika je HEP-a u javnosti dobivena spomenutim istraìvanjem. Povla{teni kupci uz to su izdvojili dobar odnos s lokalnom distribucijom te svoj dojam o uspje{nim i poslovnim zaposlenicima HEP-a. Sedamdeset i pet posto ispitanika navelo je da njihovo poduze}e nije imalo pote{ko}a s opskrbom elektri~nom energijom u proteklih godinu dana. Kako proizlazi iz istraìvanja, 61,4 posto ispitanika je navelo da je cijena elektri~ne energije visoka, ali je 25 posto njih izjavilo da se u njihovim poduze}ima ona ne {tedi. Sedamnaest posto kupaca koji ne {tede nije zainteresirano ni za jedan oblik {tednje elektri~ne energije. Zanimljiva je spremnost ve}ine ispitanih za pla}anje "zelene energije". Na pitanje o odabiru proizvo a~a elektri~ne energije, 60 posto ispitanika izjasnilo se da bi ostalo lojalno HEP-u. 16 HEP VJESNIK 154, STUDENI 2003.

16 Okrugli stol u HGK: industrijskim potro{a~ima nastojao se objasniti proces otvaranja trì{ta elektri~nom energijom HEP je, naglasio je I. ôvi}, nositelj obveze javne usluge opskrbe elektri~nom energijom u Hrvatskoj, iz ~ega proizlaze posebne obveze prema tarifnim i drugim kupcima elektri~ne energije. Obveze HEP-a prema povla{tenim kupcima koji su s njim sklopili ugovor jednake su njegovim obvezama prema tarifnim kupcima. Povla{tenim kupcima koji su odabrali drugog dobavlja~a, HEP je obvezan pruìti uslugu javne infrastrukture sustava i osiguranje balansiraju}e energije. Tako er, on je na~elno spreman preuzeti opskrbu povla{tenog kupca koji ima pote{ko}a u ostvarenju ugovora s odabranim dobavlja~em prema uvjetima iz Tarifnog sustava. Dugoro~ni planovi razvoja HEP-a u proizvodnoj, prijenosnoj i distribucijskoj djelatnosti temelje se na ukupnim potrebama svih kupaca u Hrvatskoj, premda dugoro~ni ugovori o opskrbi povla{tenih kupaca s drugim dobavlja~ima mogu u odre enoj mjeri usporiti dinamiku izgradnje novih proizvodnih kapaciteta HEP-a. Da bi se dostigli europski standardi funkcioniranja sustava, u izgradnju proizvodnih kapaciteta i mre`ne infrastrukture do godine treba uloìti 15 milijarda kuna. Me utim, sada{nja razina prosje~ne cijene elektri~ne energije za tarifne kupce i mreàrina ne omogu}uje potrebnu razinu ulaganja, zaklju~io je I. ôvi}. TR@I[TEM UPRAVLJA HRVATSKI NEZAVISNI OPERATOR SUSTAVA I TR@I[TA Davorin Ku~i}, direktor Hrvatskog nezavisnog operatora sustava i trì{ta, govorio je o mjestu i ulozi tog novog subjekta na trì{tu elektri~ne energije u Hrvatskoj. To je sada ovisno dru{tvo u sastavu HEP grupe, a obuhva}a Operatora sustava i Operatora trì{ta, a njegova je uloga sigurno vo enje (planiranje, upravljanje i nadzor) elektroenergetskog sustava te uspostava i upravljanje hrvatskim trì{tem elektri~ne energije na razvidan i nepristran na~in. Trì{te tarifnih kupaca je regulirano, a povla{tenih otvoreno. U po~etnoj fazi otvaranja trì{ta, kako je naveo, sklapaju se bilateralni ugovori. Bilateralni ugovori o kupoprodaji sklapaju se izme u trì{nih sudionika, a sklapaju se i bilateralni ugovori Operatora sustava s HEP Proizvodnjom i HEP Prijenosom za pruànje svih pomo}nih usluga i usluga poravnanja odstupanja. Sljede}i korak je otvaranje trì{ta uravnoteènja za poravnanje odstupanja, za {to je potrebna cjelovita priprema tehni~kih, organizacijskih i zakonodavnih uvjeta. Govore}i o Pravilima djelovanja trì{ta elektri~ne energije (Trì{na pravila) koja su dobila suglasnost Vije}a za regulaciju 31. listopada godine, kazao je da je njihov cilj stvaranje uvjeta za djelovanje trì{ta, ure enje odnosa i aktivnosti na trì{tu te utvr ivanje obveza i odgovornosti trì{nih sudionika. Poloàj trì{nog sudionika moè ste}i svaki enegetski subjekt koji posjeduje dozvolu za obavljanje djelatnosti, povla{teni kupac te proizvo a~ s proizvodnim objektom do pet MW instalirane snage Sudionici na trì{tu elektri~ne energije su: Operator sustava, Operator trì{ta, povla{teni kupci, opskrbljiva~ tarifnih kupaca, trgovci, povla{teni proizvo a~i, opskrbljiva~i, IPPS, energetski subjekt za proizvodnju, energetski subjekt za prijenos, energetski subjekt za distribuciju. Radi smanjenja tro{kova za pla}anje energije uravnoteènja, operativni trì{ni sudionici mogu se udruìti i osnovati bilan~nu grupu, ~iji voditelj s Operatorom trì{ta potpisuje ugovor o energiji uravnoteènja za bilan~nu grupu. Povla{teni kupac s opskrbljiva~em sklapa ugovore o kupnji elektri~ne energije (opskrbi), o kori{tenju mreè te o priklju~ku na mreù. Prijelazno razdoblje rada trì{ta traje godinu dana. U tom razdoblju Operator trì{ta nabavljat }e energiju uravnoteènja od energetskog subjekta koji ima obvezu proizvodnje elektri~ne energije za tarifne kupce ili s trì{ta. HO]E LI POVLA[TENI KUPCI PROFITIRATI? U uvodu rasprave koja je uslijedila nakon spomenutih izlaganja, I. ôvi} je napomenuo kako je iz izlaganja D. Ku~i}a jasno za{to se kupci jo{ nisu uklju~ili u trì{te elektri~ne energije: - Premda je u na{oj zemlji pojednostavljen, vidljivo je koliko je to sloèni proces, zaklju~io je. Na upit {to je sa {tetom koju je izazvalo nenajavljeno pove}anje cijene elektri~ne energije te {to }e u tom pogledu u~initi Komora, mr.sc. M. [}ulac Domac je odgovorila kako Komora ne moè biti kolektivni pregovara~, ve} je njezina uloga da zastupa i educira tvrtke. Direktor HEP Opskrbe je napomenuo da }e se do 1. srpnja godine granica koja odre uje status povla{tenog kupca spustiti te naglasio da su cijene u inozemstvu za potro{a~e na visokom naponu vi{e nego u Hrvatskoj. Mladen Horvat iz MT^-a pitao je razmi{lja li se o korekcijama ili o novom Tarifnom sustavu, {to je s kupcima koji imaju kontinuiranu potro{nju i s onima koji imaju vlastite prijenosne objekte. Dr.sc. M. Klepo je naveo da odre ivanje granice za status povla{tenih kupaca ovisi o odluci Vlade, a da je Tarifni sustav donesen unato~ primjedbama VRED-a. Zoran Vi{nji} iz Diokija, kupca na 35 kv, rekao je da ta tvrtka poslije uvo enja novog Tarifnog sustava ima 40 posto skuplju elektri~nu energiju te pitao kako je mogu}e da ulaskom u liberalizirano trì{te do u na prija{nju razinu. - Mi koji prestajemo biti tarifni kupci ne}emo ni{ta profitirati, ocijenio je. I. ôvi} je na to odgovorio da se o cijeni na trì{tu moè samo naga ati, a Vlada }e dràti kontrolu dok bude mogla. Izrazio je zadovoljstvo {to je na{a mreàrina nià od one u ostalim zemaljama. - Svjesni smo da je HEP srce i krvotok na{eg gospodarstva, stoga je industrija vrlo zainteresirana kako }e elektroenergetski sustav izgledati u budu}nosti, kazao je Darko Cvjetko iz RIZ-a. Izrazio je àljenje {to ovom prigodom nije bilo rije~i o na{oj energetskoj strategiji. Zahvalio je HEP-u {to je u jakoj turisti~koj sezoni imao stabilnu isporuku, napomenuv{i da on i dalje o~ekuje te{ko}e u opskrbi. I. ôvi} se sloìo s ocjenom da je bila iznimno te{ka godina, kao i da perspektiva nije "blistava". Stoga, naglasio je, treba investirati u razvoj energetskog sektora, te kazao: - O~ekujemo porast potro{nje od pet posto. Pripremamo projekte i o~ekujemo realizaciju novih objekata, a polazimo od toga da }e svi kupci biti HEP-ovi. Predstavnik Messera, kupca na visokom naponu, postavio je pitanje postoji li kriterij razgrani~enja kontinuiranih od uobi~ajenih potro{a~a, ukazav{i da su oni tvrtka s neprekinutom proizvodnjom. I. ôvi} je odgovorio da su poznata pravila za kori{tenje mreè, odnosno da oni koji ju kontinuirano koriste imaju niù mreàrinu. No, naglasio je, elektri~na energija postaje roba s trì{nom cijenom u kojoj udjel snage pada, a energije raste, {to zna~i da je vi{e pla}aju oni koji je vi{e tro{e. Dr.sc. M. Klepo se sloìo s mi{ljenjem da bi oni koji vi{e tro{e morali imati niù cijenu elektri~ne energije, no - kako je rekao - posljedica je Tarifnog sustava da taj zahtjev nije ispunjen. Darinko Bago iz Kon~ara je naglasio da bi trebalo utvrditi dinamiku spu{tanja granice od 40 GWh, na {to je odgovorio R. Nota kazav{i: - Reforma energetskog sektora odvijat }e se postupno. Mi smo se odlu~ili za prvi prag od 40 GWh te ostavili pravo Vladi da odlu~uje o daljnjim koracima. Idu}e godine analizirat }e se stanje i vidjet }e se gdje smo. Demokratizacija energetskog sektora je neizbje`na.. Tatjana Jalu{i} SKORO OSAMDESET POSTO INDUSTRIJSKIH BI NI@U GRANICU GODI[NJE POTRO[NJE ELEKTRI^NE ENERGIJE KOJOM SE ODRE\UJE STJECANJE STATUSA POVLA[TENOG POTRO[AÂ OD SADA[NJIH 40 GWh HEP GRADITELJ I ÛVAR VRIJEDNOSTI 17

17 obljetnica PRVI HRVATSKI DAN KVALITETE POVODOM 10. GODI[NJICE HRVATSKOG DRU[TVA ZA KVALITETU KVALITETA NA RADNOM MJESTU - UÎNITE DA SE DOGODI OVOG puta, sve se poklopilo. Deveti Europski tjedan kvalitete, peti Svjetski dan kvalitete, deseta godi{njica Hrvatskog dru{tva za kvalitetu (HDK), prvi Hrvatski dan kvalitete i prve povelje HDK za promicanje i primjenu kvalitete u hrvatskom gospodarstvu. No, krenimo redom. Ve} devetu godinu zaredom, drugi tjedan u mjesecu studenom Europa obiljeàva kao Europski tjedan kvalitete. Nositelj tih aktivnosti je Europska organizacija za kvalitetu (EOQ), a ove godine slogan je "Quality in the Workplace: Make it Happen" - Kvaliteta na radnom mjestu: u~inite da se dogodi. Aktualne teme u devetom Europskom tjednu kvalitete Vrednovanje ìvota i rada - humana strana poslovanja Socijalna odgovornost tvrtki Organizacijska izvrsnost u obrazovanju Upravljanje kvalitetom u zdravstvu Sigurnost u prehrambenoj industriji Programi pobolj{anja organizacija Implementacija mre`nih organizacija Upravljanje rizicima u poslovanju Zadovoljstvo i motivacija zaposlenih za kvalitetan rad Hrvatska se pridruìla tim aktivnostima i po~ev{i od ove godine, i utorkom u Europskom tjednu kvalitete obiljeàvat }e se Hrvatski dan kvalitete. Sve~ani skup tim povodom odràn je 12. studenog godine u Zagrebu, u organizaciji Hrvatskog dru{tva za kvalitetu i Dràvnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo (DZNM), a pod pokroviteljstvom Ministarstva za europske integracije. Okupilo se vi{e od 250 ~lanova HDK i uzvanika. Uime pokrovitelja, Ministarstva za europske integracije, skup je pozdravio Orsat Miljani}, zamjenik ministra. Ravnatelj DZNM, Jak{a Topi} govorio je o zna~aju tehni~kog zakonodavstva i njegovom uskla ivanju s europskim. Posebno se osvrnuo na svrhu i sadràj pet nedavno donesenih zakona iz ovog podru~ja. Rije~ je o: - Zakonu o tehni~kim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti (NN 158 od 7.listopada 2003.) - Zakonu o sigurnosti proizvoda (NN 158 od 7. listopada 2003.) - Zakonu o mjeriteljstvu (NN 163 od 16. listopada 2003.) - Zakonu o normizaciji (NN 163 od 16. listopada 2003.) - Zakonu o akreditaciji (NN 158 od 7. listopada 2003.). Uime Hrvatske gospodarske komore skup je pozdravio Mirostav Matasovi}, direktor Centra za kvalitetu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. O suvremenim kretanjima u razvoju euvropske kvalitete govorio je Pal Molnar, gost iz EOQ. Kao pokreta~ke sile za taj razvoj naveo je: konkurenciju koja dolazi sa svih strana svijeta, promjenu radnih uvjeta kroz komunikacijske tehnologije, manje radne snage uklju~eno u samu proizvodnju a vi{e u novim vrstama poslova, nove oblike rada, promjene u javnom sektoru (privatizacija) te pro{irenje Europske unije s 15 na 25 ~lanova. Najavio je i ve}u suradnju izme u dviju europskih organizacija za kvalitetu, EOQ i EFQM (European Fondation for Quality Management). EFQM je nositelj dodjele presti`nih nagrada za kvalitetu koje se svake godine dodjeljuju u tri razine: Committed to Excellence (Predan izvrsnosti), Recognised for Excellence (Prepoznat po izvrsnosti) i European Quality Award (Europska nagrada za kvalitetu). O putu do dobivanja jedne od ovih nagrada govorio je Ivica Osli} iz tvrtle Ericsson Nikola Tesla. Naime, Ericsson Nikola Tesla je ovogodi{nji dobitnik nagrade EFQM Recognised for Excellence in Europe - Prepoznat po izvrsnosti. Treba naglasiti da je to prva hrvatska tvrtka i prva tvrtka u cijeloj korporaciji Ericsson koja je dobila takvo priznanje. Na kraju skupa dodijeljene su povelje HDK zaslu`nim pojedincima i organizacijama. Povelje HDK dobili su dr. sc. Mladen Rove{njak, emeritus Me unarodne akademije za kvalitetu i jedan od pionira u razvoju kulture kvalitete na na{im prostorima, dr. sc. Ivica Osli}, kompanijski menadèr kvalitete u Ericsson Nikola Tesla te Dubravka Smojver iz Plive, dugogodi{nja potpredsjednica i predsjednica HDK te predstavnik HDK u EOQ. Kao posebno zaslu`na organizacija za razvoj kvalitete u Hrvatskoj odabrano je Minstrarstvo obrta, malog i srednjeg poduzetni{tva. Ono je svojim Programom za pripremu i uvo enje ISO 9000 normi, po~ev{i od godine, dodijelilo kuna i tako omogu}ilo certificiranje pribli`no 450 tvrtki u Hrvatskoj. I Ministarstvo je od 29. listopada ove godine certificirano prema normi ISO Uime Ministarstva Povelju je primila Dubravka Bi{~an, tajnica Minstarstva. Drugi dobitnik Povelje je tvrtka Ericsson Nikola Tesla, zbog svoje dugogodi{nje predanosti kvaliteti - odluku o prihva}anju EFQM modela izvrsnosti rukovodstvo je donijelo jo{ godine {to je rezultiralo i spomenutim europskim priznanjem Recognised for Quality. Povelju je uime tvrtke primila Snjeàna Bahtijari, direktorica Korporativnih komunikacija. Iz povijesti kvalitete u Hrvatskoj godine osnovan je Komitet za kvalitetu i tehni~ku kontrolu sa sjedi{tem u Zagrebu godine osnovano je Dru{tvo za kontrolu kvalitete Hrvatske godine odràna je obnoviteljska skup{tina i osnovano Hrvatsko dru{tvo za kvalitetu koje te godine postaje i punopravni ~lan EOQ (Europeean Organization for Quality) godine odràna je prva hrvatska konferencija o kvaliteti te su dosad odràne ukupno ~etiri konferencije. Sljede}a, peta konferencija je predvi ena za travanj godine. Uz ~estitke dobitnicima, poèlimo da se zapo~eta tradicija nastavi i to uz svake godine sve ve}u konkurenciju me u kandidatima. Strategija tehni~kog uskla ivanja Olga [tajdohar - Pa en Prigodom prvog Hrvatskog dana kvalitete: Stanka Miljkovi} - voditeljica odnosa s javni{}u DZMN, Boìdar Ljubi}, predsjednik Upravnog odbora Hrvatskog dru{tva za kvalitetu i Ana Dev~i} - Jeras, tajnica Upravnog odbora Hrvatskog dru{tva za kvalitetu ERICSSON NIKOLA TESLA JE OVOGODI[NJI DOBITNIK NAGRADE EFQM RECOGNISED FOR EXCELLENCE IN EUROPE - PREPOZNAT PO IZVRSNOSTI, A TREBA NAGLASITI DA JE TO PRVA HRVATSKA TVRTKA I PRVA TVRTKA U CIJELOJ KORPORACIJI ERICSSON KOJA JE DOBILA TAKVO PRIZNANJE Uime Ministarstva obrta, malog i srednjeg poduzetni{tva povelju je primila Dubravka Bi{~an, tajnica Ministarstva 18 HEP VJESNIK 154, STUDENI 2003.

18 iskustva drugih PROIZVODNJA ENERGIJE U MÜNCHENU INTELIGENTNA MJE[AVINA ENERGIJE OBZIRNO prema okoli{u i pri~uvama - tako se proizvodi energija u Münchenu. Poduze}e Gradska komunalna poduze}a München (Stadtwerke München GmbH, kratko SWM) polaè sve na "inteligentnu" mje{avinu energije. [to to to~no zna~i, obja{njava novi rukovoditelj poslovoditelj opskrbe, Stephan Schwarz. Koje su najva`nije sastavnice opskrbe energijom u Münchenu? Jeftina elektri~na energija, pouzdana opskrba prirodnim plinom, kao i sredi{nja opskrba toplinskom energijom, koja ne {teti okoli{u. U svezi s ovim zadnjim, mi ve} godinama dosljedno gradimo na{a postrojenja u sprezi snaga-toplina (kombi kogeneracijska postrojenja, kra}e KKP). Ovakvom zajedni~kom proizvodnjom elektri~ne energije i topline u jednoj elektrani (toplani) primijenjeno gorivo se iskori{tava optimalno, a emisija {tetnih tvari smanjuje se na minimum. Takva postrojenja rade uz visoku korisnost, a to je dobro za zrak, odnosno okoli{ i stanovnike Münchena. Va`nu ulogu imaju tako er i obnovljivi izvori energije. Ekolo{ki odrìva elektri~na energija proizvodi se u hidroelektranama, fotonaponskim ure ajima i u vjetroelektranama. Koristi se i plin s odlagali{ta otpada (deponijski plin), a u budu}nosti se predvi a kori{tenje vru}e vode iz podzemlja za zagrijavanje objekata. Kakvo zna~enje ima prirodni plin? Prirodni plin je trenuta~no u Njema~koj najomiljeniji nositelj energije, kad je rije~ o zagrijavanju prostorija i pripremanju tople vode. Gorivo se prenosi iz podru~ja dobivanja do potro{a~a podzemnim plinovodima, koji se pomno nadziru. Tako je isklju~en opasni transport u spremnicima na vozilima. Osim toga, prirodni plin u usporedbi s ugljenom ili loìvim uljem znatno manje doprinosi efektu staklenika. Naime, kod njegova izgaranja sumporni dioksid, ~a a ili sitne ~estice pra{ine stvaraju se u malim koli~inama, a suvremeni ure aji s loènjem na prirodni plin pouzdani su, ~isti i {tedljivi. Kori{tenjem prirodnog plina postiè se udobnost u cijeloj ku}i. Povrh toga, SWM potro{a~ima/kupcima nudi premiju u slu~aju da prije u s nekog postoje}eg goriva na kori{tenje prirodnog plina. Koje su prednosti sredi{nje (daljinske) opskrbe toplinom? Potro{a~i/kupci, kojima se daljinski doprema toplinska energija ne moraju posjedovati (i odràvati) vlastita postrojenja za proizvodnju topline, ne moraju skladi{titi gorivo i mogu se odre}i dimnjaka. Grijanje i pripremanje tople vode s centraliziranom daljinskom opskrbom toplinom ne stvara nikakvu ne~isto}u i isklju~uje neugodne mirise. SWM postoje}u gradsku mreù parovoda pretvara u opskrbnu mreù vru}e vode. Time se smanjuju toplinski gubici, ali i tro{kovi uzdràvanja i odràvanja. Osim toga, na taj se na~in {tede desetine tisu}a tona uglji~nog dioksida. Na dobrobit okoli{a! Tako er, tomu doprinosi i obnova toplane Jug, instaliranjem suvremenog postrojenja s plinskim i parnim turbinama. Zahvaljuju}i djelotvornoj tehnici izgaranja, moglo se odustati od ugradnje ure aja za pro~i{}avanje otpadnih plinova. SWM u Riemu gradi geotermi~ko postrojenje. [to se skriva iza toga? Geotermija je iskori{tavanje topline, koja se nalazi duboko u utrobi Zemlje. U projektu Riem postojat }e dvije bu{otine, jedna na dubini od 2680 m i druga na 2870 m. Temperatura podzemne vode na toj dubini iznosi pribli`no 80 Celzijusovih. Voda se crpkom doprema na povr{inu i preko izmjenjiva~a svoju toplinu predaje u susjednu toplinsku mreù. Nakon toga voda se kroz drugu bu{otinu vra}a natrag u dublje slojeve. Ta toplinska energija iz Zemlje trebala bi ve} godine preuzeti osnovno optere}enje u opskrbi toplinskom energijom sajamskog grada Riema i tako zamijeniti toplanu loènu prirodnim plinom. U zavr{nom stupnju izgradnje planira se da }e geotermija pokrivati vi{e od 50 posto tamo{njih potreba u toplinskoj energiji. To odgovara godi{njoj u{tedi od pribli`no tona uglji~nog dioksida i predstavlja daljnji korak u unaprje ivanju kvalitete ìvota. Izvornik: âsopis M-DIREKT (SWM) 3/2003 Medve{ek, Zagreb POKUSNI PROJEKT I DALJINSKOG HLA\ENJA Zamisao je genijalna i jednako tako jednostavna: Gradska komunalna poduze}a München (Stadtwerke München GmbH, kratko SWM) koriste hladno}u podzemnih voda za hla enje istraìva~kog i inovacijskog centra (FIZ) dru{tva BMW Group. Pri tomu se iz osam sabirnih i razdjelnih okana iz sustava podzemne èljeznice, tamo nagomilana podzemna voda "oduzima" i prenosi 4,6 km dugim cjevovodom do FIZ-a. U odnosu na uobi~ajeno hla enje ure aja za klimatizaciju, ovim se postupkom {tedi godi{nje vi{e od 4500 tona uglji~nog dioksida. SWM je uloìo 6,5 milijuna eura u taj pokusni projekt, kojem je izme u ostalih potporu pruìlo i Savezno ministarstvo za okoli{, za{titu prirode i sigurnost reaktora. Aktualne informacije u svezi s ovim pokusnim projektom mogu se na}i na adresi i AMERI^KI PRIJEDLOG NUKLEARNA ELEKTRANA KOJA KORISTI SAMO RECIKLIRANO GORIVO! PREDSJEDNIK Ameri~kog udruènja za oboga}ivanje (USEC) predloìo je da gorivo za novu nuklearnu elektranu u SAD bude "reciklirano gorivo iz rastavljenog nuklearnog oru`ja", a taj bi prijedlog mogao dobiti dràvnu financijsku potporu. Naime, predsjednik USEC-a William Timbers smatra da takav "radikalno novi prijedlog" moè ubrzati pokretanje projekta za izgradnju nove nuklearne elektrane u zemlji. Na me unarodnom seminaru Nuklearnog energetskog instituta (NEI) o uranijskom gorivu u Kaliforniji, W. Timbers je izjavio: "Svatko u nuklearnoj industriji o~ekuje najavu izgradnje prvog novog nuklearnog reaktora. Ali zbog mnogo razloga, to je trenuta~no nemogu}e. Za{to se ne obvezati na izgradnju jedne nove nuklearne elektrane uz dràvnu potporu? To se moè posti}i izravno financiranjem preko Savezne investicijske banke (FFB), zajmom ili druk~ije." W. Timbers je rekao da bi Vlada mogla biti zainteresirana za projekt pod uvjetom da gorivo za novu nuklearnu elektranu bude reciklirano gorivo iz rastavljenog nuklearnog oru`ja. "To bi olak{alo napore Vlade da smanji prijetnju od materijala iz nuklearnih bojnih glava. Nova nuklearna elektrana mogla bi se nazvati Isaiah, prema proro~anstvu "ma~eve u plugove". W. Timbers je dodao da, makar se ne zna koji napredni projekt reaktora bi mogao biti izabran za predloènu jedinicu, grubi prora~uni i procjene predvi aju da bi se za po~etnu jezgru od nisko oboga}enog uranija u novom reaktoru od 1000 MW trebalo utro{iti pribli`no tri tone visoko oboga}enog uranija iz bombi. "To bi olak{alo uni{tenje vi{e od 100 nuklearnih bojnih glava samo za po~etnu jezgru novog reaktora. Tijekom projektiranog ìvota novog reaktora mogao bi se uni{titi materijal iz vi{e od 2000 nuklearnih bojnih glava. Tako er je vrlo zna~ajno da bi takva elektrana imala potporu javnosti." To je prvi put da je W. Timbers predloìo takvu ideju, makar se vodila intenzivna rasprava o mogu}oj pomo}i savezne Vlade za izgradnju prvog naprednog nuklearnog reaktora u zemlji. Zakonodavstvo koje razmatra ameri~ki Kongres uklju~uje mogu}nost financijske potpore za izgradnju novih reaktora, sli~no kao povlastice za obnovljive izvore. Ameri~ki Odjel za energiju (DOE) ima programe s podjelom tro{kova za lokacijsku dozvolu, kao i za ispitivanje pri kombiniranom postupku izdavanja konstrukcijske i pogonske dozvole pri Nuklearnoj regulatornoj komisiji (NRC). Ameri~ka Uprava za informiranje o energetici objavila je ove godine izvje{taj koji objedinjuje sve projekte nuklearnih reaktora koji su ili }e biti na raspolaganju u SAD do Izvje{taj uklju~uje projekte koji su dio programa za izdavanje dozvola pri NRC ili su uklju~eni u Generaciju IV Me unarodnog foruma. Izvor: NucNet vijest br. 59 od 16. listopada Prevela: Nevenka Novosel RUSIJA ODRE\EN DESETOGODI[NJI ROK ZA RAZGRADNJU NUKLEARNIH PODMORNICA RAZGRADNJA 100 preostalih ruskih zastarjelih podmornica na nuklearni pogon trajat }e pribli`no deset godina i stajati pribli`no ~etiri milijarda ameri~kih dolara. Ruski ministar za atomsku energiju Alexnader Rumyantsev je izjavio da se procjena temelji na dosada{njem opsegu razgradnje od 15 do 17 podmornica godi{nje. Ove godine u~injeno je manje, jer su sredstva i osoblje usmjereni na izgradnju privremenog skladi{ta za kontejnere za teku}i radioaktivni otpad iz reaktora podmornica. A. Rumyantsev je naglasio da je lokacija Nova Zemlja (biv{a lokacija za ispitivanje nuklearnog oru`ja na krajnjem sjeveru zemlje) potpuno odba~ena kao mogu}a lokacija za izgradnju skladi{ta radioaktivnog otpada. Ministar je rekao da "klimatski prora~uni" pokazuju kako sigurno skladi{tenje ne moè biti osigurano u Novoj Zemlji ~ak niti za jedno stolje}e i naglasio da ne planiraju skladi{tenje nisko i srednje radioaktivnog otpada na tom podru~ju. Minatom sada procjenjuje alternativne lokacije za sigurno skladi{tenje nisko radioaktivnog otpada. Izvor: NucNet vijest br. 307 od 12. studenog Prevela: Nevenka Novosel HEP GRADITELJ I ÛVAR VRIJEDNOSTI 19

19 U tom smislu valja mreè (zvale se one prijenosne, tranzitne ili distribucijske) promatrati kroz njihovu ulogu, uzimaju}i u obzir razvoj tehnologije: a) da svaka mreà ima svoju (ograni~enu) ulogu i b) da svaka mreà ima i vlastite izvore. Model prema kojemu velike elektrane (smje{tene daleko od potro{a~kog podru~ja) proizvode energiju, koja se najprije prenosi, a onda distribuira i prema kojemu su distribucijske mreè one kojima energija te~e samo u jednom smjeru, je preìvio. Dokaz za tu tvrdnju su mnogobrojne manje elektrane (naj~e{}e se spominju kao alternativni izvori energije: male HE, vjetroelektrane, kogeneracijska postrojenja i drugi izvori) koje rade na ''distribucijskoj'' mreì 10 kv. Te mreè se stoga moraju druk~ije projektirati, u njihovim vodovima energija ne te~e u istom smjeru, a problemi ''Distributed Power Generation'', imali su u referatima pro{le CIGRÉ zna~ajno mjesto. Velike elektrane-toplane, nemaju prijenos na daljinu, ve} se njihova energija konzumira na pragu (nema tipi~no "prijenosnih" problema stabilnosti prijenosa?). One su lokalnog karaktera zbog sljede}eg. - Grade se zbog toplinskog potro{a~kog podru~ja koji se proteè na samo deset kilometara od njih. Kada napajaju to podru~je, efikasnost im je pribli`no 70 posto, a kada proizvode samo elektri~nu energiju, samo pribli`no 30 posto. U potonjem slu~aju, ~ak 70 posto goriva tro{i se na gubitke griju}i zrak i (u zagreba~kom slu~aju) rijeku Savu. - Zagreba~ki bazen tro{i vi{e energije nego {to proizvodi. To {to gradski izvori rade u jedinstvenom sustavu, bilo hrvatski ili europski, ne zna~i da njihova energija odlazi u Split ili Hamburg (prirodna zakonitost tokova snaga). S obzirom na ulogu, nema dvojbe da je mreà 110 kv u Hrvatskoj regionalna a ne dràvna,auslu~ajuzagreba ona je gradska, {to sam pokazao na primjeru u rujanskom broju HEP Vjesnika. Ta mreà nije distribucijska u smislu da energija te~e samo u jednom smjeru, a je li ona prijenosna? Da, ako se prijenosom smatra to {to prenosi energiju od gradske ~etvrti Pe{}enica do Samobora i Dugog Sela. Da ponovimo, mreù valja promatrati s obzirom na njenu ulogu (funkciju), bez obzira o kojoj je naponskoj razini rije~. Damoè li struka rije{iti problem (3) GOSPODARSKI POGLED NA HEP CENTRALIZACIJA HEP-a NIJE UVJET NJEGOVE SNAGE U RUJANSKOM broju HEP Vjesnika objavljen je moj napis pod naslovom KRITERIJI ZA RAZGRANIÊNJE MRE@E 110 kv (Moè li struka rije{iti problem?), u kojemu sam dao stru~ni doprinos rje{enju razgrani~enja izme u HEP-ovih tvrtki- k}erki Prijenosa d.o.o. i Distribucije d.o.o.. U pro{lom (listopadskom) broju reagirali su Marijan Kalea i dr.sc. Zorko Cvetkovi}, daju}i svaki svoj pogled na taj problem. Zahvalan sam HEP Vjesniku {to mi je omogu}io da javno iznesem svoj stav i time potaknuo moje kriti~are da javno iznesu svoje stavove. Slaèm se s potrebom ''mirne zajedni~ke analize'' stanja koje na op}u {tetu ve} predugo traje i zbog toga }u iznijeti ''Gospodarski pogled na HEP'' koji sam 12. lipnja ove godine izloìo predavanjem na FER-u, odrànom u organizaciji HAZU. Pogled sam nazvao gospodarski, za razliku od politi~kog koji su koristile dosada{nje Vlade. Time }u odgovoriti i na stavove mojih kriti~ara. NAÊLA GOSPODARSKOG POGLEDA ''Gospodarski pogled'' polazi od toga da HEP treba imati zna~ajniju ulogu u gospodarstvu Hrvatske i da gra ani koji su izdvajali svoja sredstva za njegovu izgradnju trebaju od njega imati koristi, umjesto da taj nacionalni resurs bude stalna meta inozemnih kupaca, koji osvajanjem energetskog trì{ta Hrvatske o~ekuju dobru zaradu i plasman svoje opreme. Gospodarski pogled definirao sam kroz sljede}a na~ela. 1. EES i politi~ki sustav su u korelaciji Po~etak elektrifikacije, prije stotinu godina, doga ao se u vi{epartijskom sustavu. Izgradnju sustava su financirali sami potro{a~i, koji su samim time imali bitan utjecaj na njegov razvoj. Potom je zavladao jednopartijski sustav ( ), sredstva su bila centralizirana, a izgradnju EES-a je diktirala dràva. Kako je gra anin bio podre en u odnosu na dràvu, tako je i potro{a~ bio podre en u odnosu na Elektroprivredu koja je bila izraz dràvne mo}i. Pozitivno je to {to je do{lo do intenzivne izgradnje EES-a pod parolom industrijalizacije i elektrifikacije zemlje. Taj ''jednopartijski'' model u praksi su koristile obje Vlade, ali bez industrijalizacije i elektrifikacije, unato~ ~injenici da je koalicijska Vlada donijela zakonske okvire koji }e omogu}iti ve}i utjecaj trì{ta (~itaj kupaca). 2. Potro{a~i (kupci) su subjekt zbog kojega postoji HEP, zato oni moraju imati bitan utjecaj na njegov razvoj i poslovanje. U demokratskom sustavu gra anin je subjekt zbog kojega postoji dràva, pa potro{a~ (kupac) ponovno dobiva na va`nosti. Njegov je interes bitan i zbog njega se gradi EES. Da se to ostvari u praksi, nu`na je primjena energetskih zakona i transparentnost poslovanja svih gospodarskih subjekata koji se bave energetskim djelatnostima i javna konfrontacija mi{ljenja o va`nim odlukama. 3. Restrukturiranje mora osposobiti HEP za trì{nu utakmicu Cilj restrukturiranja je priprema za trì{ne uvjete. Centralisti~ki sustav od radnika, s navikama monopola i svjesti o posebnoj va`nosti, treba transformirati u sustav koji ima konkurenciju i SLU@I gra anima. 4. Privatizacijom treba zadràti doma}e trì{te (potro{a~e) i trì{te za doma}u industriju HEP je kralje`nica hrvatskoga ELEKTROGOSPODARSTVA, kojeg osim njega ~ini na{a elektro- metalna- i gra evinska industrija, na{e projektne i konzultantske ku}e, instituti i fakulteti. 5. HEP mora biti u funkciji tehnolo{kog razvoja Hrvatske (s orijentacijom na izvozne aktivnosti) Elektrogospodarstvo danas zapo{ljava pribli`no ljudi i, {to je va`nije, ta je grana sposobna za nastup na globalnom trì{tu. Jo{ uvijek moè voditi inènjering energetskih objekata i proizvesti dobar dio opreme. Vlastita inènjering ku}a ima za zemlju sljede}e prednosti: kao glavni ugovara~ (onaj tko IMA posao) moè osigurati TEHNOLO[KI RAZVOJ (5. na~elo), dok u poloàju ponu a~a (onoga tko TRA@I posao) to nije u stanju, izgradnjom objekata u zemlji stje~e reference s kojima moè lak{e konkurirati na svjetskom trì{tu, pozitivno utje~e na zaposlenost. TR@I[TE UNUTAR HEP GRUPE Mnogo unutra{nje energije i sredstava utro{eno je na restrukturiranje i ''preoblikovanje'', a tek ovih dana se najavljuje bitna promjena odnosa unutar HEP-a, nakon {to su prihva}ene naknade za kori{tenje prijenosne i distribucijske mreè (mreàrine). Pod bitnom promjenom odnosa misli se u prvom redu na tok novca. Naime, do danas se novac od potro{a~a, "skupljan" u sredi{njoj blagajni, "dijelio" na sli~an na~in kao ranije Prijenosu, Distribuciji, Proizvodnji i ostalima. Nakon {to su poznate mreàrine, Prijenos i Distribucija bi trebali ìvjeti od njih i poslovati kao svaki poslovni subjekt, na temelju dohotka kojega privrede svojom poslovnom djelatno{}u. Time se otvaraju trì{ni odnosi unutar HEP grupe, {to je nu`na priprema za poslovanje u trì{nom okruènju. A ono je ve} stvoreno, jer od 1. studenog o.g. 13 povla{tenih kupaca u Hrvatskoj mogu na trì{tu ugovarati "svoje kilovatsate". Kako }e funkcionirati HEP grupa u takvim uvjetima tek treba vidjeti, budu}i da ona nije organizirana na temelju simulacije odnosa i logi~ne pripreme, nego se odmah krenulo s organiziranjem poslovnih subjekata (bez imovine). Tek nakon razgrani~enja izme u Prijenosa i Distribucije, kada }e svaki subjekt dobiti imovinu, vidjet }e se "kako je tko pro{ao". I tu je problem! O imovini (vodovima i postrojenjima) ovisi koli~ina mreàrine, zna~i dohodak! O tomu ovisi i harmonija odnosa unutar HEP grupe, zbog ~ega je imovinu izme u Prijenosa i Distribucije potrebno razdijeliti tako da ne do e do konflikta interesa. SVAKA MRE@A IMA SVOJU ULOGU I VLASTITE IZVORE 20 HEP VJESNIK 154, STUDENI 2003.

20 nas je uloga mreè 220 kv i 400 kv dràvna, a nekad je tu ulogu imala mreà 110 kv (kao {to je zagreba~ka Ilica nekad bila glavna prometnica istok-zapad, a danas je lokalna gradska ulica). PROBLEM ZAGREBA Hrvatska je distribucija podijeljena na 21 distribucijsko podru~je (DP) i prema tom kriteriju Zagreb je DP, kao i Vara`din ili Virovitica. Me utim, ako ih grupiramo prema energiji, tada nikako ne spadaju u istu grupu, jer je sljede}i DP "energetski gledano" skoro za polovicu manji (vidi sliku). Drugi problem Zagreba je {to nema tijela koje bi vodilo profesionalnu brigu o njegovoj energetici. Gradovi su ljudske naseobine nastale iz potrebe za lak{im dru{tvenim i gospodarskim ìvotom. Razvojem civilizacije i tehnologije u njima su se razvile mnoge tzv. komunalne djelatnosti, od kojih energetika postaje sve zna~ajnija kako raste ljudski standard i komfor. Stoga gusto}a energije postaje sve ve}a, a time i one~i{}enje okoline, {to sve vi{e ugroàva zdravlje gra ana, pa se postavlja pitanje ima li smisla pove}avati komfor na ra~un zdravlja. Brigu o razumnoj upotrebi energije u gradovima, koji imaju organizirane komunalne djelatnosti unutar jednog gradskog poduze}a (u njema~ko-austrijskoj praksi poznat pod nazivom Stadtwerke) vodi jedno poduze}e, koje je na to upu}eno ekonomikom svoga poslovanja. Za razliku od njih, na{i gradovi imaju organizirane komunalne djelatnosti u vi{e poduze}a razli~itog vlasni{tva. Premda se ne moè tvrditi da ta poduze}a ne vode brigu o energetici grada, ~injenica je da se poslovni prioriteti tih poduze}a i grada ~esto ne poklapaju, a sigurno je da nisu u stanju voditi brigu o energetskoj u~inkovitosti. Kako je energetski bazen grada Zagreba veliki energetski sustav (s elektroenergetskim manjkom od 4000 GWh godi{nje), to pruà HEP-u {ansu da uz Elektru i Toplinarstva stavi pod svoju kontrolu i Gradsku plinaru i time do e u prigodu da bude integralni energeti~ar Zagreba. To bi koristilo i Zagrebu, jer novci koji "leè na cesti" mogu biti zna~ajan izvor budu}ih poduzetni~kih pothvata u podru~ju energetike. Koliko je va`na jedinstvena integralna energetska politika pokazuju nedavni primjeri u na{oj zemlji. Na posljednjem Savjetovanju CIGRÉ u referatu C6-06 pokazano je kako se problem naglog porasta optere}enja elektro-mreè u Osijeku brè i jeftinije rije{io manjim investicijama u plinsku mreù. To je bilo mogu}e jer su plinski i elektro sustav u jednom HEP poduze}u. U Zagrebu bi danas bilo op}e dobro da se za grijanje koristi toplinska mreà, jer plina nema dovoljno, a toplinska mreà je ne samo razvijena, ve} ima i dovoljno izvora, posebno kada se bude ''spaljivalo sme}e'' u novoj spalionici. Naàlost, nema mehanizma da se to i realizira jer je plinski sustav u vlasni{tvu Grada, a elektrosustav i toplinarstvo je dio HEP-a. Usporedbe Zagreba i drugih europskih gradova su relevantne, ali je svaki grad specifi~an, pa tako Zagreb ima jedinstvenu {ansu da na lokaciji EL-TO izgradi jo{ jedan lokalni izvor od 100 MW, da osposobi svoje elektrane za "oto~ni pogon" kako bi u slu~aju raspada EES napajao dio potro{a~a... Nisam razmatrao energetsku problematiku Vara`dina, ali usporedba HE Vara`din i zagreba~kih toplana nije mogu}a zbog obilje`ja proizvodnje. Naime, elektri~na energija proizvedena u hidroelektranama ima druk~ije vrijednosne kriterije, jer hidroelektrana ne tro{i skupo uvozno gorivo, ve} je ona obnovljivi izvor energije i lak{e se stavlja u pogon i isklju~uje iz pogona. Konkretno, dravski lanac elektrana ima mogu}nost akumulacije od nekoliko sati. To Operatoru sustava daje mogu}nost pokrivanja kratkotrajnih {pica, {to je mogu}e zbog relativno jednostavnog uklju~enja u sustav i isklju~enja iz sustava. Po tomu je rije~ o elektranama sustava. Nasuprot tomu, tehnologija stavljanja u pogon i isklju~enja iz pogona ne dopu{ta takvu ulogu toplanama, pa im je "su eno" da u kontinuiranom radu pokrivaju osnovni dio dijagrama optere}enja. ULOGA OPERATORA U trì{nom okruènju jedno od najva`nijih mjesta zauzima Operator mreè, koji obavlja sljede}e zada}e: a) odràva zdravi pogon - otklanja prisilne zastoje - izbjegava preoptere}enja elemenata mreè - priprema mreù za odràvanje i radove b) analizira pogonske doga aje i predvi a budu}e pona{anje EES te na temelju toga daje prijedloge za razvoj sustava c) odobrava prolaz energije i snage kroz mreù d) daje podatke za mreàrinu. Operator je odgovoran za ispravno funkcioniranje EES, ali i za uspje{no funkcioniranje svoje tvrtke, jer kroz zadatke c) i d) brine o mreàrini, koja je glavni prihod tvrtke. Funkciju Operatora distribucijske mreè (ODM) sada obna{aju postoje}i dispe~erski centri na razini DP-a (svaki je DP gradio i vodio svoju politiku upravljanja postrojenjima), a funkciju Operatora (prijenosnog) sustava obna{a danas Hrvatski nezavisni operator sustava I trì{ta., koji koristi postoje}u organizaciju tvrtke Prijenos (~etiri prijenosna podru~ja i Nacionalni dispe~erski centar), pri ~emu se koriste zastarjeli centri daljinskog upravljanja (CDU): Tumbri, Mraclin, Vrbani, Pehlin, Osijek i Bilice. înjenica da su se, zbog karakteristi~nog oblika hrvatske dràve, oblikovale ~etiri regionalne mreè 110 kv oko gradova Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka, poti~e na razmi{ljanje o barem ~etiri (regionalna) operatora. Budu}i da u dosada{njim postupcima restrukturiranja i preoblikovanja funkcija operatora (koliko je meni poznato) nije iscrpnije analizirana, nije kasno za razmisliti o jednom operatoru za svaku regiju koji bi ''operirao'' s mreàma 110 kv i 35 kv. Ho}e li se on zvati ODM ili Regionalni operator, nije odlu~uju}e. HARMONIJA UNUTAR HEP GRUPE ODLUÛJU]A ZA JAKI HEP înjenica je da je HEP grupa formalno stvorena (registrirane su ovisne tvrtke kao dru{tva s ograni~enom odgovorno{}u), ali sustav zapravo funkcionira na stari na~in, pa u prakti~nom ìvotu skoro da nema razlike izme u prija{njih direkcija i dana{njih d.o.o. tvrtki. Premda, pravno gledaju}i, postoji bitna razlika jer su d.o.o. i pravni subjekti, ~ije je poslovanje regulirano Zakonom o trgova~kim dru{tvima. Ta ~injenica je bila bitna za Odluku Vlade da se tvrtkama "vrati" imovina, a ne kako je bilo odlu~eno da HEP d.d. "posudi" imovinu na kori{tenje d.o.o.-ima (s kapitalom kuna). U pro{lom napisu sam napomenuo da se HEP nalazi u "povijesnom trenutku" zbog barem dva razloga: poslovanja u uvjetima otvorenog trì{ta i privatizacije. Da u tim okolnostima ostane jaka doma}a tvrtka, nu`no je HEP organizirati na suvremen na~in i prekinuti praksu stroge centralizacije koju, potpuno neispravno, mnogi smatraju uvjetom njegove snage. Umjesto neu~inkovite centralizacije u kojoj direktori nisu motivirani za stvaranje dohotka, predlaèm da se organizacija temelji na suvremenim na~elima kako slijedi. 1. U obavljanju zadataka valja primijeniti na~elo subsidijarnosti, {to zna~i da one poslove koji se mogu obaviti na niòj razini ne treba obavljati na vi{oj razini. Nepo{tivanjem ovog na~ela vi{e razine se "zagu{uju" poslom, a niè razine "dosa uju" u rutini. 2. Motiviranost radnika se mora osigurati kako bi organizacija bila uspje{na. Zbog toga valja utemeljiti odre eni broj "profitnih centara" u kojima }e voditelj imati relativnu slobodu u vo enju poslova (zapo{ljavanju radnika, nabavi materijala i opreme I drugom), ali }e biti i odgovoran za poslovni uspjeh (dodanu vrijednost) uz strogo po{tivanje standarda kvalitete. 3. Izbjegavati dvojnu nadle`nost. 4. Uzeti u obzir ~injenicu da je prijelaz iz sada{njeg stanja u novo stanje teàk, jer tomu pruàju otpor mnogi koji imaju koristi od postoje}ega stanja, a samo blago ga podupiru oni koji o~ekuju koristi od novog sustava. 5. Iz postoje}e organizacije treba izdvajati one njene dijelove koji su se dovoljno osamostalili I postali sposobni za samostalno djelovanje. DISTRIBUCIJA JE VA@AN RESURS RAZVOJA HEP-a Ako se po{tuju spomenuta na~ela i ako se po e od interesa kupaca (HEP je toliko jak koliko }e uspjeti zadràti kupce koji iz grupe tarifnih prelaze u povla{tene), tada bi trebalo iskoristiti bogatu infrastrukturu DP-a i njihovih pogona. Umjesto raspr{ivanja i slabljenja HEP Distribucije d.o.o. predlaèm ''energetsko osposobljavanje'' njenih pogona i DP-a, te uvo enje regionalnih distribucijskih organizacija. Pod ''energetskim osposobljavanjem'' mislim na osposobljavanje za preuzimanje uloge energeti~ara grada, podru~ja i regije. Na{i gra ani nisu dovoljno energetski educirani, zbog ~ega: neracionalno tro{imo energiju, nepotrebno one~i{}ujemo okolinu, ne gradimo dovoljno vlastitih energetskih izvora, ne koristimo vlastite energente (posebno {umsku biomasu), a gra ani doìvljavaju energetske objekte kao smetnju, a ne kao potrebu. U svemu tomu HEP moè kroz svoju distribucijsku tvrtkuk}erku odigrati zna~ajnu ulogu u na{em dru{tvu. Uvo enje regionalnih distribucijskih organizacija, koje bi imale ingerenciju nad mreòm 110 kv ima ekonomskog smisla jer bi se time sprije~ilo nepotrebno tro{enje sredstava na razvoj mreè 35 kv, koja prema strate{kim odlukama stru~njaka treba odumirati, tako da se {to prije uvede ekonomi~nija tronaponska transformacija ,4 kv. Na taj na~in bi dio ljudstva dana{njih PrP-ova pre{ao u regionalne distribucijske organizacije i problem specijalista za odràvanje bi time bio zadovoljen. HEP Prijenos d.o.o. bi imao ingerenciju nad mreòm 220 i 400 kv, koja je jedina mreà dràvnog zna~aja, ~ime bi se izbjegao konflikt interesa izme u Prijenosa i Distribucije. SPREMAN SAM ZA DALJNJU RASPRAVU! Unato~ stavu jednog od kriti~ara iz pro{log broja HEP Vjesnika da "na moj odgovor ne}e odgovarati", nagla{avam svoju spremnost za daljnju raspravu zbog nekoliko razloga. 1. Konstruktivna konfrontacija mi{ljenja vodi razvoju i koristi op}em dobru ( a time i sudionicima u konfrontaciji). 2. Moje stru~no i ìvotno iskustvo daje mi osje}aj sigurnosti koji volim provjeriti u javnosti. 3. Protivnik sam zatvorenosti i tajnovitosti u dono{enju klju~nih energetskih odluka. 4. Spadam u skupinu ljudi (u skladu sa svojim stru~nim mandatom) koji osje}aju odgovornost za ure enje i izgradnju vlastite dràve. 5. Na{a rasprava i stavovi mogu koristiti Upravi HEP-a u dono{enju daljnjih odluka. Ona ima mandat za vo enje ovog va`nog sustava i jedina je odgovorna za njegovo uspje{no funkcioniranje. 6. Jo{ nisam sve rekao (primjerice o privatizaciji, regionalizaciji, operatorima, odràvanju, inènjeringu...), jer je prostor ograni~en, a pozornost ~itatelja treba {to vi{e zadràti na usmjerenim ~injenicama. Dr. sc. Nikola ûpin HEP GRADITELJ I ÛVAR VRIJEDNOSTI 21

21 okoli{ promjene UVO\ENJE STRATEGIJE ÎSTIJE PROIZVODNJE U HRVATSKO GOSPODARSTVO PREDAVANJE DR.SC. M. \. UÛRA PRAVNICIMA HEP-a M. Host: osposobljavanje kadrova za primjenu ~istije proizvodnje doprinos je odrìvom razvoju ZAVR[EN DRUGI EDUKACIJSKI TRENING U okviru projekta "Uvo enje strategije ~istije proizvodnje u nacionalno gospodarstvo Hrvatske" koji provodi Hrvatski centar za ~istiju proizvodnju u suradnji s Teknologiske Institutt iz Osla, zavr{io je drugi edukacijski trening namijenjen tvrtkama iz prehrambene industrije. Zavr{na obrana projekata ~istije proizvodnje i sve~ana dodjela certifikata odràna je 14. studenog godine u Zagrebu, kada su tvrtke sudionice ovog treninga (Puljanka Brionka, Kra{, Podravka, Belje, Zvijezda, Puris, Imes i Tvornica {e}era) izdvojile temeljne ciljeve projekata u svojim sredinama te izvijestile o njihovim pozitivnim u~incima. - Na{ cilj je izgradnja nacionalne infrastrukture i osposobljavanje kadrova za {iru primjenu ~istije proizvodnje u svim podru~juma gospodarstva. Nastojimo stvoriti "jezgru" koja }e utjecati na dono{enje odluka u svrhu preventivne za{tite okoli{a, odnosno odrìvog razvoja, naglasio je Marijan Host, ravnatelj Hrvatskog centra za ~isitju proizvodnju Podsjetimo, ~istija proizvodnja, preventivna industrijska strategija u za{titi okoli{a, podrazumijeva sprje~avanje, odnosno smanjenje otpada i emisija na mjestu njihovog nastanka, {to rezultira i financijskim u{tedama. Projekt je u Hrvatskoj zapo~eo godine, a predstavnici HEP-a bili su uklju~eni u prvi ciklus treninga. Preostaje jo{ edukacija tvrtki iz uslu`nih djelatnosti. T.J. NOVOSTI RADNOG ZAKONODAVSTVA PREDAVANJE dr.sc. Marinka \. U~ura, redovnog profesora Pravnog fakulteta Sveu~ili{ta u Rijeci, o Izmjenama i dopunama Zakona o radu, odràno 25. studenog godine u sjedi{tu HEP-a u Zagrebu, bilo je namijenjeno rukovoditeljima pravnih slu`bi i pravnicima koji rade na poslovima radno pravnih odnosa u Hrvatskoj elektroprivredi. Predava~ se posebno osvrnuo na pitanja kao {to su zabrana diskriminacije (uklju~uju}i zabranu uznemiravanja i spolnog uznemiravanja), sklapanje ugovora o radu, otkaz ugovora o radu i otpremnine, kolektivni ugovori i doprinos solidarnosti, {trajk, predstavnici radnika u nadzornom odboru, ostvarivanje i za{tita prava radnika u vezi promjena parni~nog postupka, privremeno zapo{ljavanje posredstvom agencija za privremeno zapo{ljavanje. - Zakon o radu je vrlo sloèn propis kojim se ure uju temeljna ljudska prava, a njegova brojna rje{enja temelje se na univerzalnim polazi{tima radnog prava, naglasio je dr.sc. M.\. U~ur. T.J. Dr. sc. M. \. U~ur: Zakon o radu - vrlo je sloèn propis Pravnici iz HEP-a na predavanju o Izmjenama i dopunama Zakona o radu ISPRAVAK U PRO[LOM broju HEP Vjesnika objavili smo odluku Vije}a za regulaciju energetskih djelatnosti koje je utvrdilo naknade za kori{tenje prijenosne i distribucijske mreè i druge naknade. S obzirom na to da su se u tijeku tiskanja HEP Vjesnika promijenile okolnosti, nismo ih mogli uvaìti tako da je objavljena informacija koju valja ispraviti. Treba, naime, uzeti u obzir samo vrijednosti naknada za kori{tenje prijenosne i distribucijske mreè kako slijedi iz priloènih tablica. (Ur.) Tablica 1. Naknade za kori{tenje prijenosne mreè Naponska razina Radna snaga (kn/kw) Prenesena radna energija (kn/kwh) Dvotarifno mjerenje VT NT Jednotarifno mjerenje Stalna mjeseèna naknada VN 16,20 0,0260 0, ,00 0,10 SN 16,20 0,0260 0, NN 16,20 0,0260 0, NN bez mjerenja snage - 0,0620 0,0310 0, Tablica 2. Naknade za kori{tenje distribucijske mreè Naponska razina Radna snaga (kn/kw) Prenesena radna energija (kn/kwh) Dvotarifno mjerenje VT NT Jednotarifno mjerenje Stalna mjeseèna naknada VN SN 9,40 0,0540 0, ,00 0,10 NN 13,80 0,1880 0, ,00 0,10 Prekomjerno preuzeta jalova energija (kn/kvarh) Prekomjerno preuzeta jalova energija (kn/kvarh) NN bez mjerenja snage - 0,2620 0,1310 0,2380 5,00-22 HEP VJESNIK 154, STUDENI 2003.

22 predvi anje PREZENTACIJA REZULTATA O IZNENADNOM RU[ENJU BRANE PERU]A [TA BI BILO KAD BI BILO! Ljiljana Aleksi}, Irena Pavi} i Ivana Bilobrk iz Instituta za elektroprivredu i energetiku prigodom prezentacije rezultata istraìvanja o iznenadnom ru{enju brane Peru}a ZAKON o obrani Republike Hrvatske i Uredba o ustroju i djelovanju sustava motrenja i obavje{}ivanja u RH obvezuje elektroprivredne i vodoprivredne tvrtke, koje izgra uju brane u svrhu akumuliranja vode na rijekama i jezerima, na projektiranje i izgradnju sustava za uzbunjivanje. Sukladno toj obvezi, Institut za elektroprivredu i energetiku iz Zagreba je, za potrebe HEP Proizvodnje d.o.o. PP HE Jug, Pogon HE Peru}a, izradio drugu fazu istraìvanja u okviru Dokumentacije za odre ivanje posljedica iznenadnog ru{enja ili prelijevanja brane Peru}a. Koordinator rada na ovoj studiji bila je Ljiljana Aleksi}, voditeljica Jedinice za ekologiju i hidrotehniku pri Institutu, koja je zajedno sa svojim suradnicama Irenom Pavi} i Ivanom Bilobrk 28. listopada o.g., u prostorijama Pogona HE Peru}a, stru~njacima naru~itelja ovog projekta odràla prezentaciju rezultata istraìvanja. U okviru prve faze izrade navedene Dokumentacije, koja je zavr{ena godine, obuhva}eno je najugroènije podru~je nizvodno od brane Peru}a do brane Pran~evi}i. Upravo dovr{ena druga faza istraìvanja obuhva}a propagaciju vodnog vala izazvanog iznenadnim ru{enjem brana Peru}a, \ale, Pran~evi}i i Kraljevac na jednodimenzionalnom matemati~kom modelu od brane Peru}a do u{}a Cetine u more (Omi{). Simulacije trenutnog i potpunog ru{enja ili prelijevanja nizvodnih brana \ale, Pran~evi}i i Kraljevac provode se za slu~aj nailaska vodnog vala uslijed trenutnog i potpunog te pretpostavljenog 24-satnog ru{enja brane Peru}a u normalnim i ekstremnim hidrolo{kim uvjetima. OSNOVNA PRETPOSTAVKA PUNO NEPOVOLJNIJA OD REALNO MOGU]IH OKOLNOSTI Simulacije u prvoj i drugoj fazi istraìvanja, provedene sukladno odredbama Uputstva o izradi dokumentacije za odre ivanje posljedica iznenadnog ru{enja ili prelijevanja visokih brana (preuzetom iz zakonodavstva biv{e SFRJ iz godine), predstavljaju najnepovoljnije varijante ru{enja izgra enih brana, jer polaze od osnovne pretpostavke trenutnog i potpunog ru{enja brane. Kako je to znatno nepovoljnija okolnost od realno mogu}eih, zahtijeva i znatno ve}a financijska ulaganja u sustav za uzbunjivanje nego {to je to doista potrebno. Ocjenjuju}i odredbe Uputstva nerealnim i konzervativnim, jer brane u trenutku ru{enja ne mogu trenutno nestati u veli~ini punog profila, predlaè se da se u tre}oj fazi istraìvanja na jedinstvenom modelu ispitaju posljedice na nizvodno podru~je nakon ru{enja tre}ine, polovice ili dvije tre}ine brane Peru}a u ekstremnim hidrolo{kim uvjetima Istraìvanja o postupnom ru{enju brane, predloèna za tre}u fazu studije, bila bi prema mi{ljenju stru~njaka iz Instituta te Mije Zeca i Branke [u{njar, koji su pratili izradu studije uime HEP-a, doprinos sada{njim inicijativama za izradu novog pravilnika RH o sadràju dokumentacije za odre ivanje posljedica izazvanih ru{enjem brana u skladu s vaè}im svjetskim propisima i praksom (prema propisima ICOLD-a i CADAM-a), kojim bi se ublaìli vrlo konzervativni kriteriji ru{enja brane prema odredbama vaè}eg Upustva, odnosno osigurale podloge za utvr ivanje realnijih posljedica mogu}ih ru{enja brana. Razvojem jedinstvenog modela omogu}ilo bi se pra}enje cjelovite situacije u hidrografskoj mreì za zabiljeèna ili teoretska stanja na Slivu, a uspostavljanjem sustava automatskog prijenosa hidrolo{kih podataka sa stanica, koje predstavljaju hidrolo{ke ulaze u model, jedinstveni }e se model mo}i koristiti i kao podloga za upravljanje vodnim sustavom Cetine u realnom vremenu. Malenica RASPRAVA O SOCIJALNOJ ODGOVORNOSTI GOSPODARSTVA VA@NIJA JE LOKALNA OD GLOBALNE RAZINE POVODOM objavljivanja svog socijalnog izvje{}a, prvog u Hrvatskoj, Coca Cola Beverages Hrvatska organizirala je 27. studenog godine u Zagrebu raspravu o socijalnoj odgovornosti gospodarstva. Kao klju~ni ~imbenici odrìvog razvoja i doprinosa gospodarstva socijalnom napretku izdvajaju se ekonomski, ekolo{ki i socijalni u~inak. Socijalna odgovornost sve je prisutnija tema u dru{tvenom ìvotu Hrvatske, a sve ve}i broj inicijativa za odgovornijim pona{anjem name}e dvojbe: od razlike u pristupu i razumijevanju pojma socijalne odgovornosti, do straha da se ona ne svede tek na donatorstvo ili puku kozmetiku. Ovom raspravom Coca Cola je, nagla{eno je, èljela dati svoj doprinos poticanju dijaloga o tom pitanju. Osvrnuv{i se na zna~aj Coca Colinog izvje{}a kao izraza odgovornog poslovanja Predsjednik Uprave te tvrtke, istodobno i predsjednik Upravnog vije}a HR PSOR-a, Bruno Filipi je naglasio: - I dalje }emo dru{tveni utjecaj na{eg poslovanja smatrati temeljnim pokazateljem na{ih vrijednosti. Ovo izvje{}e pokazuje potencijal tvrtki kao {to je na{a da u~ine ne{to zna~ajno za dru{tvenu zajednicu. Ravnatelj Instituta za dru{tvena istraìvanja Sveu~ili{ta u Zagrebu prof.dr.sc. Nikola Skedlar nazna~io je eti~ki okvir pojma socijalne odgovornosti. Rije~ je, podsjetio je, o etici odgovornosti, sintagmi koju je uveo klasik dru{tvene misli Max Weber, u kojoj je klju~na odrednica - odgovornost za posljedice svog djelovanja. Ona se, napomenuo je, odnosi na etiku svih poziva i djelatnosti, pa tako i na gospodarstvo. Razvoj odnosa rada i kapitala, od suprotnosti preko koegzistencije do suradnje, izloìo je neovisni ekonomski analiti~ar dr.sc. Guste Santini. Pohvalio je nastojanje Coca Cole da se pona{a socijalno odgovorno te ustvrdio da su u tomu multinacionalne kompanije nadma{ile doma}e tvrtke. Smjestiv{i Hrvatsku u {ire okruènje, sredi{nju i isto~nu Europu, Dave Prescott iz globalne nevladine udruge Me unarodni forum lidera u gospodarstvu (International Business Leaders Forum) objasnio je ulogu odgovornosti gospodarstva u kontekstu tranzicije i europskih integracija. Podsjetio je da je odrìvi razvoj onaj koji zadovoljava potrebe sada{njih nara{taja ne ugroàvaju}i potrebe budu}ih. - Najva`nija je lokalna, a ne globalna razina, rekao je D. Prescott, ukazuju}i na najve}i doprinos ovakvih izvje{}a. O ulozi medija u poslovnoj odgovornosti gospodarstva i uvjeta za odrìvi razvoj u gospodarskom sektoru govorio je publicist i novinar Ante Gavranovi}. Medijsko podru~je, ocijenjuje on, postaje glavna industrija u budu}nosti; niti jedna industrija nema toliku mo} promjene ljudskog pona{anja. Koja su izvori{ta dru{tvene odgovornosti gospodarstva u Hrvatskoj, kolika je njena uraslost u okolnu zajednicu i regiju - o tomu je govorila Marina [krabalo iz tvrtke MAP savjetovanja, koja je provela najnovije istraìvanje o dru{tvenoj odgovornosti hrvatskih poduze}a. Kako je zaklju~ila, uobi~ajenu praksu donacija i sponzorstva koji prevladava u ve}ini hrvatskih tvrtki valja unaprijediti u kvalitetniji model dru{tvene odgovornosti. Ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za odrìvi razvoj, Vi{nja Jeli} Mück podsjetila je da su ~lanice HR PSOR-a lideri dru{tvene odgovornosti u hrvatskom gospodarstvu. Odgovornost prema okoli{u, napomenula je, brojne tvrtke pokazuju izdavanjem izvje{}a o okoli{u. [to se ti~e socijalne odgovornosti, umjesto donatorstva potrebno je uspostaviti partnerstvo, nove obrasce i pristupe. Kao primjere potpore razvoju zajednice izdvojila je tvrtke kao {to su Zagreba~ka banka, Pliva i Ericsson Nikola Tesla. Me utim, zaklju~ila je, doprinos poslovnih sustava zajednici nije dovoljno prepoznat niti poduprijet u gospodarskom sektoru i javnosti, a ni vlast ne ohrabruje socijalnu odgovornost gospodarstva. Dr. Vladimir Lay iz Udruge za okoli{ predloìo je da tvrtke iz Zagreba izaberu konkretan projekt koji bi razvijali u manjim zajednicama. To bi, obrazloìo je, zna~ilo okretanje gospodarstva manjim lokalnim zajednicama na periferiji (u provinciji). Osim toga, socijalna odgovornost tvrtki, kako je zaklju~io, moè se o~itovati i u njihovoj brizi za nadarenu djecu, ~ime bi se sprije~io odljev mozgova iz Hrvatske. Tatjana Jalu{i} HEP GRADITELJ I ÛVAR VRIJEDNOSTI 23

23 obnova POGON VUKOVAR DRUKÎJE NEGO DRUGDJE Obnovljeni Obrtni~ki dom Jo{ uvijek neizbrisani tragovi rata U tijeku je izgradnja poslovno-pogonske zgrade Pogona Vukovar OBNOVU objekata u Vukovaru jednakom dinamikom prati i njihovo priklju~enje na elektroenergetsku mreù. Iznena uju}i je broj vi{ekatnih stambenih objekata, tako da se dogodi da u jednom danu radnici Pogona Vukovar imaju 50 novih priklju~enja. - Idu}e godine mogli bi re}i da smo blizu zavr{etka nove elektrifikacije Vukovara, kaè Tomislav Salamon, rukovoditelj Pogona Vukovar. Naime, tijekom godine planiraju se obnoviti sve vi{restambene i samostoje}e ku}e {to daje naslutiti da je i obnova pri kraju. Sada je u Vukovaru pribli`no 21 tisu}a potro{a~a, broj kra a smanjen je za 30 posto, a gubici koji su sada primjereni stanju mreè bit }e potpuno rije{eni kada se zavr{i obnova. Naplata je u Vukovaru specifi~na, jer puno je praznih ku}a u kojima se tro{i ili ne tro{i elektri~na energija. Trenuta~no isklju~uju potro{a~e s dugom od 800 kuna, a kod velikih kupaca poput Kombinata Borovo i Vupika dugovanje se svodi na mjesec odnosno mjesec i pol dana. Me utim, poslovi vukovarskih elektra{a ne mogu se uspore ivati s poslovima u ostalim distribucijskim pogonima, jer od ukupnog posla 70 posto je onih netipi~nih. Naime, u obnovljenim zgradama, elektroenergetska oprema je {arolika, kada Ministarstvo obnove zavr{i objekt naj~e{}e nema potro{a~a kao ugovorne stranke HEP-a, a ima puno ku}a koje se ne}e obnoviti tako da kod konfiguriranja mreè takvi prazni prostori moraju se premo{tavati kako bi se omogu}io napon obnovljenim objektima. Ili, kod obnovljene zgrade s vi{e stanova, mnoge obitelji se ne}e vratiti, {to za elektra{e zna~i da nekoliko puta moraju skidati brojila, napraviti obra~un. - Tro{i se jako puno vremena i energije. Zbog neuskla enosti postavljanja komunalne infrastrukture doga a se da se prometnice raskapaju po nekoliko puta, ~esto se dogodi da se pritom o{tete na{i kabeli i tomu nikad kraja, kaè Ivan Polhert, rukovoditelj Odsjeka za odràvanje Pogona Vukovar. Zahvaljuju}i donaciji Kraljevine Norve{ke, podru~je koje pokriva Pogon Vukovar dobro je pokriveno trafostanicama. Me utim, najhitnije treba obnoviti 29 TS 10/0,4 kv ~ija je oprema u jako lo{em stanju. O~ekuje se i obnova distribucijskog dijela u TS 110/35 kv Vukovar 2, a u tijeku je i izgradnja nove poslovno-pogonske zgrade. S prosje~no tri kvara dnevno na niskonaponskoj mreì, a bilo bi ih puno manje da nema drugih netipi~nih radova, mogu biti zadovoljni s naponskim okolnostima. Uz sve pote{ko}e koje se javljaju naj~e{}e zbog nedovoljne koordinacije radova u obnovi, poslove dospijevaju napraviti zahvaljuju}i uigranoj dobroj ekipi elektra{a i, dakako, primjerenoj financijskoj potpori. Zahvaljuju}i dobroj operativi, uz doista puno posla na podru~ju o kojem skrbi Pogon Vukovar, vukovarski elektra{i pomagali su i pogonima Ilok Naime, Lovas, Ila~a i Tovarnik, mjesta su koja prema energetskog i prometnoj logici pripadaju Vukovaru, a pripojena su Pogonu Ilok. Vukovarski elektra{i ne skrivaju spremnost da ponovnopreuzmuskrbopotro{a~imaiutatrimjesta. NEMA DOGOVORA Vukovar nije iznimka u smislu obnove u razru{enim gradovima, ali je iznimka zbog opsega i intenziteta radova u obnovi i svih pote{ko}a koje se uz to pojavljuju. Istina, pojedine pote{ko}e bi se mogle izbje}i da je vi{e dogovora i koordinacije. Primjerice, HEP i HT u Vukovaru nisu ostvarili niti jedan zajedni~ki projekt kod postavljanja instalacija pod zemlju. Koordinacija me u tvrtkama izvo a~ima ne postoji ni u sredi{tu grada gdje su zbog sku~enosti sredinom ceste prvo napravljeni iskopi za plinsku mreù, a nakon njihova zatrpavanja opet se kopalo za postavljanje vodovodne mreè. Trenuta~no se u Borovu obnavlja vrelovodna mreà, odnosno iz kanala dubokih dva metra uklanjaju se cijevi stare 30 godina i polaù nove u razini elektri~nih kabela i to u duljini od devet kilometara, pa na{i elektra{i strahuju od novih {teta i prekida u isporuci elektri~ne energije potro{a~ima. Kao jedini primjer zajedni~kog posla moè se izdvojiti Centralna ljekarna, ~iju je obnovu financirala Pliva. Obnovljen je i Obrtni~ki dom, oko kojega su i dalje ru{evine, ali trebalo je takvom izdvojenom objektu izvesti sve priklju~ke i ponovljena je jednaka pri~a neuskla enosti. Mogu se jo{ spomenuti i primjeri obnove zgrade Poglavarstva grada Vukovara, pa Porezne uprave... Pravi primjer obnove je zgrada Mninistarstva branitelja uz Dunav, gdje su na{i elektra{i u jedan dio morali pustiti napon,auostaladvanisu (?!). Najlak{e je s priklju~enjem obnovljenih stambenih objekata bilo na Mitnici i u Trpinskoj cesti. Vukovar je veliko gradili{te, puno je izvo a~a radova koji o~ito zbog nepostojanja dogovora smetaju jedni drugima. A sve bi moglo biti puno lak{e, jer vjerojatno i drugi razmi{ljaju poput na{ih iz Pogona Vukovar. \ur a Su{ec UHB HEP-a VIJENCI I SVIJE]E U SPOMEN BRANITELJIMA Uo~i blagdana Svih svetih i Du{nog dana izaslanstvo Udruge hrvatskih branitelja HEP-a poloìlo je u Osijeku vijenac i zapalilo svije}e kod spomenika poginulim braniteljima te svim poginulim radnicima HEP-a tijekom Domovinskoga rata. Izaslanstvo je predvodio predsjednik Regionalnog odbora Udruge za isto~nu Hrvatsku Ivan [~ukanac, a polaganju vijenca kod spomenika ispred Upravne zgrade osje~kog HEP-a, nazo~ili su i direktor DP Elektroslavija Damir Karavidovi}, direktor HEP Plina d.o.o. Zdravko Fadljevi} i direktor Prijenosnog podru~ja Osijek Mihajlo Abramovi}. D. Karna{ 24

24 `rtve rata VUKOVAR 2003 JO[ NISU ISPLAKANE SVE SUZE Studeni je mjesec tragedije Vukovara. Dvanaest godina svakog se 17. studenoga otvaraju jo{ nezacijeljene rane nesretnika, koji toga dana iznova proìvljavaju svoju osobnu i `rtvu svoga Grada. Tako je bilo i 17. studenog ove godine. Kri`nim putem od vukovarske bolnice do spomen obilje`ja na groblju branitelja podignutim za sje}anje na sve poginule u obrani Vukovara, u dugoj koloni s vi{e od deset tisu}a ljudi, kora~a se u ti{ini, svak je zaokupljen svojim mislima i mislima na prijatelje koji jo{ uvijek ne mogu zapaliti svije}u i donijeti cvijet na grob svojih najmilijih, izgubljenih na strati{tu Ov~are. Kora~a se stopama ljudi - vukovarskih podrumara - koji su trpili opsadu svoga Grada, a potom odvedeni u logore i bili premla}ivani zato {to su Vukovar~ani, zato {to su branili svoj Grad. Ni dvanaest godina poslije ne popu{ta gor~ina zbog napu{tenosti u trenucima kada je Sini{a Glava{evi} ohrabrivao svoje sugra ane i nadom protiv bezna a pozivao u pomo}. Ni dvanaest godina poslije nisu isplakane sve suze ovoga Grada. Ali, Grad se budi. U tolikoj koli~ini razru{enosti poprima nove - ljep{e vizure. I ba{ kada srce ìvne ugledav{i novu fasadu, o~i krenu dalje i zasuze u ru{evini. Vukovar je danas grad u kojem se sukobljuju dojam rata i mira, uni{tenog i obnovljenoga. Nose}i svoj kri`, Vukovar ide dalje i opet vrlo brzo zabljesnut }e onako kako samo on zna. Vukovar je, naime, vje~an. ISPOD sredi{njeg krià s vje~nim plamenom poloèni su vijenci uime Predsjendika Republike, Hrvatskog sabora, Vlade Republike Hrvatske, Glavnog stoèra oruànih snaga, Vukovarske 204. brigade, Vukovarsko-srijemske ùpanije, Poglavarstva grada Vukovara, grada Dubrovnika - grada prijatelja Vukovara i udruga proiza{lih iz Domovinskog rata. Toga dana u Vukovaru je, kako je u svojoj propovijedi rekao nadbiskup splitsko makarski Marin Bari{i}, bila ~itava Domovina kao jedna obitelj pred bijelim krièm koji {alje opomenu, koji {alje poruku da se nadvlada zlo i mr`nja. Udruga branitelja HEP-a, ~ijih je vi{e od 200 ~lanova toga dana u Vukovaru bilo sudionikom sje}anja na patnje Vukovara, poloìla je svoj vijenac kod sredi{njeg krià poginulim braniteljima Vukovara na obali Dunava. \. Su{ec 25

25 izravno REMONTI U POGONU HE NA KRKI RADOVI PRODULJENI DO ZIME Pripremaju se rupe za injektiranje U HIDROELEKTRANAMA na Krki (HE Miljacka, HE Golubi}, HE Jaruga i MHE Kr~i}) ovogodi{nji remonti po~eli s ujesen i imaju sve {anse da se dovr{e do prvoga dana zime. Kako }emo o HE Jaruga s razlogom pisati op{irnije u sljede}em broju, do kada bi se u rad trebao pustiti i obnovljeni agregat broj 1, ovog puta idemo u posjet HE Golubi} i HE Miljacka, gdje su pri kraju remontni radovi na opremi, odnosno na gra evinskim objektima. SANIRAN AGREGAT BROJ DVA Kada ste prilago eni daljinskom upravljanju, pa vam ne treba pogonsko osoblje, kada ste mali po snazi i imate samo dva agregata s Francis turbinama - svaki instalirane snage od po 3,75 MW i k tomu smje{tene u selu Golubi}, sedam kilometara sjeverno od Knina, onda nije ~udno {to niste ~est gost na stranicama HEP Vjesnika. U HE Golubi} se, jednostavno, mora doga ati ne{to nesvakida{nje da bi privukla pozornost javnosti, pa makar i one elektroprivredne. Nije nu`no da to bude elementarna nepogoda, poput nesvakida{njih uradaka ledene ki{e u sije~nju ove godine, kada su snimci u ledu okovanih objekata obi{le ne samo HEP nego, s obzirom da su objavljene na internet stranici HEP-a, i cijeli svijet. Ali je nu`no i po`eljno da se u njoj ili oko nje doga a ono temeljno poput skretanja vode na njenu branu, {to ~ini ve} pune dvadeset i dvije godine. U strojarnici HE Golubi} protekla dva mjeseca je `ivahnije nego obi~no. Poslije nekoliko godina redovnih ali rutinskih pregleda, po~etkom listopada zapo~eo je kapitalni remont drugog agregata. Splitski MG servis koji izvodi radove, obavio je veliki broj zahvata od kojih su najva`niji ~i{}enje i u~vr{}ivanje dijela statorskog namota (preklinjavanje) na generatoru i saniranje vi{e pukotina na rotoru turbine. Ti radovi, ~iji se zavr{etak planira do kraja studenog ove godine, nisu zaustavili rad prve proizvodne jedinice. PREDNOST GRA\EVINSKIM OBJEKTIMA U puno ve}oj i sna`nijoj HE Miljacka (instalirane snage 3x6,4 MWi1x4,4MW)istodobno se obavljaju zna~ajni gra evinski zahvati na brani - pregradi Brljan. Rije~ je o saniranju slapi{ta brane, injektiranju krune brane i gra evinskim radovima na temeljnom ispustu. Njih }e slijediti ugradnja tablastog zatvara~a temeljnog ispusta, koji }e automatski regulirati ekolo{ki najmanji prihvatljivi protok. Projektant radova je Projektni biro Split, a izvo a~i su splitske tvrtke Gramit (za gra evinski dio) i Brodomerkur za nabavu i ugradnju opreme. Zapo~eti su 1. listopada, a zavr{etak je predvi en do 20. prosinca ove godine. Malenica Snimio: Sanimir Sari} Sanacija brane Brljan HE Miljacka Rastavljeni generator HE Golubi} Kanal i otvor za biolo{ki minimum Servisiranje klinova statora 26 HEP VJESNIK 154, STUDENI 2003.

26 doga aj ME\UNARODNA KONFERENCIJA HYDRO 2003 HIDROENERGIJA ULAZI U NOVO RAZVOJNO OBE]AVAJU]E RAZDOBLJE HIDROENERGIJA ULOGU PRI DUGOTRAJNOM PROCESU IZLASKA SVIJETA IZ SIROMA[TVA, A STRU^NJACI IZ TOG PODRU^JA TREBAJU ODGOVORITI NA SVE IZAZOVE - OD TEHNOLO[KIH I FINANCIJSKIH DO DRU[TVENIH I ONIH VEZANIH ZA OKOLI[. HYDRO 2003 JE PRIGODA ZA UPOZNAVANJE S NOVIM FINANCIJSKIM PROJEKTIMA I USPOSTAVLJANJE NOVIH PARTNERSTAVA I BIT ]E JASAN ODRAZ NOVOG VI\ENJA SVE VI[E POZITIVNIH ASPEKATA HIDROENERGIJE U UKUPNOM SVJETSKOM RAZVOJU U dvorani Ragusa svi sudionici zajedno - iz ~ak 55 zemalja U HOTELU Croatia u Cavtatu, od 3. do 6. studenog, odràna je Me unarodna konferencija HYDRO 2003 u organizaciji me unarodnog ~asopisa Hydropower & Dams (Aqua~Media International) i Net Work Evants Limeted. Suorganizatori su bili HEP (kao doma}in), Hrvatsko dru{tvo za visoke brane - HDVB (CROCOLD), Me unarodna organizacija za visoke brane (ICOLD), Me unarodno udruènje za hidroenergiju (IHA) i Svjetska banka (The World Bank). Ova najve}a me unarodna stru~na konferencija o hidroelektranama odràva se u Europi u okviru tvrtke Aqua-Media neprekidno od godine i to u studenom svake godine u drugoj zemlji (u okviru tvrtke Waterpower prije godine organizirano je tako er 10 konferencija). Prvi doma}in je bila Ma arska, a na ovoj jubilarnoj - desetoj, odrànoj u Hrvatskoj, sudjelovalo je 500 sudionika iz 55 zemalja. Tijekom ~etiri radna dana prezentirano je stotinu referata, a njih 145 objavljeno je u zborniku, odnosno na CD-u, koji je dobio svaki sudionik. Kako je sastavni dio Konferencije bila i tehni~ka izlo`ba, mnoge me unarodne tvrtke koje se bave projektiranjem, izgradnjom hidroobjekata i proizvodnjom elektro opreme, na pribli`no 60 {tandova prezentirale su svoje programe, a tri {tanda imale su i hrvatske tvrtke. Slu`beni jezik Konferencije bio je engleski. PONOSNI NA NA[E PRIRODNE LJEPOTE I ISKUSTVO Dobrodo{licu ovom brojnom i vrlo dojmljivom skupu poèljela je urednica uglednog ~asopisa Hydropower & Dams i spiritus movens ovog stru~nog okupljanja Alison Bartle. - Nakon {to smo pro{le godine bili u Turskoj, drago mi je da se ova Konferencija odràva u Hrvatskoj. Cijenimo potporu hrvatske Vlade, a posebno zahvaljujemo HEP-u i CROCOLD-u. Hidroenergija ulazi u novo razvojno obe}avaju}e razdoblje, ona ima ìvotnu ulogu pri dugotrajnom procesu izlasku svijeta iz siroma{tva, a mi smo ovdje kako bi odgovorili na sve izazove - od tehnolo{kih i financijskih do dru{tvenih i onih vezanih za okoli{. Ovdje }emo se upoznati s novim financijskim projektima i uspostaviti nova partnerstva, jer svatko je do{ao sa svojim razvojnim projektima. HYDRO 2003 bit }e jasan odraz novog vi enja sve vi{e pozitivnih aspekata hidroenergije u ukupnom svjetskom razvoju. Uime doma}ina ovog zna~ajnog me unarodnog doga aja, Hrvatske elektroprivrede, predsjednik Uprave Ivo ôvi} je zahvalio {to su organizatori izabrali upravo Hrvatsku i Cavtat za ovaj najve}i skup svjetski priznatih stru~njaka iz podru~ja hidroenergije. - Mi Hrvati smo ponosni na na{e prirodne ljepote, kao i na na{e iskustvo u izgradnji hidroelektrana koje je zapo~elo jo{ godine, kada smo samo nekoliko dana poslije HE Nijagara u pogon pustili na{u prvu HE Jaruga. Danas, 108. godina poslije, imamo trideset hidroelektrana s vi{e od 2000 MW i godi{njom proizvodnjom od 5,5 TWh, {to predstavlja 54 posto proizvodnje elektri~ne energije u Hrvatskoj. UN je godinu proglasio godinom slatkih voda, a za{tita voda je vrlo vaàn aspekt poslovanja HEP-a. Mi smo dobitnici ovogodi{nje dràvne nagrade za za{titu okoli{a koju dodjeljuje na{e Ministarstvo okoli{a. To da u za{titi okoli{a postièmo zna~ajne rezultate potvr uje i podatak da smo upravo okon~ali postupak certificiranja proizvodnje elektri~ne energije iz obnovljivih izvora za sve na{e hidroelektrane. Mnogi od vas su prvi put u Hrvatskoj, pa èlim napomenuti da je i ovo mjesto bilo okupirano tijekom ne tako davnog rata, a mnoga mjesta u njegovoj blizini bila su razorena. Me utim, to je sada iza nas i vi }ete mo}i uìvati u Cavtatu, kao i u Dubrovniku - biseru Jadrana. Premda mi u HEP-u uvijek prièljkujemo ki{u, poèljet }u vam nekoliko lijepih sun~anih dana. FINANCIJE ]E OGRANIÎTI RAZVOJ John Briscoe, vi{i savjetnik za vodne resurse Svjetske banke, izrazio je svoje zadovoljstvo {to su na ovakvom stru~nom skupu prisutni i predstavnici banaka i financijskih organizacija iz mnogih regija. HEP GRADITELJ I ÛVAR VRIJEDNOSTI 27

27 doga aj Alison Bartle, zaslu`na za HYDRO 2003 u Hrvatskoj Ivo ôvi} je uime doma}ina poèlio sudionicima Konferencije uspje{an rad i nekoliko lijepih, sun~anih dana John Briscoe iz Svjetske banke izrazio je zadovoljstvo {to je ove godine tehni~ka problematika upotpunjena i financijskim aspektom kori{tenja hidropotencijala Cassio B. Viotti, zahvalio je na privilegiji da po drugi put posjeti Dubrovnik Dr. sc. Josip Rup~i}, predsjednik HDVB (CROCOLDA), dru{tva koje je bilo suorganizator Konferencije - Svjetska banka je financijska kooperativa 119 zemalja, odgovorna za ekonomski razvoj siroma{ih zemalja nakon Drugog svjetskog rata. Tako su i pojedine hidroelektrane u biv{oj Jugoslaviji bile financirane iz na{ih sredstava. Posljednjih dvadeset godina mnogo se govori o rekonstrukcijama postoje}ih HE, o okoli{u i njegovom utjecaju na ljude, pa u skladu s tim moramo prona}i put za nastavak ekonomskog razvoja uz po{tivanje i za{titu okoli{a. Ovdje su prisutni predstavnici mnogih zemalja kao i regionalnih banaka, pa se nadam da }e mo}i prona}i zajedni~ki jezik koji }e voditi ka na{em glavnom cilju: da svi ìvimo bolje i iza emo iz siroma{tva. Predsjednik ICOLDA-a Cassio B. Viotti zahvalio je organizatorima {to su mu omogu}ili tu privilegiju da po drugi put posjeti Dubrovnik i ukratko podsjetio sudionike na razvoj svog rodnog Brazila, od njegova djetinjstva pedesetih godina pro{log stolje}a pa do dana{njih dana, kada se u Brazilu proizvodi 19 posto elektri~ne energije iz hidroelektrana. - Danas ve} 96 posto na{ih doma}instava ima pitku vodu, standard se znatno pobolj{ao, a dohodak po glavi raste zahvaljuju}i upravo elektri~noj energiji. Napominjem da su brane bile vaàn aspekt u razvoju na{e zemlje i pomagle su nam ne samo u dobivanju energije nego i pitke vode, u navodnjavanju, navigaciji... Posljednjih desetlje}a suo~eni smo s novim zahtjevima za za{titu okoli{a i odrìvi razvoj. Zahvljuju}i razvoju tehnologije, mi danas imamo mogu}nosti graditi brane, ali i za{tititi okoli{ i drevne ljepote koju smo naslijedili. Pozdravnim rije~ima pridruìo se i predsjednik HDVB-a (CROCOLD) dr.sc. Josip Rup~i} - jedan od suorganizatora Konferencije i svima zaèlio uspje{an rad. Premda je u vrijeme sve~anog otvorenja Konferencije brojao posljednje sate svoga mandata, prof. Raymond Lafitte, predsjednik IHA, naveo je dva razloga zbog kojeg ga raduje sudjelovanje na ovoj Konferenciji. Prvi je razlog program konferencije, koji pokriva sva podru~ja elektroenergetske profesije, a drugi je razlog {to se za mjesto odràvanja Konferencije izabrao Dubrovnik, grad kojeg su podigli genijalni graditelji. - Na{e zanimanje za Hrvatsku je vi{estruko, kako zbog njenih ljepota, tako i zbog podatka da proizvodite vi{e od 50 posto elektri~ne energije iz hidroizvora, koji postaju sve va`niji u odrìvom razvoju. Govore}i ukratko o organizaciji i aktivnostima Udruènja kojim je predsjedavao prethodne dvije godine, svoje obra}anje zaklju~io je znakovitim predvi anjem: U ovom stolje}u tehnologija ne}e biti problem. Ono {to }e ograni~avati na{ razvoj bit }e financije! ESTETSKA KOMPONENTA HE Posebnu pozornost privukao je svojim rije~ima emeritus dr.sc. Emil Mosonyi, po~asni predsjednik IHA, priznati svjetski znanstvenik i stru~njak, ~lan nekoliko svjetskih organizacija: - [to je hidroenergija: znanost ili tehnologija? I jedno i drugo, a planiranje i projektiranje hidroobjekata ima u sebi i umjetni~ku komponentu. Stoga ovom prigodom ne}u govoriti o znanstvenim, tehnolo{kim, financijsko-ekonomskim ili pak dru{tvenim aspektima razvoja hidroenergetik. Re}i }u nekoliko rije~i o umjetni~kom aspektu. Tu su dvije komponente vizualnog aspekta: vanjska (okoli{ i krajobraz u koji se objekt uklapa) i unutra{nja (interijer objekta). Ispunjavanje ova dva estetska zahtjeva je svojevrsna umjetnost. HE sa svim svojim objektima mora biti tako dizajnirana da se uklopi u okoli{, da ga oplemeni svojim osnovnim i dodatnim sadràjima, kao {to to rade primjerice u Norve{koj. Javni ukus se vremenom mijenja, kao {to se mijenjaju i pravci u umjetnosti. To se mora odraziti i u tehnici, pa se danas druk~ije projektiraju i HE ili èljeznica, primjerice, nego {to je to bilo u herojskom razdoblju industrijskog razvoja sredinom pro{log stolje}a kada su Europu preplavila unificirana rje{enja... Za{to vam govorim upravo o tomu? O branama, elektranama i turbinama }ete govoriti ovih dana u va{im tematskim radionicama, a ja èlim promovirati javni interes, govore}i kako mu HE doprinose i u estetskom smislu. Da govorim o ljepoti ponukala me i blizina grada kakav je Dubrovnik, kao i estetski scenarij ovog iznimnog doga aja. O HIDROENERGIJI OP[IRNO I SVEOBUHVATNO HYDRO konferencija sveobuhvatno obra uje podru~je hidroenergije bave}i se: odràvanjem, revitalizacijom, izgradnjom hidroelektrana, razvojem i primjenom novih tehnologija na hidroobjektima, njihovim financiranjem, utjecajem na okoli{, iskori{tavanjem vodnih resursa i obnovljivim izvorima. Rad se i ove godine odvijao u sekcijama, a obra eno je sljede}ih ~etrnaest tematskih cjelina: Hidroenergija kao klju~ odrìvog ekonomskog i dru{tvenog razvoja Hidrauli~ka postrojenja - I Najbolja praksa: Dru{tveni aspekti; Dioni~arsko partnerstvo Rad i odràvanje Novi pristupi financiranju projekata; Javno/privatno partnerstvo; Upravljanje rizicima Hidrauli~ka postrojenja II Zna~aj i uloga hidroenergetskog razvoja u jugoisto~noj Europi Elektri~na / elektroni~ka oprema Okoli{ Gra evinski radovi Planiranje, projektiranje i ekonomija Upravljanje nanosima Imid` hidroenergije: dru{tvena svijest i komunikacija Pove}anje snage i modernizacija. Posebna tematska cjelina bila je posve}ena financiranju obnove postoje}ih i izgradnje novih hidroobjekata, s obzirom da su u radu Konferencije sudjelovali i predstavnici Svjetske banake, Azijske banke za razvoj, Europske investicijske banke KfW i drugih financijskih institucija. Sudionici su bili upoznati s njihovim pristupom financiranju hidro projekata. Svjetska banka iskoristila je i ovaj doga aj da sudionike upozna sa svojim vi enjem razvoja hidroenergije i brana, o kojem se raspravljalo na njihovom ovogodi{njem skupu Tjedan energetike Forum o obnovljivim izvorima (Energy Week Renevable Energy Forum),nakojem je prihva}ena Strategija o vodnim resursima (Water Resources Sector Strategy - WRSS). Sudjelovanje na Konferenciji su njeni savjetnici iskoristili za ispcrpnu prezentaciju njihovog Infrastrukturnog akcijskog plana izra enog na temelju WRSS, koji razra uje mogu}e modele javno/privatnog partnerstva (PPP) i planove za trgovinu snagom u zemljama Nilskog bazena. Posebnu pozornost privukli su i referati o utjecaju hidroelektrana na okoli{ i dobivanju energije iz obnovljivih izvora. DOMA]INI DOKAZALI SVOJU STRU^NU KONKURENTNOST U sedam od ~etrnaest tematskih podru~ja, koliko ih se obra ivalo na ovoj Konferenciji, sa {esnaest prezentacija sudjelovali su i autori iz Hrvatske, preteìto stru~njaci iz HEP-a, Kon~ara, Elektroprojekta, a bilo je i nekoliko profesora sa zagreba~kog i splitskog sveu~ili{ta. 28 HEP VJESNIK 154, STUDENI 2003.

28 Posebno su bili aktivni kada je bilo rije~i o va`nosti uloge hidropotencijala u ju`noisto~noj Europi, gdje su svoje zapaèno mjesto na{la ~ak ~etiri referata na{ih autora i to: Neiskori{teni hidropotencijal u Hrvatskoj (B. Rup~i}a iz Elektroprojekta), Elektroenergetsko trì{te i hidroenergija u tranzicijskim zemljama: primjer Hrvatske (R. Goi}a sa splitskog FESB-a te M. Lovri}a i A. ]urkovi}a iz HEP-a), Ure enje rijeke Save kod Zagreba (Z. Pavlina i Z. Pletikapi}a iz Elektroprojekta i B. Berakovi}a sa Sveu~ili{ta u Zagrebu) i Vi{enamjenski projekt HE Ombla u Hrvatskoj: kori{tenje energije pozemnih voda u kr{u (T. Pavi{e iz HEP-a, Z. Severa iz Elektroprojekta i V. Jovi}a sa splitskog FESB-a). I o za{titi okoli{a na{i stru~njaci su imali {to poru~iti svjetski priznatim imenima. Tu je posebnu pozornost privuklo upravo predavanje na{ih kolega Sanje Musulin i Branka Grgi}a ra eno u suradnji s Hrvatskim vodama (Mirjana [vonja i Toni Carevi}). Prezentirala ga je Sanja Musulin iz PP HE Jug, a tema je bila: Rad hidroelektrana na rijeci Krki u NP Krka. U ~etrnaestoj cjelini, koja se bavila obnovom i modernizacijom postoje}ih hidroelektrana, na Konferenciji koja se odràva u Hrvatskoj nije se mogla zaobi}i pri~a o brani Peru}a, sru{enoj prije deset godina tijekom rata. Referat Brana Peru}a - deset godina poslije pripremili su J. Rup~i} i Z. Sever iz Elektroprojekta u suradnji s Marinom Vilovi}em i Mijom Zecom iz HEP-a, klju~nim ljudima njene obnove. Njihovo izlaganje upotpunio je svojom prezentacijom Ivan Zeli} iz PP HE Jug, koji je sudionike upoznao s upravo zapo~etim projektom revitalizacije HE Peru}a. SVI SMO MI NOSAÎ [TAFETNE PALICE Sva zbivanja na Konferenciji zaokruèna su zadnjeg dana rada kada se, uvjetno re~eno, za okruglim stolom odvijala rasprava pod radnim nazivom: Nova era za hidroenergiju? O svojim iskustvima, o daljnjim planovima razvoja hidropotencijala, o zahtjevima radikalnih ekologa, trì{tu zelene energije, o financiranju postoje}ih i novih objekata, kao i o novoj praksi sukladnoj ovom stolje}u, govorili su: Peter Rae iz Hydro Tasmania i John Gummer iz Hydro-Consult Pty Ltd (Australia), Barry Trembath i Elizabeth Monosowski iz Svjetske banke, Woochong Um iz Asian Development Bank, Claude Kayitenkore iz SINELAC-a (Kongo) i prof. Dogan Altinbilek, novi predsjednik IHA. Taj zavr{ni dio rada Konferencije bio je jo{ jedna prigoda za obra}anje ~elnih ljudi svjetskog hidroenergetskog lobbyja. Tako se Alison Bartle zahvalila doma}inima, prvenstveno HEP-u, na vrhunskoj tehni~koj organizaciji skupa. Na gostoprimstvu se Alison Bartle zahvalio prof. Raymond Lafitte, dosada{nji predsjednik IHA, koji je objavio rezultate glasanja generalne skup{tine IHA i predstavio novog predsjednika, prof. Dogana Altinbileka. Kao i na po~etku, tako i na kraju, sudionicima se svojim nadahnutim rije~ima obratio prof. dr.sc. Emil Mosonyi. Premda u poodmaklim godinama, jo{ uvijek vitalan, po~asni predsjednik i jedan od osniva~a IHA je rekao: - Razlog mog zadovoljstva nakon ova ~etiri dana rada je spoznaja o razvoju znanosti i tehnologije o ~emu sam puno saznao iz pojedinih doista izvrsnih referata mojih kolega. Aktivnosti ljudi sli~ne su sprinterima koji nose {tafetnu palicu na olimpijskim igrama. Svi smo mi nosa~i {tafetne palice, mi stariji smo svoje znanje du`ni prenositi svojim mla im kolegama, ali i obrnuto-iprofesori trebaju u~iti od svojih biv{ih studenata. Radno predsjedni{tvo u prigodi otvorenja rada Konferencije Prof. Raymond Lafitte se podljednji put na otvorenju obratio hidroenergetskoj javnosti kao predsjednik IHA Za novog predsjednika IHA izabran je prof. Dogan Altinbilek iz Turske, dosada{nji dopredsjednik Nakon {to je o obnovi brane Peru}a govorio dr. sc. Josip Rup~i}, s projektom revitalizacije HE Peru}a sudionike je upoznao Ivan Zeli}, zamjenik voditelja Tima za revitalizaciju Elisabeth Monosowski stru~njak za okoli{ Svjetske banke govorila je o trì{tu "zelene energije" Mato Paì}, ~lan Uprave za proizvodnju, pozdravio je delegate skup{tine IHA ~iji je i HEP ove godine postao ~lan Sanja Musulin iz PP HE Jug prezentirala je referat o radu HE Jaruga u NP Krka, koji je izazvao vidljivu pozornost prisutnih, {to se moglo zaklju~iti i iz brojnih pitanja tijekom rasprave,a i poslije Dr. sc. Ranko Goi} sa splitskog FESB-a prezentirao je referat o elektroenergetskom trìstu u tranzicijskim zemljama s osvrtom na Hrvatsku Maria Natalia Tavares iz Portugala zainteresirala je slu{ateljstvo simuliraju}i u svojoj prezentaciji trì{ne snage 29

29 doga aj "ZAZELENILE" SE SVE NA[E HIDROELEKTRANE Na sve~anosti zatvaranja Konferencije, HEP Proizvodnji dodijeljen je Zeleni certifikat za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u objektima PP HE Zapad, PP HE Jug i HE Dubrovnik. Predstavnik certifikacijske ku}e TÜV Sueddeutschland Thyge Weller certifikat je uru~io direktoru HEP Proizvodnje Josipu Gabeli i pri tomu rekao: - âst mi je biti ovdje u podru~ju "zelene energije", jer }e obnovljivi izvori biti vrlo va`ni na otvorenom trì{tu. Ovim certifikatom mi jam~imo vjerodostojnost takve energije. Hrvatska elektroprivreda je jedna od prvih elektroprivrednih tvrtki koja je dobila certifikat za sve svoje hidroelektrane, {to joj otvara brojne poslovne mogu}nosti na elektroenergetskom trì{tu, kako unutar tako i izvan Hrvatske. Nakon sve~anog ~ina uru~ivanja certifikata, Josip Gabela se zahvalio na dobroj i uspje{noj suradnji koja je rezultirala certifikatom, naglasiv{i kako smo sada spremni za elektroenergetsko trì{te. Zahvaliv{i cerifikacijskoj ku}i TÜV na dodijeljenim certifikatima i na uspje{no obavljenom opse`nom poslu provjere certifikacijskih zahtjeva, ~lan Uprave HEP-a za proizvodnju Mato Paì} je rekao: - Ve} proljetos, nakon uspje{no okon~anog postupka certificiranja proizvodnje hidroelektrana na rijeci Dravi, HEP se na{ao me u malobrojnim elektroprivredama koje su certificirale proizvodnju iz obnovljivih izvora. Sada imamo potvrdu da sve na{e hidroelektrane proizvode u skladu sa svjetskim zahtjevima i normama koje se odnose na proizvodnju iz obnovljivih izvora. Za nas je dodjeljivanje certifikata za "zelenu energiju" posebno va`no jer, u okolnostima otvaranja hrvatskog trì{ta elektri~nom energijom i uklju~enja u zajedni~ko europsko trì{te, ono predstavlja pripremni korak za prodaju elektri~ne energije proizvedene iz obnovljivih izvora na liberaliziranom energetskom trì{tu. "Zelena tarifa" za prodaju elektri~ne energije svakako je i na{a skora realnost, ali i prednost na zajedni~kom otvorenom trì{tu, jer HEP ~ak polovicu ukupne energije proizvodi u hidroelektranama. Zbog zna~ajnog doprinosa hidroelektrana globalnim nastojanjima da se omogu}i odrìvi razvoj civilizacije, na{a je zajedni~ka odgovornost projektirati, graditi, odràvati i upravljati hidroenergetskim sustavima na ekolo{ki prihvatljiv na~in, u skladu s najvi{im normama za{tite okoli{a. Teme i radovi prezentirani ovih dana na Konferenciji potvr uju stalni napredak znanja i iskustva, stalna tehnolo{ka pobolj{anja, zahvaljuju}i kojima ova na{a struka moè odgovoriti izazovima. Thyge Weller, predstavnik certifikacijske ku}e TÜV Sueddeutschland predaje zeleni certifikat za HE u sastavu PP HE Zapad, PP HE Jug i HE Dubrovnik Josipu Gabeli, direktoru HEP-Proizvodnja d.o.o. Cavtatski hotel Croatia za vrijeme trajanja Konferencije krasilo je 60 {tandova raspore enih na dva kata Miljenko Brezovec i Dinko Pe~ek tako er su iz PP HE Sjever [tand Hrvatske elektroprivrede, na kojem su najbrojniji doma}ini bili hepovci iz PP HE Sjever (na slici \uro Dvekar, Draèn Cigi} i Goran Zrinski) bio je vrlo posje}en Josip Ujevi} iz Sektora za hidroelektrane i dva Tomislava (Pintari} i Ledenko) iz PP HE Sjever na na{em {tandu 30

30 Drìslav [iki} iz Sektora za hidroelektrane podnio je najve}i teret oko organizacije Konferencije i hepovog sudjelovanja Mato Paì}, ~lan uprave HEP-a za proizvodnju i Drìslav [iki} u razgovoru s Emilom Mosonyiem, po~asnim predsjednikom IHA, najzanimljivijim i najiskusnijim sudionikom TRODNEVNI STRU^NI POSJETI Posljednjeg dana rada, sudionici HYDRO 2003 posjetili su HE Dubrovnik u Platu i upoznali se s njezinim radom prikazanim u videoprojekciji, prigodnoj publikaciji, uz informacije na{ih stru~njaka. Njihovi doma}ini bili su ~lan Uprave HEP-a za proizvodnju Mato Paì} i direktor HE Dubrovnik Vinko Ba{i} sa svojim suradnicima. Oni koji su bili zainteresirani za obilazak jo{ nekih na{ih hidroobjekata, a bilo ih je pribli`no 40, posjetili su tijekom daljnja tri dana jo{ ~etiri na{e hidroelektrane i to: Peru}u, Orlovac, Jarugu i Velebit. Stru~ni voditelji i pratitelji bili su im Sanja Musulin i Emil Vrlji~ak iz PP HE Jug, a u svakoj elektrani do~ekali su ih direktori pogona i tehni~ko osoblje. Posebno zanimanje inozemni stru~njaci iskazali su za film o ru{enju brane Peru}a i njenoj obnovi. HEP - HRVATSKI EXCELLENT PARTNER! Posljenju ve~er HEP je bio doma}in iznimnog druènja svih sudionika. Uz kratki plesno-glazbeni program s renesansnim dubrova~kim {tihom, ma{tovitom scenom i zabavnim programom koji je podupirao mediteranski ugo aj, i ovo je bila prigoda za izmjenu opro{tajnih rije~i kao i rije~i zahvalnosti. U~inili su to Ivo ôvi} uime doma}ina i Alison Bartle uime organizatora. - Partnerstvo je bila nit vodilja ove Konferencije, naglasila je Alison Bartle i nastavila: Hrvatska elektroprivreda bila nam je izvrstan partner tijekom cjelokupne suradnje na pripremi ovog skupa, pa va{ skra}eni naziv HEP potpuno zasluèno prevodim kao: Hrvatski Excellent Partner! Ovom prigodom Alison Bartle je najavila sljede}u konferenciju HYDRO 2004, koja }e se odràti u Portugalu. HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA POSTALA ^LANICA IHA Tijekom trajanja Konferencije odràna je i [esta generalna skup{tina Me unarodnog udruènja za hidroenergiju (International Hydropower Association - IHA), ~ijem se ~lanstvu HEP pridruìo upravo ovom prigodom. Nakon otvorenja Skup{tine, ~lan Uprave HEP-a za proizvodnju Mato Paì} pozdravio je prisutne delegate i ukratko ih upoznao sa elektroenergetskom slikom Hrvatske, u kojoj vi{e od 2000 MW ili vi{e od 50 posto otpada na snagu hidroelektrana. - Mi u Hrvatskoj imamo dugu povijest u kori{tenju hidroenergije. Imaju}i na umu vi{e od stolje}a bogato iskustvo, nagla{avam da smo sve hidroelektrane izgradili vlastitim snagama, koriste}i na{e znanje i industriju. Iskoristili smo prigodu {to se Konferencija odràva u Hrvatskoj i da aktivno sudjelujemo u brojnim prezentacijama i postanemo ~lan IHA, ~iji rad za sada samo pratimo, ali }emo se u budu}nosti aktivno uklju~iti. Dio sudionika Konferencije u 400-metarskom tunelu HE Dubrovnik u strojarnici, gdje su se divili ~isto}i i dotjeranosti postrojenja upravlja~koj prostoriji gdje je bilo puno pitanja o HE i HEP-u 31

31 doga aj Sponzor posljednje ve~eri bila je Hrvatska elektroprivreda, pa je predsjednik Uprave Ivo ôvi} poveo goste na ve~eru gdje ih je do~ekao da{ak renesansnog dubrova~kog doba [TO JE IHA? IHA je me unarodno nevladino udruènje organizacija, tvrtki, instituta i pojedinaca u hidroenergetskom sektoru. ^lanstvo je otvoreno svima koji su svojim radom uklju~eni u podru~je hidroenergije i njenih pripadaju}ih subjekata. Osnovana je godine u okviru UNESCO-vog me unarodnog hidrolo{kog programa za unaprje ivanje znanja u svim aspektima hidroenergije i promid`bu dobrih iskustava. U njenom ~lanstvu danas je 874 pojedinaca i 83 tvrtke iz 80 zemalja. Rad IHA koordinira Vije}e sastavljeno od 36 iznimnih stru~njaka iz podru~ja hidroenergije, od kojih njih 12 tvori Upravu. Svake dvije godine ~lanovi Vije}a i Uprave biraju se na generalnoj skup{tini IHA, ~ije je sjedi{te u Velikoj Britaniji. Na ovoj Skup{tini prof. Raymonda Lafitta na predsjedni~kom mjestu naslijedio je njegov zamjenik prof. Dogan Altinbilek iz Turske. Pri njoj radi sedam stalnih komiteta koji pokrivaju sljede}a podru~ja: Okoli{ i dru{tveni aspekt, Istraìvanja i izobrazbu, Financije i ekonomiju, Reverzibilne elektrane, Javno mijenje, Tehnologiju, i Vlasni~ki i izvr{ni forum. Posredstvom njenih stalnih i nacionalnih komiteta i njenog me unarodnog ~lanstva, zajedno s postoje}im organizacijama sli~nih ciljeva, IHA se bavi tehni~kim, dru{tvenim, okoli{nim, ekonomskim, financijskim i administracijskim aspektima razvoja i rada u podru~ju hidroenergije. Njena misija je ustanovljenje i da zalaganje za dobru praksu me u svojim ~lanovima, kao i pove}avanje op}e svijesti o integriraju}oj ulozi hidroenergije u odrìvoj opskrbi vodom i elektri~nom energijom. "PLAVI PLANET" IDE NA DVA KONTINENTA U prigodi sve~anog zatvaranja Konferencije, novoizabrani predsjednik IHA prof. Dogan Altinbilek proglasio je i dobitnike nagrade Plavi planet (Blue Planet Prize), koje dodjeljuje ovo Udruènje svake dvije godine hidroobjektima koji su najvi{e postigli na za{titi okoli{a. Ovogodi{nji laureati su: HE Salto Caxias iz Brazila i RHE Palmiet iz Capetowna u Ju`noj Africi Prestavnik brazilske hidroelektrane nije bio prisutan, dok je priznanje za RHE Palmiet primio i na njemu se zahvalio Terry Moss, generalni direktor Eskom Peaking Generation, naglasiv{i pritom da je nagra eni objekt upravo izvrstan primjer za{tite okoli{a. SVI SU RADILI SVE! Me u brojnim {tandovima inozemnih tvrtki i orgnizacija bila su i tri hrvatska, i to: HEP-a, Elektroprojekta i Kon~ara. Na{ {tand bio je dobro pozicioniran, dizajniran i opremljen materijalom iz podru~ja hidroenergije, zanimljivim za stru~njake. Uz video projekcije, publikacije na{ih hidroelektrana, knjigu Hidroelektrane u Hrvatskoj, godi{njake, zbornik radova o obnovi brane Peru}a s Me unarodne konferencije Sanacija brane Peru}a odràne u rujnu godine u Brelima i uz ìvu rije~ deùrnih mladih inènjera iz na{ih proizvodnih podru~ja, mogli smo svim posjetiteljima pruìti osnovne informacije o nama. Tijekom ~etiri dana na {tandu su se izmjenjivali: Emil Vrlji~ak iz PP HE Jug, Anton Mataja iz PP HE Zapad te \uro Dvekar, Draèn Cigi}, Miljenko Brezovac, Tomislav Ledenko, Goran Zrinski i Dinko Pe~ek iz PP HE Sjever. Svi su oni bili stru~ni suport petero~lanoj zagreba~koj ekipi koja je, mogli bismo re}i, podnijela cjelokupni teret organizcije, prvenstveno njen tehni~ki dio. To su: Stjepan Ma~kovi}, Drìslav [iki}, Zlatko Franc, Josip Ujevi} i jedina dama me u njima, Neda [tos. Ina~e, Drìslav [iki} i Stjepan Ma~kovi} su bili ~lanovi me unarodnog Tehni~kog komiteta ove Konferencije. Iz Hrvatske u njegovom ~lanstvu bili su jo{ i: Ivo ôvi}, Branko Baji}, Zdenko Mahmutovi} i Josip Rup~i}. Na pitanje kako su radili, odnosno kako su me usobno podijelili taj opseàn posao, Drìslav [iki} odgovorio je kratko i jasno: Svatko je radio sve! Kada je rije~ o doga ajima na {tandu, s kojim su se svi oni saìvjeli tih nekoliko dinami~nih i napornih dana u Cavtatu, onda je i na{ kolega Drìslav [iki} razgovorljiviji i nekako u svom elementu. - Kolega Darko Alfirev iz Odjela za odnose s javno{}u HEP-a i ja smo osmislili izgled {tanda, vo eni idejom da moramo prvenstveno prikazati proizvodnju, a uz to dati i organizacijski prikaz HEP-a te istaknuti danas vrlo aktualan odnos prema okoli{u (eko oskar, certifikat). Posjetiteljima koji su do{li na na{ {tand smo podijelili puno promid`benog materijala. Ve}ina se zadovoljavala time, a manji broj ih je traìo i dodatne informacije i obja{njenja. Vrtili su se i video zapisi o na{im hidroelektranama te o obnovi brane Peru}a. Nisam pitala je li umoran, ni njega, a niti ostale kolege koji su dali sve od sebe. Naime, zahtjevan anga`man ostavio je traga na njihovim licima, ali vidjelo se i zadovoljstvo nakon dobro odra enog posla. Zadovoljstvo prije svega {to su bili primjereni doma}ini i na pravi na~in predstavljali svoju tvrtku i svoju zemlju. Sve goste odu{evile su djevojke odjevene u mandure dubrova~kog Elektrojuga, pa smo ih snimili u dru{tvu gospo e i gospodina Mosony, Alison Bartle, Dogana Altinbileka i Mihovila-Bogoslava Matkovi}a, rukovoditelja Odjela za odnose s javno{}u HEP-a Glavni po~asni stol s hepovcima i uvaènim gostima 32

32 REKLI SU... Prof. dr. sc. EMIL MOSONYI (po~asni predsjednik IHA) - Svaki put kad do em u neku zemlju na ovu Konferenciju u~ini mi se tako dobro da ne moè biti bolje. Ali, ovdje je sve bolje. Okoli{ je divan, a posebno Dubrovnik koji inspirira svojom ljepotom. Hvala HEP-u kao doma}inu ove Konferencije. Prof. RAYMOND LAFITTE (po~asni ~lan i biv{i predsjednik IHA) - Ovo je najva`nija konferencija o hidroenergiji odràna ove godine u svijetu. Vi{e od 500 sudionika pokazalo je interes za tehni~ke probleme izgradnje i odràvanja hidroobjekata, za njihov dru{tveni aspekt, okoli{, kao i financiranje, {to im je omogu}ilo prisustvo delegata me unarodnih financijskih organizcija kao {to su Svjetska banka i Azijska banke za razvoj. Drugi razlog velikom interesu sudionika za dolazak u HRvatsku je svakako i izbor mjesta odràvanja, u neposrednoj blizini Dubrovnika. Naime, mnogi od sudionika imali su vjerojatno samo jednu prigodu u ìvotu da do u i vide taj predivan grad. dodatnog tro{ka, pa je cijena tako proizvedenog kwh konkurentna onoj prema kojoj proizvode nuklearni i termo izvori. Za bogate zemlje nema ovakvih problema, kao ni za europske zemlje poput va{e koja je gradila hidroizvore jo{ unatrag pedesetak godina. Siroma{ne, pak, zemlje imaju hidropotencijale, ali nisu dovoljno financijski mo}ne da izgrade svoje prve hidroelektrane, a bez energije nema niti razvoja. înjenica je da najnerazvijenije zemlje tro{e i do trideset puta manje elektri~ne energije od nas razvijenih, pa im moramo pomo}i u njihovom razvoju. I na kraju, ovom prigodom èlim izdvojiti i problem s dogmatskim ekolozima koji se bore protiv izgradnje brana i hidroelektrana pod krilaticom odrìvog razvoja. Mi to ne moèmo prihvatiti, pa im IHA i s ovakvih skupova {alje jasnu poruku da je hidroenergija ~ista i da ne ugroàva okoli{. Vrlo nam je drago {to je HEP ove godine postao novi ~lan IHA, jer znamo da va{a zemlja ima prava i dragocjena iskustva na ovom podru~ju. Poznato nam je da jo{ imate neiskori{tenih samo 15 posto hidropotencijala, jaku elektroindustriju i vrsne stru~njake. Uostalom, vi ste vlastitim snagama obnovili branu Peru}a, na kojoj sam bio prije nekoliko godina. Stoga jo{ jedanput izraàvam zadovoljstvo na{e organizacije. TOKIO MORIMOTO, (New Energy Foundation), Japan - Japanci nemaju ~estu prigodu do}i u Europu i prisusvovati ovakvim stru~nim skupovima, pa smo sretni {to smo ovdje. Kontaktirali smo s mnogim ljudima i dobili vrlo va`ne informacije. Za nas je boravak ovdje bio vrlo uspje{an. RICHARD M. NDERITU, (KenGen), Kenija - Konferencija je vrlo dobro organizirana i omogu}ila nam je upoznavanje s predstavnicima mnogih elektroprivrednih organizacija. Mi u Keniji, a ja radim u "Kenya Electricity Generating Company", smo posebno zainteresirani za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, odnosno za velike "zelene" hidroprojekte koji }e, uz nekonvencionalne izvore, {tititi ozonski omota~ od one~i{}uju}ih tvari iz goriva poput mazuta i plina i davati znatno ~istiju tzv. "zelenu" energiju. Proizvodnja iz obnovljivih izvora i za{tita okoli{a je u suglasju sa zahtjevima Svjetske banke i ICOLD-a. MARIANA-CARMEN MARIN, (Hidroelectrica - S.A.), Rumunjska - Ovogodi{nja Konferencija je jedna od najzanimljivijih iz ovog podru~ja koju pratimo kao ~lanica ICOLD-a. Mi iz zemalja jugoisto~ne Europe smo vrlo zadovoljni {to sudjelujemo na njoj, jer tu vidimo u kojem pravcu se razvijaju bogati, ali i doznajemo koji su problemi siroma{nih zemalja, u nadi da }emo mo`da prona}i na~in i model da im pomognemo, a neke od njihovih problema i rije{imo. JELENA GRA[ESKA - SEKERINSKA, JASNA IVANO- VA-DAVIDOVI] i VLATKO CINGOVSKI (ESM), Makedonija - Drago nam je {to smo sudjelovali na ovoj konferenciji, koju pratimo od godine. Organizacija je izvrsna, teme su dobro odabrane, a sudionici relevantni stru~njaci. Zadnji je trenutak da promijenimo na{u filozofiju razvoja elektroprojekata i u tom smislu na{a Elektroprivreda je zainteresirana upravo za razvoj hidropotencijala, o ~emu smo ovdje ~uli i izmijenili mnoga iskustva. Problem hidroenergije u svijetu je vrlo vaàn s obzirom da je povezan s problemom proizvodnje i potro{nje elektri~ne energije. U svijetu se danas proizvodi pribli`no 20 posto energije iz hidroelektrana, 20 posto iz nuklearnih elektrana i 60 posto iz termo izvora, a san nam je da se u desetlje}ima koja slijede iskoristi {to vi{e hidropotencijala i u njima elektri~na energija ekonomi~no proizvodi. Tu se kao osnovno name}e pitanje financiranja, jer je izgradnja hidroelektrana velika investicija. Me utim, kada se jedanput izgradi onda vi{e nema izdataka za nabavu goriva, jer se voda koristi bez HEP GRADITELJ I ÛVAR VRIJEDNOSTI 33

33 doga aj REKLI SU... JOANTA H. GREEN (Programme For National Hydropower Development Government of Pakistan), Pakistan - Ja osobno, a i uime mojih kolega mogu re}i da je Konferencija bila vrlo korisna. Dobili smo mnogo tehni~kih podataka koji su nas zanimali, puno materijala proizvo a~a opreme, a prisustvo financijskih institucija omogu}ilo nam je odre ene korisne kontakte. Mi smo u Pakistanu posebno zainteresirani za hidroenergetske izvore i proizvodnju tzv. "zelene" energije". Radim kao voditelj Tima pri Ministarstvu za hidroenergiju na{e Vlade koja ovaj program realizira s njema~kom Agencijom za tehni~ku suradnju. Ina~e, moj ured je u Belgiji, a ve} godinama ìvim u Dablinu. BEATE KOHLER (Institute of Hydraulic Engineering, University of Stuttgart), Njema~ka - Prvi put sam i na ovoj Konferenciji i u Hrvatskoj i zadovoljna sam jer je Hrvatska prekrasna zemlja. Po~ela sam raditi tek prije dvije godine kao asistent-istraìva~ u Institutu i preteìto se bavim hidroelektranama, a uà specijalnost su mi vanjski u~inci koje one proizvode. Ovdje sam, kao koautor, izlagala referat o otvorenim pitanjima vezanim za primjenu EU direktive 2000/60/EC (Water Framework Directive) u Njema~koj u tematskoj cjelini koja je govorila o okoli{u. Ina~e, zadovoljna sam s onim {to sam ~ula i vidjela. JOHN GR@AN (New York Power Authority), SAD - Prvi put sam na jednoj europskoj konferenciji iz ovog podru~ja. Podrijetlom sam iz okolice Zadra, a ve} vi{e od ~etrdeset godina ìvim u Americi, sada u New Yorku. Redovito sudjelujem u radu istovrsnih ameri~kih stru~nih skupova, ali primje}ujem da su teme jednake, kao i kvaliteta. Ovom sam prigodom spojio ugodno s korisnim: pratio sam struku i posjetio rodbinu. Posebno su me zanimale teme o obnovi hidroelektrana, jer mi upravo radimo na Niagara projektu, odnosno revitalizaciji HE snage 2400 MW. S pripremnim radovima smo zapo~eli jo{ 1990., a zavr{etak je predvi en do godine. BRANKO BAJI] (Korto Cavitation Services), ~lan Tehni~kog komiteta Konferencije - U usporedbi s prija{njim konferencijama na kojima sam bio, a bio sam na njih {est, ova je manja ali efikasnija. Hotel je jednom rje~ju divan, prostor za izlo`bu je prostran, premda nije prilago en ovoj vrsti skupa s mnogobrojnim {tandovima. Drìm da je ovo jedna od najbolje organiziranih konferencija, {to je dokaz da smo spremni organizirati skupove svjetske razine. Lijepo je vidjeti i ovako veliki odziv na{ih stru~njaka koji su prezentirali vrlo kvalitetne referate. Premda je ponekad manjkalo malo vi{e koordinacije, sve je zavr{ilo dobro, kako zbog gostoljubivosti doma}ina, tako i zbog op}eg lijepog ugo aja za koji se potrudio HEP. Prof.dr.sc. JOSIP RUPÎ] (Elektroprojekt), predsjednik HDVB (CROCOLD) - HYDRO 2003 u Hrvatskoj je jedna od najbolje organiziranih dosada{njih konferencija. Posebno me veseli pribli`no 90 na{ih sudionika s velikim brojem kvalitetnih radova. Alison Bartle je jo{ pro{le godine predloìla da se konferencija odrì u Hrvatskoj i tada su zapo~eli organizacijski poslovi oko pronalaènja sponzora i odgovaraju}eg hotela. Uspjeli smo i sve dobro funkcionira, jer tu je vi{e od 500 ljudi iz vi{e od 50 zemalja koji su, prema onom {to sam ~uo, odu{evljeni toplim prijamom i ambijentom. Nadam se da }e ova Konferencija i kod nas pokrenuti odre ene inicijative, jer je prisustvovalo puno ljudi iz HEP-a. Mi vi{e nemamo jako rentabilnih lokacija koje bi nam davale jeftinu hidroenergiju, ali zato te objekte treba promatrati kao vi{enamjenske (proizvodnja elektri~ne energije, vodoopskrba, natapanje zemlji{ta, obrana od poplava, {port, rekreacija...), {to zna~i da bi njih uz HEP trebale financirati i druge zainteresirane institucije kojih, vjerujem, ima puno. BRUNO ANTOLOVI], (HYDAC - Predstavni{tvo za Hrvatsku) - Odlu~ili smo se za nastup na HYDRO 2003 na inicijativu mati~ne ku}e u Njema~koj, a nju je poduprlo i na{e predstavni{tvo u Austriji. S obzirom na to da proizvodimo pribor za hidrauliku, zainteresirani smo za pokrivanje {to {ireg energetskog trì{ta, na kojem i sada ostvarujemo zna~ajan udjel u na{em ukupnom prometu. Premda nismo bili nepoznati tvrtkama - sudionicima u radu ove Konferencije, na na{em {tandu bilo je vrlo ìvo. Ostvarili smo mnogo poslovnih kontakata koji su prema broju i, nadamo se, u~inku znatno iznad na{ih o~ekivanja. Dogovoreni su i daljnji kontakti, posebno s elektroprivrednim organizacijama susjednih zemalja. S HEP-om uspje{no sura ujemo ve} nekoliko godina. Ova Konferencija je dobro organizirana, dobar je i odabir tema, pa mogu re}i da je postignuta maksimalna koncentracija kvalitete u svakom smislu. Ovo nam je vrlo va`na referenca u daljnjem radu. Isitna, da se HEP nije toliko kvalitetno uklju~io u organizaciju ovako velikog i uglednog me unarodnog skupa, svi doga aji na kojima smo sudjelovali vjerojatno ne bi bila izvedivi. Malenica Snimila: Dragica Jurajev~i} 34 HEP VJESNIK 154, STUDENI 2003.

34 izravno POGON IMOTSKI GODI[NJI RADNI OGLED POGON Imotski posjetili smo sredinom studenoga o.g. i zatekli razgranato radili{te. Na sve se strane, duìnom i {irinom ovog kopnenog dijela Elektrodalmacijinog DP-a, dovr{avaju poslovi izgradnje trafostanica, rekonstrukcije dalekovoda, ugradnje kabela, podizanja kandelabera... Prema svemu sude}i, poslovnoj godini nazire se samo kalendarski, ali ne i radni kraj. Jer, kako smo ~uli, pojedini se va`ni radovi tek trebaju zapo~eti. Ipak, sa sigurno{}u se ve} danas moè zaklju~iti da je tog radnog dijela bilo iznimno puno i da je uspje{no obavljen. TRAFOSTANICE NA IMOTSKOJ PROMETNICI Prvo {to smo obi{li bila je najva`nija imotska prometnica. Na dijelu trase zatekli smo, koga drugog do li radnike splitske Slu`be za izgradnju i usluge. Predradnik Joko Ercegovac i njegov elektromonterski trojac: Miljenko Lisica, Vlado Milardovi} i Romeo Danoli}, opremaju ve} tre}u trafostanicu za redom, od ukupno deset koliko }e ih biti na ovoj trasi. Sedam je ve} dovr{eno, a do kraja godine bit }e podignute i opremljene jo{ dvije. Danas je to GTS Imotski 13. Kako su upravo zavarivali, grijali i palili, primijetili su kako je to jedino mjesto gdje mogu vidjeti vatru, a da nema gradela. Ina~e, radnici ove Slu`be odradili su velik dio posla upravo na ovoj prometnici, jer su njenim rubom poloèna dva 20 kv kabela. Jedan }e, kao rezervni, omogu}iti kvalitetnije i sigurnije napajanje grada koji je do sada imao velikih pote{ko}a pri svakom prekidu. Drugi kabel sluì za pobolj{anje opskrbe prigradskih naselja Glavine i Vinjana. Uz ove su kabele tako er polagani i kabeli 1 kv te sve {to je potrebno za javnu rasvjetu. Naime, u duljini od osam kilometara na{i su radnici podigli pribli`no dvije stotine kandelabera. NOVI 20 kv KABEL I STUPNE TRAFOSTANICE Drugo smo radili{te na{li koji kilometar isto~nije. Tamo su pri zavr{etku gra evinski radovi koje na dionici od tvrtke "Imostroj" do naselja Vinjani Donji obavljaju zajedno s HEP-om jo{ i Hrvatske vode i Hrvatske ceste, a istim }e kanalima rije{iti pitanja energetike, oborinskih voda, nogostupa... Na{i }e Imo}ani na ovom dijelu tako er poloìti 20 kv kabel i rije{iti javnu rasvjetu. Zatim smo se uspeli na obli`nje brdske padine u naselje zvano \uzeli. Tamo su mi moji pomaga~i na terenu, diplomirani inènjer Petar Puji} i poslovo a Marijan Rebi}, pokazali jednu od {est novih stupnih trafostanica, koje su ve} dovr{ene ili }e to biti do kraja godine i to u naseljima Studenci, Podi, Zagvozd, Medov Dolac i Lokvi~i}i. Uz trafostanice izgradit }e se i nova niskonaponska mreà, a u \uzelima je u tijeku i obnova DV 10(20) kv u duljini od 1,3 kilometra. U CIJELOSTI DOVR[ENA REKONSTRUKCIJA DALEKOVODA 10(20) kv U RUNOVI]IMA Va`no je napomenuti da je jedna od klju~nih i dugo èljenih rekonstrukcija dalekovoda 10(20) kv na podru~ju ovog Pogona - ona u Runovi}ima - tijekom ove godine u cijelosti dovr{ena, dijelom zra~nim, a dijelom podzemnim kabliranjem. A kao jednu od najva`nijih obnova, kojoj se dovr{etak nazire tako er krajem godine, na{i }e kolege navesti rekonstrukciju petnaest kilometara dugog 35 kv dalekovoda HE Kraljevac - Medov Dolac. - Najvi{e pote{ko}a pri svim ovim vrijednim radovima stvaraju nam imovinsko-pravni odnosi i poku{aji njihova rje{avanja - rekao nam je Frano Zdilar, rukovoditelj Pogona - jer su dugotrajni i naporni. Tako er treba naglasiti da imamo jo{ jako puno potreba za obnovom brojnih dotrajalih dalekovoda 10 kv koji su izgra eni jo{ u vremenima po~etka elektrifikacije, malih presjeka, na drvenim stupovima, velike udaljenosti, radijalno napajani te zbog svega toga nepouzdani i vrlo nesigurni. Kvarovi su ~esti, a pritisak potro{a~a - posredstvom medija i dojava - iznimno je neugodan. Svi ovi zahvate traè zna~ajna ulaganja, a mi to nismo u stanju pratiti na{im investicijskim sredstvima. NOVA TS 110/20(10) kv ZAGVOZD RJE[ENJE ZA BUDU]I AUTOPUT I TUNEL KROZ BIOKOVO Na{i se radnici nadaju da }e barem dio ovih problema biti ublaèn tijekom izgradnje nove TS 110/20(10) kv Zagvozd, koja }e se graditi za rje{enje naponske i prate}e energetske infrastrukture budu}eg autoputa i tunela kroz Biokovo. - Radnici ovog Pogona ulaù doista velike napore i daju od sebe najvi{e {to mogu - nastavio je F. Zdilar - ali im postoje}a sistematizacija radnih mjesta ne omogu}ava napredovanje i nagra ivanje za njihov izniman rad, pa nas to dovodi u vrlo nezahvalan poloàj, bez nade za rje{enje - zaklju~io je rukovoditelj. Nama je za kraj ovog uspje{nog godi{njeg radnog ogleda preostalo jo{ naglasiti jednu sitnicu. Imo}ani su nedavno uspjeli (iskap~anjem poslovnih prostora) naplatiti velik iznos Opremanje trafostanice pri zavr{etku Petar Puji} i Marijan Rebi} uz jednu od {est novih STS u naselju zvanom \uzeli Jedina vatra di nisu gradele, kaù na{i iz "Izgradnje" Uz glavnu imotsku prometnicu na{i su podigli i pribli`no 200 kandelabera javne rasvjete od kuna dugovanja njihovog Vodovoda. Za naplatu je preostala samo zadnja faktura, ali oni ne skrivaju zadovoljstvo naglim pobolj{anjem njihovih rezultata u naplati prihoda. Nadaju se, aimizajednosnjima, da }e se iunovoj poslovnoj godini mo}i podi~iti sli~nim uspjesima. Vero~ka Garber HEP GRADITELJ I ÛVAR VRIJEDNOSTI 35

35 zapis s gradili{ta Gradili{te snimljeno krajem studenog TS 400/220/110 ÊKAJU SE PREKIDAÎ ZA RASKLOPI[TE 110 KV U RASKLOPNOM POSTROJENJU 400 kv OBAVLJAJU SE ISPITIVANJA, U ONOM 220 KV ZAPOÊLA JE ISPORUKA I MONTA@A PREOSTALE VISOKONAPONSKE OPREME, DOK RASKLOPNO POSTROJENJE 110 kv ÊKA ISPORUKU SEDAM SF6 PREKIDAÂ PRVOGA dana prosinca ponovno smo na gradili{tu Ugovorni rok njezinog dovr{etka iscurio je 4. studenoga, a ovdje ima jo{ puno posla. Zajedno s Jurjem Br~i}em, glavnim nadzornim inènjerom, obilazimo postrojenje, uo~avaju}i novosti koje su u~injene tijekom studenoga. Prolazimo asfaltiranim prometnicama, dok postrojenje 400 kv ponovno pliva u vodi i blatu, zahvaljuju}i pro{lotjednim ki{ama. U RP 400 kv Kon~ar-Ket zajedno sa hepovim stru~njacima obavlja ispitivanja, otklanja uo~ene kvarova te uskla uje sekundarne sustave s pomo}nim pogonima, {to iziskuje puno vremena. Kada to dovr{e, sli~an posao ~eka ihiurp110kv. No, prije toga treba isporu~iti, montirati i elektri~ki povezati sedam SF6 prekida~a. Isporuka tih prekida~a kasni i o~ekuje se do 20. prosinca. Najnovija su predvi anja da }e se nakon ispitivanja sustava u RP 110 kv povezati postrojenja RP 400 kv i RP 110 kv preko transformatora 400/110 kv, 300 MVA (TR1iTR2),teprekotransformatora110/10(20) kv, 20 MVA (TR6iTR7)inakraju s ku}nim transformatorima TR8iTR9 te tako omogu}iti sigurno napajanje razvoda pomo}nih napajanja, {to je preduvijet za rad ~itave Ispitivanje sustava RP 400 kv i komunikacija s Europom Renato Turk, voditelj U RP 220 kv zapo~ela je isporuka i montaà preostale visokonaponske opreme (rastavlja~i i kombinirani mjerni transformatori). Nakon montaè visokonaponskih aparata postupno }e se pristupiti izradi primarnih i sekundarnih veza te zapo~eti ispitivanje sustava. Isporuka pet SF 6 prekida~a planirana je potkraj velja~e godine. Gra evinski radovi su u zavr{nici, odnosno zavr{eno je sve osim hortikulture na mjestima gdje su jo{ gradili{ne barake. Zavr{eno je asfaltiranje prometnica platoa, postavljene su ograde, stigao je namje{taj za zgrade, ~eka se samo namje{taj za relejne ku}ice i skladi{te. Dragica Jurajev~i} 36

36 Prigu{nice u RP 400 kv za VF vezu sa TS Ernestinovo Pokriveni kabelski kanal u RP 400 kv Juraj Br~i}, glavni nadzorni in`enjer, u prizemlju zgrade RP 10(20) kv, gdje je smje{ten mali djelatni otpor Sklopni blokovi u RP 10(20) kv Odvodnici prenapona i priklju~ak DV Mraclin i Cirkovce na portale u RP 220 kv Nove asfaltirane prometnice HEP GRADITELJ I ^UVAR VRIJEDNOSTI 37

37 izravno ZA IZGRADNJU I USLUGE DP ELEKTRA ZAGREB ZADOVOLJAN NARUÎTELJ - NJIHOV JE USPJEH SLU@BA JE U POSLJEDNJIH DESET GODINA OSTALA BEZ 39 RADNIKA, A U OBAVLJANJU POSLOVA MUÊ IH I GRADSKE PROMETNE GU@VE, NEDOSTATAK VOZILA, NEREALNA CIJENA SATA RADA, DISLOCIRANOST... ALI UNATO^ TOGA TRUDE SE POSTI]I I KVALITETU I ROKOVE SLU@BA za izgradnju i usluge DP Elektra Zagreb ustrojena je na dana{nji na~in godine. U prigodi takve desete obljetnice, predstavljamo je u HEP Vjesniku. Smje{tena je, jo{ od vremena Izgradnje, u poslovnom prostoru stambenog nebodera u Heinzelovoj 47. Tamo nas do~ekuje Marko [krobo, rukovoditelj Slu`be od 1. srpnja ove godine, koji je u svojih 25 elektra{kih godina pro{ao sve njezine va`ne segmente - od energetske i dispe~erske slu`be do investicija. Slu`ba je organizirana u pet odjela iuuredu. Temelj Slu`be ~ine Odjel za gra enje i Odjel za ekonomsko-komercijalne poslove te Projektni odjel, a tu su i Odjel radionice i Odjel servisi. Glavna zada}a Slu`be jest priklju~enje novih kupaca te adapatacije i popravci kod postoje}ih kupaca. Najve}u realizaciju ostvaruju na izgradnji nove i rekonstrukciji stare kabelske mreè (investicije) od 0,4 kv, preko 10(20) kv do 30 kv - pri rekonstrukcijama i izgradnji prometnica. KRONIÂN NEDOSTATAK LJUDI Svoju svakodnevnu zada}u, prema rije~ima M. [krobe, sve teè obavljaju zbog nekoliko sve izraènijih problema. Prvi od njih je ve} kroni~an nedostatak stru~nih ljudi - od diplomiranih elektroinènjera do VKV i KV montera. Dok ih je u Slu`bi prije 10 godina radilo 219, danas je ta brojka pala na samo 180 radnika. Uz nedostatan broj ljudi, problemati~ne su i kvalifikacijska i dobna struktura postoje}ih radnika. Dva najva`nija odjela - za gra enje i projektiranje, osim rukovoditelja nemaju niti jednog diplomiranog inènjera elektrotehnike. Nadalje, od 64 VKV i KV montera samo je njih 25 mla e od 45 godina, {to ih ~ini starom Slu`bom, kojoj je nuàn hitan lifting. Neulaganje u ljude pokazuje se kao lo{ potez, nagla{ava M. [krobo. Stari odlaze u mirovinu, a nove ne primaju, pa }e se dogoditi da mladi kada i do u ne}e imati od koga nau~iti raditi. Na àlost odumrla je i negda{nja dobra praksa da mladi ljudi prolaze sve va`ne slu`be i tako se obrazuju za zahtjevne elektra{ke poslove. M. [krobo ukazuje na jo{ jedan veliki problem. Rije~ je o nemogu}nosti stimuliranja i motiviranja ljudi. Naime, sa mjese~nih kuna stimulacije za cijelu Slu`bu doista je nemogu}e nagraditi kvalitetne i radi{ne ljude. Velike te{ko}e i puno praznog hoda radnicima ove Slu`be stvaraju svakodnevne gradske prometne gu`ve, a imaju te{ko}a i oko isho enja suglasnosti za prekop asfalta i rje{avanja imovinsko-pravnih odnosa. za trase svojih kabela. Nadalje, sve teè dobijaju suglasnost za iskap~anje potro{a~a, od kojih ve}ina traì da rade vikendom, a problem je platiti njihov rad u dane vikenda. Sve to name}e potrebu za ùrno obu~avanje ljudi za rad pod naponom. SVE JE MANJE PRITU@BI S TERENA Slu`ba oskudijeva i sa specijalnim i teretnim vozilima, koja su odreda stara i dotrajala. Unato~ svim te{ko}ama, najva`nije im je rokovima i kvalitetom zadovoljiti naru~itelja. U tomu i uspijevaju, pa je sve manje pritu`bi s terena. Nemaju problema, kako doznajemo, s neposrednim izvr{iteljima na terenu, ve} u srednjem rukovode}em kadru, pa sada puno rade na boljem planiranju i pripremi posla, jer dobro pripremljen posao je polovica obavljena posla. Kod svih u Slu`bi, kaè M. [krobo, mora se promijeniti pristup poslu, kako u uredu tako i na terenu. Svakog tjedna planiraju sve poslove i ni{ta ne prepu{taju slu~aju. Nekako izlaze na kraj i s te{ko}ama oko nabave materijala i sve se ~ini da bi stranke priklju~ak dobile u zakonskom roku od 60 dana, a njihov je prosjek pribli`no 45 dana. To je i rok za izradu idejnog projekta svakog novog priklju~ka, kojeg izra uju u Slu`bi i potom dostavljaju gra evinskoj inspekciji.godi{nje naprave izme u i razli~itih priklju~aka (s blizu novih brojila) - nadzemnih, kabelskih, velikih i malih, kao i odvojenja, ponovnog ukop~anja iskop~anih potro{a~a kojima je poni{ten glavni vod i sli~no. Ina~e, realizacija Slu`be u posljednje tri godine se kre}e blizu 40 milijuna kuna, s ~ime - prema rije~ima rukovoditelja M. [krobe - jedva pokrivaju osnovne tro{kove i pla}e. Razlog tomu je nerelana cijena radnog sata od samo 43 kune, koja se nije mijenjala ve} osam godina. Traìli su ve} vi{e puta nove cijene i nove realnije normative. Jedini slu`beni normativ postoji iz godine, a nuàn je novi zajedni~ki normativ za cijeli HEP. Premda su predloìli novi normativ, kao i nove cijene (interne i eksterne) radnog sata, sve je ostalo samo na prijedlogu, pa i dalje rade prema svojim internim, neverificiranim, normativima. Od kada je na snazi priklju~enje potro{a~a prema kw i od kada je priklju~ak investicija HEP-a, 90 posto poslova obavljaju za HEP, a samo 10 posto za vanjske naru~itelje, dok je nekad taj odnos bio 30 prema 70 posto u korist vanjskog naru~itelja. Rad sa strankama uvijek je osjetljiv, naporan i teàk. Taj sloèni odnos optere}uju i (visoke) cijene priklju~aka. Prosje~na cijena priklju~ka za ku}u u Zagrebu (gdje je kw skuplji i iznosi pribli`no kuna s PDV-om) je pribli`no kuna (?!). Ova Slu`ba radi za individualne objekte vanjski priklju~ak, brojilo, MTK, limitator i ku}ni ormari}. Praksa da oni na kraju stavljaju i brojilo, a ne vi{e Slu`ba za prodaju i odnose s potro{a~ima, pokazala se za potro{a~e vrlo dobrom. Saznajemo da oni jedini u HEP-u rade cijeli priklju~ak. Puno vremena tro{e na pripremu, koja uklju~uje golemu papirologiju i za velike i za male poslove. Dobro su informati~ki opremljeni i sve podatke za svakog potro{a~a imaju u ra~unalu, pritom koriste}i dobar Program za naru~itelje, kojeg koriste sve slu`be i pogoni DP Elektra Zagreb. Velika je prednost i kompjutorska izrada zatra`nica za materijal, koja sprje~ava otu enje materijala i omogu}uje bolju kontrolu. Slu`ba u podrumu susjednog stambenog nebodera ima i vlastito dobro opskrbljeno skladi{te koje, zahvaljuju}i savjesnim i vrijednim ljudima te pripremi potrebnog materijala dan unaprijed, omogu}uje odlazak ekipa na teren ve} u 7,30 sati. Razgovaramo i s ~elnim ljudima odjela i odsjeka, od kojih doznajemo jo{ zanimljivih potankosti i problema iz njihovog svakodnevnog rada. DP ELEKTRA ZAGREB TREBA JAKI PROJEKTNI ODJEL Odjel za ekonomsko-komercijalne poslove ostao je, kako nagla{ava rukovoditelj Tomo Fi{trek, bez ve}eg broja ljudi, pa ~ak nemaju niti jednog diplomiranog ekonomistu. Ovaj Odjel zaprima i obra uje sve zahtjeve, a ~etiri referenta odlaze na teren, podijeljen na ~etiri podru~ja. Referenti potom izra ujui idejni projekt i radni zadatak proslije uju Odjelu za gra enje. Kada je posao obavljen ponovno se svi papiri vra}aju referentu koji radi i kona~ni obra~un te ga {alje na fakturiranje. Ksenija Kanajet, rukovoditelj Projektnog odjela, odmah nam ukazuje na nedostatak barem pet inènjera s poloènim stru~nim ispitom (sada je ona jedina u Odjelu), a trenuta~no se bore barem za jednoga. Njihovih 12 radnika imaju pune ruke posla kako bi Odjel, s obzirom na manjak ljudi, ostvarivao svoje zada}e. M. [krobo se uklju~io u razgovor ustvrdiv{i da je prava tragedija {to je Projektni odjel, koji je nekada imao 50 radnika, prakti~ki uni{ten te da ga je nu`no oja~ati. Naime, DP kakav je Elektra Zagreb ne moè bez jakog Projektnog odjela. U Odjelu gra enja (rukovoditelj Ivan Dev~i}) radi 41 radnik. Njegova dva inènjera, dva elektrotehni~ara i tri gra evinska tehni~ara pripremaju izvr{enje posla, prema radnim zadacima koje dobivaju od Odjela za ekonomsko-komercijalne poslove. Ina~e, ovaj Odjel ostvaruje najve}u realizaciju i na granici je da pokrije tro{kove. Njegovi su ljudi najvi{e izloèni kritici potro{a~a i poberu najve}i bijes nezadovoljnih stranaka. No, svoju su u~inkovitost maksimalno pove}ali i time otupili o{tricu napada. Marko [krobo, rukovoditelj Slu`be za izgradnju i usluge DP Elektra Zagreb: najvi{e nas mu~i nedostatak stru~nih ljudi Jasna Jeli~anin, Natalija Ljeljak i Vesna Grahovac: kod nas sve po~inje i zavr{ava U skladi{tu imaju sav potreban materijal, osim 20 kv kabela, stupova, nogara i trafostanica 38 HEP VJESNIK 154, STUDENI 2003.

38 Rukovoditelji odjela i odsjeka zajedno: Ksenika Kanajet, Tomo Fi{trek, Zlatko Octenjak, Igor Dedi}, Marko Priselac i Dragi Utje{inovi} Darina Horvat, blaganica i Draènko Idàn (na zamjeni referenta) rade na {alteru u Heinzelovoj 47 Skladi{tari Miljenko Kavur i Zdravko Matijevi} uz kolica s ve} pripremljenim materijalom za sutra{nje radili{te U Odjelu radionice (rukovoditelj Ivan I{ek) su tri odsjeka - Ba`darnica, Traforadiona te Strojobravarska i automehani~arska radionica. Igor Dedi} napominje da je 41 radnik Ba`darnice dovoljan za ba`darenje 40 do brojila godi{nje. S obzirom da nisu u potpunosti iskori{teni, deset njihovih kolega je posu eno kao ispomo} na zamjeni brojila. A nakon njihove zamjene (rije~ je o brojila) Ba`darnicu ~eka prava opsada brojila za ba`darenje, pa }e morati za 50 posto poja~ati godi{nji kapacitet ba`darenja. No, ovdje su spremni i sposobni uhvatiti se s time u ko{tac. Marko Priselac nam nas izvje{}uje s podacima o radovima 15 radnika Odsjeka Traforadiona. Opremljeni su za servis i remont transformatora do MVA, a optimalan broj je pribli`no 200 transformatora godi{nje. S obzrom na to da godi{nje servisiraju tek pribli`no 100 transformatora, pet njihovih radnika pomaù Odjelu gra enja. Osim za potrebe svoga DP-a, rade i za ostale, te za potrebe INE, H@ i drugih. Oni su na raspolaganju za 24-satni servis ako ustreba i najvi{e bi èljeli biti - iskori{teniji. S poslovima 19 radnika Odsjeka strojobravarske i automehani~arske radionice upoznaje nas Dragi Utje{anovi}, napominju}i kako bi najbolje bilo kada bi u automehani~arskoj radionici bili bez posla. To bi zna~ilo da su sva vozila ispravna i u funkciji. Ali, na àlost nisu. Najvi{e posla imaju s teretnim vozilima. Za rad na novim osobnim vozilima ljude bi, {to se ti~e elektronike, valjalo dodatno obu~iti i opremiti, jer }e ih pregaziti vrijeme. Svjesni su da }e polako odumrijeti ako se ni{ta ne promijeni. A, kada nemaju posla, pomaù u strojobravarskoj radionici. U Odjelu servisi, prema rije~ima rukovoditelja Zlatka Octenjaka, 24 majstora (elektri~ari, stolari, vodoinstalateri, bravari...) odràvaju sve poslovne zgrade DP Elektra Zagreb. S obzirom da su s brojem ljudi na granici nu`noga, ve}inu poslova obavljaju vanjski izvo a~i. Kod svih radnika ove Slu`be postoji (makar podsvjesno) strah o tomu {to }e biti s njima kada se izdvoje iz HEP-a. Mo`da je i to, uz narav posla, jedan od razloga {to se fluktuacija ove Slu`be odvija jednosmjerno. Naime, ima interesa za odlazak iz ove Slu`be u druge slu`be zagreba~ke Elektre, ali ne i obrnuto. K njima nitko ne dolazi. Ipak, M. [krobo drì da je prednost raditi kod njih, dakako za one koji znaju i ho}e raditi. Samo trebaju oja~ati, osobito svoj najrentabilniji odjel - Odjel gra enja te zapo~eti raditi s realnim cjenama svoga rada. U suprotnom, ne}e zaraditi niti onoliko koliko potro{e. Odlazimo i do vrijedne ènske ekipe u Odjelu ekonomsko-komercijalnih poslova, gdje od ekonomskih referenata Jasne Jeli~anin, Natalije Ljljeljak i Vesne Grahovac doznajemo kako kod njih sve zapo~inje i zavr{ava. Ve} na po~etku radnog vremena opsjedaju ih njihovi referenti u svezi s papirologijom i sve je jako hitno, pa nemaju vremana niti za za jutarnju kavicu. Na {alteru snimamo blagajnicu Darinku Horvat i Draènka Idàna (koji mijenja referenta Marija Feren~aka) pri radu sa strankama, pa na kraju odlazimo u skladi{te. Smje{teno u podrumu, gdje su i garaè, skladi{te doista nema sjajne uvjete za rad skladi{tara Miljenka Kavure, Zdravka Matijevi}a i glavnog skladi{tara Marijane Nim~evi} (upravo je na godi{njem odmoru). Zimi je ovdje hladno, ljeti jako zagu{ljivo, a bez obzira na godi{nje doba - ovdje ne vide danjega svijetla. Ali, oni se ne àle niti na uvjete niti na pretrpanost poslom. Puno im vremena odnose knjiènja, a ovdje izdaju i alat u alatnici te sav potreban materijal, osim 20 kv kabela, stupova, nogara i trafostanica. Sve je lijepo posloèno i uredno, a za sljede}i dan materijal je za teren ve} pripremljen u posebnim kolicima. Sve {to smo ~uli i vidjeli potvr uje rije~i rukovoditelja Marka [krobe da je u Slu`bi napravljen zaokret na bolje, ~emu najbolje svjedo~e sve zadovoljnije stranke. A s nakanom da tako ili jo{ bolje bude i nadalje, M. [krobo je predloìo obrazac ankete za stranke, koja je na razmatranju. Njome bi od svojih naru~itelja dobili povratne informacije o odnosima radnika na {alterima, od izdavanja elektroenergetskih suglasnosti, pa o kvaliteti i rokovima izvr{enja radova i drugom. Naime, duga~ak je lanac sudionika u njihovu poslu, pa je itekako va`no da svaka njegova karika funkcionira na najbolji na~in. Ili barem da se vidi gdje je lanac najtanji. Dragica Jurajev~i} HEP GRADITELJ I ÛVAR VRIJEDNOSTI 39

39 izravno POGONSKI URED PREGRADA DP ELEKTRA ZABOK USKORO U NOVOJ POSLOVNOJ ZGRADI PRESELJENJEM U NOVU POSLOVNU ZGRADU POGONSKI URED RIJE[IT ]E NAJVE]U BRIGU, DOK ]E IH I DALJE MUÎTI DOTRAJALI VOZNI PARK, NEPOVOLJNA STAROSNA STRUKTURA, SLABA MRE@A I - TE[KI UVJETI RADA PREGRADA je simpati~ni zagorski gradi} smje{ten podno Kunagore, nadomak granice sa Slovenijom. Posjetili smo ga, dakako, zbog na{ih elektra{a - njih 23, koji ~ine jedan od {est pogonskih ureda Pogona Zabok DP Elektra Zabok - Pogonski ured Pregrada. U samom sredi{tu Pregrade nalazimo ih jo{ uvijek (ve} 35 godina) u staroj i iznimno tro{noj poslovnoj zgradi, koja ve} na prvi pogled djeluje - neupotrebljivo. No sre}om, kako odmah saznajemo od na{eg doma}ina, rukovoditelja Zvonka Krsnika, ovdje broje zadnje dane, jer oko Boì}a o~ekuju useljenje u svoju novu poslovnu zgradu. PU Pregrada, najudaljeniji PU od sjedi{ta DP-a (25 kilometara), skrbi o112 trafostanica 10(20) kv, 119,7 kilometara DV 10(20) kv, 428,6 kilometara niskonaponskih mreà (od ~ega je 23 posto kabelskih) te 259 kilometara nadzemnih i podzemnih priklju~aka. Na svom podru~ju imaju blizu potro{a~a s, kako kaè Z. Krsnik, tendencijom pada zbog ga{enja doma}instava, osobito na podru~ju op}ine Desini}. Ovaj PU dijeli sudbinu ostalih zabo~kih PU, ali ima i svojih osobitosti. Jedna od njih jest iznimno brdovito podru~je, koje im zadaje puno glavobolje. Najve}i teret zbog toga podnose monteri, koji ve}inu poslova moraju obavljati ru~no, {to zbog zagorskih bregi, {to zbog neprimjerene mehanizacije. Nadalje, mu~i ih i ra{trkanost njihovih potro{a~a, a imaju i puno vikenda{a (kleti). Budu}i da imaju najdulju granicu od svih PU sa Slovenijom, znatan broj je i njihovih vikenda{a. NISKONAPONSKA MRE@A - NAJKRITI^NIJA PU Pregrada je na svom podru~ju ove godine dotjerao skoro sve svoje 10 kv dalekovode. Tako su rekonstruirali DV Pregrada - Marinci (4 kilometra), Straà - Pregrada s opdcijepom za grani~ni prijelaz Lupinjak (8 kilometara). U tijeku je i rekonstrukcija TS 35/10 kv Straà, koja }e biti zavr{ena u sije~nju sljede}e godine. S druge strane, niskonaponska mreà im je problemati~na, koju su ove godine jednim dijelom rekonstruirali, sukladno Planu investicija. Valjalo bi im, nadalje, hitno interpolirati jo{ barem 10 TS 10(20)/04 kv i rekonstruirati mreè. Sve vi{e osje}aju i posljedice radijalnog napajanja. A sve to zajedno jest posljedica zastoja u investicijama tijekom ratnih godina. Ina~e, elektra{i ovdje sve rade sami - od odràvanja do investicija, ali }e investicijske radove morati prepustiti vanjskim izvo a~ima, kako bi se vi{e posvetili odràvanju svojih elektroenergetskih objekata. Nadalje, kada se ve} nabrajaju problemi, ìvotni i radni uvjeti su im vrlo te{ki, pa se ~esto osje}aju kao ni~ija djeca. Kao {to rekosmo poslovni prostor }e, napokon, uskoro rije{iti preseljenjem u lijepu novu poslovnu zgradu na ulazu u Pregradu. Ona je ve} odavno dovr{ena, ali bilo je problema s ponavljanjem natje~aja za ure enje njezina okoli{a. A kada usele u nove prostore rije{it }e se najve}e muke, ali ostat }e im sve druge. Zvonko Krsnik, rukovoditelj PU Pregrada: ìvotni i radni uvjeti su nam jako lo{i Iz ove sto godina stare zgrade......uskoro }e uselitiu u prekrasnu novu poslovnu zgradu Josipa Gori~an, tajnica i administrator, navikla je ovdje biti jedina 40 HEP VJESNIK 154, STUDENI 2003.

40 Rukovoditelj Zvonko Krsnik, brigadir Stjepan Jagi}, monteri Marijan Osre~ki, Sre}ko Jug, Davor Jagi} i Milan Leskovar: navikli smo na sve poslove, ali kada godine stisnu... Ovdje je lopata ~esto u rukama elektra{a Napokon }e i monteri imati svoju pravu prostoriju I potro{a~e ~eka novi prostor Prepoznatljivost Pregrade odre uju dva 45 metara visoka zvonika ùpne crkve Uznesenja Blaène Djevice Marije, izgra ene po~etkom devetnaestog stolje}a u ranoklasicisti~kom stilu To se prvenstveno odnosi na dotrajali vozni park, koji najvi{e vapi za ja~im terenskim vozilom, koje im je nu`no potrebno osobito zimi, kada im je iznimno te{ko biti elektra{. Mu~i ih i nepovoljna starosna struktura, pa bi i ovom PU dobro do{lo pomla ivanje. Pregradski kraj se, doznajemo i vidimo, gospodarski budi, pa i Pregrada ima svoju novu industrijsku zonu. Od njihovih ve}ih potro{a~a izdvajamo Vetropack Straà, OMKO, IMO i EMKA. Josipa Gori~an ovdje je (uz ~ista}icu) jedina èna. Od godine radi sve tajni~ke i administracijske poslove. Kaè da se navikla biti jedina i da joj je ovdje lijepo, {to joj i vjerujemo. Na kraju odlazimo na lijepe zagorske brege, obu~ene u boje jeseni, koji oteàvaju ìvot ovda{njim elektra{ima. U selu Vojsak na odcijepu Klijeti pronalazimo vrijednu petero~lanu ekipu na ~elu s brigadirom Stjepanom Jagi}em. Monteri Marijan Osre~ki, Sre}ko Jug, Davor Jagi} i Milan Leskovar upravo rade na prebacivanju podzemnog priklju~nog kabela na novi stup, nakon ~ega }e zamijeniti i priklju~ke. Ukupno za pet dana zavr{it }e rekonstrukciju 370 metara niskonaponske mreè. Prohladan dan s jakim vjetrom pogor{avao je njihove i bez toga te{ke radne uvjete. Zbog konfiguracije terena prisiljeni su na ru~ni rad, pa tako i na ru~no kopanje kanala, kao i toga dana. Kaù na sve smo ve} naviklii i sve je dobro dok si mlad, ali kada godine pritisnu sve je teè. Poàlili su nam se na neprimjerene pla}e (monter 1 s naknadom za prehranu i prijevoz ima kuna?!!) i na to {to im je (jo{ prije tri godine) oduzet dodatak na uvjete rada. Ti{ti ih i vi{egodi{nja nemogu}nost napredovanja montera u vi{e grupe (2 i 3), nerije{eno pitanje beneficiranog staà... Mo`da bi se jo{ ne~ega dosjetili, ali ostavljamo ih njihovu poslu i odlazimo u kratki obilazak Pregrade, koja je poznata i po brojnim dvorcima u njezinom dvori{tu, ali i po tomu da je jo{ davne godine imala telegraf i telefon. Ima ona i svoj kri`ni put, vinsku cestu te dugu tradiciju odràvanja fa{ni~kih povorki. Kaù, to je nakvalitetniji i najposje}eniji fa{nik u Nema razloga da im ne vjerujemo. Dragica Jurajev~i} HEP GRADITELJ I ÛVAR VRIJEDNOSTI 41

41 iskustva drugih DANSKA VJETROFARMA U PLITKOM PRIOBALJU HORNS REV POSEBAN I JEDINSTVEN IZAZOV DANSKA spada u pionire kori{tenja energije vjetra. Prema povr{ini to je mala zemlja, a ima pribli`no milijun stanovnika vi{e nego Hrvatska na povr{ini dvostruko manjoj od na{e zemlje s morskom obalom u duljini od 7314 km. Trenuta~no postoje problemi s osiguranjem prostora za lokacije vjetroelektrana (VE) na privatnom zemlji{tu. S obzirom na zna~ajan vjetropotencijal nad morskom povr{inom, spomenuti problemi s osiguranjem lokacija natjerali su ovu zemlju na izgradnju nasipa na morskoj obali. Tako su na prikladnim mjestima dalje od kopna i naseljenih mjesta zapo~eta prva ispitivanja za izgradnju vjetroelektrana, ne samo na kopnu, nego i u priobalju. Naime, pojedine danske vjetroelektrane su u pogonu vi{e od 25 godina. Svi dosada{nji prilozi o vjetroelektranama i njihovu razvoju preteìto su bili usmjereni na razli~itu problematiku njihova rada, odabir lokacija i sli~nog i to za objekte predvi ene za rad na kopnu. Offshore objekti traè druk~iji pristup, jer u samom po~etku zahtijevaju ve}a po~etna ulaganja vezana za njihovu lokaciju u plitkom priobalju. Upravo nedostatak kvalitetnih lokacija te doista sloèn i dugotrajan postupak rje{avanja zemlji{nih i imovinsko - pravnih odnosa, uz ostalo, potaknuli su trend razvoja vjetroelektrana u moru. Istina, brojne su pote{ko}e koje treba rije{iti na podru~ju offshore objekata. VI[E ELEKTRI^NE ENERGIJE IZ MORSKIH NEGO KOPNENIH VJETROELEKTRANA Godine izgra ena je prva offshore danska elektrana Ebeltoft. Jedini~na snaga njenih vjetroturbina bila je 50 kw. Nad svojim teritorijalnim morem Danska ima pribli`no 20 TWh tehni~kog vjetropotencijala. Nakon niza mjerenja na kopnu i moru izra ena je baza podataka (u nekoliko skupina), koja se moè dopunjavati i korigirati novim relevantnim saznanjima. Temeljem skupljenih podataka do{lo se do saznanja da iznad mora vjetrovi pu{u prosje~no ve}om srednjom brzinom do 1m/s nego na jednakoj visini iznad kopna. Ta ~injenica omogu}uje ve}u godi{nju proizvodnju elektri~ne energije iz vjetra na tim morskim lokacijama nego onima na kopnu, {to je i dio odgovora na pitanje za{to je opravdano graditi vjetroelektranu nad morem. HORNS REV MW ZAJEDNI^KI GRADE ELSAM I ELTRA Horns Rev je trebala biti prva od pet velikih demonstracijskih offshore vjetrofarmi, koje je naru~ilo dansko Ministarstvo energije i okoli{a godine. Kako se nova vlast odlu~ila na reviziju planova o obnovljivim izvorima, 160 MW Horns Rev }e biti jedna od samo dvije takve vjetrofarme (druga je 158 MW Rodsand ~ija }e izgradnja uslijediti sljede}e godine). Danski program za vjetroenergiju je ve} sada realiziran vi{e od planiranog s udjelom od 27 posto potro{nje iz obnovljivih izvora i Jedan od mogu}ih na~ina montaè offshore vjetroturbine prikazan u pet koraka lokalnih CHP elektrana do kraja godine (bilo je planirano 20 posto). Horns Rev zajedni~ki grade Elsam, kao najve}i danski dobavlja~ energije i topline koji }e rukovoditi radom i u ~ijem }e vlasni{tvu biti vjetroturbine i interna mreà i Eltra - neovisni operator sustava prijenosa sa zapada Danske - u ~ijem su vlasni{tvu transformatorski podstani~ni modul, step-up transformator i podvodni kabel do obale. Inènjersku funkciju za obje strane obavlja Tech-wise (koji je dio Elsama), ~ija zaduènja pokrivaju sve aspekte projekta, od planiranja, preko dizajna objekta i izgleda vjetrofarme, do testiranja. Podsje}amo da je Danska godine imala vi{e od 2000 MW instaliranih u vjetroelektranama. U bilo kojem sustavu, ove elektrane nisu temeljne i rade u okruènju ostalih proizvodnih objekata, prema ostvarenjima uvjeta za svoj rad. Kako dotoci u hidroelektranama mogu podbaciti u odnosu na plan, tako mogu i vjetrovi. U takvim okolnostima manjkaju}a vjetro-proizvodnja mora biti supstituirana, {to nije jednostavno osobito u duljem vremenskom razdoblju. LOKACIJA HORNS REV I RESURSI VJETRA Lokacija se nalazi 17 km od najzapadnijeg dijela Jutlandske obale. Plitka voda - izme u1i10metara - prenosi jake valove. Horns Rev je poznat po svojedobnim brojnim brodolomima, a i ljudskim `rtvama. Ribari koji izlovljuju ribu u morima oko grebena, odnose se prema njemu s najve}im po{tovanjem, a stari nizozemski navigacijski priru~nici spominju ga pod imenom 'vra`ji rog'. Ovdje je plima pribli`no 1,2 metra, a zapadni vjetrovi podiù valove prosje~ne visine od 1-1,5 metra. Zabiljeèni su godi{nje i valovi vi{i od {est metara. Plimne struje imaju brzine od 0,5 m/s do 0,8 m/s po olujnu vremenu, ~ine}i za gradnju vjetroturbina taj okoli{ u tehni~kom smislu najteìm i najizazovnijim mjestom. Veliko iskustvo te razvijena tehnologija fundiranja na morskoj pu~ini pruàju jamstvo uspje{nosti toga posla. Ti slobodni prostori su u vlasni{tvu dràve, pa je time otklonjena jedna od mogu}ih pote{ko}a. Turbine su smje{tene na ju`nom dijelu grebena, na dubini od 6,5 do 13,5 metara, jer je to minimalno za pristup servisnih brodova s odgovaraju}om opremom za vrijeme izgradnje i rada. Prosje~na brzina vjetra na Horns Revu pribli`no je 9,7 m/s (mjerenje obavljeno na 62, 45, 30 i 15 metra nadmorske visine). Program mjerenja na Horns Revu proveden je godine sa zadatkom ocjenjivanja morskih uvjeta i uvjeta vjetra. Meteorolo{ka stanica za mjerenje je mjerila brzinu i smjer vjetra, temperaturu, atmosferski tlak i drugo. Na visini od 58 metara je utemeljen potpuno neovisan sustav koji mjeri brzinu i smjer vjetra i atmosferski tlak. Ovaj sustav ima back-up uloguitrebaobi potvrditi rezultate dobivene od drugih sustava. DINAMIKA IZVO\ENJA RADOVA - KORAKPOKORAK Stru~na ekipa ima samo jednu prigodu za instalaciju 80 turbina. Zbog toga je razra en plan izgradnje koji je mogu}e provesti u vi{e faza, {to je bolje rje{enje od kontinuiranog procesa. Planirano je da turbine iz prve faze 42 HEP VJESNIK 154, STUDENI 2003.

42 zapo~nu raditi i uklju~iti se u mreù do srpnja godine - zna~i prije zavr{etka posljednje faze. Naime, izgradnja vjetrofarme je podijeljena u {est faza. One djelomi~no odgovaraju njenoj podjeli na pet neovisnih matica od po 16 turbina, povezanih s podstanicom. Zamisao je zapo~eti s gornjim redom i omogu}iti polaganje glavnih kabela i nakon toga nastaviti s drugom i {estom fazom, korak po korak. Dovr{enje podstanice i polaganje glavnog kabela u prolje}e dopu{ta odre enu fleksibilnost u ranoj fazi proizvodnje i na najmanju mogu}u mjeru smanjuje posljedice produljenja radova. NAPREDAK Preliminarni dio posla - dobivanje dozvola, provedba uvodnih ispitivanja, nu enje i potpisivanje ugovora o isporuci energije - je zavr{en i izabrani su proizvo a~i za potrebne dijelove. Radovi na objektu za Eltrin offshore transformatorski modul su zapo~eli u jesen godine, a podzemni kabel je postavljen u zimi 2001./2002. Radovi na turbinama su zapo~eli u oùjku godine. Geologija terena dopu{ta uporabu objekata na stupovima koji se sastoje od cilindri~ne ~eli~ne cijevi, promjera ~etiri metra, utisnute i u~vr{}ene 25 metara u morsko dno. Postavljanje temeljnih stupova za turbine - koji se dva po dva prenose s poja~anim trajektom - dosad dobro napreduje. Prvi takav stup je postavljen krajem oùjka, a i povezni dio izme u stupa i turbine. Podizanje turbina je zapo~elo i izvodi se pomo}u preure enog plovila za prijenos kontejnera opremljenog s ~etiri ''noge''. Poloèni su interni kabeli u dno tehnikom vodenog mlaza, kao i kabeli do obale - u svibnju. Kada je dovr{en povezni sustav s obalom (u srpnju), zapo~inje pokusno razdoblje, a komercijalna proizvodnja bit }e dopu{tena postupno. Bez obzira na to o kojem dijelu vjetrofarme je rije~, proizvo a~ je osobitu pozornost posvetio antikorozijskoj za{titi. Naime, znaju}i na kakvoj su lokaciji smje{tene vjetroelektrane i kakva }e sve naprezanja morati podnijeti, potpuno je razumljivo za{to se za{titi treba posvetiti posebna pozornost. Uzmemo li u obzir vrlo zahtjevne uvjete rada, postavlja se logi~no pitanje za{to nije planirano kori{tenje ve}ih strojeva od 5 MW. Djelomi~an odgovor leì u stabilnosti i provjerenoj kvaliteti kakve je pokazao V80. TKO SU IZVO\AÎ RADOVA DOBAVLJAÎ OPREME? Eltra je u svezi s podvodnim kabelom posao dodijelila Nexansu, zemljanog kabela ABB-u, 34/150 kv transformatora Alstromu, rasklopnih postrojenja ABB-u i transformatorske platforme HBG-u. Elsam je naru~io turbine od Vestasa (V80), uslugu podizanja turbina od ASEA i daljinsko upravljanje od Vestasa. Posao uz objekt je dodijeljen MT Hojgaardu, a interne kabele Nexansu. Naru~eno je 34 kv rasklopno postrojenje za platformu i pomo}ni dizelski generator od Siemensa i Enmacoa. VJETROTURBINE VESTAS V 80 Vjetroturbine odabrane za Horns Rev su Vestasove V80-2 MW offshore modela. Rije~ je o amplitudno reguliranoj turbini postavljenoj uz vjetar, opremljenoj vestasovim Optispeed sustavom koji dopu{ta variranje brzine obrtaja do 60 posto. Ova ~injenica ozna~ava fleksibilnost pogona i omogu}ava da izlazna snaga turbine bude prilago ena parametrima bilo koje mreè. Te turbine doseù maksimalnu izlaznu snagu pri brzinama vjetra od 13 m/s. Grafikon radnog obilje`ja Vestasove V80 pokazuje da turbine po~inju proizvoditi energiju pri brzinama od 4 m/s, ali zna~ajnija proizvodnja moè se o~ekivati pri ve}im brzinama vjetra. (Vidi grafikon.) Idealno bi bilo provoditi tehni~ko odràvanje - popravke na turbinama dva puta godi{nje, ali u praksi bi mo`da to trebalo ~initi za jedan do tri puta vi{e za svaku turbinu. Na temelju poznatih informacija, do ljeta godine diljem svijeta je instalirano strojeva V80 koji su dokazali svoju kvalitetu u pogonu, {to je bio iznimno zna~ajan podatak pri izboru VT. Tako veliki broj vjetroturbina u operativnoj uporabi ukazuje u svijetu na veliko povjerenje takvom tipu turbina. Iz cijelog niza prikupljenih podataka, izra ene su "vremenske karte" koje bi trebale omogu}iti posjetu tim postrojenjima prigodom najprikladnijih vremenskih uvjeta, {to zapravo nije pouzdano, jer morski uvjeti mogu onemogu}iti pristup plovilima, Naime, za siguran pristup morem i plovilom valovi moraju biti manji od 1,5 metara. Zbog toga }e postojati heliodrom za omogu}avanje pristupa objektu zrakom i tijekom lo{ih vremenskih uvjeta i jakih udara valova. Usvimoffshore vjetropostrojenjima smje{tenim u {irem podru~ju uz Sjeverno more nekoliko vjetrofarmi opskrbljeno je strojevima srednjih snaga (primjerice,1,5-2 MW, ali ne ve}im), ~iji je rad provjeren i pouzdan-ifleksibilan. Skica VT V80 predvi ene za lokaciju Horns Rev NAJJEFTINIJA ENERGIJA IKAD PROIZVEDENA U OBNOVLJIVIM IZVORIMA U DANSKOJ Tro{kovi konstrukcije iznose pribli`no 269 milijuna eura od ~ega je 40 milijuna utro{eno za ostvarivanje veza s mreòm (EES-om). Operator mreè Eltra snosi tro{kove spajanja s obalom (podvodni i zemni kabel). O~ekivana proizvodnja iznosi vi{e od 600 GWh godi{nje. Izgradnja Horns Reva je u potpunosti provedena prema trì{nim Izlazna snaga vjetro jedinice Vestas V80. Strojevi ovakvih obilje`ja ugra eni su u VE Horns Rev 160 HEP GRADITELJ I ÛVAR VRIJEDNOSTI 43

43 iskustva drugih Specifi~na tehni~ka obilje`ja i op}i podaci Vrsta vjetroturbine 80 x 2MW Vestas V80 Srednja brzina vjetra 9,7 m/s Procijenjena godi{nja proizvodnja Vi{e od 600 GWh/god. Poloàj lokacije 17 km od obale u Sjevernom moru Raspored U redovima razmaknuti 560 m ~ine}i pravokutni oblik Dubina vode na lokaciji Od 6,5 do 13,5 metara Dno-vrsta ^vrsti-kompaktni pijesak i {ljunak Tro{kovi Predvidivo 268 x 106 od ~ega 40x106 za podmorski priklju~ak na mreù-ees uzimaju}i u obzir i tro{kove operativnog rada elektrane. Na kraju, najve}i od svih izazova je upravljanje visokonaponskom mreòm, odnosno elektroenergetskim sustavom kojem pripada elektrana. Zna li se njena snaga i pretpostavlja njen utjecaj, jasno je o kakvim sve problemima moè biti rije~i. Upravljanje radom }e biti daljinski, {to ne isklju~uje i mogu}nost druk~ije opcije. Obilje`ja svakog razvijenog elektroenergetskog sustava su, uz ostale, i njegovi proizvodni objekti. Svaki pojedina~no i svi zajedno daju mu prepoznatljivost, a ulazak svakog objekta na mreù zna~ajan je doga aj, jer on doprinosi njenoj ve}oj ili manjoj trasformaciji. na~elima, odnosno bez vladinog udjela u projektu u bilo kojem obliku. Me utim, kako je to projekt s brojnim tehni~kim i financijskim rizicima, energija }e se prodavati prema posebnim uvjetima, sa zajam~enom cijenom po kilovat satu tijekom odre enog vremenskog roka. Prihodi od "zelenih certifikata" su tako er dio plana. Rezultat navedenih postavki, kako priop}uje Elsam, bit }e najjeftinija energija ikad proizvedena u obnovljivim izvorima u Danskoj. Uz ''zelene certifikate'' Elsam jam~i prodajnu cijenu od 0,33 DKK (0,044 eura) po kilovat satu energije proizvedene kroz odre eni broj sati maksimalne potro{nje ({pica), ekvivalentan vremenskom razdoblju od deset godina. Kada taj broj sati bude dosegnut, cijenu }e odre ivati trì{ni uvjeti. O~ekuje se da }e ''zeleni certifikati'' vrijediti tijekom cijelog radnog vijeka elektrane i da }e njihova vrijednost biti 0,10-0,27 DKK po kilovat satu (u budu}nosti je mogu}a zamjena sustava ''zelenih certifikata''). Sigurno je da se projekt u Horns Revu ostvaruje uz mnoge izazove. To se prije svega odnosi na ~injenicu da, premda je rije~ o kori{tenju provjerene i dokazane tehnologije, ona nikad ranije nije bila uporabljena u takvom opsegu. Nadalje, uvjeti okoli{a su potpuno druk~iji od dosada{njih, a liberalizacija energetskog sektora name}e nove trì{ne odnose. O~ito je da u svim podru~jima vezanim za pitanja izgradnje do trajne komercijalne upotrebe postoje brojne pote{ko}e koje }e se morati rije{iti. Ovdje se, uvjetno re~eno, mogu promatrati dvije skupine pitanja. Prva sadrì tehni~ko-tehnolo{ke probleme, po~ev{i od ideje Zemlja Naziv-lokacija Jedini~na Snaga VTM(MW) do operacionalizacije projekta. Fizi~ki zavr{etak radova i tehni~ko korektno rje{enje svih zahtjeva je samo polovica uspjeha. Kad se isti objekt, bolje re}i u njemu proizveden kwh elektri~ne energije, pojavi na trì{tu elektri~ne energije i ono ga prihvati u ekonomskom smislu - uspjeh je cjelovit i kona~an. Zaklju~no, zna~ajnije pretpostavke koje treba ostvariti za uspje{nu izgradnju offshore vjetroelektrane su: potpuno poznavanje prirodnih uvjeta na lokaciji - osobito resursa vjetra, mjera sigurnosti i postojanosti koju elektrana mora imati, kao i ostali manje-vi{e prirodni ~imbenici ili ~imbenici okoli{a. Nadalje, iznimno je va`no ispravno isplanirati poslovnu strategiju nakon izgradnje, Ukupni kapacitet (MW) U pogonu od godine Danska Horns Rev [vedska Yttre Stengrund Danska Middergrunden 1, [vedska Utrgrunden 2 10, UK Blyth Offshore 0,550 3, [vedska Bockstigen 0, Nizozemska (Dronten Ijsselmeer) 0,500 16, Danska Tuna Knob 0, Nizozemska Lely (Ijsselmer) 0, Danska Vindeby 0,450 4, [vedska Norgersund 0,220 0, Broj VT NOVE OKOLNOSTI ÎNE IZAZOV JO[ VE]IM Godina ima 8760 sati. Primjerice, nuklearne elektrane rade sve sate u godini, osim tijekom remonta i jedino na taj na~in proizvode ''jeftinu'' elektri~nu energiju (rije~ je o temeljnim elektranama). Termoelektrane rade najve}i dio godine, ovisno o razli~itim specifi~nostima. Sli~no je i s hidroelektranama ~iji rad u velikoj mjeri ovisi o hidrolo{kim uvjetima, {to za njihovu proizvodnju predstavlja svojevrsnu neizvjesnost. Me utim, svi spomenuti izvori su dugo godina u upotrebi i, gledano globalno, zbog toga je njihova proizvodnja predvidiva. S druge strane, veliki objekti vjetrofarmi na moru su zna~ajna novost. Ovisno o konkretnoj lokaciji, one rade utvr eni broj sati, {to ovisi o vjetru. Svojim pogonom u razli~itim konfiguracijama proizvodnih jedinica, vjetrofarma unosi u mreù razli~ite utjecaje (dinami~ke i ostale), koji su potanko ispitani u razli~itim varijantama dinami~kog modela, koji je ipak samo estimirani model. Stvarnost moè otkriti mnoge nove okolnosti koje u bitnoj mjeri utje~u na rad sustava, prvenstveno zbog nestabilnosti koje moè prouzro~iti ovakav objekt. Me utim, takve novosti ~ine izazov jo{ ve}im. Za sada je u ovom podru~ju najve}i svjetski izazov izgradnja vjetrofarme King Mountain na Texa{kim naftnim poljima sa 214 jedinica VT ukupne instalirane snage 278 MW. To je potpuno druk~iji projekt od opisanog danskog projekta. Zajedni~ko obilje`je je jedino iznimna velika instalirana snaga vjetrofarme. Put do komercijalnog pogona i Kin Mountain i Horn Rev bit }e doista poseban i jedinstven. Pripremio: Niko Mandi} 44 HEP VJESNIK 154, STUDENI 2003.

44 pomo} AKCIJA HRVATSKOG CARITASA ZA 1000 RADOSTI DOSTOJANSTVO ZA SVE RAVNATELJ Hrvatskog Caritasa prof. Mario Bebi} je na Konferenciji za novinare, odrànoj 19. studenog o.g., izvijestio o zapo~etoj humanitarnoj akciji Za 1000 radosti, u koju su se uklju~ile i brojne hrvatske tvrtke - Privredna i RBA banke, Agrokor, Siemens, HEP, Auto-Zubak, American express i Hrvatska obrtni~ka komora. Cilj akcije je pomo}i 1000 najsiroma{nijih obitelji da dostojno obiljeè ovogodi{nji Boì}. U Hrvatskoj, nastavio je, danas ìvi 10 posto siroma{nih ljudi, kojima je zna~ajno naru{ena ìvotna egzistencija. I oni o~ekuju radost Boì}a, darivanje i- solidarnost. Dovoljno je da se oni koji imaju odreknu samo malog svoga dijela i pomognu ljudima koji nemaju. M. Bebi} se zahvalio svim tvrtkama uklju~enima u ovu humanitarnu akciju Hrvatskog Caritasa, koja bi trebala postati tradicionalnom, potvr uju}i time svoj senzibilitet za siroma{ne u na{em dru{tvu. Rije~i zahvale uputio je i Vlado Ko{i}, pomo}ni biskup zagreba~ki. Svi nazo~ni predstavnici tvrtki iskazali su pohvalu Caritasu za pokretanje te akcije i svoju spremnost da pomognu ljudima kako bi im Boì} bio ljep{i i radosniji. Stipe Zeba, savjetnik Gradona~elnice Zagreba, ustvrdio je da je Zagreb uvijek imao veliko srce, kao i cijela Hrvatska te da bi akcija Za 1000 radosti trebala trajati cijelu godinu, a ne samo prigodom boì}nih blagdana - jedanput godi{nje. Mihovil Bogoslav Matkovi}, rukovoditelj Odjela za odnose s javno{}u HEP-a, zahvalio je Caritasu na ovoj ideji, kojoj je HEP odmah iskazao svoju potporu. U humanitarnu akciju uklju~ili su se i glazbenici Prljavog kazali{ta, koji }e - kako je najavio njezin frontman Jasenko Houra - Zagrep~anima darovati koncert 22. prosinca ispred Zagreba~ke katedrale. I svi ljudi koji ljudima èle dobro mogu pozivom broja pomo}i sa 3,66 kuna ovoj akciji. Dragica Jurajev~i} Konferenciji su prisustvovali i predstavnici hrvatskih tvrtki, utemeljitelja ove akcije - Hrvatska elektroprivreda, uz tehni~ko svjetlo koje osigurava, mora zajedno s drugima davati i ono drugo svjetlo - ljudsko svjetlo i toplinu. Zacijelo, bilo bi najbolje da u Hrvatskoj ne postoje razlozi za ovakve i sli~ne akcije, rekao je M. B. Matkovi}. M.B. Matkovi}, rukovoditelj Odjela za odnose s javno{}u: Hrvatska elektroprivreda, uz tehni~ko svjetlo koje osigurava, mora zajedno s drugima davati i ono drugo svjetlo - ljudsko svjetlo i toplinu, a Jasenko Houra, frontman Prljavog kazali{ta najavio je koncert ispred zagreba~ke katedrale uo~i Boì}a ZAHVALNICA SOKOLARSKOG CENTRA IZ [IBENIKA HEP-u Zahvalnicu HEP-u primio je Alfredo Vi{kovi} iz Sektora za razvoj HEP U AKCIJI ZA[TITE UGRO@ENIH VRSTA PTICA HEP-u je, me u brojnim hrvatskim tvrtkama i institucijama koje su poduprle opremanje veterinarske ambulante za ptice grabljivice, 5. studenog o. g. u Zagrebu uru~ena Zahvalnica Sokolarskog centra iz [ibenika. Emilio Men u{i}, voditelj Sokolarskog centra koji je potaknuo ovu akciju, napomenuo je da je njezin osnovni cilj za{tita ugroènih vrsta ptica u Hrvatskoj, naglasiv{i da je biolo{ka raznolikost vaàn dio nacionalnog bogatstva. Zahvaljuju}i donatorima, posebno je ugodnim ocijenio pozitivan odgovor kojim se akciji odazvao HEP, uime kojeg je ovom prigodom Zahvalnicu primio dr. sc. Alfedo Vi{kovi} iz Sektora za razvoj. Potporu Sokolarskom centru dalo je i Ministarstvo za{tite okoli{a i prostornog ure enja Republike Hrvatske, a u njegovo ime Zahvalnicu je primio ministar Ivo Banac. T.J. OSVRT NA FOTOGRAFIJE OBJAVLJENE U RUJANSKOM BROJA HEP VJESNIKA 152(192) NEPRIDR@AVANJE PROPISA ZA[TITE NA RADU - TEHNI^KA NEKULTURA I NEDISCIPLINA Ponovno se javljam u na{em HEP VJESNIKU u svezi s (ne)kori{tenjem za{titne opreme propisane u Zakonu za{tite na radu. Naime, u spomenutom broju na{eg mjese~nika, od stranice 33 do stranice 47 vidimo na{e radnike HEP-a kako se ne pridràvaju propisanih normi za{tite na radu. Me utim, fotografije pokazuju da i na{e najvi{e rukovodstvo ne po{tuje te propise, a HEP Vjesnik ne ~itamo samo mi hepovci negi i drugi. Takvo nepo{tivanje propisa o za{titi na radu nazivam tehni~kom nekulturom i tehni~kom nedisiplinom. Prema Izvje{taju s kolegija direktora HEP Distribucije odrànog 1. listopada o.g. prigodom obiljeàvanju 110 godina kori{tenja elektri~ne energije u javne svrhe u âkovcu proizlazi: broj radnika , na poslovima s posebnim uvjetima rada radi ukupno radnika, tro{kovi bolovanja u godini zbog povreda na radu - pribli`no kuna (nije mi poznato koliko je sredstava utro{eno za nabavu za{titne opreme u HEP-u). Ovo je samo dio izvje{taja o Distribuciji u brojkama. Zaklju~ak spomenutig Kolegija glasi: OP]E STANJE ZA[TITE NA RADU U DRU[TVU NIJE ZADOVOLJAVAJU]E!!! Ovim osvrtom èlim ponovno ukazati na neodgodivu potrebu provo enja propisa za{tite na radu. Pitam je li uzrok takvom stanju u podru~ju za{tite na radu, o ~emu svjedo~e fotografije, neprimjereni anga`man stru~njaka za{tite na radu? Oni se u svojoj sredini moraju nametnuti kako bi ih radnici prihvatili kao osobu koja èli pomo}i u za{titi ljudi i imovine i u koju ljudi moraju imati povjerenja, a ne kao osobu od koje treba bjeàti, jer ih ona moè kazniti. Stru~njaci za{tite na radu, izgradite svoj primjereni imid` u sredini u kojoj radite kako se vi{e ne bi objavljivale takve fotografije u HEP Vjesniku! Davor Simone, povjerenik za{tite na radu DP Elektroprimorja Rijeka HEP GRADITELJ I ÛVAR VRIJEDNOSTI 45

45 suradnja POSJET MLADIH NUKLEARACA SLOVA^KOJ ZANIMLJIVO I POU^NO PUTOVANJE DOMA]IN POSJETA SLOVA^KOJ JE HRVATSKIM I SLOVENSKIM MLADIM NUKLEARCIMA BILA SLOVA^KA ORGANIZACIJA MLADIH NUKLEARACA TE SLOVA^KA ELEKTROPRIVREDNA TVRTKA SLOVENSKÉ ELEKTRÁRNE (SE A.S.), A CILJ JE BIO BOLJA SURADNJA I POVEZIVANJA IZME\U ORGANIZACIJA MLADIH NUKLEARACA U OVOM DIJELU EUROPE MRE@A mlade generacije Hrvatskog nuklearnog dru{tva (MMG HND), u suradnji sa slovenskim mladim nuklearcima organizirala je od 29. listopada do 2. studenog o.g. posjet slova~koj nuklearnoj elektrani Mohovce (relativno nova elektrana tipa VVER ) i slova~kom nacionalnom odlagali{tu radioaktivnog otpada (potpuno novo odlagali{te za nisko i srednje radioaktivni otpad). Doma}in posjeta za trideset ljudi (od toga devet Slovenaca) bila je slova~ka organizacija mladih nuklearaca te slova~ka elektroprivredna tvrtka Slovenské Elektrárne (SE a.s.), a cilj je bio bolja suradnja i povezivanja izme u organizacija mladih nuklearaca u ovom dijelu Europe. U okviru posjeta organizirani su obilasci slova~kog glavnog grada Bratislave te Nitre (grad blizu NE Mohovce). Glavni sponzor putovanja je bila NE Kr{ko te se ovim putem najsrda~nije zahvaljujemo na pruènoj financijskoj pomo}i i organizaciji prijevoza autobusom. NE MOHOVCE - DOVR[ETAK REAKTORA 3I4ÊKASTRATE[KOG PARTNERA Prigodom posjeta NE Mohovce, doma}ini su nam kratkim filmom prikazali povijest nuklearne elektrane te ukazali na trenuta~no energetsko stanje u Slova~koj. Obi{li smo turbinsku zgradu i simulatorski centar. Zanimljivost je zgrada Elektrane koja je najdulja me u zgradama elektrana u Europi - duljine od ~ak 850 metara, a sa lijeve i desne strane zgrade nalaze se po ~etiri rashladna tornja koja dominiraju okolicom. NE Mohovce je kombinacija isto~ne i zapadne tehnologije izgradnje nukleanih elektrana, odnosno reaktor je ruski tip VVER 440/V-213, a sigurnosna oprema je pobolj{ana francuskom (EdF). NE Mohovce je ralativno mlada elektrana koja se sastoji od dva reaktora snage 440 MW s mogu}om godi{njom proizvodnjom od 3 TWh (pribli`no 10 posto ukupnih potreba Slova~ke za elektri~nom energijom) te je u konstantnom temeljnom pogonu s u~inkovitosti postrojenja od 32 posto. Jedanput godi{nje se promijeni jedna ~etvrtina goriva (nuklearno gorivo oboga}eno s 3,82 posto U235). Prve pripreme za izgradnju zapo~ele su godine, intenzitet izgradnje se pove}ao u osamdesetim godinama pro{loga stolje}a da bi se kona~no, nakon kratkog prekida, zavr{ila prva dva reaktora i pustila u pogon 1998., odnosno godine. Dovr{etak predvi enih reaktora 3i4jednake snage ovisi o pronalasku strate{kog partnera (najvjerojatnije Nijemci ili Francuzi) te je mogu}e njihovo pu{tanje u pogon u roku od sedam godina od dana odluke o nastavku izgradnje. Sigurnosti postrojenja je posve}ena posebna pozornost, tako da postoji i simulator istovjetan kontrolnoj sobi prvog reaktora gdje se operateri uvjeàbavaju u realnim uobi~ajenim i kriti~nim okolnostima, ~ime se smanjuje mogu}nost ljudske pogre{ke na najmanju mogu}u mjeru. Ina~e, sigurnosni sustav ima 200 posto back-up, a u okolici elektrane postoji 21 mjerni ure aj za kontrolu eventualnog radiaktivnog ispu{tanja. Jedan reaktor proizvodi godi{nje 220 m 3 nisko radioaktivnog otpada, 90 m 3 srednje radiaktivnog otpada i 10 m 3 visoko radioaktivnog otpada (istro{eno gorivo). Istro{eno gorivo se odlaè u poseban bazen na {est godina te se dalje sprema na posebno odlagali{te na 50 godina. SLOVA^KO NACIONALNO ODLAGALI[TE RADIOAKTIVNOG OTPADA Prigodom posjeta NE Mohovce obi{li smo i slova~ko nacionalno odlagali{te nisko i srednje radioaktivnog otpada koje se nalazi dva kilometra od nuklearne elektrane. Zanimljivo je da se, osim radiaktivnog otpada iz nuklearne elektrane, ovdje odlaè i radioaktivni otpad iz bolnica, sveu~ili{ta i industrije koji ~ini 50 posto ukupnog radioaktivnog otpada. Odlagali{te je tipa povr{inskog kopa prekriven zgradom, s mogu}no{}u odlaganja do m 3 radiaktivnog otpada koji se polaè u obliku kubi~ne kocke (FRC s garantiranim ìvotnim vijekom od 300 godina) 46 HEP VJESNIK 154, STUDENI 2003.

46 Ispitivanje lokacije za odlagali{te otpada je zapo~elo krajem sedamdesetih godina pro{loga stolje}a, a izgradnja je zapo~ela da bi zavr{ila godine. Druga faza izgradnje - novi drena`ni sustav, izgradnja zgrade iznad odlagali{ta i postavljanje mjernih ure aja za kontrolu eventualnog radioaktivnog ispu{tanja - zavr{ena je godine. Postoje dvije zgrade duljine 156 metara s betonskim rovovima, u koje se odlaù "kocke" i prekrivaju se betonskim blokovima. Uz rub zgrade ispod rovova postoje dva tunela gdje se mjeri mogu}e ispu{tanje radioaktivnog otpada i analizira voda koja mo`da procuri nakon ki{e. Ina~e, u Slova~koj postoji i Nacionalni centar za dekomisiju blizu druge slova~ke nuklearne elektrane Bohunice. Zanimljiv posjet slova~kom Nacionalnom odlagali{tu radioaktivnog otpada, gdje se uz otpad iz nuklearne elektrane odlaè i radioaktivni otpad iz bolnica, sveu~ili{ta i industrije ~ije je udjel 50 posto STANJE ELEKTROENERGETSKOG SEKTORA U SLOVA^KOJ Instalirani kapacitet nuklearnih elektrana u Slova~koj iznosi 2640 MW (32 posto ukupno instaliranog kapaciteta) s godi{njom proizvodnjom od 18 TWh (ukupna proizvodnja iz elektrana u Slova~koj je 27,5 TWh). Druga ve}a nuklearna elektrana je NE Bohunice snage 1760 MW (dva bloka po dva reaktora jednakog tipa VVER 440). Specifi~nost NE Bohunice je da, uz proizvodnju elektri~ne energije, proizvodi i toplinsku energiju za opskrbu susjednog grada Trnave i okolice. Problem koji }e izazvati te{ko}e u opskrbi elektri~nom energijom jest da }e Slova~ka zbog ulaska u Europsku uniju morati zatvoriti NE Bohunice - prvi blok izlazi iz pogona 2006., a drugi godine. Pitanje je kako rije{iti manjak elektri~ne energije? Ina~e, Slova~ka ima instaliranih 2395 MW u hidroelektranama (29 posto ukupno instaliranog kapaciteta) s godi{njom proizvodnjom od pribli`no 5,2 TWh. Postoje i dvije termoelektrane koje koriste ugljen, instalirane snage 1963 MW (24 posto instaliranog kapaciteta), s godi{njom proizvodnjom od 4,3 TWh. Elektrane su u vlasni{tvu slova~ke elektroprivredne tvrtke Slovenské Elektrárne (SE a.s.) iz koje se izdvojila prijenosna tvrtka. Slovenské Elektrárne imaju 85 posto trì{ni udjel u proizvodnji elektri~ne energije u Slova~koj sa 6881 MW instalirane snage - 56,2 posto proizvodnje elektri~ne energije se distribuira trima regionalnim distribucijskim tvrtkama u Slova~koj, 26,4 posto se izvozi, a sa 9,4 posto se opskrbljuju izravni kupci. Trenuta~no je u tijeku natje~aj za kupnju 49 posto dionica Slovenské Elektrárne od strate{kih partnera Slova~ka ima 5,5 milijuna stanovnika, valuta im je slova~ka kruna (odnos hrvatska kuna : slova~ka kruna = 1 : 5). Prosje~na pla}a u Slova~koj je pribli`no 300 EUR, dok je u nuklearnoj elektrani prosje~na pla}a EUR. Slova~ka je nezavisna dràva od 1.sije~nja godine, a sljede}e godine ulazi u Europsku uniju kao punopravna ~lanica. NITRA - GRAD OÛVANIH SREDNJOVJEKOVNIH GRA\EVINA I RAZNOVRSNOG Nitra je grad na istoimenoj rijeci 70 km isto~no od Bratislave te ima pribli`no stanovnika. Grad ima o~uvane srednjovjekovne gra evine (utvrda iz 17. stolje}a) te zna~ajnu crkvu / katedralu. Sredi{te grada je bogato du}anima, raznim klubovima i pivnicama, gdje postoji bogat i raznovrsan dnevni i no}ni ìvot. Mladi nuklearci u obilasku Nitre U usporedbi s Hrvatskom, Slovaci imaju relativno povoljne prehrambene artikle -urestoranima su bogati obroci i raznovrsna hrana - od tradicionalne slova~ke kuhinje do razli~itih nama vrlo dobro poznatih kontinentalnih jela: najvi{e se jedu jela od svinjetine i piletine sa mnogo povr}a, jela su naj~e{}e slatkasta, a tu su i tradicionalni knedli od kruha. Slovaci tradicionalno proizvode pivo - u Nitri se nalazi najpoznatija slova~ka pivovara Corgon, a i vino - najpoznatija vinogorja se nalaze sjeverno od Bratislave (odli~no bijelo i crno vino, primjerice Frankovka). Ina~e, tradicionalni slova~ki aperativ se zove Deminovka - to je njihova verzija ~e{kog nacionalnog pi}a Becherovke - obvezan je prije dobrog jela u slova~kim restoranima, a njihova mineralna voda ima zanimljivo ime: Budi{. U dnevnom obilasku grada smo, osim razgledavanja, obavili i shopping u raznovrsnim du}anima u Nitri, od kojih je najpoznatija robna ku}a Tesco. Dakako, mnogi su se èljeli vratiti ku}i s pojedinim slova~kim suvenirom. No}ni ìvot Nitre odvija se u sredi{tu grada gdje su mnogobrojni klubovi/pivnice - okupljali{te mladih Slovakinja i Slovaka. Zanimljivo je da u no}nim satima nema nijednog drugog vozila na cesti osim taxi slu`be. Razlog je vrlo jednostavan: taxi je u odnosu na takav prijevoz u Hrvatskoj vrlo povoljan, primjerice, relacija od nekoliko kilometara stoji pribli`no 10 kuna. BRATISLAVA POSTAJE EUROPSKA METROPOLA Bratislava je glavni grad Slova~ke s pribli`no stanovnika, a i zna~ajna je luka na Dunavu na granici s Austrijom. U starom dijelu grada o~uvana je goti~ka katedrala, barokne gra evine, dvorac (17./18. stolje}e), a Bratislava je i zna~ajno sveu~ili{no sredi{te. Smje{teni relativno blizu sredi{ta, bili smo u prigodi razgledati bogate kulturne sadràje po kojima - vidi se - Bratislava postaje europska metropola. Me utim, osobito upadaju u oko stambene zgrade oko sredi{ta grada iupredgra ima - tipi~ne "socijalisti~ke" gra evine, stambene zgrade masovne izgradnje. Istina, u predgra ima su brojni shopping centri, pa to ipak stvara dojam suvremenosti Bratislave, koja }e se ubrzanije razvijati ulaskom u Europsku uniju. KaoiuNitri,relativno je bogata ponuda, kako turisti~kih, tako i kulturno-zabavnih sadràja, samo u puno ve}em opsegu i ne samo u sredi{tu grada. Na Dunavu se tako er nalaze razli~iti sadràji, a ìvot uz rijeku je izraèniji nego, primjerice, u Zagrebu. Zanimljivost slova~kog ìvota u slobodno vrijeme je pra}enje {porta - posebno hokeja, jer to je nacionalni slova~ki {port kojim se oni jako ponose. Naime, pojedini slova~ki hokeja{i igraju i u ameri~kim mom~adima (NHL ligi). Bili smo u prigodi prisustvovati hokeja{koj utakmici, koja je bila vrlo zanimljiva i uzbudljiva. DALJNJA SURADNJA MLADIH NUKLEARACA Ovo zanimljivo i pou~no putovanje ne bi bilo tako bogato bez vodstva na{ih doma}ina: u Nitri kao i u obilasku NE Mohovce i odlagali{ta radioaktivnog otpada pomogao nam je predstavnik Slovenskih Elektrárna, odnosno NE Mohovce Robi Holy; dok je u Bratislavi na{ doma}in bio Milo{ La{~ek iz Slovenskih Elektrárna i predsjenik slova~ke organizacije mladih nuklearaca. Glavni predstavnici hrvatske i slovenske organizacije mladih nuklearaca su Sa{a Medakovi}, odnosno Tilen Jenko. U èlji za daljnjom suradnjom, pozvali smo slova~ke kolege u posjet Hrvatskoj i Sloveniji, kao i u obilazak NE Kr{ko. Nadamo se da }e se takav posjet ostvariti sljede}e godine. Dakako, Mreà mlade generacije Hrvatskog nuklearnog dru{tva }e poku{ati organizirati daljnje posjete i drugim organizacijama mladih nuklearaca u Europi. Ne{to vi{e o radu MMG HND-a moète prona}i na internet stranici hnd.zvne.fer.hr/ygn/index_hr.htm. Ivan Andro~ec HEP GRADITELJ I ÛVAR VRIJEDNOSTI 47

47 posjet FRANCUSKA (2) DO[LI, VIDJELI I - PONIJELI LJEPOTU NAKON dva sata letenja iznad oblaka slije}emo u Pariz. Biti Pariànin ne zna~i roditi se u Parizu, zna~i ponovno se roditi, rekao je glazbenik Sacha Guitry. Tako ponovno ro eni, a uz to i osobito romanti~ni, kaèmo Bonjour Paris na jeziku poezije, ljubavi i èna. I iz skrivenih dèpi}a sje}anja dozivamo sve podatke koje znamo o njemu, kao i ostatke ostataka jezika davno u~enog. Ukratko - sve {to bi nam moglo pomo}i da osjetimo bliskost s Gradom svjetla i ljepote. Uz spoznaju da, naàlost, nemamo vremena biti Pariàni, jedino {to je va`no i {to moèmo, ~ak i u ovom - {to bi rekao Prévert - kratkom trenutku vje~nosti je - voljeti Pariz. I mi smo ga voljeli ta tri dragocjena dana koja smo proveli u njegovom dru{tvu. Voljeli smo ga dok smo blagovali onaj poznati i obilni francuski doru~ak u hotelu na Montparnasseu, dok smo {etali Latinskom ~etvrti i stapali se u rijeci vjernika i posjetitelja katedrale Notre Dame na obali Seine. Ili, pak, dok smo zadivljeni promatrali baziliku Sacre Coeur inamontmartreu, tom kultnom mjestu umjetnosti, bili na tragu slavne pro{losti koju su pjevali, slikali i ìvjeli umjetnici cijeloga svijeta. Pa i na{ Vlaho Bukovac. Oboàvali smo Pariz i sa 56. kata Tour de Montparnasse, fascinirani neuobi~ajenom no}nom panoramom jedinstvene svjetske metropole i voze}i se brodom du` Seine, jedne druge no}i, koja nam je otkrivala potpuno novi pogled na sve one nezaobilazne to~ke zabiljeène u turisti~kim kartama Pariza. Nismo se penjali na Tour Eiffel, nismo u{li u Louvre da uzvratimo smje{ak tajanstvenoj Giocondi, niti se poklonili Napoleonovoj sjeni dobro ~uvanoj u ~ak {est kov~ega. Nismo izmijenili niti jednu misao s Rodinovim misliocem, jer on je na raspolaganju imao sve ono vrijeme koje mi nismo. Zato smo se odlu~ili da na{a ljubav s Parizom ostane na prvom pogledu, koji }e biti dovoljan za ~e`nju i povratak. Jer, kaù, tko je jedanput bio u Parizu uvijek mu se vra}a. Stoga smo ga upijali onako u prolazu i sve je ostalo na osjetu koji su pojedini u na{oj novinarskoj ekipi stjecali prvi put, a pojedini ga upotpunjavali. Ali, svi smo podjednako uìvali grade}i od tih sjajnih isje~aka vi enoga jedan prekrasan vitraj Pariza, onaj za osobnu uporabu. NUKLEARKE I DVORCI IDU RUKU POD RUKU A onda smo krenuli dalje, u potragu za nuklearkama udolini Loire. Gdje se one ~ak niti ne skrivaju, jer zelenih koji bi se borili protiv njih, kao da i nema u Francuskoj. Ili barem nisu previ{e glasni. Ali, nuklearke su predmet jednog drugog teksta, jer ovaj je rezerviran za ljepotu. Onu povijesnu i ovu sada{nju. I zato u njemu ima mjesta samo za dvorce, na obalama te iste Loire. Jeste li znali da prema broju dvoraca u Europi prednja~i upravo Francuska, a slijede je ê{ka, Hrvatska (!) i Slova~ka. Dolina Loire je druga turisti~ka zona u Francuskoj, odmah poslije Pariza i godi{nje je posjeti sedam do osam milijuna ljudi. Njenih sedamdeset ve}ih i manjih dvoraca izgra eno je u razdoblju od 10. do 19. stolje}a, a najvi{e ih je niklo od do godine. Ve}ina je pretvorena u muzeje, brojni su ostali u privatnom vlasni{tvu, a tek ih je manji broj preure en u presti`ne hotele. Njih 25 je UNESCO uzeo pod svoje i za{titio kao svjetsku kulturnu ba{tinu. CHAMBORD - DRAGULJ FRANCUSKE RENESANSE Najpoznatiji, najve}i i najposje}eniji je svakako Chambord. Do izgradnje Versaillea bio je i najve}i kraljevski dvorac. Kralj François I. je godine zapovjedio da se na podru~ju lovi{ta, koje je okruìvalo 35 ha {ume, sru{i lova~ka ku}a i izgradi dvorac ~ija je izgradnja trajala do godine, kada se u njega preselio. Ve} od idu}e godine François I. je po~eo na imanju organizirati ljetne vrtne zabave. Njegov poznati uzvik Allons che moi! (Idemo k meni!) bio je poziv na zabave u dvorcu, u kojemu je, idu}ih dvadeset godina ugostio mnoge kraljeve i zna~ajne li~nosti svoga vremena. Chambord je kombinacija tradicijskog francuskog zidarstva i otvorenosti talijanskog renesansnoga graditeljstva i kao takav pravo remek-djelo arhitekture. Svoj elegantni i zagonetni interijer moè zahvaliti Leonardu da Vinciju koji je projektirao i dvostruke spiralne stube. Njihova tajna je u tomu da onaj tko se njima penje ne moè vidjeti onoga tko se istodobno spu{ta. Svojim ~etvrtastim oblikom, sa ~etiri kule, 440 soba, 365 kamina i dimnjaka, 13 glavnih stubi{ta i 70 pomo}nih (od toga 10 tajnih) privla~io je iznimnu pozornost suvremenika i nazivan je ~udom arhitekture. Stoga ne ~udi {to je ~ak i Marguerite de Navarre, kraljeva sestra, na{av{i se u ovom ~arobnom labirintu, napisala pismo bratu u kojem mu se àli kako nije mogla razumjeti dvorac kad on nije bio tamo. Da se i nama ne dogodi jednako u dvorcu je, u paviljonu Henrija V., postavljena stalna izlo`ba Razumijevanje Chamborda, gdje povijesni izvori ilustriraju projekt dvorca i konstrukciju, uz analizu njegove strukture. Nakon smrti Françoisa I godine, njegov se izgled vi{e nije bitnije mijenjao. Tradiciju okupljana u dvorcu nastavio je njegov sin Henri II., koji je jo{ za ìvota svoga oca izgradio na imanju obiteljsku kapelicu. Prve restauratorske radove zapo~eo je stolje}e poslije njegov tre}i stanovnik, Gaston d'orléans, brat Louisa XIII. izme u 1641 i godine. Od do u dvorcu je uìvao Louis XIV. koji ga je kompletirao i u njega svake godine dovodio i Molierovu kazali{nu skupinu. Tu je godine prvi put izvedena njegova poznata predstava Gra anin plemi}. I slavni kompozitor Jean-Baptiste Lulli, koji je komponirao prvu francusku operu, ovdje je skladao i izvodio svoja djela pred kompletnom kraljevskom svitom. Njihove biste i danas krase prostranu dvoranu u prizemlju, u kojoj su se odràvali koncerti i predstave. Sljede}i stanovnik, Stanislav Leszczynski, poljski kralj u egzilu i otac ène Louisa XV., u njemu je malo manje uìvao od svojih prethodnika. Tu je ìvio osam godina (od do 1733.g.) i proklinjao nezdravu klimu zapu{tenog i vrlo vla`nog dvorca. Ovim rasko{nim imanjem Louis XV. je godine za ratne zasluge nagradio mar{ala Mauricea de Saxea koji je, do svoje nesretne smrti u nekoj bizarnoj igri, godine u dvorcu odràvao raskala{ne prijame. Nakon {to je uspio izbje}i demoliranje tijekom Revolucije, Napoleon I. ga je poklonio mar{alu Berthieru, ~ija ga je udovica potom prodala. Kupljen je godine za Henrija de Bourbona, unuka kralja Charlesa X., koji postaje grof od Chamborda. Grof je trebao postati kralj kao Henri V., ali nikad nije prihvatio prijestolje i umro je u egzilu godine. Upravo je iz Chamborda poslao svoj Manifest Francuzima, u kojem je izrazio svoju privrènost bijeloj zastavi. On je bio posljednji stanovnik Chamborda, prije nego {to ga je Francuska vlada kupila od njegovih nasljednika godine. Stoga je u dvorcu i ure en muzejski prostor posve}en njemu. Danas je dvorac potpuno obnovljen i u izvrsnom je stanju, {to bi vjerojatno iznenadilo i one koji su u njemu ìvjeli. U dvorcu je o~uvano vi{e od 3000 predmeta, a posebno zanimljiva je stalna izlo`bena postava Muzeja lova i prirode koje ~ine brojne tapiserije, slike i skulpture iz 16., 17. i 18. stolje}a s prikazima lova i divljih ìvotinja te kolekcija oru`ja za lov koja svjedo~i o razvitku tehnike u ovom podru~ju. Ovu tematiku dopunjuju i brojni izlo{ci trofejnih rogova. Time se posjetitelji podsje}aju da je Chambord zapravo ro en zbog lova, jer on sigurno ne bi imao to zna~enje koje je imao bez {uma, livada i potoka na prostoru od ha. Okruèn 31 km dugim zidom, Chambord je danas najve}i otvoreni {umski park i nacionalni lova~ki rezervat u Europi gdje ìve jeleni, veprovi i druge divlje ìvotinje. Kaù da ima mjesta gdje ljudska glupost i mediokritetstvo nestaju ili skoro nestaju. Vjerujte, kao kombinacija savr{enstva prirode i ljudske kreativnosti, imanje Chambord je jedno od njih. AMBOISE - OD "RAJA NA ZEMLJI" DO MJESTA KRVOPROLI]A Vrijeme ponekad otkucava brè ili nam se tako ~ini, ali moramo dalje. Put nas vodi prema lijevoj obali Loire, gdje se danas vide tek ostaci velikog kompleksa dvorca Amboise. Najstariji njegov dio izgra en je na kamenoj litici iznad grada jo{ u 11. stolje}u kao citadela kaja }e ~uvati most iznad rijeke i omogu}iti napla}ivanje mostarine. Zlatno doba veè mu se za 15. stolje}e, kada ga je kralj Louis XI. dao urediti za kraljicu, Charlotte de Savoie i njihovu djecu. Tako je i budu}i kralj Charles VIII., ro en u njemu godine, tu proveo svoje djetinjstvo. Osjetljiv na mjesto svoje rane mladosti sazidao je posebno krilo s velikim ~eli~nim balkonima te obnovio bedeme. Kako je bio sklon talijanskoj {koli, angaìrao je talijanske graditelje i vrtlare da mu urede dvorac i okoli{ na talijanski na~in i tako bio prvi koji je uveo talijanski stil u dolinu Loire. Vrsni neimari stvorili su mu sanjani Raj na zemlji, za koji su govorili da je vi{e grad nego dvorac. Na njemu je i mlad umro godine, nakon jednog nesretnog pada. François I. je tako er u njemu proveo mladost i poznat po svojoj strasti za gra enjem, nastavio je u 16. stolje}u njegovo kompletiranje i ure enje okoli{a. Kako je sredina 16. stolje}a bilo vrijeme religijskih ratova izme u protestanata (hugenota) i katolika, u Amboiseu su uto~i{te na{li Catherine de Médicis, èna Henrija II. i majka kralja Françoisa II., koji je 1559.godine preuzeo prijestolje. Njegov boravak u dvorcu poku{ali su iskoristiti hugenoti i u oùjku godine u{li u dvorac kako bi zarobili kralja. Me utim, urota je otkrivena i kraljevska vojska ih je pobijedila. Odmazda je bila vi{e nego okrutna i svi buntovnici bili su obje{eni, sasje~eni i giljotinirani. Ovaj doga aj poznat je u povijesti kao Ambua{ki ustanak, a u nas jo{ poznatiji kao Bartolomejska no}. Kako je, zbog ovog mu~nog doga aja bio na zlu glasu kraljevi su ga izbjegavali, tako da je godine sru{en i od gra evnog materijala gradili su se drugi dvorci. Me utim, Napoleon I. je zapovjedio da se njegovi ostaci, njih oko petina, imaju o~uvati. Danas je ovo mjesto s iznimnom zbirkom goti~kog i renesansnog namje{taja. Prostrani panoramski vrt zasa en je mediteranskim biljem, a na vidnom mjestu je i bista Leonarda da Vincija. VIZIONAR IZVAN VREMENA I PROSTORA Na velikoj terasi izvan zidina ostala je o~uvana goti~ka kapelica sv. Huberta, ~ija je izgradnja po~ela godine i trajala pet godina. Na ostacima biv{e obiteljske 48 HEP VJESNIK 154, STUDENI 2003.

48 Dvorac Chambord, najve}i i najposje}eniji dvorac, nazvan je ~udom arhitekture kapelice iz vremena Louisa XI., nju je dao sazidati Charles VIII. za privatnu uporabu kraljevskoj obitelji. Poznata je po tomu {to je postala posljednje po~ivali{te Leonarda da Vincija. Naime, kada je François I. uvjerio velikog genija 16. stolje}a da do e godine u Francusku i tu provede ostatak svog ìvota, na raspolaganje mu je dao dvorac Clos Lucé, tri kilometra udaljen od Amboisa. U ovom najtalijanskijem od svih francuskih dvoraca iz godine, Leonardo da Vinci proveo je ~etiri godine, do svoje smrti 2. svibnja Sahranjen je, prema vlastitoj volji, u klaustru crkve St. Florentin u srcu dvorca. Francuskoj je ostavio tri umjetni~ka djela koja je donio sa sobom: Mona Lisu, Sv. Anu i Djevicu te Sv. Ivana Krstitelja. Nakon {to je, za vrijeme Imperije godine bila razru{ena crkva i dio dvorca, njegovi posmrtni ostaci preneseni su u kapelu St. Huberta godine. Ni~im ovaj skromni grob ne govori da upravo ispod te jednostavne bijele mramorne plo~e po~iva najve}i um svih vremena, tek neko ~udo i nejasno nadahnu}e, koje prosje~nost te{ko moè osjetiti. Danas je u dvorcu Clos Lucé smje{ten muzej sa ~etrdeset modela naprava i strojeva izra enih prema skicama i crteìma najsvestranijeg stvaratelja svih vremena (slavni Firentinac bio je slikar, kipar, glazbenik, pjesnik, znanstvenik, arhitekt, inènjer, izumitelj...), koji je gledao ~etiri stolje}a unaprijed. KRALJEVI I KRALJICE ZA JEDNU NO] A ako vam se, jednako kao dvorac, svi a i ìvot u dvorcu, onda moète posjetiti jedan od onih koji sada uspje{no glume hotel. U mjestu Saint Patrice, u blizini Langeaisa, ugnijezdio se jedan od dvoraca-hotela sa ~etiri zvjezdice, kojeg je UNESCO tek nedavno za{titio. Dvorac Rochecotte, smje{ten je na breùljku u srcu doline Loire i s pogledom na nju. Izgra en u 18. stolje}u, bio je rasko{an dom princa Talleyranda i vojvotkinje Dino. Da su oboje znali ìvjeti poput pravih bon vivana govori podatak da su tu odràvane brojne zabave i umjetni~ki performansi. Ovdje }ete biti tretirani poput kralja ili kraljice, grofa, grofice, princa, vojvotkinje... Dakako, pripadnicima plemstva smo se osje}ali tek jednu no}, a ujutro smo opet bili Pepeljuge. Ali, vrijedilo je! U I[ÊKIVANJU BEAUJOLAISA I}i od jednog do drugog dvorca bio bi san ljep{i od onog koji uobi~ajeno sanjamo. Zato treba stati na vrijeme da ne odsanjamo nastavak puta koji to nikako ne zasluùje. Dolina Loire poznata je po vrsnim vinima, kako onim bijelim tako i rose i crnim, koja se ovdje zovu crvena. [to ih ~ini tako vrhunskima davno su ve} rekli enolozi, ali svakako tomu doprinosi vrijeme berbe i na~in njihovog pohranjivanja. Berba ovdje traje od kraja rujna do 1. studenog, a vino zrije u podrumima iskopanim u stijenama, povrh ku}a. Kr{tenje mladog vina vezano je uz berbu u dolini Rhone. Pedeseti dan od datuma berbe ku{a se novo vino tzv. beaujolais. U vrijeme na{eg boravka berba je bila pri samom kraju. Francuzi su, ina~e, najve}i potro{a~i vina - godi{nje popiju pribli`no 28 litara po stanovniku. Olakotna okolnost im je ta {to je vino ubrojano u prehrambene proizvode. Od najlo{ijih vina proizvode svoj ~uveni cognac. I dok put putujemo prema sljede}em cilju, kolega Josip Moser nas opskrbljuje svim potrebnim informacijama. Tako smo ~uli i to da je dolina Loire jo{ poznata i po lje{njacima, ali i po jabukama, od kojih prave svoj omiljeni jabu~ni pire, sastavni sadràj raznovrsnog doru~ka. MONT ST. MICHEL - LJEPOTICA ZAPADA I dok jo{ ure ujemo dojmove o dolini Loire, ve} smo za{li u Normandiju, koja tako er ima puno toga zanimljivoga za pokazati nam. Jedna od zanimljivosti je jedinstvena HE na plimu i oseku La Rance, na obali Atlantika. Ali, kao {to je re~eno, elektrane ma kako zanimljive bile, ne spadaju u ovu pri~u. Sele}i je u drugi tekst, otvaramo prostor za ne{to nevi eno i posebno, ~ak i za Francusku koja je sva posebna. Negdje na raskri`ju izme u Bretagne i Normandije uzdiè se nebu pod oblake, bez trunka dvojbe, najljep{i francuski samostan nazvan ljepoticom Zapada. Podignut je na 80 metara visokom granitnom vrhu, koji dominira pje{~anim lagunama na obali Atlantika. U okru`ju pijeska, oceana i neba samostan je predstavljao citadelu. Ime je dobio po drevnoj legendi. Naime, po~etkom 8. stolje}a biskup Aubert iz oblji`njeg Avranchesa je usnio arhan ela Michaela, koji ga je zaduìo za izgradnju kapelice na stijeni Mont. Francuska crkva je, kona~no, 16. listopada 708. godine blagoslovila Aubertov naum i Mont St. Michel je bio ro en, a do 13. stolje}a je i dovr{en ve}i dio crkve i samostana. Mont St. Michel je bio sveti{te prvenstveno za hodo~asnike iz Normandije i Bretagne, ali je jednako privla~io i vjernike iz cijele Europe koji su dolazili u samostan moliti se, zahvaliti Bogu na njegovoj dobroti ili, pak, ispuniti dani zavjet. Hodo~asnike, koji su traìli oprost za svoje grijehe, prepoznavalo se po njihovim velikim ogrta~ima. Vjernici su se slijevali stazom Mont, poznatom kao Put ka nebesima, kao i slijede}i pet glavnih putova Stube koje je projektirao Leonardo da Vinci bile su obavijene tajnom sve do nedavno, kada je otkriveno za{to je mogu}e da se oni koji se njima penju i oni koji se spu{taju nikad ne mogu vidjeti. Naime, L. da Vinci bio je ljevak i posluìo se zrcalom Mont St. Michel, najljep{i francuski samostan nazvan ljepoticom Zapada - ne{to {to nije ni kopno ni more, nego put k nebesima HEP GRADITELJ I ÛVAR VRIJEDNOSTI 49

49 posjet Dvorac Amboise, gdje se dogodio Ambua{ki ustanak poznatiji kao Bartolomejska no}, kada je Katarina de Médicis, majka kralja Françoisa II. dala pogubiti protestante (hugenote) koji su èljeli zarobiti kralja Kapelica St. Huberta u kojoj je grob Leonarda da Vincia koji su vodili do utvrde. U tvr avu se ulazi kroz troja vrata: prednja, bedemska i kraljevska a potom se glavnom ulicom i stubama penje do crkve i samostana. Na mjestu gdje su nekada bila svrati{ta za hodo~asnike danas su du}ani sa suvenirima, zalogajnice i restorani. Cijeli kompleks opasan je s tri reda zidina. KEOPSOVA PIRAMIDA ATLANTIKA Mnogi pisci poku{ali su opisati ~aroliju ovog jedinstvenog zdanja. Tako je Victor Hugo znao re}i da je Mont St. Michel oceanu ono {to je Keopsova piramida pustinji. Guy de Maupassant ga je doìvio kao izmi{ljeni dvorac iz snova, neobi~an i divan, a Jules Michelet kao ne{to {to nije niti kopno, niti more. I Ivana Orleanska (Joan d' Arc ) je bila privrèna sveti{tu, pa i danas ispred crkve sv. Petra stoji njezin kip. U 15. stolje}u, 1469.godine osnovan je poseban red kavaliera svetog Michela koji je brinuo o hodo~asnicima. Kao i mnogi samostani i ovaj je dugo bio zatvor, pa se tako tijekom Francuske revolucije sve vrsti politi~kih protivnika slalo ovamo u potpunu izolaciju. Status zatvora prestaje mu godine, a godine postaje za{ti}ena gra evina i zapo~inju restauratorski radovi. Kako su romanti~ari vratili u modu srednjovjekovnu umjetnost i arhitekturu, Mont St. Michel im je zahvalan na suptilnoj ljepoti koju su mu restauratori podarili. Kada je godine samostan slavio godina svog postojanja, jedan sve}enik se vratio u Mont, gdje mu se uskoro pridruìla i mala komuna. Najljep{i dio samostana je crkva koja se po~ela graditi kao romani~ka, a zavr{ena je kao goti~ka. U njoj su velika prostorija za goste i golema prostorija za plemstvo s kamenom blagovaonicom ~iji je strop visok 45 metaraq. Unutar zdanja izgra eno je nekoliko kapelica poput: St. Martin, Notre Dame, St. Mary Magdalen, St. Stephen... Ovdje je smje{ten i povijesni muzej s nesvakida{njim izlo{cima. Kao {to je dio zbirke od pribli`no limenih pijetlova, skupljenih s dimnjaka diljem Francuske. St. Michel posjeti pribli`no pola miljuna ljudi godi{nje. U neposrednoj okolici nema turisti~kih objekata, jer se èli o~uvati srednjevjekovni ugo aj. Zadnje subote i nedjelje oko 29. rujna svake godine odràvaju se Sve~anost St. Michela, kada se 150 do 200 tisu}a ljudi okuplja u procesiji koja promatra kostimirane vite{ke igre iz 14. i 15. stolje}a. O popularnosti ovog sveca govori i podatak da u Francuskoj danas 76 komuna i gradova nosi ime Sv. Michel. PLIMA, OSEKA I "SENTIMENTALNI ODGOJ" Ako se iz pro{losti, koja opija poput njihovih vrsnih vina èlite vratiti u sada{njost, onda je najbolje da se trijeznite na {to bezbolniji na~in, recimo u jednom od mondenskih ljetovali{ta na obali Atlantika. U primjerice, Deauvilleu, stjeci{tu bogatih Pariàna, o ~emu svjedo~e brojne presti`ne vile ili, pak, Trouvilleu, poznatom po godi{njem salonu antikviteta i rodnom mjestu G. Flauberta, stru~njaka za sentimentalni odgoj, a i neke druge stvari, sude}i prema romanu Madam Bovary. Fascinantna razlika izme u plime i oseke, koja doseè i po pet metara, odre uje na~in ìvota tamo{njem stanovni{tvu, kako ribarima tako i svima kojima je brodica prijevozno sredstvo. KATEDRALA U ROUANU - SUBLIMACIJA NEBA I ZEMLJE Ispod ove bijele mramorne plo~e po~iva najve}i um svih vremena- Leonardo da Vinci - slikar, kipar, glazbenik, pjesnik, znanstvenik, arhitekt, izumitelj... Povratak u Pariz moè biti ovim ili onim smjerom. Mi smo odabrali put koji }e dotaknuti Rouen, grad na Seini, 120 kilometara zapadno od Pariza. Za{to ba{ Rouen, jedan od gradova koji je najvi{e stradao tijekom Drugog svjetskog rata? Uz brojne razloge, a jedan je svakako i pet stolje}a duga tradicija izrade kerami~kih proizvoda, odlu~uju}i je bio: poznata ruanska katedrala! Jedna od najljep{ih goti~kih crkvi u Francuskoj pri~a je za sebe. Prva katedrala u Rouenu podignuta je jo{ krajem 4. stolje}a, potom dogra ivana, a sada{nji promijenjeni izgled dobiva po~ev od 12. stolje}a. Za njenu goti~ku transformaciju godine zasluàn je ruanski nadbiskup. Od godine, kada ju je zahvatio veliki poàr, pa do na{ih dana, katedrala je bila o{te}ena i obnavljana nekoliko puta. Posljednji put 19. travnja 1944., za vrijeme bombardiranja grada. Zbog o{te}enja je bila zatvorena dvanaest godina i jedino je u funkciji bila kapelica St Chaterine, koja je odoljela napadu. Unutra{njost katedrale duga je pribli`no 137, a visina zvonika je 151 metara. Orijentirana prema zalasku sunca, navje{tavala je kraj svijeta, {to je bilo simbolizirano na glavnom portalu koji je prikazivao uskrsnu}e mrtvih i posljednji sud. Ali, kasnije, portal je preure en i posve}en Djevici Mariji. Kriàsti oblik katedrale simbolizira Kristovu smrt. Uzdignuta la a ide ususret svjetlu i ozna~ava uskrsnu}e, a orijentacija katedrale simbolizira i{~ekivanje Kristovog dolaska i kraj svijeta koji se zami{lja s izlaskom sunca. I Ivana Orleanska ima ovdje svoju kapelicu, u kojoj su vitraji Maxa Ingranda iz godine i predstavljaju najzna~ajnije trenutke njenog ìvota. Najimpresivnija je, svakako, kapela Djevice Marije, dogra ena godine i puna dragocjenosti. Na prozorskim vitrajima iz 14. stolje}a, kada je novi stil dopu{taoo svjetlo, zna~ajno mjesto zauzimaju portreti prvih 16 ruanskih nadbiskupa. U isto~nom dijelu smje{ten je pozla}eni drveni oltar iz razdoblja baroka i kip Majke Bo`je, a zapadnije su grobovi kardinala iz Amboisea. Me u onima koji po~ivaju u klaustru katedrale spomenimo tek Richarda lavljeg srca, vojvodu od Normandije, a potom i engleskog kralja koji je umro 1199.godine i svoje srce ostavio upravo ruanskoj katedrali. Lav kraj njegovih nogu simbolizira hrabrost, ali je u Srednjem vijeku tako er zna~io vjeru u uskrsnu}e. Zavr{imo ovu kratku pripovijest o katedrali Huysmansovim rije~ima: Katedrala je sublimacija Neba i Zemlje... Ona je ìvo bi}e koje govori s du{om u kamenom tijelu, personifikacija Krista, Djevice Marije i ~ovje~anstva. PARIZ ]E UVIJEK BITI PARIZ! Ponovo smo u Parizu. Svi njegovi kraljevi trudili su se ostaviti traga u njemu, ali nijedan od njih nije imao plan poput onog Napoeona I., koji je odlu~io da }e Pariz biti ne{to najljep{e {to postoji. [to re}i nego: uspio je! Malenica \ur a Su{ec 50 HEP VJESNIK 154, STUDENI 2003.

50 kugla na kosini (XI.) Pregr{t svakodnevnih sli~ica na{eg svijeta Skuplja~, prevoditelj i komentator: M. Filipovi} POVRATAK U BUDU]NOST Bushova administracija zatraìla je od Ujedinjenih naroda da ukloni Yellowstone National Park s Popisa ugroènih mjesta svjetske ba{tine. "Yellowstone vi{e nije ugroèn," napisao je Paul Hoffman iz Odjela unutra{njih (poslova) Komisiji za Svjetsku ba{tinu. Ima samo jedan problem: namje{tenici Parka ne slaù se s Hoffmanom, tvrde}i kako je Yellowstone jo{ uvijek izloèn gomili problema. Tu su ugroàvanje kvalitete vode i ugroàvanje populacija bizona i pastrva, me u ostalim stvarima koje su Yellowstone zapravo i stavile na Popis ugroènih, godine. Me utim, u svome nedavnom izvje{}u komisiji UN, Bushova administracija razrijedila je ili izbrisala probleme na na~in koji je, prema rije~ima kriti~ara, znakovit za Bijelu ku}u, a to je da se razvodne, za{e}ere ili zanije~u okoli{ni problemi. "Manipulacije znanstvenim informacijama, bilo brisanjem iz izvje{taja ili mijenjanjem, to je postao obrazac pona{anja", rekao je prija{nji direktor National Park Service, Roger Kennedy. Izvor podataka: Los Angeles Times, Elizabeth Shogren, 26. lipnja Zamijetit }ete prepoznatljiv sklad izme u direktorove izjave i pridjeva 'prija{nji'... postalo je, kao, normalno da se ljudi posvuda {irom svijeta smjenjuju zbog mi{ljenja, pa za{to ne i u takozvanoj tvr avi demokracije, kako sebe onuda vole nazivati. Dana{nja vremena jo{ i bolje obiljeàva observacija da su laì postale izvorom {ala. Jezivo, zar ne? Koliko je zapravo istine u izvje{tajima pisanima za javnu potro{nju i koliko verbalizma pokriva pravo stanje ba{ onako kako nekom odgovara? Uzmimo jedan, dosad od u~estalosti ve} izblije en i gotovo proziran, ali ipak ne manje uàsan, primjer. Rije~ je o ~itanju govora. Pojava je ~e{}e pravilo nego iznimka i to je ve} doista ru`no vidjeti. Jednom davno, ljudi kojima se u okviru djelatnosti tu u tamo pojavila govornica, izgovarali su svoje misli, kao proizvod svojih glava. Bile su to, naime plus vjerojatno, takve glave. S vremenom, premda u po~etku ~udno, postalo je dopustivo ponijeti na govornicu papiri}, '{alabahter', ili podsjetnik. Tamo je u kraticama stajao redoslijed klju~nih elemenata koje je govornik namjerio naglasiti. Jo{ je ne{to vremena proteklo, i gle! Neki novi tipovi po~inju odnositi na govornicu snopove papira. Sve se vra}a u davna{nja sje}anja {kolice, gdje a~i}ima u~itelji ~itaju pisanu rije~. Duge i nepotrebno sloène pisane re~enice, toliko neprimjerene glasovnom izlaganju proizvode, ~ini se, mnogo CO 2 pa se razredom pro{iri epidemija zijevanja i kriànja o~ima. A danas je izlaganje u tom obliku kao normalno, uz sva pomagala kojima se jednako predavanja kao i dave` dadu uljuditi. Kad se i to ve} uobi~ajilo, postalo je normalno i naru~ivanje gotovih mi{ljenja i govora! Tuma~enja ponovno postanu beskrvna, nehumana i nemu{ta, jer autori teksta koji nisu i interpretatori, ne razumiju napisati govor za izno{enje glasom. Re~enice ve}e od trajanja daha, izlomljene u nekoliko podmisli i pune zagrada koje nije mogu}e izgovarati, gube slu{atelje i odaju osje}aj sjedenja kraj radioprijemnika. Sve postane dosadno, monotono, izgubi smisao, namjenu, naglasak i djelotvornost. Rezultati su, dakako, jednaki tomu. Pa zaboga... jo{ me smijeh drì odonda... kod nas su ~ak i u ratnim filmovima likovi govorili knjièvnim jezikom, u duga~kim, sloènim re~enicama punima dubokog smisla, ~ak i ako je bila rije~ o odrpancima iz Vu~jega Podvoza. I onda, ima li laganja, zatajivanja ili mijenjanja podataka? êmu analiza, ~emu trud? Dovoljno je pogledati govornika. TA PRLJAVA KANALIZACIJA Kad su im krave na Boyceland Dairy (farmi mlijeka) kod Auguste u Georgiji po~ele ugibati na stotine, obitelj Boyce znala je gdje se nalazi krivica: u gnojivu uporabljenom na poljima za ispa{u i sijeno. To je gnojivo bilo na~injeno iz recikliranoga kanalizacijskoga mulja, tako da je obitelj tuìla Grad, tvrde}i da je mulj bio zaga en industrijskim otpadom iz tvornica {irom Auguste. Ovoga tjedna (datum napisa!) porota je dodijelila naknadu {tete u visini od USD. Takva presuda mogla bi otvoriti vrata drugim, sli~nim slu~ajevima. O~ekuju se daljnje tu`be, a jedan od prija{njih vrhunskih znanstvenika ameri~ke EPA (agencije za{tite okoli{a) nazvao je slu~aj zaga enoga mulja kao gnojiva Mount Everestom okoli{nih problema. Usprkos tomu, tvornica gnojiva iz mulja i EPA, koja regulira recikliranje kanalizacijske mase znane pod nazivom biosolida, tvrdi da je proizvod siguran. Biosolidima je popularnost porasla godine kad je Kongres zabranio odbacivanje kanalizacijskog mulja u oceane, a gra ani zapo~eli rabiti kanalizacijski mulj kao gnojivo. Danas od odba~enih 5.6 milijuna tona kanalizacijskog mulja pribli`no 60 posto bude pretvoreno u gnojivo. Izvor podataka: New York Times, Jennifer Lee, 26. lipnja Te{ko }emo prona}i koju djelatnost naciljanu na op}u korist koja je ostala potpuno neokaljana nebrigom, poku{ajem podvale, ili ~ak kriminalnom namjerom. Gdjegod se pobliè pogleda, na}i }e se da nije sve kako je reklamirano. U zemljama gdje pravosu e poznaju kao ne{to djelotvorno, kazna odrezana za koju istaknutiju prevaru doista u~ini {to je bilo namjeravano i podu~i krivca da se nije isplatilo. U drugim zemljama, daleko pomisao da izdvajam, s nesavjesno{}u ~uvara pravde i pravice moè se ra~unati, ~ak to~no, u matemati~kom ili financijskom smislu. Zato Profit ~e{}e bude nezakonito dijete Biznisa i Manipulacije, a rje e plod sretnoga braka izme u Rada i Savjesti. Na stotine mrtvih krava, otrovanih ne~im tako jednostavnim kao {to je trava i sijeno - te{ko je to i zamisliti. Mo`da s vremenom postane lak{e, ako iz ve} dogo enih katastrofa i drugi ljudi ne{to ne nau~e. Silna legislativa preteìto se bavi iznimkama, i tako djelotvorno zamagljuje osnovne zakone koji bi se, treba se sjetiti, morali naslanjati na Deset zapovijedi ili ekvivalent; pitanje kulture ili proklamiranih vrednota. Zato me trenuta~no zanima misao, paralelna onomu 'na stotine mrtvih krava': ima li mo`da 'na stotine mrtvih ljudi', a da se sli~ni razlozi uredno ne vide? Znamo li doista {to jedemo i ~ime hranimo na{e nasljednike? Poznato je, ili nije, da je iz mlijeka, primjerice, izva eno podosta mlije~nog i zamijenjeno biljnim. Kaù da je mlijeko dobilo na trajnosti, ali ne kaù na ~emu je izgubilo. Izva eno iz mlijeka ponovno nam prodaju u drugom paketi}u, a sve zajedno prati takva reklama da moè{ pomisliti kako je sve nastalo na nebu, me u svecima. Pripovijeda mi ~ovjek iz prehrambene industrije koju rese superlativi u svakom prezentiranju proizvoda: 'To ja ne jedem, to je za prodaju.' Znaju}i kako bi se proveo zbog svoje empirijske istine, bolje da ga ostavim bezimenim. Ali nije na odmet glasno zagalamiti da nam nasu{no trebaju o{tre, temeljite i nepotkupljive kontrole nad svim procesima proizvodnje hrane, da nam trebaju drakonske kazne za kriminalno nepo{tivanje ljudskoga zdravlja i za izbijanje koristi iz skrivenih i netransparentnih radnja. Amerika, zemlja djelotvornijih zakona, ima te{kih problema s nacionalnim zdravljem, nepovratno o{te}enim zbog Svetoga Profita i Manipulacije. Jo{ malo pa }e tim svecima ustanoviti i blagdan. A mi smo jo{ puni sebe i suzne hvalosvijesti o izvornom, nedirnutom, na{em, jedinstvenom, pa o zdravoj, bistroj, o~aravaju}oj i nezamjenljivoj... [to ste danas htjeli imati za ru~ak? SMRT KUKCA Izmi{ljen je splatometer i sigurno je da }e postati modernim alatom za konzervaciju. U Britaniji su zabrinuti zbog pada broja insekata, posljedi~no i zbog mogu}eg opadanja broja ptica. Kraljevsko dru{tvo za za{titu ptica (Royal Society for the Protection of Birds, ili RSPB) priprema se za opse`no istraìvanje i skupljanje podataka o populacijama insekata, tijekom sljede}e godine. Dru{tvo se nada uvjeriti tisu}e Britanaca da vjetrobrane svojih vozila ukrase pljasomjerima (prevodimo odmah splatometer u duhu jezika), a to su komadi}i PVC folije veli~ine razglednice, koji skupljaju insekte {to se spljeskaju na vozilima u kretanju. Pljasomjeri se poslije vremena skupljanja po{alju natrag Dru{tvu, na kompjutorski poduprtu analizu. "Anedgotalnih dokaza koji pokazuju smanjenje broja britanskih insekata ima mnogo", kaè entomologist George McGavin sa oksfordskoga sveu~ili{nog Prirodoslovnog muzeja. "Ve}ina ljudi starijih od 50 godina govori kako su opaàli mnogo vi{e vrsta moljaca, leptira i drugih kukaca dok su bili djeca." Odre en broj studija tako er ukazuje na nestajanje pojedinih vrsta insekata u Britaniji, ali Dru{tvo èli skupiti vi{e razumljivih podataka o op}em opadanju u cijeloj zemlji. Izvor podataka: London Independent, Michael McCarthy, 30. lipnja Tu je vidljivo nekoliko karika onoga lanca o kojemu nas u~e jo{ u osnovnoj {koli, a katkad i ranije. Zamislimo ovako: spoji se nekoliko malih, ~ovjekovih umjetnih i nespretno odabranih molekula i odlebdi kroz prozor laboratorija u veliki svijet. Od toga }e, kad se stvar dovoljno namnoì, pougibati skokli}i (Agorahopsus imaginata, fil). Skokli}i su prirodni ~ista~i li{}a mr`gice, koju napadaju li~inke `vakare. Istodobno, s nestankom skokli}a, zujbube gube svoj izvor prehrane. A nestankom mr`gice razmnoì se grozovina, ~ije trnje o{te}uje kapi ki{e. Broj zujbuba tako se smanjio da leticvrk, zrakomlat i ciju{kar te{ko pribavljaju nezamjenljive brljevine. Posljedi~no lijeù manji broj jaja, pa se pojavljuje sve manje mladunaca. U~estalije adverzne klimatske promjene, kao i sve ~e{}i napadi na usjeve zbog svih ovih poreme}aja traè vi{estruko è{}e zasipavanje za{titnim BBV, koji je djelotvorniji od DDT, ali ipak do e u podzemne vode, rijeke i jezera. Unesen u organizam pijenjem ili kupanjem, BBV }e se nataloìti u tkivu, odakle se vi{e ne}e mo}i ukloniti. Potomstva roditelja izloènih BBV-u, bit }e deformirana, neotporna i smanjenih psihofizi~kih sposobnosti. Sindrom nazvan JOGGING, ({to je kratica za Jedna Od Gospodarstveno Geneneti~ki Izobli~enih Nevinih Generacija) poga a ~itavo potomstvo. Ono }e, osim svega, biti i ergometrijski nestandardno, pa ne}e mo}i odijevati konfekcijsku odje}u i, op}enito, te{ko }e preìvljavati u prirodnom okoli{u. Jedina mjesta gdje }e se sa kakvom-takvom sigurno{}u mo}i odràti bit }e u dubinama znanih i neznanih ureda i ministarstava, odakle }e nesmetano i dalje donositi primjerene mjere u cilju boljih boljitaka povjerenih im naroda. I narodnosti. HEP GRADITELJ I ÛVAR VRIJEDNOSTI 51

51 {to valja znati ZDRAVI ZUBI ZA (1) ZA DJETETOV BLISTAV OSMJEH ZA[TITA OD SVAKODNEVNO gledaju}i TV program ili, pak, listaju}i tisak - gledaju nas nasmijana lica na kojima prvo uo~avamo prelijepe zube. Ljudi u dru{tvu, nasmije{eni i sigurni u sebe, oni su koji se mogu pohvaliti lijepim zubima. No {to su to lijepi zubi? Jednostavno re~eno, to su zdravi zubi. Naj~e{}i na{ komentar na ne~ije zdrave zube je: lako njemu imati takve zube, on ima novaca. Poku{ajmo ponoviti na{a znanja o zubima kako bismo uvidjeli svu besmislenost ove re~enice. RAZVOJ I MIJENA ZUBA Zubi u ~ovjeka rastu dva puta, prvo mlije~ni, potom trajni. Kaèmo da ~ovjek ima dvije denticije. No, va`no je znati da formiranje zubnih zametaka zapo~inje jo{ tijekom trudno}e i to formiranje obje denticije. Imamo li na umu ovu ~injenicu, jasno je da brigu za zube treba zapo~eti ve} u to vrijeme. Posebni savjeti za majku i dijete Tijekom trudno}e dobra njega zuba posebno je va`na budu}i da postoji posebna sklonost upalama zubnog mesa. Usprkos jo{ uvijek vrlo ra{irenom mi{ljenju, zubi budu}e majke se ne dekalcificiraju. Naprotiv, sav kalcij potreban za formiranje djetetova skeleta i njegovih zuba dobiva se isklju~ivo iz hrane koju majka uzima. Stoga je vrlo va`no paziti na balansiranost prehrane budu}e majke za vrijeme trudno}e. Uzimajte zato u trudno}i dovoljno mlijeka i mlije~nih proizvoda kao i namirnice bogate vitaminima, mineralnim solima i elementima u tragovima. Dijete se ra a bez zuba, no ve} oko {estog mjeseca izbijaju mu prvi zubi}i, dva sjekuti}a u doljnjoj ~eljusti. Dojenje bi, ukoliko je moguæe, trebalo trajati do prve godine ivota jer se na taj naèin omoguæava skladni razvoj orofacijalne muskulature te uspostavljaju skladni meðuèeljusni odnos. Ako dojenje iz nekog razloga nije moguæe, potrebno je koristiti fiziološki oblikovane dude i varalice. Nepogodne navike (sisanje palca, prsta ili predmeta, grickanje usnice, guranje jezika, disanje na usta) treba svakako sprijeèiti, jer mogu izazvati promjene na zubima i èeljustima. Sisanje prsta ili varalice mo e trajati do treæe godine ivota, a svakako bi trebalo prestati do nicanja trajnih zubi. Ako razgovor s djetetom te uvjeravanje da æe takva navika dovesti do pojave nepravilnih zubi nije dovoljno, potrebno je otiæi ortodontu. [to treba ~initi za zdravlje zubi va{eg djeteta Nemojte NIKADA stavljati {e}er ili med na dudu. NIKADA ne ~istite dudu, `licu ili neki drugi predmet koji ide djetetu u usta tako da ga vi "o~istite" u svojim ustima. Tako izravno inficirate djetetova usta bakterijama koje uzrokuju karijes. NIKADA nakon odlaska u krevet nemojte dati djetetu jo{ ne{to "fino" slatko. Kod rasta zuba ne premazujte zubne grebene nikakvim preparatima koji sadrè {e}er. Raspitajte se kod ljekarnika o odgovaraju}im sredstvima koja ga ne sadrè. NIKADA nave~er nakon pranja zuba nemojte davati djetetu medicinske sirupe koji sadrè {e}er, primjerice, sirup protiv ka{lja. POZOR - neprestano dudanje, pijuckanje slatkih pi}a ili gotovih (instant) ~ajeva moè u kratkom vremenu dovesti do te{kog razaranja mlije~nih zuba. I maj~ino mlijeko sadrì {e}ere, zbog toga dijete nahranite, ali ne tje{ite dojenjem. Po~nite najkasnije nakon pojave prvog mlije~nog kutnjaka s redovitim pranjem zuba svoga djeteta! Ve} u prvoj godini ìvota, odvedite dijete stomatologu kako biste pravodobno dobivali savjete o njezi zuba. Danas u svijetu,aiuhrvatskoj, sve rije e vi amo djecu s iznimno razorenim mlije~nim zubima. Ne dopustite da va{e dijete tako izgleda, jer posjet stomatologu u toj fazi je prekasan. Sva istraìvanja kaù da djeca s lo{im mlije~nim zubima imaju problema i s trajnim zubima. RIJE^ - DVIJE O FLUORU I sada valja spomenuti fluor, prirodni element, ~ija je u~inkovitost u prevenciji oboljenja usne {upljine neupitna. Kao i sva velika otkri}a, tako je i uloga fluora slu~ajno otkrivena sredinom pro{loga tolje}a. Fluor je prirodni element u tragovima koji u~inkovito djeluje u sprje~avanju karijesa. Njegova najva`nija i najbolja primjena je svakako izravno u usnoj {upljini. Fluoridirane zubne paste, fluorni èlei, otopine i lakovi sredstva su izbora pri njegovoj uporabi. Lokalna karijes preventivna primjena fluorida nije {tetna. Uporaba fluorida kroz vodu, sol ili tabletice danas gubi na zna~aju, premda je ne treba u potpunosti isklju~iti. Unos fluorida morao bi biti, posebno u dje~joj dobi, to~no doziran. Savjetujte se zato sa svojim stomatologom u kojem obliku i kojoj koli~ini va{e dijete, ali i vi trebate uzimati fluoride. Zapo~nemo li pravodobno odràvati zube svoga djeteta slijede}i ovih nekoliko savjeta, u~inili smo prvi korak za njegove zdrave zube. A, kako bismo dokazali da za zdrave zube ne treba izdvojiti puno novaca, poku{ati }emo ve} na ovoj razini izra~unati koliko stoji djetetov blistav osmjeh. Dje~ja zubna ~etkica stoji 20 kuna, zubna pasta 10 kuna, stomatolo{ki pregled za djecu do 18 (!) godina u potpunosti pla}a dràva, a preparati fluora ura~unati su u stomatolo{ku uslugu. Mijenjamo li zubnu ~etkicu svaka tri mjeseca, zdravi zubi malog djeteta stoje samo 10 kuna mjese~no i malo roditeljskog vremena. Mr.sc.Vesna Barac Furtinger, spec. pedodont LJUDI se stide zbog razli~itih razloga, ali svi ne vrijede za sve. Pojedini od nas stidljivi su samo u odre enim prigodama, dok su drugi cijelo vrijeme i te{ko im je razgovarati s bilo kime, strahuju jer ne znaju {to bi rekli. Nastoje ne{to smisliti, no rije~i im nikako ne izlaze ili zazvu~e druk~ije od èljenog - nespretno ili preglasno, pa je malo nade da }e se nekomu svidjeti i da }e biti ozbiljno shva}eni. Osamljeni ljudi pate jer nemaju s kim razgovarati, dok je stidljivim ljudima svaki oblik komunikacije osobito teàk. Zna~i, kada je stidljiva osoba jo{ i osamljena, onda se nalazi iza dva reda re{etki jer, premda postoji netko tko bi mogao prekinuti njezinu osamljenost, ona ne moè prevladati vlastitu stidljivost. STIDLJIVOST ONEMOGU]UJE DRU[TVENI NEUSPJEH Stvarno teàk slu~aj stidljivosti moè ljude ograni~iti u mnogim stvarima. Onemogu}uje ih u izlascima, a ako ga uspiju ponekad dogovoriti, stidljivost ih moè sprije~iti da tamo stvarno i do u prije nego {to bude toliko kasno da vi{e nema smisla niti i}i. Poznam mnoge stidljive ljude koji su mnogo puta poku{avali oti}i u dru{tvo ili na zabavu, no svaki bi puta krenuli prekasno i odustali ili bi do{li do pravih vrata, no ne bi imali snage pritisnuti zvono. Ako i pozvone, obi~no uspiju do}i neposredno prije nego {to ostali krenu ku}ama, pa im preostaje jedino ispri~ati se i sami krenuti ku}i. Stidljivost ih, zna~i, sprje~ava da budu dio dru{tvenih zbivanja, uskra}uje im toplinu i prijateljstvo sretnika s druge strane ograde. Taj osje}aj odba~enosti, kada nikud ne dospijevaju prije nego {to je prekasno, ili se uop}e ne pojave, ~ini stidljivu osobu o~ajni~ki nesretnom ili se pak osje}a ismijanom i glupom. No, stidljivost onemogu}uje ljude i u ne~em drugom. Nikada ne mogu ispasti nespretni ili smije{ni. Drugim rije~ima, onemogu}uje dru{tveni neuspjeh. U tomu mo`da i jest smisao stidljivosti. Ona je neka vrsta za{tite. Stidljiva osoba za{ti}ena je od mogu}ih pogre{aka jer je stidljivost sprje~ava da riskira izgledati ili zazvu~ati glupo. Mnogi stidljivi ljudi uvjereni su da su glupi, nespretni i neprivla~ni, da drugi vrlo lo{e misle o njima i ~esto se potrude druge i sami uvjeriti da nema smisla s njima gubiti vrijeme. Ako i vi to mislite o sebi, poèljet }ete drugima u{tedjeti trud i sami sebe odbaciti prije nego {to vam uspiju pri}i. RODITELJI DIJETE NAUÊ [UTJETI... Ako ste takvi, mogu}e je da ste srame`ljivost zapravo nau~ili od va{ih roditelja ili bilo koga tko vas je odgajao. To nije tako nevjerojatno kako zvu~i. Svatko od nas u djetinjstvu nau~i {to moè o~ekivati od drugih ljudi i kako privu}i pozornost koja mu je potrebna da bi se osje}ao sigurnim. Naàlost, pojedina djeca se osje}aju sigurnom samo ako uop}e ne privla~e pozornost. Oni se nau~e {utjeti jer, ako ih odrasli oko njih opaze, to samo izaziva nasilje, sarkazam ili sva u s njihovim roditeljima. Roditelji imaju svoje vlastite probleme i èle ih prevladati na na~ine koje djeca ne razumiju. Takvim roditeljima dijete je ~esto smetnja i 52 HEP VJESNIK 154, STUDENI 2003.

52 ~ovjek s ~ovjekom STIDLJIVOST RIZIKA nevolja. Zbog toga se dijete nau~i {utjeti, ne pokazivati zanimanje i ne privla~iti pozornost. Ukratko, ne traìti ni{ta {to bi roditelje podsjetilo da to dijete postoji. Dijete nau~i da je mnogo sigurnije pretvarati se da ne postoji. Roditelji su ga nau~ili da bude stidljivo i da ne riskira nekoga povrijediti....primati MATERIJALNE POKLONE UMJESTO LJUBAVI I... Nisu rijetka djeca kojoj se na taj na~in ne dopu{ta postojanje i mnogi od njih imaju beznade`no osamljeno djetinjstvo. No, neki vrlo ozbiljni slu~ajevi stidljivosti mogu biti posljedica mnogo blaìh okolnosti. To se doga a s razmaènom djecom koja mogu imati sve {to zaèle i ni~im ne moraju biti zadovoljna dulje vrijeme. Razmaèno dijete ubrzo nau~i udovoljiti roditeljima tako da zahtijeva jednu stvar nakon druge. Sve {to treba je re}i "Ja bih htio..." I jo{ jedan poklon je tu. Dakako da su pokloni takvih roditelja zamjena za ljubav. To se doga a kada se roditelji ne vole, a nisu u stanju priznati vlastite osje}aje. Umjesto pozornosti, topline i prijateljstva koji nedostaju i u njihovu odnosu, djecu obasipaju materijalnim stvarima. Dijete osje}a da nije rije~ o pravoj ljubavi i da }e poslije svakog poklona dobiti novi. Ono zna da pokloni nemaju stvarnu vrijednost pa zaklju~uje da je i ljubav tako povr{na. Tako dijete u~i da je ljubav bezvrijedna roba te da je ono jednako tako bezvrijedna osoba....uskra]uju IM LJUBAV DA IH NE BI RAZMAZILI (?!) Ima i mnogo normalnih, razmjerno sretnih roditelja koji ne razmaze djecu, ~ak se boje da se njima i previ{e bave. To moè uzrokovati drugi oblik duboke stidljivosti druk~ije od "ne postojim" stidljivosti ili zlovoljne stidljivosti. To su roditelji ~ije drànje moèmo opisati rije~ima "ne diraj". Oni djecu uop}e ne maze ili to ~ine vrlo rijetko. Maziti dijete - obgrliti mu ramena i privu}i ga k sebi - o~ito poistovje}uju s razmaziti ga, {to dijete ~ini slabim i upla{enim. U pojedinim obiteljima dje~ake jo{ u~e da nikad ne pokazuju bol i neugodu, da nikad ne pla~u ili priznaju da su povrije eni. Misli se da takve stvari ne dolikuju mu{karcima i da vode u homoseksualnost. Njihovi se STIDLJIVI LJUDI MRZE SA@ALJENJE I NA TO SU VRLO OSJETLJIVI, ALI ONI ÊSTO POGRE[NO PROCIJENE LJUDE, PA TAKO ODBIJU ISKRENU LJUBAZNOST JER U NJOJ KOD DRUGE OSOBE VIDE LICEMJERSTVO I POKU[AJ ZABAVE NA NJIHOV RAÛN I ZBOG TOGA ÊSTO OTJERAJU ONE KOJI RAZUMIJU [TO JE STIDLJIVOST, A TIME SE SVE SAMO POGOR[AVA roditelji boje da }e odrasti kao male slatke lutkice, glava punih ènskih gluposti, a njihova }e tijela biti meta seksualne pohlepe avanturista. U odre enim slu~ajevima, roditelji su zapravo èljeli dje~aka pa to nastoje naknaditi dje~a~kim odgojem djevoj~ice. Kako si takvi ljudi mogu pomo}i? Oni koje su u~ili da ne postoje moraju na}i ljude koji }e im dopustiti da postoje, da grije{e i izazivaju bijes. Zlovoljno stidljivi, odnosno razmaèni trebaju na}i novu vjeru u sebe, uvidjeti da zasluùju iskrenu i trajnu ljubav. "Hladni izvana, a èljni topline iznutra" trebaju nau~iti pokazivati i primati ljubav. No, kako to doista i ostvariti? RODITELJIMA TREBA OPROSTITI Formulu za uspjeh nije te{ko razumjeti. Prvo, moraju shvatiti na koji su na~in postali stidljivi. To moè proiza}i iz dubljeg razumijevanja problema njihovih vlastitih roditelja. Stidljiva odrasla osoba ~esto je jo{ ljuta na svoje roditelje i taj bijes je ko~i da vidi kako joj roditelji nisu namjerno nanosili zlo nego da su to ~inili slu~ajno dok su i sami bili nezadovoljni. Korijeni velikog dijela stidljivosti jesu u bijesu i prijeziru zbog osje}aja da su roditelji bili previ{e zaokupljeni vlastitim problemima da bi marili za djecu. To nije ni to~no ni pravedno. Oni nisu èljeli imati probleme. Nitko ih ne èli. Oni bi mnogo vi{e voljeli da su ih mogli zaobi}i. Sada ste dovoljno stari da razumijete, suosje}ate i oprostite. Drugo, da biste izlije~ili te oblike stidljivosti potrebno je puno vremena, a spasiti se moète isklju~ivo sami, malo pomalo, u~e}i na vlastitim pogre{kama. Jedini na~in da u~ite na pogre{kama jest da ih ~inite. Ovog puta, one }e biti va{e vlastite, a ne pogre{ke va{ih roditelja! Tre}e, sjetite se {to nam stidljivost ~ini. Da, {titi nas od rizika, no zbog nje smo i jako ljuti i bojimo se da taj bijes ne pokaèmo. Zato ga ~uvamo u sebi, ali potrebno je suo~iti se s ljudima i re}i im kako se osje}ate. êtvrto, stidljivost se ukorijeni jo{ u djetinjstvu i sprje~ava rano odrastanje. Zato stidljivi ljudi ~esto imaju {armantan, djetinji izgled - velike o~i, meku koù, {armantan osmijeh koji djeluje skromno i iskreno. "Nepostoje}i" i "zlovoljni" stidljivci se ~esto boje durenja i rijetko se smiju. Ipak, njihova lica ~esto su za~u uju}e privla~na. "Ne dodiruj" stidljivci se obi~no rado smiju, ali ne znaju komunicirati o~ima. Najve}i problem jest da su mnogi stidljivi ljudi zadovoljni {to su takvi. Mnogi oblici srame`ljivosti postoje ba{ zato jer takve osobe postiù vi{e zahvaljuju}i tomu {to ne uspijevaju pobijediti stidljivost, nego ba{ poku{avaju}i suprotno. STIDLJIVOST, ALI SAMO U ODRE\ENIM OKOLNOSTIMA Do sada smo se usredoto~ili na najteè oblike stidljivosti, one koje nau~imo kao djeca promatraju}i me usobni odnos na{ih roditelja. I blaì oblici su bolni, no njih obi~no lako svladavamo. Prvi je stidljivost u odre enim okolnostima. Primjerice, pojedini ljudi su stidljivi dok jedu u restoranu ili borave u hotelu. To je posljedica straha da ne naprave krivi potez. Mo`da ih njihovi roditelji nisu nikad vodili u restorane i mo`da su bili jako klasno svjesni. Mo`da su se bojali ne upotrijebiti krivi no` ili da nisu dovoljno pristojni i kulturni. Odgovor na to je jednostavan. Javlja se u praksi. Svi se osje}amo ~udno kada prvi put ne{to radimo i zbog toga se ne bi trebalo stiditi. Sljede}i put bit }e lak{e, a nakon toga jo{ lak{e. Drugi slu~aj je stidljivost odre ene vrste ljudi, onih koji su vrlo lijepi ili privla~ni i onih koji su mo}ni, bogati ili poznati. Sjetite se da su i oni samo ljudi, mo`da jednako nervozni kao i vi. Biti lijep ~esto zna~i da ljudi u vama vide samo ljepotu, a ne obi~nog ~ovjeka unutar lijepoga tijela. Osoba koja u vama u po~etku izaziva stidljivost, ~esto }e vam biti iskreno zahvalna ako se prema njoj odnosite kao prema drugima. Tre}i slu~aj je odre eni tip doga aja koji mogu izazvati da se osje}ate lo{ije. Disko klubovi, plesnjaci i kafi}i izazivaju u nekih ljudi stidljivost jer se buka i zabava ne uklapaju u njihove zamisli o ugodno provedenom vremenu. Mo`da je razgovor povr{an ili preglasan. Zbog toga biste najradije pobjegli i ostali potpuno po strani. Takve je okolnosti najbolje izbjegavati ako vam ne odgovaraju. Ako ne volite ogovaranja, ne ogovarajte! Riskirajte da nekomu dosadite i razgovarajte o ozbiljnim temama. Ako se potrudite, razgovor }e, prije ili kasnije, postati zanimljiviji. Stidljivi ljudi mrze saàljenje i na to su vrlo osjetljivi. No, oni ~esto pogre{no procijene ljude, pa tako odbiju iskrenu ljubaznost jer u njoj kod druge osobe vide licemjerstvo i poku{aj zabave na njihov ra~un. Tako ~esto otjeraju ljude koji razumiju {to je stidljivost, a time se sve samo pogor{ava! Prema tomu, dopustite ljudima neka vam pokaù razumijevanje i ponude pomo}. Ante-Ton}i Despot, dr. med. HEP GRADITELJ I ÛVAR VRIJEDNOSTI 53

53 ìvot ZAHVALNICE - PLAKETE SUDIONICIMA CVJETNE REGATE Mali kulinarski atlas svijeta (12) TUNIS U domovini Hanibala i Claudije Cardinale Izlo`ba fotografija koje svjedo~e o projektima koje je Udruga Split zdravi grad organizirala u protekle tri godine HEP DIO ULJEP[ANOG LICA SPLITA UDRUGA Split zdravi grad, zajedno s Poglavarstvom grada i tvrtkom Kapar kao suorganizatorima projekta Cvijet gradu prijatelju, svijet Splitu pripremila je krajem studenoga ove godine u prostorima Osnovne {kole Bol susret s trideset sudionika Cvjetne regate. Prisjetimo se da se ovaj mirisni doìvljaj u splitskoj luci odigrao povodom blagdana svetog Dujma te da je rascvjetana jedrilica Elektrodalmacije bila jedna od najljep{ih. Tom prigodom plove}e su sadnice podijeljene gra anima Splita, u na{em slu~aju na{im kupcima, kako bi oplemenili i uljep{ali svoj okoli{, svoje javne povr{ine, balkone, vrtove... Va`no je napomenuti da se ovaj projekt odràva ve} drugu godinu za redom i da je on samo dio programa zvanog Zeleniji, rascvjetani, mirisni i ljep{i Split....DA NAVIK SKUPA RESTU I CVITAJU U ZDRAVJU, SRI]I I DOBROTI U ovim jesenskim danima Udruga je podijelila zahvalnice - plakete spomenutim sudionicima regate, na kojoj se moè i{~itati simpati~na poruka zahvale HEP-u za poklonjeni cvijet svome gradu, primjerice: da navik skupa restu i cvitaju u zdravju, sri}i i dobroti. Ova se prigoda nije mogla druk~ije iskoristiti nego podjelom cvijeta voljenom gradu, a ovog puta je tvrtka Kapar donirala 24 azorska jasmina svim splitskim osnovnim {kolama. Svi su prihvatili mirisni darak s rado{}u, jer ve}ina {kola ve} ima svoje male zelene oazice u {kolskim vrtovima i svoje male velike ekolo{ke programe. Stoga ne ~udi da su ve} danas izrazili èlju za sudioni{tvom u regati idu}e godine. Nakon podjele zahvalnica sudionici i gosti mogli su razgledati izlo`bu fotografija ve}ine projekata koje je Udruga Split zdravi grad organizirala u protekle tri godine. Voditelj projekta Cvjetne regate, vlasnik tvrtke Kapar i na{ biv{i radnik, dipl. in`. Ratko Kova~evi}, tada je naglasio da se u spomenutom razdoblju gra anim Splita podijelilo vi{e od 20 tisu}a sadnica te da se lice na{eg grada iz dana u dan mijenja. Na bolje i ljep{e. Drago nam jeda je HEP dio takve promjene. Vero~ka Garber Republika Tunis, izvorno Al - Gumhuriyah at - Tunisiyah s pribli`no devet milijuna stanovnika, poznata je ponajvi{e kao turisti~ka zemlja izvanrednih prirodnih kontrasta - od brojnih ljetovali{ta, parkova i plaà du` Mediterana do jedinstvenih pustinjskih krajobraza i tajanstvenih nomadskih naselja Berbera na jugu. Povoljan poloàj Tunisa cijenili su jo{ stari Feni~ani koji su ovdje prije tri tisu}lje}a podizali gradove, me u kojima i Kartagu, tada najve}u pomorsko-trgova~ku velesilu zapadnog Mediterana i domovinu ~uvenog vojskovo e Hanibala koju su, naàlost, razorili (i obnovili!) Rimljani, a kasnije i Arapi. Kroz pro{la stolje}a tim su krajevima vladali jo{ i Vandali i Bizant, a nakon Arapa i Normani, [panjolci, Turci i Francuzi. Po klimi, povijesti i utjecajima Tunis slijedi druge zemlje sjevernoafri~ko-mediteranskog kruga. Stoga je i tuniska kuhinja u najve}em dijelu sli~na drugima tog podru~ja uz malo nagla{enije elemente talijanske i francuske kuhinje. Naime, u Tunis se ranije doselio i ve}i broj talijanskih i francuskih iseljenika koji su se bavili vinogradarstvom te uzgojem maslina, vo}a i povr}a. Malo je poznato da je upravo u obitelji talijanskih doseljenika u Tunisu ro ena i slavna glumica Claudia Cardinale, koja je pobijedila na natjecanju za 'najljep{u talijansku djevojku Tunisa'! BRIKS (JASTUÎ]I PUNJENI MESOM I ZA~INIMA) Sastojci: 4 lista tijesta za savija~e dimenzija 30 x 40 cm, 250 g mljevene janjetine, 2 glavice luka, 4 jaja, 6 `lica maslaca, 2 `lice nasjeckanog per{ina, 2 `lice naribanog parmezana, 1/2 `li~ice soli, 2 navr{ka noà papra, maslinovo ulje. Priprema: Za nadjev zamijesite mljeveno meso, sitno nasjeckajte luk, per{in, sol i papar, a smjesu potom prìte na 3 `lice maslaca da postane rahla. Maknite s vatre i umije{ajte naribani parmezan. Listove tijesta namaìte rastopljenim maslacem, dvaput presavijte da dobijete pravokutnike 15 x 20 cm, potom jo{ jedanput premaìte maslacem. Dulje strane podvijte za 5 cm i na svaki od kvadrata u kut stavite po ~evrtinu nadjeva. Na svakoj hrpici nadjeva napravite jamicu i ulijte po jedno jaje. Slobodne kutove oprezno preklopite preko nadjeva i stisnite rubove. U puno vru}eg maslinova ulja s obje ih strane hrustavo sme e isprìte, ocijedite na kuhinjskom papiru i posluìte vru}e kao predjelo. KUSKUS S GOVEDINOM (KUSKI BIL LHAM) Sastojci (6 osoba): Za kuskus: 400 g p{eni~ne krupice, 1 `li~ica soli, 2 `li~ice maslinova ulja. Za ragu: 250 g luka, 2 mrkve, 2 cikle, 375 g bijelog kupusa, 2 velike raj~ice, 250 g tikvica, 250 g tikve, 1/2 kg krumpira, 2 {alice slanutka iz konzerve, 1/2 kg gove e lopatice bez kosti, 1,25 dl ulja, po 1/2 `li~ice mljevenog kajenskog papra i kumina, 2 navr{ka noà pimenta i 1 `li~ica soli. Priprema: Najprije na dasku ra{irite krupicu, pokapajte s 2,5 dl slane vode i malo ulja. Krupicu protrljajte me u dlanovima da nastanu kuglice i ostavite ih da nabubre. Nareìte meso i luk na kockice, krumpir i drugo povr}e na komadi}e (5 cm), a slanutak ocijedite. U velikom, dubokom loncu zagrijte ulje i uz mije{anje prìte meso i luk pribli`no 10 minuta. Dodajte za~ine, sol i 1,25 dl vode. Na blagoj vatri pirjajte jo{ 30 minuta, dodajte krumpir i drugo povr}e i jo{ toliko vode da pokrije sadràj. Preko otvora lonca, u kojemu se kuha ragu, stavite cjedilo otporno na toplinu (ako je manjeg promjera me uprostor zabrtvite vla`nom krpom). Izme u dlanova protrljajte {alicu kuskusa u cjedilo, a kad se po~ne dizati para na jednaki na~in protrljajte sljede}u {alicu i tako sve dok ne potro{ite sav kuskus. Nakon dvadeset minuta parenja nad otvorenim loncem kuskus prostrite na pladanj. Omek{ano meso i povr}e izvadite i stavite na toplo, a nad loncem s teku}inom od pirjanja, ponovno parite kuskus minuta da omek{a ali i ostane zrnat. Sloìte ga na pladanj, a meso i povr}e vratite u lonac, zagrijte i stavite na kuskus. Umak posluìte odvojeno. Putuje i kuha: Darjan Zadravec U sljede}em nastavku: Tajland 54 HEP VJESNIK 154, STUDENI 2003.

54 ìvot u svijetu knjiga IVO NAKI]-ALFIREVI] U MIROVINI MIRJANA CRNÎ]: TIHO TEKU RIJEKE DATI SMISAO VREMENU SRETAN ZBOG PUNO PUTOVANJA, PRIJATELJA I BEZBROJ UGODNIH TRENUTAKA IVO NAKI]-ALFIREVI] JE JEDAN OD NAJSTARIJIH RADNIKA DP-a SPLITSKE ELEKTRODALMACIJE, ALI VEDAR [PORTSKI DUH, SPREMNOST NA [ALU I SMIJEH, A NADASVE ZANIMLJIVA I RAZNOLIKA RADNA BIOGRAFIJA OÛVALI SU DRAGOG NAM KOLEGU U IZVRSNOJ KONDICIJI OKRU@EN prijateljima i kolegama, u dobrom raspoloènju (i uz dobru spizu), nakon 43 godine hepovskog i pone{to u~iteljskog staà mr.sc. Ivo Naki}-Alfirevi} je umirovljen. Prema godinama rada reklo bi se da je Ivo u ovom trenutku bio jedan od najstarijih radnika DP-a splitske Elektrodalmacije, ali vedar {portski duh, spremnost na {alu i smijeh, a nadasve zanimljiva i raznolika radna biografija o~uvali su dragog nam kolegu u izvrsnoj kondiciji. Nakon tehni~ara za priklju~ke, referenta za osiguranje objekata i prijenos objekata u na{a osnovna sredstva, nakon referenta za nabavu i po zavr{enoj vi{oj ekonomskoj {koli i {efa ovog Odjela u temeljnoj djelatnosti, posljednjih je godina vodio Odsjek nabave u Slu`bi za izgradnju i usluge te bio ~lanom tima za izgradnju TS 110/10(20) kv Dobri. U me uvremenu je diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Splitu, a nekoliko godina kasnije i magistrirao. Neko je vrijeme obavljao poslove zamjenika direktora starog, velikog DP-a. Rekao nam je "da se smatra sretnim ~ovjekom jer je u svom dugom radnom vijeku jako puno putovao, upoznao mnoge kolege, stekao brojne prijatelje, doìvio bezbroj ugodnih trenutaka." Da }e Ivo jo{ dugi niz godina zra~iti vedrinom potvrdio nam je tvrdnjom da ima namjeru mirovinu provoditi {to aktivnije: radit }e pone{to u struci i to kao sudski vje{tak, a i nadalje }e ostali ~lanom uprave Vaterpolskog kluba "Mornar" i potpredsjednikom istoimenog dru{tva. A, mi se nadamo da }e i HEP nositi samo s one strane srca u kojoj su pohranjena ugodna sje}anja. Vero~ka Garber LIJEPO JE MO]I U GODINAMA KADA IMAMO SVE MANJE ADUTA U RUKAVU, A SVE VI[E OTKRIVENIH KARATA NA STOLU, VJEROVATI DA SAMO JEDNA KAP DOBROTE MO@E KADA je na{a kolegica Mirjana Crn~i} oti{la u mirovinu, onda je ve} to~no znala {to i kako dalje. A to dalje bilo je ono ~emu je ona oduvijek bila sklona: pisanje. S njom smo razgovarali prije dvije godine kada je, nakon nekoliko stru~nih bro{ura, objavljeno i ne{to potpuno osobno, njena prva zbirka pjesama Dovi enja u ìvotu. Kako je poezija o~ito izri~aj u kojem je Mirjana na{la sebe, nismo dugo ~ekali na njenu drugu zbirku Tiho teku rijeke (Graphis, Zagreb, 2003). Poput rijeka teku tiho i njeni stihovi, smireni i s nanosima iskustva koje donosi zrelost i distanca prema osnovnim sadràjima i vrijednostima ìvota. Premda svjesna da je ve} sve ispjevano i da su tisu}e pri~a odavno pohranjene na dnu mora, autorica ipak prihva}a izazov da i ona progovori, koriste}i kako zna i umije pravo svoje du{e da ponudi mogu}i odgovor na otiske koje na nju ostavljaju svi oni i sve ono {to je izvan nje, kako dobro, tako i lo{e. I treba ga dati, ako to nagon u njoj traì.aumirjaninoj du{i nemir je, izgleda, sve ve}i {to godine prolaze. Tako, dok ìvoti tiho teku oko nje, ona zastaje kako bi zavirila u vrt ne~ije du{e, zapjevala moru, popila ~a{u vina... Kako bi se smijala i onome {to nije smije{no, ljubila onoga kog ne smije i traìla o~i u sumraku, i to one koje vi{e nikad ne}e mo}i zaboraviti. I promatrala Janu kako ide u {kolu, ili Zagreb koji ~eka Boì} svoj. Tematski i jezi~ni miks ove zbirke samo je jo{ jedan dokaz njene spontanosti, kao i variranje u rodu. Naime, neke od njenih pjesama izri~e on, neke ona, a neke ono. Lijepo je mo}i u godinama, kada imamo sve manje aduta u rukavu, a sve vi{e otkrivenih karata na stolu, vjerovati da samo jedna kap dobrote moè spasiti ìvote. Mirjana ima snage, vremena i, {to je najva`nije, donijela je odluku da svoje umirovljeni~ke sate oplemeni na na~in koji njoj odgovara, a nama pomaè da se nakratko opustimo i izvu~emo iz sebe tragove romantike koju smo, u nekoj drugoj i svakako vedrijoj dobi, imali u znatno ve}im koli~inama. Vjerujem da se uz pjesme u du{i i suho cvije}e u ruci, od kojeg nastaju njene ljupke ikebane, Mirjani dani ~ine kao nje`ni i manje bolni povratak u smisao postojanja, gdje ljubav caruje, ma koje vrsti bila. Malenica RUKE Volio sam ruke tvoje ruke nje`ne ruke bijele Volio sam ruke tvoje kad me grle od radosti kad me tje{e u àlosti Volio sam ruke tvoje bez prstenja i bez zlata samo njihov njeàn dodir oko mojeg toplog vrata Volio sam ruke tvoje i na njima sve je lijepo volio sam njihov dodir tako sna`no, tako slijepo! JANA Gledal sem malu Janu kak hodi vu {kolu niz [estine svaki den sem ju ~ekal dok sunce za Sljeme ne mine! Jeden den ni bilo Jane ni hodéla niz [estine! Na Zrinjevcu kraj platana hodela je mala Jana ali ve} ni bila sama. Zakésnil sem dojti bliè dok sem ~ekal kraj svoje hiè da Jana projde niz [estine! HEP GRADITELJ I ÛVAR VRIJEDNOSTI 55

55 kriàljka Odgonetka kriàljke iz pro{log broja (vodoravno): Drago Mlinarec, razobli~avati, usud, Ira~anin, {krip, Anita, i, trimer, INA, A(ngelina) J(olie), viti~ar, Irska, E(lvira) V(o}a), cementare, neènja, OI, kr{, ona, Azis, ljama, Vondra~ek, tak, LS, Anna, Karina, atomi, S, Sica, Nansen, irit, T, {av, `c, trapez, vanjuga, oteàk. 56 HEP VJESNIK 154, STUDENI 2003.

56 {port FOTORAPORT S ^ETVRTOG [PORTSKOG MEMORIJALA "BRANKO ANDRO[" NAJVI[E ZLATA BRANITELJIMA S JUGA S OBZIROM na to da su se zbog razli~itih okolnosti, koje ovom prigodom ne}emo opisivati, zagubile fotografije sa {portskih terena natjecanja Udruge hrvatskih branitelja HEP-a organiziranog prigodom ^etvrtog {portskog memorijala "Branko Andro{", u ovom broju donosimo fotoraport o nadmetanjima i - pobjednicima. Kao {to smo pisali u pro{lom broju HEP Vjesnika, ukupni pobjednik je Regionalni odbor ju`na Hrvatska ~iji su {porta{i, osim u malom nogometu, stolnom tenisu i tenisu, {to zna~i u: ko{arci, strelja{tvu, {ahu, kuglanju, bo}anju i plivanju - pokazali da su bolji od drugih. Tko su najbolji, fotografije govore. Odlu~uju}i susret izme u mom~adi Regionalnog odbora sredi{nje Hrvatske i Regionalnog odbora ju`ne Hrvatske zavr{io je u korist prvog spomenutog U pliva~kim disciplinama ove godine branitelji su se nadmetali prvi put, a najbolje rezultate postigli su Nenad Mato{i} (Split) i Daniel Vukovi} (Elektrojug Dubrovnik) Bo~ari ROJH-a - osvaja~i zlatne medalje I kugla~i ROJH-a bili su najbolji U tenisu su Miro Stani{i} (HE Plat) i Mario \erek (Elektrojug Dubrovnik) osvojili broncu A da branitelji HEP-a iz Regionalnog odbora ju`ne Hrvatske nisu samo dobri {porta{i nego i pjeva~i pokazao je njihov predsjednik Tiho Lasi}, kojemu je - dakako u pjesmi - pomagao Miro Stani{i} iz Dubrovnika Zlatni ko{arka{i ROJH-a Nogometna mom~ad ROJH-a sa srebrnom medaljom oko vrata 57

57 na{i izvan HEP-a JOSIP PECIGO[, PRVAK SVIJETA U IZLOVU [ARANA I AMURA RIBU NADMUDRITI I PODARITI JOSIP Pecigi{ je na{ mladi kolega iz zagreba~ke EL-TO, gdje radi ve} devet godina, sada na radnom mjestu pomo}nika strojara. Josip Pecigo{ je, naime, odnedavno i svjetski zlatni ribi~, {to je i povod da ga predstavimo elektroprivrednoj javnosti. Ribi~ijom je inficiran, kaè, jo{ od ranoga djetinjstva, kada je njega i njegove prijatelje susjed-ribi~ vodio na vodu. Zadnje dvije godine, zajedno Vedernjakom, sudjeluje i na brojnim {aranskim kupovima Hrvatske te u Hrvatskoj {aranskoj ligi, koja ima ~etiri kola i 20 ekipa. Za{to je za {aranski ribolov potreban dvojac, za~u eno neznala~ki pitamo. Odgovor leì u ~injenici {to Hrvatsko {aransko prvenstvo traje tri dana i dvije no}i, a Svjetsko {aransko prvenstvo ~ak ~etiri dana i tri no}i, {to bez odmora nitko ne bi mogao izdràti sam uz {tapove. Tomislav puno slobodnog vremena provodi uz vodu - rijeke, jezera i more. Peca sve i sva{ta, anatje~esesamou ulovu {arana i amura. Puno vremena tro{i na prihranjivanje ribe, pecanje za vlastiti du{u i na natjecanja. Zanima nas je li rije~ o skupom {portu? Prema rije~ima na{eg ribi~a i jest. Jer, treba imati s ~ime i na {to pecati, pa valja izdvojiti za benzin, kotizacije za sudjelovanja u natjecanjima... Ribe mami kukuruzom, konopljom, peletama (su{ena hrana), boilama (kuglice razli~itih dimenzija, a za kilogram treba izdvojiti od 200 do 400 kuna). Dakako da je va`na i dobra oprema. Za natjecanja trebaju svakomu barem po ~etiri {tapa (po dva u vodi, plus {tap za markere i {tap za rakete kojima love na daljinu i do 120 metara). I to nije sve. Trebaju imati role za {tapove, mreìcu na {tapu za va enje ribe, pa jastuke za va enje ribe iz vode te ~uvarice za njihovo ~uvanje u vodi dok se ne izvaù. Saznajemo da je amur puno osjetljiviji od {arana, pa ga moraju {to prije vratiti u vodu, dok {arane do vaganja ~uvaju u ~uvarici uronjenoj u vodi. Zanimljivo je da Josip svu ulovljenu ribu, osim one morske, i bez obzira na takav natjecateljski propis ina~e vra}a vodi itobeztri ispunjene èlje. Kaè, najve}e je zadovoljstvo nadmudriti ribu, a potom joj po{tedjeti ìvot. ZLATO OSIGURALO GRAMA ULOVLJENE RIBE No, vratimo se na{em najva`nijem povodu - osvajanju zlatne medalje, zajedno Vedernjakom, na Petom svjetskom prvenstvu u {aranolovu, odrànom u listopadu ove godine na umjetnom jezeru u blizini Milana. Josip nam opisuje taj put do svjetskog prvenstva. Naime, Hrvatska ve} ~etiri godine sudjeluje na svjetskim prvenstvima u {aranolovu, s tim da se mogu natjecati tri najbolje plasirane ekipe od ukupno njih 20, koliko ih danas ima Hrvatska {aranska liga. Upravo zahvaljuju}i osvojenom drugom mjestu u Hrvatskoj, Josip su se izborili za ovogodi{nje natjecanje u svjetskoj klasi. Od ukupno 36 ekipa (po tri iz 12 zemalja) njih dvojica su pojedina~no osvojili zlato sa grama ulovljene ribe, koliko je teìlo njihovih pet kapitalaca (dva amura svaki vi{e od 10 kilograma i tri {arana). Time su pretekli talijanske {aranolovce, koji su pak osvojili prvo ekipno mjesto (zbroj sve tri ekipe) i potisnuli na{e na drugo mjesto. Tako su se na{i {aranolovci ponosno vratili ku}i s jednom zlatnom i jednom srebrnom medaljom. Poseban uìtak bio im je stajati na pobjedni~kom postolju i slu{ati hrvatsku himnu. Zanima nas {to je bilo odlu~uju}e u njihovoj odluci za sudjelovanje u natjecanjima u {aranolovu. Tomislav kaè da je njihov osnovni motiv bio inat, jer su htjeli dokazati da se i s malo novca moè, ne samo dobro loviti nego i uspje{no natjecati. Pa ~ak i na ovom Svjetskom prvenstvu morali su posuditi opremu ({ator, leàljke i sli~no). Pa {to je onda presudno? Rad, disciplina i jaka volja. Potrebna je i dobra fizi~ka kondicija, jer valja svaka dva - tri sata prebacivati {tapove u potrazi za ribom. Nekada se ona upeca uz obalu, nekada na velikim udaljenostima (koje nisu ograni~ene). Valja, dakako, imati i ~eli~ne ìvce. Istina, katkad oni i popuste, do e i do disonantnih tonova me u dvojcem, ali, kako kaè Tomislav, nakon svake sva e imali su bolje uspjehe. Kolege im kaù da su sretne ruke, jer su mladi, a postigli su takve velike uspjehe. Ipak, nije u pitanju samo sre}a. Valja osjetiti ribu, promatrati vodu, postavljati po tri hranili{ta, dràti se dogovorene taktike... ÊTIRI DANA I TRI NO]I U POTRAZI ZA RIBOM Od Tomislava doznajemo i pojedinosti o tomu kako izgleda ribolov od ~etiri dana i tri no}i. Svaka dvo~lana ekipa nalazi se u svom boksu veli~ine osam puta osam metara i tu borave cijelo vrijeme. Tamo postave {ator, unesu svu opremu i tijekom natjecanja ni{ta se osim hrane i pi}a za natjecatelje ne smije unositi. Nakon obavljenih iznimno va`nih priprema zapo~inje lov na ribe. Na smjenu odspavaju koji sat, jer itekako je va`no da je jedan od njih uvijek budan. Njihov je recept urodio plodom. I {to dalje? Planiraju ponovno sudjelovati na sljede}em svjetskom prvenstvu. Tomislavu je izazov lov {arana na snijegu, a planira sudjelovati i na unatjecanju u ribolovu s umjetnim mamcima (varali~arenje), koje se priprema u Hrvatskoj. Jedino {to im treba jesu sponzori, jer su zbog FOTOZAPA@AJ ZADOVOLJAN KORISNIK MRE@E IMAM dva sata poslijepodnevnog odmora nakon dobra objeda. Mreà je spas. Bila je dostupna i drugima, ali ja sam znao pravila. Koristi{ i, dakako, plati{. Znam da }u morati zabavljati uku}ane, a i glumiti dobrog psa - ~uvara. Takva su pravila. Ako su vlasnici zadovoljni, mreù }e mi ustupiti i kada odradim svoje. Mreà mi je ugodna, sigurna i pouzdano sluì svrsi - sluì meni i drugima preko mene. Josip Pecigo{ Vedernjak na ovogodi{njem Petom svjetskom prvenstvu u {aranolovu, odrànom u listopadu ove godine na umjetnom jezeru u blizini Milana oki}eni odli~jima dosada{njih natjecanja upali u debeli minus. Tomislav se nada sponzorstvu svoje tvrtke - Hrvatske elektroprivrede, a ove godine jedinu pomo} u iznosu od kuna dobio je od hepovog sindikata TEHNOS. Josip je veliki ljubitelj prirode, dakako one uz vodu, pa }e i ovaj vikend u Rakitje. Ne smetaju ga niti vru}ina niti hladno}a, va`no mu je pobje}i u ribolov gdje se nadmudruje s ribama. AMBIJENT Dragica Jurajev~i} Jedanput nas je, Mariju i mene, pozvao u posjetu jedan vrlo ugledni i vrlo imu}ni postariji bra~ni par, nama otprije poznat kao vrlo ugla eni, vrlo fini ljudi. Prostrani stan je bio na prvom katu obiteljske dvokatnice u mirnom kvartu s pogledom na javni park. Posjeta je bila kurtoazna no unato~ tomu ugodna, pa su pro{la skoro dva sata uz crnu kavu, pi}e i pone{to slatkog, u razgovoru o ranijim susretima, o zajedni~kim poznanicima i o doga ajima. Potom nam je bilo ponu eno da razgledamo stan. To nismo mogli odbiti. Ve} smo u prostranoj sobi gdje smo do tada boravili uo~ili solidni, skupi namje{taj, stilski uskla en s dobi na{ih doma}ina. U drugim prostorijama zatekli smo pribli`no jednako. U vitrinama skupocjeni kristal i keramika. Slika po zidovima nije bilo puno, no o~ito su vrijedne, obje{ene na oku ugodnoj visini. Sve uredno, ni{ta nametljivo, nigdje ni{ta pretrpano, nigdje trunka pra{ine pa smo Marija i ja, koji smo u na{em stanu odgajali dva ìvahna dje~aka, sve to, tu harmoniju i red, gledali sa zavi{}u. Srda~no smo se oprostili s na{im doma}inima uz obe}anje da }emo se uskoro opet sresti {to se, dakako, nikad nije ostvarilo. Nakon povratka ku}i u pameti sam preìvao ipre`vakao potankosti tog u biti ugodnog i zanimljivog susreta, prizivao sam u sje}anje onaj lijepi namje{taj, slike, kristal i keramiku u vitrinama, svaki komad posebno, dok kona~no nisam shvatio da u tom ambijentu ima jedna pogre{ka. Nisam odmah mogao shvatiti koja. A, onda sam shvatio. U tom lijepom, prostranom, urednom stanu s pogledom na park, nije bilo ni jedne knjige. Iz radionice Karla Oègovi}a 58

58 na{i izvan HEP-a DENI FISTANI], FOTOGRAF I PARAGLIDER NIKAD NITKO NIJE FOTOGRAFIJE NAPRAVIO NA TAKAV NAÎN I TOLIKO DOBRE SJEVERNOAMERI^KO indijansko pleme Hopi vjeruje da ptice imaju mo} komuniciranja s bogovima. Pojedine druge kulture pripisivale su pticama posredni~ku ulogu izme u neba i zemlje. Mo`da zato oduvijek u ~ovjeku postoji ~e`nja za letenjem. Od voskom lijepljenih Ikarovih krila do me uplanetarnih letjelica ~ovjek je traìo i nalazio svoj put ka oblacima. Jedna nas je zanimljiva izlo`ba fotografija snimljenih iz pti~je perspektive upoznala s Denisom Fistani}em, koji je istodobno i fotograf i paraglider. Za paraglidere, odnosno padobranske jedrili~are kaù da su najmla i leta~i nebom. Kod Denisa je mladost neupitna, premda je u Elektrodalmacijinu Pogonu Omi{ odradio ve} dvanaest godina na poslovima tehni~ara i informati~ara u Odsjeku odràvanja. Uz informatiku, pri obilascima terena uvijek nosi i fotografski aparat, pa je tako Pogon opskrbio vrijednom arhivom. Zahvaljuju}i toj navici - dobili smo izlo`bu. POSTIGLI APSOLUTNI REKORD OMI[KOG LETJELI[TA Sredinom kolovoza, to~nije 13. njegova dana (a puno je toga vezano ba{ za brojku trinaest), tandemskim letom Denis i njegov prijatelj i pilot paraglidera ina~e profesor tjelesnog odgoja i ~asnik u HV-u, poletjeli su s omi{kog uzleti{ta Borak koje je 220 metara iznad grada. Nakon dva sata leta dosegli su visinu od metara i apsolutni rekord letjeli{ta, a najbolje fotografije nastale su u 15 sati i 13 minuta. Spustili su se na sleti{te Vrisovci, iznad zgrade Pogona. - Kada se poleti traè se termalni stupovi zra~nih struja na kojima stojimo kao ptice u zraku - obja{njava Denis - a toga su dana bili upravo idealni uvjeti, jako vru} dan i jaki maestral. Ali treba znati da je Ministarstvo prometa i veza izdalo rje{enje s oznakom C3 za na{e letjeli{te, a to zna~i da je ono iznimno zahtjevno i da pri najmanjoj pogre{ki - nema spasa. (Jedan se smrtni slu~aj dogodio pro{le godine, op.p.) Naime, rijetko gdje na svijetu moè se na}i takva kombinacija mora, rijeke i planine. Ona je za gledanje lijepa, ali su strujanja vjetrova golema. Svi se klone Omi{a upravo zbog brda. Brda i turbulencije nisu draga ni helikopterskim leta~ima, pa se - kako me uvjeravaju - najbolje fotografije Omi{a, u{}a Cetine, polji~ko-brdskog predjela mogu napraviti ba{ ovako kako su ih napravili oni - padobranski tandem jedrenjem. I u tomu su prvi, jer takve fotografije nikada nitko nije napravio na takav na~in i toliko dobre. Izlo`ba, koja se u omi{kom Gradskom muzeju odràla sredinom studenog, a u Splitu tijekom posljednjeg njegova tjedna nosi naziv "Iznad Omi{a". U zanimljivom osvrtu knjièvnika i novinara Jak{e Fiamenga izme u ostalog stoji: "S visine od tisu}u metara sve vi eno gubi imena i stapa se u uzbudljivu slitinu. Prepoznati detalji, ku}e, ljudi, vozila, raslinje, kamen, gube svojstvo samo}e, zorni su signali cjeline." Denisa posebno veseli da je splitsku izlo`bu preuzeo Foto klub ~iji su, kako kaè, kriteriji doista strogi... Ina~e, kao zanimljivost mogu re}i da je omi{ku izlo`bu posjetilo ljudi, {to je 20 posto ukupnog stanovni{tva Omi{a, zaklju~io je uz osmijeh. Najbolje fotografije Omi{a, u{}a Cetine, polji~ko-brdskog predjela mogu se ba{ ovako snimiti Nekako smo od ovog simpati~nog mladog ~ovjeka uspjeli izmamiti priznanje da mu supruga ba{ nije odu{evljena ovim leta~kim aktivnostima, posebice kada joj ispri~a koju od svojih zra~nih zgoda. Primjerice onu kada su nadlijetali u{}e Cetine, a pod njih je mirno u{etala mala Cesna vuku}i promid`benu poruku poznatog pjeva~a. - A, mi bez motornih pogona, kao ptice, s opremom koja jedva teì 20 kilograma. I strujanje zraka bi nas dovelo u opasnost... Sre}om, uz fotoaparat Denis nosi i mobitel, nazvali su operatera letjeli{ta u Klubu padobranskog jedrenja "Maestral" Split (~iji su ~lanovi) i oni su zrakoplov uklonili sa zra~ne ceste. Tko kaè da i gore nema gu`ve? A, bude li se neustra{ivost mjerila po hepovcima - uvjereni smo da }e je biti i vi{e. Vero~ka Garber Denis Fistani}, padobranski jedrili~ar, leta~ nebom Denis i njegov prijatelj i pilot paraglider prvi su napravili fotografije padobranskim jedrenjem i - pripremili izlo`bu 59